Upute za korištenje:

«Priručnik» je u biti prerañen materijal iz knjige «OSOBINE I PSIHOLOŠKI UVJETI

RAZVOJA DJETETA PREDŠKOLSKE DOBI», u svrhu lakše upotrebe u svrhu
planiranja odgojno-obrazovnog rada s djecom. Naime, odabirom hipotetski «bitnih» osobina, te
procjenjivanjem aktualnog stupnja razvijenosti tih osobina kod djece u konkretnoj odgojnoj
grupi djece, može se «preciznije» ciljano planirati unapreñivanje psihofizičkog razvoja djece.

S obzirom da je jasno naveden sadržaj «Priručnika», restrukturirana forma je autentična

autorova.

Na početku prikaza karakteristika, pripadnih razvojnih zadaća i psiholoških uvjeta optimalnog

razvoja dat je pregled
PSIHOLOŠKI UVJETI OPTIMALNOG RAZVOJA smjernice su za odabir sadržaja
odgojno-obrazovnog rada, tj. pojedinačnih ili sklopova aktivnosti. Oni su vezani uz odreñena
područja razvoja djeteta, i nalaze se u pravilu nakon područja razvoja, iskazanog u tabličnoj
formi. U zagradama se nalaze redni brojevi osobina (onog što dijete MOŽE), na koje se
specifičnije odnose neki «psihološki uvjeti», navedeni uz cijelo područje razvoja.

«Dijete često…» iz tablica u osnovi ukazuje na karakteristike djeteta date kronološke dobi, koje
su, zbog lakoće upotrebe, svedene na opis onog što dijete MOŽE ili NE MOŽE učiniti, kako bi
odgajatelji jednostavno mogli sumirati podatke na temelju tablica za praćenje. Broj osobina
ponešto je reduciran, u svrhu «dovoljne informativnosti sa što manje «iscrpljujućeg»
procjenjivanja».

RAZVOJNE ZADAĆE predstavljaju jednostavnu operacionalizaciju psiholoških funkcija,

sposobnosti, vještina, karakteristika, koje se potiču u svrhu «napredovanja» u pojedinim
karakteristikama.

Priručnik je namijenjen prvenstveno «čistim» dobnim skupinama. S obzirom na nepodudarnost

istih rednih brojeva karakteristika djece za razne dobne grupe, preporučljivo je za dobne skupine
mješovitog sastava odabrati kriterije za procjenu ili prema: prosječnoj dobi djece, prema većini
djece u grupi, ili u odnosu na stariju djecu.

1
 DIJETE U DOBI OD 1 DO 2 GODINE
Osnovna karakteristika ovog perioda je povećana motorička spretnost djeteta. Zbog nove kvalitete pokretljivosti i
složenijeg baratanja predmetima dijete radoznalo istražuje nove mogućnosti i naglo stječe nova iskustva. Jedna od
najdražih zabava mu je bacanje predmeta. Toliko toga mora učiniti i toliko toga vidjeti. Do kraja druge godine
njegove motoričke vještine vidljivo će se usavršiti, i od tek prohodalog jednogodišnjaka – bebe, postat će dijete koje
trči i skače.
Dijete postaje vrlo aktivno i ukupno ponašanje oko 18 mjeseci gubi svoju dotadašnju harmoniju. Javlja se prvi
negativizam; glavna djetetova riječ je “NE”. Stalno mora biti pod nadzorom jer verbalne zabrane u ovom periodu
nisu dovoljne. Raspoloženja su mu promjenljiva, burna i kratkotrajna. Skretanje pažnje je najbolji način
usmjeravanja djetetovog ponašanja. Govor kao sredstvo komunikacije s okolinom bitno će uznapredovati (i
razumijevanje i izražavanje govorom). Raste interes za vršnjake. Javljaju se i prvi oblici prosocijalnog ponašanja,
pa npr. tješi drugo dijete koje plače.
U igri imitira radnje odraslih (briše, češlja) i pri tome koristi zamjene za konkretne predmete. Ovo su najave da s
krajem druge godine završava senzomotorno razdoblje i započinje razvoj simboličke funkcije.
U drugoj polovici druge godine dijete počinje biti svjesno svojih fizioloških potreba i započinje učiti kako da ih
kontrolira.
Strah od odvajanja od roditelja (separacijski strah) koji se javio u prvoj godini sada se čak i pojačava.

PSIHOLOŠKI UVJETI OPTIMALNOG RAZVOJA

Olakšavanje odvajanja od roditelja

→ Pružiti djetetu objašnjenje zašto je potrebno odvajanje od skrbnika i što će dijete raditi dok on ne doñe.
→ Omogućiti djetetu izražavanje već stečenih navika i ponašanja (ritam i način zadovoljavanja primarnih potreba
- ishrana, spavanje, pražnjenje...).
→ Omogućiti djetetu korištenje prijelaznog objekta.
→ Omogućiti postupno produžavanje boravka djeteta u jaslicama, te boravak roditelja u jaslicama, osobito u
vrijeme privikavanja.

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika

Poticati prirodne oblike kretanja:
1. Stoji, saginje se da uzme igračku. Stajanje uz sagibanje
2. Puže na koljenima s naizmjeničnim pokretima Puzanje
ruku i nogu.
3. Pokušava se popeti na sve što može. Penjanje
4. Hoda samostalno. Hodanje
5. Hoda široko razmaknutih stopala s rukama u
zraku, zatrčava se.
6. Penje se i silazi stepenicama kad ga se drži. Penjanje i silaženje - stepenice
7. Kreće se žustrim korakom, stopala su stalno u Hodanje
kontaktu s podlogom.
8. Koristi jednu nogu kao odskok s najniže Skakanje s doskokom na jednu nogu
stepenice.
9. Nogom gura i udara loptu. Motorika nogu
10. Stavlja predmete-igračke u posudu, kutiju i sl.
11. Gradi tornjić od tri kocke. Fina motorika ruku
12. Oponaša šaranje olovkom, šara samostalno.
Osiguravanje motoričkog razvoja
→ Omogućiti djetetu da istražuje veliki prostor s bezopasnim i zanimljivim igračkama i predmetima svakodnevne
upotrebe (plastične posude, bočice, šareni papiri, krpice, kutije, tuljci i sl.). Ne pretrpavati okolinu, povremeno
mijenjati materijal i igračke. (1-12)
→ Brinuti o optimalnoj količini novih doživljaja – ne previše odjednom! (8-11)
→ Potrebno je da dijete bude aktivno i samostalno u toj aktivnosti, te da mu jednostavni i bezopasni materijali
omogućuju otkrivanje i učenje bez neposredne pomoći odraslog. (1-12)

2
 Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Spoznaja
Poticanje sposobnosti:
13. Pažnju usmjerava na dogañaje i pojave koje Eksperimentiranje
potiču na istraživanje.
14. Može samostalno doseći predmet koji je van
domašaja njegove ruke, tako da privuče Problemsko razmišljanje
podlogu (npr. pelenu) na kojoj leži željeni
predmet.
15. Probleme rješava pomoću aktivnog procesa
pokušaja i pogrešaka. Eksperimentira i zbog
čistog zadovoljstva eksperimentiranjem.
16. Proces pokušavanja i pogrešaka sada Rješavanje problema metodom pokušaja
zamjenjuje unutarnjim (mentalnim) i pogrešaka
rješavanjem problema: zamišlja aktivnost koju
će izvršiti da bi riješilo jednostavni praktični
zadatak.
17. Shvaća da svaki predmet ili akcija ima svoje
ime (zamjena za predmet ili akciju). Imenovanje predmeta i pojava
18. Pamti dosjećanjem, do jedan tjedan.
19. Pamti i oponaša ne samo pojedina ponašanja
nego i slijed 3 jednostavnije radnje. Pamćenje i dosjećanje
20. Prepoznaje predmete i spominje ih izvan
situacije u kojoj ih je vidjelo.
21. Povezuje dvije pojave na temelju njihove Asocijacija
vremenske ili prostorne blizine.

Osiguravanje spoznajnog razvoja

→ Omogućiti djetetu da istražuje veliki prostor s bezopasnim i zanimljivim igračkama i predmetima svakodnevne
upotrebe (plastične posude, bočice, šareni papiri, krpice, kutije, tuljci i sl.). Ne pretrpavati okolinu, povremeno
mijenjati materijal i igračke. (13-16)
→ Brinuti o optimalnoj količini novih doživljaja – ne previše odjednom! (13-21)
→ Potrebno je da dijete bude aktivno i samostalno u toj aktivnosti, te da mu jednostavni i bezopasni materijali
omogućuju otkrivanje i učenje bez neposredne pomoći odraslog. (13-16)
Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Igra
Poticanje aspekata dječje igre:
22. Uvježbava one funkcije koje sazrijevaju u ovom Funkcija
razdoblju: uspravljanje, hodanje, itd.
23. Dijete često barata predmetima s namjerom da Stvaralaštvo
nešto stvori.
24. Koristi predmet ili osobu kao simbol nečeg
drugog, te prerañuje svoja iskustva (npr. na sebi Simbolizacija
ili na lutki oponaša ono što mu se dogodilo)
25. Gleda druge kako se igraju. Promatranje
26. Djeca su naizgled zajedno, ali je svatko usmjeren Paralelna igra
na svoju aktivnost.
27. Dijete socijalne kontakte provodi kroz pričanje, Socijalna komunikacija
smiješenje, razmjenu igračaka.
28. Aktivnije se igra s imitacijom drugog, mijenja Imitacija
redoslijed akcije ("sakrij se-vidim te; ulovi me-
ulovit ću te; i sl.)

