You are on page 1of 1

Usporedba sudova u Haagu (ICTY) i Nürnbergu

Ratovi često donese razranja, smrti i tragedija, kao i zločine koji ljudi međusobno čine. Kako
bi se ta ista zlodjela kaznila pobjednici ratova su često presuđivali poraženima i kažnjavali ih
za njihova zlodjela. Pa shodno tome su organizirani ili prijeki sudovi ili ovjni sudovi, često
internacionalni kako bi se dostigao što viši stepen pravednosti u presuđivanju. Drugi svjetski
rat, zapamćen kao jedan od najmasovnijih i najdestruktivnijih sukoba u ljudskoj historiji, svoj
je kraj doživio sa ovakvim jednim sudskim procesom. Prvi takav je Internacionalni vojni sud
u Nürnbergu koji je porkenut završetkom rata i trajao je od novembra 1945. do oktobra 1946.
godine. Proces je vođen u američkom okupacionom dijelu Njemačke i u centru nacizma, što
je imalo svakako određenu simboliku. Sile pobjednice su odlučile da kazne kolektivno svo
vojno, političko, sudsko i ekonomsko vođstvo nacističke Njemačke. Svi koji su bili na bilo
koji način uključeni u monstruznosti genocida na Jevrejima (Holocaust) i drugim
nearijesvkim narodima je suđeno pred vojnim sudom. Mnogi čelnici SS, SA, GESTAPO,SD
odreda su bili osuđeni ili na smrtne kazne ili doživotne zatvroske kazne, svakako da je bilo
suđeno i političkim vođama NASPD koji nisu počinili samoubistvo prije početka suđenja.
Dok je IMT u Nürnbergu presuđivao kolektivnu odgovornost, gore pomenutih pojedinaca i
krivaca, ICTY se bavi ličnom odgovornošću. Ovaj sud je formiran u Haagu od strane UN kao
institucija koja će kažnjavati prekršioce Ženevskih konvencija ratovanja, počinitelje raznih
ratnih zločina, počinioce genocida, urbicida itd. Sličnost ova dva sude jest da su
internacionalni ili međunarodni, dok je njihov karakter različit. Kako je IMT bio na prostoru
poražene države i upravljan totalno od strane sila pobjednica u ratu 1939.-1945. godine, ICTY
je uspostavljen na neutralnom tretoriju kojim upravljaju strane zemlje i pravna lica. Učesnice
rata u Jugoslaviji nisu nikako imale nijednog predstavnika u sudu, dakle među sudijama.
Također na ovom sudu je maksimalna kazna doživotna zatvorska kazna jedna od većih razlika
od IMT-a kao i činjenica da je dosta manje ljudi procesuirano. Ovaj sud je skinuo svaku
mogućnost odgovornosti jedne zemlje za zločine u drugoj, iako ih je i podržavala, finansirala i
sigurno planirala, što dokazuje tužba i presuda iz 2007. godine. Tad je Republika Srbija
oslobođena svake krivice za genocid počinjen u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata 1992.-
1995.

You might also like