3
 Poticanje simboličke igre
→ Podržavati javljanje simboličke igre u kojima dijete oponaša radnje i osobine ljudi, životinja, predmeta (npr.
briše stol, češlja, hrani lutku, puže, laje, krpica na glavi kao kapa, i sl.) (22-28)
Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Govor
Poticanje govornih sposobnosti:
29. Dobro uočava ritam i promjene ritma govora i
oponaša ga u svom vlastitom žargonu. Ritam i oponašanje
30. Može ponoviti riječi koje čuje. Ponavljanje riječi
31. Razumijeva i složenije naloge (od davanja
traženog predmeta u vidokrugu, pokazivanja Razumijevanje
predmeta i dijelova tijela itd)
32. Ispravno artikulira sve samoglasnike i neke
suglasnike (osim nj, c č, ć, dž, ñ, z, ž, s, š, f, h) Artikulacija
33. Govori od 5 do 50 riječi. Rječnik
34. Uz imenice za bića i predmete iz okoline,
upotrebljava i glagole: daj, ima, hoće, neće, i Imenovanje, korištenje različitih vrsta
pokazne zamjenice: ovo, to, ona. riječi
35. Koristi negacije nema, neće, ne, i da Korištenje različitih vrsta riječi
36. Zna što je moje i dobro.
37. Imenuje dijelove tijela. Imenovanje
38. Riječima traži jesti i piti. Korištenje različitih vrsta riječi
39. Prepoznaje predmete i spominje ih i izvan Pamćenje i dosjećanje
situacije u kojoj ih je vidjelo.
40. Sluša i razumije jednostavne priče o onome što Razumijevanje
mu se nedavno dogodilo.
41. Izvršava dva naloga u pravilnom redoslijedu,
npr. “Podigni loptu i baci je u kutiju.” Govorna asocijacija

Govorno komuniciranje s djetetom

→ Zajedničke aktivnosti djeteta i odraslih pratiti govorom. (29-39)
→ Paziti na jasnu i točnu artikulaciju odraslog. (29-38)
→ Prihvaćati djetetovu inicijativu za komunikacijom, verbalizirati djetetove geste i komunikacijske namjere – kad
doñe s pitanjem, sa željom za utjehom, s nekim komentarom. (29-41)
→ Prilagoditi svoj govor djetetu: obraćati se izravno, jednostavnim i kratkim rečenicama, djetetu razumljivim
riječima, proširivati novim riječima (npr. ako dijete donese loptu, može se reći «lopta je crvena, lopta skače,
baci loptu…»). (29-41)
→ Govoriti djetetu primjerenom intonacijom i intenzitetom u glasu. (29-41)
→ Posebno njegovati komunikaciju djeteta s bliskim osobama u kojoj se ostvaruje i bogata emocionalna
interakcija. (34, 36-41)
• Organizirati «govorne» aktivnosti (29-37)
• Slušati i oponašati zvukove iz okoline.
• Čitati slikovnice i razgovarati s djetetom o slikovnici uz pokazivanje slika.
• Govoriti djetetu pjesmice i brojalice i pjevati mu, te poticati dijete na isto.
• Igrati se igara prepoznavanja i imenovanja sadržaja iz okoline.
• Obogatiti dječju okolinu sa što više igračaka sličnih stvarnim predmetima.
→ Verbalizirati djetetov osjećaj vlasništva (samo tvoja haljinica) (36)
→ Poticati uporabu vlastitog imena i zamjenice "ja". (30, 36, 47)

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Socio-emocionalni

Poticanje aspekata socio-emocionalnog razvoja:
42. Pokazuje ljutnju usmjerenu na ljude ili predmete. Emocija ljutnje
43. Pokazuje ljubomoru. Emocija ljubomore
44. Prema poznatoj osobi vrlo aktivno pokazuje ljubav
trčanjem u susret, osmjesima, zagrljajima. Privrženost i emocionalna ekspresija
45. Zna je li dječak ili djevojčica. Pojam o sebi - spolnost

4
46. Prepoznaje sebe u zrcalu ili na video zapisima. Pojam o sebi - samoprepoznavanje
47. Upotrebljava zamjenice ja ili moje.
48. Vrednuje sebe i pokazuje početne predodžbe o Pojam o sebi – početne predodžbe o sebi
sebi (dobra, lijep....).
49. Sam se smiruje prijelaznim objektom. Samokontrola
50. Sam ide u WC i skida gaćice.
51. Obavještava okolinu o već obavljenoj nuždi. Samostalnost kod vršenja nužde
52. Tješi druge davanjem igračaka ili stvari koje su
njemu drage ili ga tješi drugačije. Emocija suosjećanja, želja da se
53. Pomaže u poslovima djeci i odraslima. pomogne drugima
54. Potpuno shvaća sebe i druge osobe kao različite Samopercepcija i percepcija drugih
fizičke objekte.
55. Zamjetan je interes za vršnjake, želi se približiti
drugoj djeci, voli dodirivati drugu djecu. Interes za druge
56. Uživa isprobavajući predmete s drugima.

Osiguravanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti

→ Omogućavati djetetu da razvije osjećaj vlastite sposobnosti, da samostalno ovlada sve širim krugom aktivnosti,
postupno širenje granica. (42-56)
→ Važno je u toj fazi ne posramljivati dijete, nego mu omogućiti da isproba granice koje može samostalno doseći
u svakodnevnim aktivnostima (igra, njega, upoznavanje prostora). (42-56)
→ Treba postaviti jasne i realistične granice - što se smije i što se ne smije. Pri tome se ne smije zapasti u
pogrešku da se djetetu sve zabranjuje. Umjesto upozoravanja i zabrana učiti dijete kako može bezopasno
obaviti željenu aktivnost (demonstriranje jednostavnih radnji). (42-56)
→ Ponašanja opasna za dijete i druge kao i okolinu, treba jasnim, jednoznačnim i dosljednim postupkom
prekidati, a dječju radoznalost usmjeriti na bezopasnu aktivnost. (42-44)
Poticanje razvoja pojma o sebi
→ Koristiti veliko i malo ogledalo za upoznavanje vlastitog lika. (45-48)
→ Verbalizirati djetetov osjećaj vlasništva (samo tvoja haljinica). (47)
→ Poticati uporabu vlastitog imena i zamjenice "ja". (30, 36, 47)
Poticanje prosocijalnog ponašanja
→ Pohvalama, davanjem primjera treba poticati i reagirati na sve oblike prosocijalnog ponašanja: pomaganje,
tješenje, velikodušnost, suradnja (52-55).
→ Olakšati istodobno razvoj pojma o sebi i dijeljenje s drugima (osigurati dovoljan broj igračaka, poticati
razmjenu igračaka) (52-55).

5
 DIJETE U DOBI OD 2 DO 3 GODINE
Dvogodišnje dijete je u pravilu stabilno, motorički spretno, može verbalno komunicirati, povremeno se može strpiti,
izdržati malu frustraciju, uvažiti tuñe želje, odreći se igračke. Ljudi mu znače mnogo više nego ranije, umiljato je,
mazi se. Nakon ovog kratkog uravnoteženog perioda slijedi izrazito nestabilno ponašanje, čiji je vrhunac obično oko
dvije i pol godine. U tom periodu dijete je često prilično kruto i nefleksibilno, dominantno i zahtjevno, emocije su
mu burne, izrazito je neodlučno: sve mora biti kako ono hoće i nikako drugačije, a istovremeno hoće i ovo i ono. U
konfliktu je samo sa sobom, pa i sa svojom okolinom. To je kriza treće godine, doba prkosa i otpora. Dijete se
počinje opirati odraslima da sve rade umjesto njega i počinje izražavati želju da nešto učini samo. To je doba
stjecanja prve autonomije.
S tri godine opet nastupa kratkotrajno smirenje. Dijete će učestalije reći “da” i koristiti zamjenicu “mi”, sve
više će uživati u zajedništvu s drugima. Postaje sve sigurnije i više mu ne treba zaštita u vidu rituala i potreba da sve
uvijek bude isto. Motorna spretnost pomogla mu je u samostalnosti, a posebnu sigurnost u sebe pružio mu je u ovom
periodu razvoj govora, i kao sredstvo komunikacije i kao sredstvo mišljenja. U ovoj je dobi vidljiv početak
istraživačkog ponašanja i aktivnog isprobavanja u svim područjima razvoja.
Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika
Poticati prirodne oblike kretanja:
1. Dijete čučne i ustane bez pomoći. Stajanje uz sagibanje
2. Pokušava stajati na jednoj nozi - uz Puzanje
pridržavanje.
3. Stoji na nečemu (stolici i sl.). Penjanje
4. Kreće se unazad, postrance, po suženoj
površini pridružujući korak. Hodanje
5. Spretno mijenja smjer u hodu.
6. Uspinje se i silazi stepenicama pridružujući Penjanje i silaženje - stepenice
noge jednu k drugoj.
7. Može se zaustaviti i promijeniti pravac Trčanje
kretanja.
8. Može skočiti s niske stepenice – doskok na Skakanje s doskokom na 2 noge
obje noge.
9. Prelazi prepreke u visini prsnog koša Prelaženje prepreka

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika

Poticati specifične aspekte motorike:
10. Baca predmete u odreñenom smjeru iz
ručnog zgloba, zatim i zamahom ruke.
11. Hvata loptu na tijelu u visini prsa.
12. Gradi toranj od 8 kocaka.
13. Gradi mostić od tri kocke.
14. Može koristiti male škare. Fina motorika ruku
15. U slikovnici lista stranice jednu po jednu.
16. Samostalno obuva papuče.
17. Nosi vodu u čaši i ne prolijeva.
18. Sam pije iz čaše i može koristiti vilicu.

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika

Poticati specifične aspekte motorike:
19. Udara loptu nogom. Motorika nogu
20. Povlači crte olovkom – okomito,
vodoravno, točkasto, sitnije šare. Grafomotorika
21. Precrtava krug.

6
 Osiguravanje motoričkog razvoja
→ Osigurati uvjete za kretanje po raznolikom terenu, po stepenicama; penjanje po niskim spravama i sl. (1-9)
→ Stvarati uvjete za samostalnu aktivnost, eksperimentiranje, istraživanje. Dostupnost jednostavnih i bezopasnih
predmeta i igračaka koje omogućuju isprobavanje, rastavljanje, sastavljanje, punjenje i pražnjenje, koje
proizvode zanimljive posljedice kad se dijete njima bavi. (10-21)

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Spoznaja

Poticanje sposobnosti:
22. Može usmjeriti pažnju na dva predmeta Usmjerenost pažnje
istodobno.
23. Aktivno isprobava, istražuje: opipava,
rastavlja, sastavlja. Eksperimentiranje
24. Koristi poznato na nov način.
25. Probleme rješava aktivnim isprobavanjem i Rješavanje problema
korištenjem oruña.
26. Razlikuje dijelove od cjeline - prepoznaje
predmet na temelju jednog njegovog Pojam cjeline i dijelova
pokazanog dijela.
27. Sastavlja cjelinu neke slike iz 2-3 dijela.
28. Svrstava predmete po jednoj osobini..
29. Razlikuje boje ali ih točno ne imenuje
(pronalazi istu kao onu koja mu se pokaže). Razlikovanje: boje
30. Razlikuje i pridružuje 2 boje. veličine i oblici
31. Razlikuje i pridružuje 2 veličine.
32. Razlikuje i pridružuje 2 oblika.
33. Počinje koristiti riječi za označavanje vremena:
sad, prije, poslije, glagolske oblike vremena. Pojam o vremenu
34. Ima priroñen osjećaj za količinu do 3. Brojevi
35. Na zahtjev pruža dva predmeta.
36. Može ponoviti rečenicu od 2-3 riječi. Pamćenje
37. Govori o ranije doživljenom.

Osiguravanje spoznajnog razvoja

→ Stvarati uvjete za samostalnu aktivnost, eksperimentiranje, istraživanje. Dostupnost jednostavnih i bezopasnih
predmeta i igračaka koje omogućuju isprobavanje, rastavljanje, sastavljanje, punjenje i pražnjenje, koje
proizvode zanimljive posljedice kad se dijete njima bavi (22-37).

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Igra

Poticanje aspekata dječje igre:
38. Dijete oponaša u igri. Oponašanje
39. Komplementarne uloge u igri pretvaranja: Suradničke igre
mama/tata, liječnik/pacijent
40. Predmet se koristi kao simbol nečeg Simbolizacija
drugog.

Poticanje simboličke igre

→ Omogućiti djetetu različita iskustva koja će izražavati kroz početnu igru pretvaranja (simboličku igru) (38-40).
→ Poticati igru pretvaranja u suradničkom odnosu s odraslom osobom koja se s djetetom i pred djetetom igra i
prikazuje aktivnosti i radnje odraslih o kojima dijete već ima iskustva (kuhanje, premotavanje, hranjenje,
oblačenje, ...) (38-40).

7
 Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Govor
Poticanje govornih sposobnosti:
41. Ispravno izgovara sve samoglasnike i 10 do 15
suglasnika: p, b, m, n, j, t, d, k, g, v, h, l, f, c. Artikulacija
42. Dijete ima rječnik od 250 do 500 riječi. Rječnik
43. Pravilno koristiti zamjenice: ja, ti, mi.
44. Pravilno upotrebljava imenice kada označava Korištenje različitih vrsta riječi
pripadnost, reći će ispravno: mamina torba.
45. Zna napamet nekoliko dječjih pjesmica – Imenovanje
ponekad i pjevati.
46. Upotrebljava pridjeve: veliki, mali, lijep, dobar. Korištenje različitih vrsta riječi
47. Upotrebljava negacije: ne, nije, nema. Korištenje negacije
48. Imenuje se zamjenicom «ja». Imenovanje sebe
49. Dok se igra, razgovara sam sa sobom i svojim Monološki govor
igračkama - u dugim monolozima.
50. Imenuje i opisuje svoj crtež. Imenovanje

Ako dijete do 30. mjeseca ne počne govoriti u rečenicama - treba zatražiti stručnu
pomoć.

Govorno komuniciranje s djetetom

→ Odrasli treba nastojati razumjeti što dijete želi priopćiti. Koncentrirati se na ono što dijete smatra važnim
(poštivanje inicijative djeteta) (41-50).
→ Koristiti u razgovoru s djetetom jednostavne rečenice, izgovarati ih polagano i razgovijetno, da dijete može
dobro razumjeti (41-50).
→ Neprestano i strpljivo govoriti s djetetom, uz davanje mogućnosti da i ono što više priča i odgovara na pitanja,
pritom ga pažljivo slušati; podržati ga i hrabriti na verbalizaciju (41-50).
→ Iako govor odraslog mora biti razumljiv i jasan djetetu, odrasli se mora služiti složenim govornim obrascem
koji sadrži "obrazloženje" zahtjeva, referiranje na prošlost i budućnost, proširenje konkretnog primjera na opću
pojavu (41-50).
→ Biti tolerantan prema pogreškama u izgovoru, ne opominjati i ispravljati, već mu pružati ispravan govorni
model (41-50).
→ Listati i gledati slikovnice s djetetom uz čitanje i poslije čitanja teksta. Poticati dijete da prema slici samo
nadopunjava priču svojim riječima i daje svoja tumačenja (45-50).
Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Socio-emocionalni
Poticanje aspekta socio-emocionalnog razvoja:
51. Ima snažnu potrebu za prijelaznim objektom pri
uspavljivanju.
52. Sposobno je prihvatiti kraće rastanke bez burnog Osjećaj sigurnosti
reagiranja.
53. Dijete ove dobi već dosta jasno poznaje svoje
tijelo, poznaje dijelove tijela, zna lokalizirati osjete Pojam o sebi – prepoznavanje dijelova
koji dolaze iz tijela. tijela
54. Prepoznaje svoj lik u ogledalu, na slici, zna svoje Pojam o sebi – prepoznavanje sebe,
ime i spol. spolnost
55. Dijete počinje izražavati želju da nešto učine samo
i počinje se opirati da odrasli sve radi umjesto Pojam o sebi – težnja samostalnosti
njega.
56. Izmeñu 2. i 3. godine javlja se empatija za osjećaje Moralni razvoj – empatija
drugih, prihvaćanjem tuñe uloge.
57. Nema postojanog osjećaja krivice, nego se on
javlja samo pred osobama koje su odreñene Moralni razvoj – osjećaj krivice
postupke proglasile pogrešnima i to samo kad to
one izražavaju.

8
 Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Socio-emocionalni
Poticati specifične aspekte samostalnosti:
58. Uspijeva kontrolirati mokrenje tijekom dana (osim
kad je zaigrano). Kontrola fizioloških potreba
59. Samostalno odlazi na WC i to obično najavljuje.
60. Jede samostalno i može koristiti vilicu. Samostalnost kod jela
61. Oblači jednostavnije odjevne predmete (gaćice, Samostalnost kod odijevanja
hlače).

Osiguravanje osjećaja nezavisnosti i samostalnosti

→ Osigurati takve aktivnosti u kojima dijete vidi rezultat svoga djelovanja i doživljava vlastitu sposobnost i
kompetentnost (51-61).
→ Osigurati blizinu odraslog da se spriječe neugodne posljedice istraživanja, ozljede, neuspjeh (51-61).
→ Odrasli ne mora biti stalno u interakciji s djetetom, ali mora biti prisutan tako da dijete može dobiti komentar,
potporu, pažnju ako je traži. (51-61).
→ Izbjegavati bilo kakvo posramljivanje.

Osiguravanje razvoja kontrole izražavanja emocija

→ Stvarati atmosferu sigurnosti i zadovoljstva kod djece (51-61).
→ Odrasli mora biti model prihvatljivog izražavanja svih emocija (51-61):
• maziti dijete pred drugom djecom u raznim situacijama, ne samo kad ga tješi;
• u situacijama koje izazivaju ljutnju nuditi djetetu rješenja koja uključuju kratko odlaganje zadovoljenja
želja i potreba ili zamjenu za željenu stvar, igračku ili sl.
→ Razvijen govor i mogućnost komuniciranja s djetetom nije garancija da dijete razumije zahtjeve odraslih i da ih
može zadovoljiti. (51-61)

Poticanje empatije i prosocijalnog ponašanja (55-57)

→ Tražiti od djeteta da se uživi u emocionalnu situaciju drugoga (sjećaš se kako je tebi bilo kada te ..)
→ Objašnjavati govorom tuñe i vlastite emocije, pružati pomoć govorom.

9
 DIJETE U DOBI OD 3 DO 4 GODINE
U četvrtu godinu dijete ulazi uravnoteženo i prilično sigurno u sebe i svoju okolinu. U tome mu značajno pomaže
već vrlo dobro razvijen govor i interes za jezik i komunikaciju. Daleko više voli govoriti nego slušati.
S tri i pol godine može se pojaviti nesigurnost, neravnoteža i nekoordinacija koja se očituje u jednom ili svim
područjima ponašanja. U motorici npr. može se pojaviti spoticanje, padanje, strah od visine, loša koordinacija u
crtanju i grañenju. Individualne razlike su velike. Nespretnija djeca tek sad započinju s usvajanjem motoričkih
vještina. Mucanje koje se pojavi u ovom periodu može ostati trajna teškoća. Kod mnoge djece su izražena ponašanja
koja smanjuju napetost, npr. žmirkanje očima, sisanje palca, griženje noktiju, kopanje nosa. I u odnosu s drugima
dijete može imati teškoće. Svoju emocionalnu nesigurnost izražava plačem, cendranjem, zahtjevima, ljubomorom;
čas je sramežljivo, a čas nametljivo. U ovoj dobi dijete takoñer počinje zaista doživljavati uspjeh i neuspjeh, tako da
tu prepoznajemo početke samovrednovanja.
Ovo je dob kad su najvidljivija djetetova ograničenja u shvaćanju pojava vanjskog svijeta. Kažemo za mišljenje da
je predoperacionalno. Dijete koje je okruženo odraslima koji mu tumače svijet i koje se više igra s drugom djecom
brže će prevladavati ograničenja predoperacionalnog mišljenja. Zanima ga i funkcioniranje vlastitog tijela.
Djetetu je u ovom periodu potrebno pokloniti puno strpljenja, pažnje i razumijevanja. Osim toga s četiri godine
ulazi u period kad odjednom postaje previše sigurno u sebe i iskušava svoje sposobnosti i preko dopuštenih granica
što ga može dovoditi u konflikte s okolinom i u opasnost.

Dijete uspješno… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika

Poticati prirodne oblike kretanja:
1. Stoji bez pomoći na jednoj nozi. Stajanje uz sagibanje
2. Hoda po crti – nogu pred nogu.
3. Uspinje se stepenicama izmjenjujući nogu, silazi Hodanje
pridružujući nogu držeći se za ogradu.
4. Naglo se zaustavlja i može vješto promijeniti
Trčanje
pravac kretanja.
5. Trči skladnije, prepoznaje se faza leta kad su
obadvije noge u zraku.
6. Poskakuje na jednoj nozi – dominantnoj
7. Može skočiti u dalj s mjesta 25 cm Skakanje
8. Skače s najniže stepenice.
9. Penje se i spušta niz tobogan sam. Penjanje

Dijete uspješno… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika

Poticati pokrete baratanja predmetima:
10. Hvata loptu ispruženih ruku.
11. Baca loptu u cilj u visini glave na udaljenosti od Hvatanje i bacanje
1,5 m.
12. Gradi toranj od 8-10 kocaka.
13. Nalijeva s obje ruke iz malog vrča - uz
prolijevanje. Fina motorika – baratanje predmetima
14. Reže papir škarama.
15. Može koristiti nož za mazanje maslaca.

Dijete uspješno… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika

Poticati složenije vještine:
16. Precrtava po modelu kvadrat.
17. Može držati olovku s tri prsta.
18. Crta dijagonalu kad mu se pokaže. Crtanje
19. Crta čovjeka, tj. glavu i još nešto (npr. ruke i
noge).

10
20. Vozi tricikl i može zaobići zapreku u velikom
luku. Složene motoričke vještine
21. Ljulja se na ljuljački samo.

Obratiti pažnju na karakteristike mišljenja…

Spoznavanje je bazirano na praktičnom djelovanju djeteta.
Mišljenje je opažajno-praktično, što znači da se svi misaoni procesi temelje na praktičnom djelovanju. Osobitosti
mišljenja ove dobi su:
• nije uspostavljen kvalitativni identitet – dijete nema spoznaju o tome da se kvalitativna priroda nečega ne
mijenja promjenom u vanjskom izgledu stvari (npr. da je žica ostala žica i kad je savijanjem dobila drugi oblik)
• nema konzervacije – nema spoznaju da se kvantitativna svojstva nekog predmeta ili skupa predmeta ne
mijenjaju s promjenom vanjskog izgleda (npr. ne shvaća da količina vode ostaje ista i kad je prelijemo u pliću
posudu)
• nerazlikovanje pojavnosti od stvarnosti - ne razlikuje izgled od onoga što neki predmet ili osoba stvarno jesu
(npr. maskiranje)
• teškoće u razumijevanju pogrešnih uvjerenja - ne shvaća da ljudi mogu vjerovati u nešto što nije točno
• egocentrizam na predodžbenoj razini - ograničena sposobnost predočavanja psihičkog iskustva drugih; teško
se može otrgnuti od vlastitog stajališta kako bi preuzelo stajalište druge osobe koje je drukčije od njegovog.
(npr. teško mu je zamisliti kako drugo dijete koje sjedi nasuprot njemu vidi neki predmet koji ono gleda sa
svoje strane)
• centracija - djetetova sklonost da se usmjeri samo na jedan aspekt problema u odreñenom trenutku (ne može
kategorizirati neke predmete uzimajući u obzir dva kriterija – npr. boju i veličinu: veliko plavo i malo crveno)
• animizam- dijete stvarima i pojavama pridaje sklonosti živih bića ("sunce ide spavati")
• artificijelizam - uvjerenje da su ljudi stvorili pojave ili prirodna bića u svrhu zadovoljenja nekih svojih ciljeva
("netko je došao i izlio more")
• transduktivno rasuñivanje - rasuñivanje koje ne označava ni dedukciju ni indukciju, već se misao kreće od
posebnog prema posebnom i ne razmatra opća načela koja povezuju dogañaj.

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE –

Spoznaja
Poticanje sposobnosti:
22. Osnovne senzorne kvalitete predmeta prepoznaje
neposrednim baratanjem i isprobavanjem svojstava, Način spoznavanja
te promatranjem, slušanjem, doživljavanjem...
23. Usmjerava se na manji broj podražaja, ne više samo
Pažnja
na jedan.
24. Klasifikaciju dijete vrši prema funkcionalnoj
sličnosti (npr. pribor za jelo).
Stjecanje pojmova, relacije
25. U opažanju cjeline slabo djeluje verbalna instrukcija
da obrati pažnju na dijelove.
26. Zna što pliva, što se vozi, itd…prema slici koja mu
Prepoznavanje predmeta i pojava
je pokazana.
27. Imenuje tri osnovne boje. Imenovanje boja
28. Pokazuje (prepoznaje) šest osnovnih boja. Prepoznavanje boja
29. Razlikuje oblike: uglato-okruglo
Razlikovanje oblika i veličina
30. Razlikuje dugačko-kratko
31. Koristi oznake mjesta, vremena i načina: tamo,
odmah, brzo, ovako i dr.
32. Razlikuje nedjelju od ostalih dana u tjednu. Smisao za vrijeme i prostor
33. Zna doba dogañanja neke aktivnosti (dan-noć, jutro-
večer), npr. po noći spavamo.
34. Mehanički može brojati do 10.
Brojanje
35. Na zahtjev daje 2 predmeta.
36. Imenuje osnovne okuse: slatko, gorko, kiselo, slano.

11
37. Prepoznaje: lako-teško; meko-tvrdo; suho-vlažno; Prepoznaje svojstva predmeta i
toplo-hladno pojava
38. Dijete pamti niz bliskih, kućnih aktivnosti koje čine
dnevnu rutinu.
39. Zapamćivanje je spontano (nenamjerno) u tijeku Pamćenje
praktične aktivnosti i na temelju prostornog i
vremenskog dodira.
40. Rješava probleme aktivnim isprobavanjem.
41. Otkriva nove funkcije i koristi poznato na nov Rješavanje problema
način.
Omogućavanje intelektualnog razvoja
→ Omogućiti djetetu stjecanje iskustva svim senzornim putovima.(22-41)
→ Omogućiti stjecanje pojma količine baratanjem stvarnim količinama: bombonima, kestenima, prelijevanjem
vode i pijeska. (22-41)
→ Sve značajnije postaje poticanje upotrebom govora: davanjem i traženjem objašnjenja i obrazloženja.
→ Poticati i zadovoljavati dječju radoznalost koja se odražava u postavljanju pitanja – to je doba pitanja
“zašto?”. (22-48)
→ Omogućiti stjecanje što više različitih iskustava o svijetu koji ga okružuje, uz podršku odraslog ili vršnjaka, radi
prevladavanja ograničenja mišljenja, te poticati upotrebu govora u pričanju i prepričavanju doživljenog (u
konkretnim i zamišljenim situacijama, sa i bez slikovnog materijala…).- (22-48)
→ Pružiti djeci ispravan govorni model. (42-48)

RAZVOJNE ZADAĆE – Govor

Dijete često… Poticanje govornih sposobnosti:
42. Razlikuje sve glasove materinskog jezika. Razlikovanje glasova
43. Glasove L i R može korektno artikulirati. Artikulacija
44. Odgovara na pitanje: Koji želiš?, imenujući
predmet.
45. Upotrebljava osobnu zamjenicu JA kad govori o Korištenje različitih vrsta riječi
sebi.
46. Zna reći svoje puno ime.
47. Pitanja Zašto?, Kada?, Kako? imaju svrhu da dijete
nešto dozna.
Komunikacija
48. Sukobe rješava verbalnim prepirkama, a ne
udarcima.

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Socio-emocionalni

Poticati specifične aspekte samostalnosti:
49. Ima strah od životinja, stranih ljudi, predmeta,
ružnih lica, maski, nakaza, mraka, policajaca,
lopova, insekta.
50. Izražena ljubomora.
Razvijenost emocija
51. Smije se namjernim nezgrapnostima odraslih,
šalama, izvrtanjima stvari (npr. striček Martina, teta
Vijeko).
52. Lakše prihvaća rastanke.
53. Povezuje ime i spol. Znanje o sebi
54. Doživljava uspjeh i neuspjeh. Samovrednovanje
55. Pokazuje empatiju i simpatiju; dobrovoljno ili Moralni razvoj
samoinicijativno izvršava nešto za drugog.
56. Zna upotrebljavati vilicu. Razvoj samostalnosti
57. Sudjeluje u oblačenju ali mora gledati što radi
(zakopčavanje).

12
58. Sam se svlači za upotrebu WC-a Razvoj samostalnosti
59. Odraslog tretira kao vršnjaka i traži od njega pomoć
i informaciju.

Osiguravanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti

• Omogućiti doživljaj uspjeha u aktivnosti. (49-59)
• Omogućiti uspjeh iz rezultata aktivnosti a ne iz usporedbe s drugom djecom. (54)
• Djetetu treba pokazati da je postiglo uspjeh. Pri tome se mora paziti da mu pohvala ne bude važnija od
rezultata, jer se na taj način stvara ovisnost motivacije o vanjskim, a ne unutarnjim potkrepljivačima (davanje
prednosti intrinzičnoj, a ne ekstrinzičnoj motivaciji). Zato treba uvijek nastojati da dijete samo ustanovi je li
aktivnost završilo uspješno i uvijek ga pitati “Što ti misliš je li ovako dobro?” (54)
• U ovoj dobi svoj djeci treba omogućiti da se kreću, da “vježbaju” stečene motoričke vještine i u tome uživaju
(pokretne igre, imitativne igre i mali poligoni). Mnoga djeca su još nespretna, drugi su u fazi nesigurnosti i zato
je usporeñivanje nepoželjno, a ruganje opasno i nedopustivo zbog negativnog utjecaja na samopoštovanje.(1-
18, 54)

Osiguravanje kontrole izražavanja emocija

• Stvarati atmosferu sigurnosti, prihvaćanja i zadovoljstva kod djece. (49-59)
• Odrasli mora biti model prihvatljivog izražavanja svih emocija (49-59):
⇒ maziti dijete pred drugom djecom u raznim situacijama, ne samo kad ga tješi;
⇒ u situacijama koje izazivaju ljutnju nuditi djetetu rješenja koja uključuju kratko odlaganje zadovoljenja
želja i potreba ili zamjenu za željenu stvar, igračku i sl.

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Igra

Poticanje aspekata dječje igre:
60. Zna čekati svoj red.
Suradničke igre
61. Dijeli stvari s drugima

Poticanje simboličke igre

→ Poticati razvoj igre stjecanjem što više novih iskustava, zajedničkih doživljaja djece i odraslih, te omogućiti
proradu emocionalnih iskustava kroz igru. (60-61)
→ Neophodno je da igri odgojitelja pred djecom prethodi zajedničko iskustvo djece u radu i aktivnostima odraslih.
Sredstva za igru trebaju djecu asocirati na radnje odraslih i na ulogu u igri. (60-61)

13
 DIJETE U DOBI OD 4 DO 5 GODINA
Četverogodišnje dijete prolazi kroz prilično burnu razvojnu fazu. Ono nerijetko prelazi dopuštene granice u mnogim
područjima ponašanja. Npr. udara rukama i nogama, baca kamenje, razbija, bježi, bezrazložno se smije, ima ispade
bijesa. Na zahtjeve odraslih često reagira prkosno i drsko. Govor četverogodišnjaka ponekad šokira zbog prostota i
“zahodskog” rječnika. Brojalice i izmišljanje pjesmica s prostim riječima pravi su užitak za dijete ove dobi i ono ih
namjerno uz smijeh koristi. I u svojim maštanjima dijete često prelazi granice. Pojavljuju se izmišljeni prijatelji,
izmišljaju se nevjerojatne priče; dijete često istinski vjeruje u ono što je njegova mašta stvorila.
Potreba za samostalnošću i neovisnošću koja se pokazala kao prkos i negativizam postupno opada, i javlja se u
novom obliku kao potreba za preuzimanjem inicijative. Oko četiri i pol godine dijete kao da se polako počinje
“smještati” u dozvoljene granice. To je još uvijek doba neizvjesnosti, nesigurnosti, provjeravanja. Dijete pokušava
shvatiti što je pravo, a što izmišljeno iako mu to još stvara probleme.
Jača unutrašnja motivacija. Uz manju pomoć odraslog dovršava započeto. Ako počne graditi kuću to će na kraju i
biti kuća, dok je to kad je imao četiri godine mogla postati tvrñava, pa kamion, pa benzinska pumpa. U ovoj dobi
dijete je veliki ispitivač i diskutant i pokazuje na verbalnom planu da je steklo već mnogo iskustva i znanja i da
razmišlja. Zanima ga i druga strana slike, što je izvana-iznutra i dr. Jača želja za realnošću. Razgovara o smrti bez
uzbuñenja jer smrt ne shvaća kao odrasli. Vidljiva je bolja kontrola i usavršavanje mnogih vještina. Igra je manje
divlja, dijete bolje podnosi frustracije, bolje crta, pokazuje prvi interes za slova i brojke.
Oko pet godina učvršćuje se spolni identitet: djevojčice znaju da su žensko, a dječaci da su muško.
Za neku djecu to je doba dostizanja ostale djece, naročito za dječake koji su bili spori u razvoju motorike i
govora, a često je to doba ubrzanog intelektualnog razvoja. Ovo sreñivanje i učvršćivanje vlastitih sposobnosti bit
će s pet godina okrunjeno izraženijom ravnotežom, sigurnošću i prijateljskim stavom prema okolini.

Dijete uspješno… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika

Poticati prirodne oblike kretanja:
1. Hoda po kružnoj liniji.
2. Uspinje se i silazi dugačkim stepenicama Hodanje
izmjenjujući nogu.
3. Stoji skupljenih nogu.
Održavanje ravnoteže
4. Stoji na dominantnoj nozi 3-5 sekunde.
5. Trči na prstima s nagibom gornjeg dijela tijela
Trčanje
prema naprijed.
6. Poskakuje na jednoj nozi (4-5 puta).
Skakanje
7. Može preskočiti rupu, jarak širine 25 cm.
8. Baca loptu jednom rukom, preko glave, u cilj
Bacanje i hvatanje
udaljen 2 m.
Ovo je doba ekspanzije, bujanja i osvajanja prostora u kojem se dijete kreće. Dijete je stalno u pokretu i zbog viška
energije ima veliku potrebu za hodanjem, trčanjem, penjanjem. Pokreti su snažni, brzi, efikasni. Dijete ove dobi je
vrlo aktivno, pa se jasnije prepoznaje razvoj snage i brzine.
Osiguravanje razvoja inicijative
• Davati slobodu za istraživanje i eksperimentiranje, omogućavati aktivnosti koje dijete preuzima na vlastitu
inicijativu (uz poduzimanje mjera opreza). (1-43)
• Uzimanje u obzir dječje inicijative očituje se i u odgovaranju odraslog na dječja pitanja, zajedničkom
čuñenju, partnerstvu u igri. (1-57).
Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika
Poticati specifične aspekte motorike:
9. Preklapa papir kvadratnog oblika po dijagonali.
Fina motorika
10. Nalijeva iz malog vrča jednom rukom.
11. Gradi toranj od 10 i više kocaka.
12. Reže papir škarama cik-cak.
13. Precrtava po modelu trokut.
14. Crta prepoznatljivog čovjeka (glava, noge, ruke,
trup). Grafomotorika
15. Crta prve predmete i prva velika tiskana slova (I,
O, T, H, A,V).
16. Vozi tricikl, lako izvodi polukružni zaokret. Složene motoričke vještine

14
 Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Spoznaja
Poticanje sposobnosti:
17. Razumijevanje svijeta odreñeno je onim što
Način spoznavanja
dijete vidi.
18. Dijete je sposobno planirano usmjeravati pažnju. Pažnja
19. Uočava funkciju predmeta i definira je.
20. Izdvaja ono što ne pripada skupu. Stjecanje pojmova
21. Rastavlja cjelinu na dijelove i usporeñuje ih.
22. Razlikuje i imenuje osnovne boje, prepoznaje
Spoznavanje boja
većinu ostalih boja.
23. Izdvaja predmete istog oblika i različitog oblika. Spoznavanje oblika
24. Usporeñuje i imenuje veličine i količine: veće-
Spoznavanje količina i veličina
manje-jednako.
25. Razlikuje prostorne odnose za koje zna i nazive
– ne nužno sve (naprijed, natrag, iza, izmeñu, Spoznavanje prostornih odnosa
iznad, ispod, na dnu, na vrhu).
26. Pokazuje interes za satove. Spoznavanje vremenskih odnosa
27. Broji uz pravilno pokazivanje 4 predmeta.
28. Ispravno reagira na nalog koji uključuje tri Pojam brojeva
aktivnosti.
29. Ne shvaća konačnost smrti. Pojam smrti
30. Pamti sekvence dana - dnevnih aktivnosti - kako
Pamćenje
ih je doživjelo.
31. Traži rješenja, rješava i slučajno i namjerno s
ciljem. Rješavanje problema
32. Uočava probleme u socijalnim situacijama.
Omogućavanje intelektualnog razvoja
• Omogućiti djetetu stvaranje perceptivnih predodžbi svim senzornim putovima. Važno je djetetu omogućiti
igru "konkretnim" materijalima i predmetima za stvaranje pojmova (količine, odnosa). Igra materijalom:
zrnca, plodovi, kamenčići - za pravljenje hrpica, razdvajanje, skupljanje u "stupove", slaganje, redanje
(pojam broja, količine, težine...); štapići, krugovi, pločice nejednake veličine - za slaganje po redoslijedu,
boji (relacije: veći, manji); voda i pijesak za mjerenje, pretakanje, punjenje, vaganje (odnosi količine,
mase, volumena) (1-43)
• Omogućiti aktivnu upotrebu govora. Pažljivim slušanjem podržavati i omogućavati djeci da verbalno
izraze svoje osjećaje, potrebe, mišljenje i pitanja. Dati uvijek primjeren i djetetu razumljiv odgovor.
• Pružiti ispravan govorni model. (33-43)
• Koristiti govorne igre s ciljem slušne diskriminacije glasova, bogaćenja rječnika i rečenice. (33-43)
• Slušati, ponavljati i učiti pjesmice i brojalice, sa što više pratnje pokretom. Postavljati jednostavne pitalice
i zagonetke koje dijete u toj dobi posebno voli. (33-43)
Poticanje razvoja predčitačkih aktivnosti
• Razvijati i vježbati glasovnu osjetljivost. (14-43)
• Razvijati razumijevanje prijenosa govora u tekst. . (14-43)
• Razvijati poznavanje karakteristika pisanog teksta. . (14-43)
RAZVOJNE ZADAĆE – Govor
Dijete može…
Poticanje govornih sposobnosti:
33. Prepoznati prvi glas u riječi (glasovna analiza).
34. Prepoznati zadnji glas riječi. Sluh i slušanje
35. Prepoznaje rimu.
36. Artikulira sve glasove, uz rijetke pogreške. Artikulacija
37. Rečenica je potpuna, s zastupljenim svim
Gramatika
vrstama riječi.
38. Govori o uzročnosti koristeći veznik JER. Rječnik

15
39. Razumije komparaciju pridjeva (lijep, ljepši, Rječnik
najljepši).
40. Razumije redoslijed dogañanja kad mu se npr.
kaže: “Prvo ćemo…, onda idemo…, a sutra
ćemo…”
41. Rješava problem s prijateljima koristeći
uvjeravanje i pregovaranje. Komunikacija
42. Voli pričati i igrati se riječima, smišlja šale koje
prepričava u nedogled.
43. Može voditi dužu konverzaciju s djecom i
odraslima s kojima inače komunicira.

Ako dijete do kraja 5. godine ima veće teškoće u izgovaranju fonema: zamjenjuje,
izostavlja ili ih izrazito iskrivljeno izgovara – treba zatražiti stručnu pomoć.
Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Socio-emocionalni
Poticati specifične aspekte prepoznavanja i
izražavanja emocija:
44. Opada strah od poznatih životinja.
Strah
45. Ima strah od imaginarnih bića: vještica, zmajeva i sl.
46. Ljutnja se manifestira zbog neslaganja zbog
Ljutnja
igračaka.
47. Dijete se najviše smije tuñoj nezgrapnosti ili
Humor
neuspjehu.
48. Javlja se osjećaj stida i /ili zavisti. Stid, zavist
49. Povezuje odreñene boje s muškarcima, a druge sa
ženama.
Pojam o sebi
50. Zna svoj grad, ulicu, bitne informacije o članovima
obitelji (većinu od nabrojanog).
51. Vlastiti uspjeh procjenjuje iz usporeñivanja s
drugom djecom.
52. Pokušava prihvatiti neuspjeh.
Samoregulacija
53. Može kontrolirati svoje ponašanje pomoću
samousmjeravajućeg govora gotovo jednako dobro
kao i kad ga govorom kontrolira odrasli.
Razvoj samoregulacije (kontrola impulzivnosti)
• Stvarati naviku kod djeteta da razmisli prije nego što reagira (51-54):
⇒ da zastane, da suspregne odgovor/akciju koja mu se prva javi,
⇒ da prvo procijeni je li to točno/prikladno.
Osiguranje razvoja kontrole emocija
• Omogućavati djetetu da izražava i prepoznaje svoje emocije.(44-54)
• Omogućavati da verbalno izrazi što osjeća, kako se osjeća. .(44-54)
• Omogućavati da nañe alternativna rješenja za izražavanje svojih emocija. .(44-54)
• Koristiti socijalne igre - jasno postavljanje granica prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja i objašnjenje
zašto na djetetu razumljiv način. (57-61)
Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Socio-emocionalni
Poticati specifične aspekte samostalnosti:
54. Dijete rijetko pokazuje negativizam, a češće
Samostalnost
inicijativu.
55. U hranjenju je potpuno samostalan. Samostalnost u jelu
56. Radije je u društvu s djecom nego s odraslima. Odnosi s vršnjacima
57. Ne preispituje smisao ili ispravnost pravila čak ni
Moralni razvoj
onda kad mu se ne sviñaju.
U moralnim dilemama postupke koji uzrokuju veću štetu smatra moralno lošijima od onih koji čine manje štete
neovisno o motivima i namjerama počinitelja.

16
 Omogućavanje razvoja vlastite efikasnosti - kompetentnost
• Djetetu treba omogućiti doživljaj uspjeha u onom što poduzima: (1-57).
⇒ iz uvida da je nešto postiglo svojim vlastitim zalaganjem bez tuñe pomoći,
⇒ iz pohvale odraslog.
• Odrasli treba nastojati što više naglasiti “unutarnji osjećaj uspjeha”, pitati dijete “Što ti misliš, je li to
dobro?” (1-57).
• Treba umanjiti važnost pohvale, naročito kod djevojčica, jer one postaju previše ovisne o mišljenju drugih
i doživljavaju uspjeh samo iz vanjskih pohvala bez pravog unutarnjeg doživljaja. (44-57).
• Osigurati prostor i vrijeme za kretanje, trčanje, penjanje (sprave, penjalice, različiti poligoni i što veći
repertoar igara u kojima se usavršavaju osnovni oblici kretanja). Djeca još nisu spremna za natjecanje.
Uspjehe treba “odmjeravati” individualno – koliko je bolje nego prošli put (1-57).
Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Igra
Poticanje aspekata dječje igre:
58. Dijete čini složene konstrukcije (kuće, farme, ceste,
dvorac...). Spoznajna razina igre
59. U igri prihvaća dodijeljene uloge i podjelu funkcija.
60. Prekida igru zbog "dogovora kako se treba ponašati"
u nekoj ulozi. Društvena razina igre
61. Igra se skrivanja i nalaženja.

Poticanje simboličke igre

• Poticati igre pretvaranja omogućavanjem djeci da uoče raznolikosti radnji odraslih u svakodnevnom životu
i situacijama (posjete, susreti, promatranja...)- (58-61)
• Omogućiti raznolike i nove, nestereotipne uloge u igri, uz veliko bogatstvo materijala za igru. (1-61).

Poticanje maštovitosti i kreativnosti

• Poticati maštovitost i kreativnost u igri davanjem ideja za variranje, traženjem da se zamišlja kako još, što
bi kad bi i dr. Važno je pri tome pomoći djetetu u odreñivanju granice izmeñu stvarnosti i mašte (pomaže
vremenska ili prostorna granica, npr. stvarna zemlja - zemlja mašte, kad pozvonim - izmišljamo i sl.)- (58-
61)

17
 DIJETE U DOBI OD 5 DO 6 GODINA
Petogodišnje dijete je stabilno, pouzdano, dobro adaptirano. Zadovoljno je onim što radi, a to što radi uglavnom
radi dobro. U ovoj dobi dijete želi biti dobro dijete, zadovoljiti zahtjeve i očekivanja odraslih.
Individualne razlike u spoznajnom razvoju su velike, jer u ovoj dobi djeca izlaze iz intuitivne faze predoperacijskog
mišljenja. Kod većine djece naglašena je inicijativa, namjerno istraživanje okoline, planiranje igre s vršnjacima i
porast potrebe da se započeta aktivnost dovede do kraja. Izraženo je učenje izražavanja emocija na društveno
prihvatljiv način. U ovoj dobi zapažamo vrhunac moralnog realizma. S pet godina dijete uspostavlja prva prava
prijateljstva.
Ali budući da razvoj nije završen ova ravnoteža se narušava u burnoj šestoj godini kada dolazi do nove ekspanzije.
To obično počinje oko pet i pol godina, a smiruje se oko šest i pol, tako da je oko šeste godine nekih šest mjeseci
dijete vrlo naporno i za svoju okolinu. Možemo ga usporediti s ponašanjem 2,5 godišnjeg djeteta. U prvom redu ono
je emocionalno burno i ide iz krajnosti u krajnost: jedan čas voli, drugi čas mrzi. Zahtjevno je u svakom pogledu i
pri tome kruto. Želi biti prvo, mora pobijediti, hoće imati najviše, ne može se opredijeliti izmeñu dva – hoće oba. Ne
podnosi kritiku, krivicu, kaznu, za neuspjeh su krivi drugi. Istovremeno to je doba živosti i energije, spremnosti da se
proba sve što je novo – jer to je doba ekspanzije.

Dijete uspješno… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika

Poticati prirodne oblike kretanja:
1. Hoda točno po crti bez pogreške (oko 3 m).
Hodanje
2. Prekoračuje prepreku u visini koljena.
3. Stoji na jednoj nozi 8-10 sekundi, zatvorenih očiju.
4. Može se sagnuti i dotaknuti nožne prste, a da ne Održavanje ravnoteže
savije koljena.
5. Trči uz stepenice.
Trčanje
6. Trči i udara loptu.
7. Skače u vis, u dalj (60 cm).
8. Može 10 i više puta skočiti na jednoj nozi, 2-3 m Skakanje
unaprijed.
9. Uspješno se penje i silazi dugim ljestvama. Penjanje
10. Objema rukama hvata loptu iz različitih visina. Bacanje i hvatanje
Ovo je doba rasta. Naročito se izdužuju noge. Petogodišnje dijete kontroliranije je od četverogodišnjaka, ima dobru
ravnotežu i koordinaciju pokreta. Može već dobro kombinirati pokrete u složene motoričke vještine. Ne može dugo
sjediti. Vidan je napredak u koordinaciji fine motorike, te u razvoju gipkosti i preciznosti. Individualne razlike su
velike.
Dijete uspješno… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika
Poticati specifične aspekte motorike:
11. Koristi iglu i konac, alate – ako mu se pokaže.
Fina motorika
12. Izrezuje jednostavne oblike škarama.
13. Sigurno povlači okomite i vodoravne crte.
14. Precrtava po modelu romb.
Grafomotorika
15. Crta čovjeka (glava s detaljima, ruke, noge,
trup).
16. Može koristiti sanjke, koturaljke i klizaljke.
Složene motoričke vještine
17. Pleše, plješće i udaraljkama dobro prati ritam.

Osiguravanje intelektualnog razvoja

→ Koristiti tzv. metodu "podizanja skela" - metodu rada s djecom u kojoj odrasla osoba razinu pomoći koju daje
djetetu prilagoñava razini djetetove izvedbe. Cilj je poticanje nezavisne izvedbe djeteta. (1-44)
→ Stvarati uvjete za postepeni prijelaz iz intuitivne faze predoperacijskog mišljenja u fazu konkretnih operacija
(18-44):
• prevladavanje egocentričnosti mišljenja - u igri sa starijim djetetom i/ili kompetentnijim vršnjakom
kroz zajedničku aktivnost (igre uloga, igre s pravilima - sve što omogućava zauzimanje tuñeg
stanovišta);

18
 • razvoj konzervacije - u igri s konkretnim materijalom (glina, zrnje, voda, vaga, čaše...) uz verbalne
komentare i pitanja;
• razvoj grupiranja (klasificiranja) - igre kartama, sličicama, istovrsnim predmetima, pregrupiranjem
igračaka... uz verbalno upozorenje na bitne sličnosti, prevladavati intuitivno grupiranje prema
površnoj vanjskoj sličnosti.

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Spoznaja

Poticanje sposobnosti:
18. Uviña sličnosti i razlike u onome što otkriva. Način spoznavanja
19. Lakše se usredotočuju na neke aspekte zadataka
na koje ga se usmjerava, a manje na nevažne Pažnja
aspekte.
20. Izdvaja predmete po jednoj osobini.
21. Povezuje simbole, ili predmete, ili pojave koji su
Stjecanje pojmova
po nečemu slični.
22. Ima interes za slova, pisanu riječ, knjige.
23. Sigurno razlikuje osnovne boje, te crno i bijelo. Spoznavanje boja
24. Razlikuje i imenuje oblike: kvadrat, kocka,
Spoznavanje oblika
trokut.
25. Usporeñuje veličine: malo-manje; veliko-veće;
Spoznavanje količina i veličina
kratko-kraće; dugo-duže.
26. Usporeñuje predmete u pokretu-brzinu. Spoznavanje prostornih odnosa
27. Razlikuje danas i sutra. Spoznavanje vremenskih odnosa
28. Uz pravilno pokazivanje broji od 4 do 12
elemenata. Pojam brojeva
29. Pokazuje interes za brojke.
30. Fenomen smrti personificira ("smrt je kao
Pojam smrti
osoba").
31. Razvijena mnemonička strategiju – pamćenje
Pamćenje
ponavljanjem.
32. Pita za značenje riječi koje ne razumije.
Rješavanje problema
33. Otkriva principe rada sprava, strojeva i sl.
Mišljenje: Ono što nazivamo pojmovi, u ovoj dobi su, u stvari, pseudopojmovi, jer nemaju sve elemente procesa
stvaranja pojma (analizu, generalizaciju i verbalizaciju). Bogatiji rječnik u ovom periodu ne znači i bogatstvo
pojmova u spoznajnom smislu. Jezik i komunikacija će potaknuti razvoj pojmova u kasnijem razvoju (do
adolescencije).
U ovom razdoblju djeca se više meñusobno razlikuju nego ranije, i time nagovještavaju u svom razvoju fazu
operacionalnog mišljenja (koja će nastupiti izmeñu šeste i sedme godine).
– Dijete koje još uvijek nema sposobnost grupiranja predmeta na osnovu bitne karakteristike, grupirat će
predmete po slučaju ili po nekom sadržaju kojeg pridaje predmetu.
– Dijete koje je u intuitivnoj fazi, grupirat će predmete po zajedničkim osobinama, ali neke elemente koji inače
pripadaju tom skupu neće obuhvatiti jer ne odgovaraju trenutnom principu klasifikacije.
– Dijete koje je steklo sposobnost grupiranja, to će raditi na osnovu bitnog obilježja.
– U grupi djece od 5 do 6 godina možemo prepoznati djecu u tri faze izlaska iz predoperacijskog mišljenja, ali
isto tako sve tri faze mogu biti prisutne kod istog djeteta (ovisno o dosadašnjem iskustvu djeteta). To su:
Predoperacijsko: još nemaju sposobnost konzervacije, ne mogu u svijesti zadržati količinu kad se mijenja oblik,
potpuno ovise o percepciji, kod njih postoje sva ograničenja predoperacionalnog mišljenja;
Intuitivno (prijelazno): nesigurni u prosudbi, ponekad prevladaju ograničenja predoperacionalne razdoblja, ali ne
znaju objasniti kako su došli do rješenja kada se opažena situacija vrati u prvobitno perceptivno stanje;
Konkretno operacijsko: u mišljenju postoji konzervacija, uspostavljena je kvantitativna jednakost, tj. kvantitet
ostaje isti i kod promjene oblika.
Postepeno se gubi i izraziti egocentrizam u mišljenju, osobito u situacijama u kojima dijete stječe iskustvo o
zauzimanju tuñeg stanovišta (u igri s kompetentnijim vršnjakom, odraslim i sl.).
Ove promjene u kognitivnom razvoju povezane su i sa strukturnim i funkcionalnim promjenama koje se u to vrijeme
dogañaju u kori velikog mozga.

19
 RAZVOJNE ZADAĆE – Govor
Dijete može…
Poticanje govornih sposobnosti:
34. Usporeñuje zvukove po intenzitetu i visini: tiho -
glasno, visoko – duboko.
35. Locira izvor zvuka: blizu – daleko. Sluh i slušanje
36. Primjećuje koji je početni, koji završni glas u
riječi.
37. Nema distorzija glasova: š, ž, č, ć, dž i ñ Artikulacija
38. Zamjećuje greške u govoru drugih. Gramatika
39. Definira riječi opisno i funkcionalno, npr. “To je
kad…” ili “Kao…”, “To je za…”
Rječnik
40. Dužinu rečenice povećava koristeći veznike: i,
ili, a, onda i dr.
41. Koristi sve vrste rečenica.
42. Prepričava priče, uz glavni dogañaj daje i detalje.
43. Rado razgledava knjige duže vrijeme i traži da
Komunikacija
mu se čitaju.
44. Koristi izraze pristojnosti, kao: molim, hvala,
oprostite … te pozdrave.
Govor je u pravilu ispravan – artikulacijski i gramatički. Ovo je doba brojnih dječjih pitanja i ubrzanog
spoznavanja. Još uvijek je govor djeteta usko vezan uz njegove potrebe i aktivnosti. Takoñer dominira situacijski
govor, ali dijete počinje koristiti i kontekstni. Više ne govori samo o onome što neposredno zapaža, radi ili želi, već i
o budućem i o prošlom.
Govorno komuniciranje djeteta
→ Omogućiti socijalne kontakte s djecom i odraslima, uz stvaranje situacija i prilika u kojima će dijete što više
glasno govoriti: govorne igre, dramatizacija i igre s ulogama, prepričavanje priča i dogañaja, pjesmice,
zagonetke i dr. (34-44)
→ Obogatiti dječju okolinu pisanim sadržajima: slikovnice, knjige, časopisi, natpisi. (34-44)

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Socio-emocionalni

Poticati specifične aspekte prepoznavanja i
izražavanja emocija:
45. Smanjen strah od ružnih ljudi i nakaza.
Strah
46. Više se boji: ozljeñivanja, pada, psa.
47. Reagira ljutnjom najčešće zbog vrijeñanja ponosa.
48. Manje je direktne agresije a više indirektnih oblika Ljutnja
(psovanje i slično).
49. Ljubomora se iz obiteljskog kruga prenosi na
Ljubomora
društvo izvan kuće (u vrtić).
50. Zna da ne može promijeniti svoj spol, odjećom,
frizurom i sl. Pojam o sebi
51. Razlikuje osnovne emocije.
52. Može kontrolirati vlastito ponašanje koristeći
Samoregulacija
internalizirani, samoupravljeni govor.
53. Slobodno priznaje svoj neuspjeh pred drugima.
Samovrednovanje
54. Laže da bi se zaštitio od neuspjeha.
Osiguravanje osjećaja aktivnosti i kompetentnosti
→ Djetetu treba omogućiti aktivnosti u kojima će biti uspješno, koje može uspješno završiti. (45-54)
→ Treba mu omogućiti da uvidi kad je uspješno. (53, 54)
→ Treba izbjegavati razvoj osjećaja inferiornosti natjecanjem i usporedbama. (53, 54)
Ako uspijemo djeci osigurati razvoj osjećaja uspješnosti aktivnosti i kompetentnosti doći će do razvoja:
intelektualne znatiželje, marljivosti,, aktivne zainteresiranosti za školsko učenje.

20
 Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Socio-emocionalni
Poticati specifične aspekte samostalnosti:
55. Potpuno se samostalno svlači i oblači. Samostalnost
56. Bolje prihvaća autoritet odraslih
Odnosi s vršnjacima
57. Poštuje prava i svojinu drugih.
58. Dijeli nagradu prema pravilu jednakosti: svakom
Moralni razvoj
djetetu daju jednak dio bez obzira na “zasluženo”.

Moralni razvoj je u vrhuncu moralnog realizma.

1. neprihvatljivim djelima pripisuju tzv. objektivnu odgovornost (samo prema količini štete, bez namjera)
2. u procjeni postupaka koriste načelo bezuvjetne pravde (nepromjenljivost pravila).
Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Igra
Poticanje aspekata dječje igre:
59. Pričanje o igri i planiranje igre važno mu je koliko i
sama igra.
Spoznajna razina igre
60. Igra se u skladu s unaprijed poznatim pravilima i
ograničenjima.
61. Voli igre koje zahtijevaju sudjelovanje većeg broja
Društvena razina igre
odraslih i djece.

Osiguravanje uzora za igru

→ Osiguravati uvjete za igru djeteta upoznavanjem različitih odnosa meñu ljudima – u konkretnim situacijama,
umjetničkim tekstovima i dr. Važno je da dijete uočava kako surañuju odrasli, zreli ljudi kako bi takve odnose
prenosilo u igru i uključivalo ih u repertoar vlastitog ponašanja.(47-58, 59-61)

21
 DIJETE U DOBI OD 6 DO 7 GODINA
Šestogodišnje dijete u pravilu je spremno za nove avanture i često je neopravdano sigurno u sebe - ide “glavom kroz
zid”. Ono je borac za svoja prava, branitelj svog vlasništva.
U sedmoj godini dijete se obično smiruje, povlači u sebe. Ono će možda prigovarati i biti nezadovoljno, ali će rjeñe
glasno tražiti svoja prava. Sedmogodišnjak se na neki način povlači, kao da više voli gledati, slušati “s ruba scene”
i tako sreñuje i izgrañuje svijest o sebi. Naravno individualne razlike su velike.
Usavršava se okulomotorna koordinacija te preferira crtanje olovkom ili flomasterom u oštrim i odreñenim
potezima. I u intelektualnim sposobnostima je vidljiv napredak u sve finijoj diskriminaciji onog što vidi, čuje, čini.
Ulazi u fazu konkretnih operacija u kojoj je vidljiva ekspanzija u stvaranju pojmova, kada bolje shvaća i povezuje
stvari i pojave. Sposobno je isplanirati svoju aktivnost i dovršiti je do kraja.
Sedma godina je mogli bismo reći strašljivo doba - dijete traži rituale koji mu daju sigurnost (tata mora
provjeriti da pod krevetom zaista nema lopova). Svoje ponašanje ono sada već kontrolira samogovorom,
samousmjeravanjem, “unutarnjim uputama”. Glavni kriterij za usporeñivanje i samovrednovanje su vršnjaci. Igra
se s djecom istog spola.
Često od sebe očekuje previše, pa zadatak koji si postavlja nije u stanju završiti. Sklono je pretjerati te se naglo
iscrpljuje. Zato je važno pomoći mu da odredi granice svojih realnih mogućnosti. Ima svoje dobre dane kad blista i
svoje loše dane kad je “potonulo”. Mudar odrasli vodit će o tome računa i imat će od djeteta različita očekivanja
ovisno o dobrim i lošim danima koji se od jutra prepoznaju.
Kod neke djece pojavljuju se periodi kada im se čini da su svi protiv njih, da ih nitko ne voli, da imaju “pik” na
njih. Važno je pažljivo odmjeriti s koliko ćemo uvažavanja prihvatiti njegove brojne pritužbe i prigovore, jer
vjerojatno nije sve tako crno kao što dijete kaže.
U svim područjima razvoja kod djeteta ove dobi vidljiv je cijeli repertoar i sve bogatstvo njegovih igara, vještina i
strategija upoznavanja svijeta koje je usvajalo u proteklih 6 godina.

Dijete uspješno… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika

Poticati prirodne oblike kretanja:
1. Hoda po crti stavljajući stopalo pred stopalo.
2. Povezuje hodanje i trčanje, hodanje i Hodanje
prekoračivanje.
3. Stoji na jednoj nozi zatvorenih očiju 8-10 sekundi.
4. Balansira na suženoj površini s dodatnim zadacima Održavanje ravnoteže
(npr. nosi loptu).
5. Povezuje trčanje i bacanje.
Trčanje
6. Brzo trči preko 40 metara.
7. Skače u dalj 1 metar.
Skakanje
8. Skače sunožno do 20 cm uvis.
9. Penje se na drvo, na stup. Penjanje
10. Baca loptu jednom rukom i uspješno može
Bacanje i hvatanje
pogoditi cilj udaljen 1,5 m.

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Motorika

Poticati specifične aspekte motorike:
11. Presavija papir po modelu (brod, kapa, čaša i sl.).
Fina motorika
12. Koristi pri jelu nož i vilicu (dvije ruke surañuju).
13. Precrtava po modelu romb.
14. Može naštampati svoje ime. Grafomotorika
15. Sigurno povlači okomite, vodoravne i kose crte.
16. Uspješno izvodi kolut naprijed.
Složene motoričke vještine
17. Kontrolira mišiće lica (namiguje, fućka).
Spoznavanje vanjskog svijeta. Namjerno opažajno-praktično spoznavanje i istraživanje okoline: veličina, dubina,
udaljenost, oblici, tijela, mirisi, okusi, zvukovi, orijentacija u prostoru, orijentacija dogañaja u vremenu.
Uz cjelovito spoznavanje, velika osjetljivost za detalje.
U ovoj dobi počinje razdoblje konkretnih operacija (razdoblje operacionalnog mišljenja), i traje do 11.-12. godine.
Tijekom ovog razdoblja dijete postupno svladava različite oblike konzervacije:
– konzervaciju volumena, težine, dužine,

22
– logičke strukture: klasifikacija po bitnim kriterijima i serijacija,
– preneseni smisao u mišljenju,
– upotrebu pojma broja: korespondencijom 1:1, razmjenom 1:1, inkluzijom klasa (skup, podskup),
– oslobaña se od opažajno datog – decentracija.
Djeca se meñusobno razlikuju u brzini prelaska iz predoperacionalne faze u operacionalnu. Iskustvo pomaže u
poticanju razvoja operacionalnosti mišljenja.

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Spoznaja

Poticanje sposobnosti:
18. Istražuje okolinu na različite načine. Način spoznavanja
19. Hotimična pažnja djeteta traje 10 do 15 minuta. Pažnja
20. Definira pojmove prema višem rodnom pojmu,
npr. jabuka je: “Voće”.
21. Uočava uzročne veze meñu predmetima i Stjecanje pojmova
pojavama (npr. oblaci- kiša).
22. Razlikuje točno-netočno; stvarno-nestvarno.
23. Sigurno razlikuje i imenuje boje i nijanse. Spoznavanje boja
24. Imenuje i razlikuje krug, kvadrat i trokut. Spoznavanje oblika
25. Imenuje i mjeri veličine i količine te ih
usporeñuje: veće-manje-jednako; duže-kraće- Spoznavanje količina i veličina
jednako; deblje-tanje; isto-različito.
26. Razlikuje lijevo-desno i na drugima, u prostoru,
Spoznavanje prostornih odnosa
a ne samo prema sebi.
27. Pravilno koristi jučer-danas-sutra.
Spoznavanje vremenskih odnosa
28. Potpuno usvaja nazive godišnjih doba.
29. Mehanički broji do 30.
Pojam brojeva
30. Uz pokazivanje broji do 10-13.
31. Traži puno informacija kad se govori o smrti. Pojam smrti
32. Povezujući stvari koje treba zapamtiti s nekom
Pamćenje
slikom ili pričom.
33. Usmjerava akciju na jedno rješenje ili više
rješenja problema. Rješavanje problema
34. Uočava uzročno posljedične veze.
1. Poticanje intelektualnog razvoja
→ Omogućiti opažanje okoline svim osjetilnim putovima kako bi konkretne opažaje dijete moglo kombinirati sa
svojim iskustvima i predodžbama. (1-59).
→ Organizirati što više istraživačkih aktivnosti i eksperimentiranja uz verbalne komentare i pitanja kako bi dijete
uočavalo odnose (jednostavne-složene, bitne-nebitne, očite-skrivene i dr.), samostalno i uspješnije rješavalo
probleme, stvaralo i provjeravalo pretpostavke, stjecalo znanja... (1-59).
→ Poticati razvoj pažnje i pamćenja povećavajući motivaciju djeteta smislenošću i zanimljivošću materijala te
povezivanjem s postojećim iskustvom djeteta. (1-59).

RAZVOJNE ZADAĆE – Govor

Dijete može…
Poticanje govornih sposobnosti:
35. Precizno locira izvor zvuka.
36. Ima dobru sposobnost raščlambe riječi na glasove
(glasovna analiza). Sluh i slušanje
37. Ima dobru sposobnost spajanja glasova u riječi
(glasovna sinteza).
38. Artikulacija je usvojena (zbog ispadanja prednjih zubi, Artikulacija
moguće su blage “nečistoće”u izgovoru: s, z, c, š, ž, č, ć, dž, i ñ)
39. Koristi sve vrste rečenica, kao i odrasli. Gramatika
40. Rečenice su duže, sa više veznika. Rječnik

23
41. Bez poteškoća može priopćiti svoje misli, potrebe i
osjećaje, te prepričati dogañaj ili priču.
42. Sluša i sudjeluje u grupnom razgovoru. Komunikacija
43. Dogovorom razrješava manje konflikte.
44. Koristi izraze učtivosti i zna adekvatno pozdraviti.
Ima dobar izgovor i gramatički se ispravno služi govorom.

Pred polazak u školu, dobro je provjeriti djetetov izgovor, a isto tako dobro je provjeriti
sposobnost glasovne analize i sinteze. Ako u tome ima teškoća treba zatražiti stručnu pomoć.
Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Socio-emocionalni
Poticati specifične aspekte prepoznavanja i
izražavanja emocija:
45. Pojačava se strah od gubitka ljubavi (roditelja,
odgojitelja).
46. Ima strah od mraka, tavana, podruma, sjena, duhova, Strah
vještica, špijuna, ljudi koji se skrivaju u ormaru, pod
krevetom.
47. Bijes se češće izražava verbalnom agresijom
Ljutnja
(ruganje, izazivanje, svañanje, vrijeñanje).
48. Lakše podnosi neuspjeh: suradnja i takmičenje su u
razvoju.
Pojam o sebi
49. Pri opisivanju sebe, naglasak na: ponašanju,
sposobnostima, usporedbi s drugima, emocijama.
50. Kontrolira svoje ponašanje samousmjeravajućim
govorom.
Samoregulacija
51. Uviña negativan učinak nekontroliranog
emocionalnog reagiranja.
52. Djetetu su vršnjaci osnovni kriterij za usporeñivanje
Samovrednovanje
i vrednovanje (prihvaćanje ili neprihvaćanje).
2. Omogućavanje inicijative i uspješnosti djeteta
→ Omogućiti svakom djetetu da samo planira i do kraja provede zamišljenu aktivnost uz osjećaj uspješnosti i
kompetencije. (1-59).
→ Pomoći djetetu da uz uvažavanje svojih želja uvidi i želje i potrebe drugih koje mu treba razložno objasniti. (1-
59).
→ Organizirati raznolike aktivnosti kako bi svako dijete imalo priliku da pokaže inicijativu i uspješnost (u skladu
sa svojim osobinama i mogućnostima), kako bi se izbjegao osjećaj inferiornosti u takmičarskim situacijama. (1-
59).

Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Socio-emocionalni

Poticati specifične aspekte samostalnosti:
53. Sposoban je isplanirati, predvidjeti tijek aktivnosti i
provesti je do kraja.
Samostalnost
54. Potpuno je samostalno u zadovoljavanju fizioloških
potreba.
55. Sve veći interes za kooperativni grupni rad s
vršnjacima.
Odnosi s vršnjacima
56. Konflikti medu vršnjacima su česti ali kratkotrajni,
dijete je spremno dogovoriti se.
57. Pravednost kao načelo podjele nagrade (tko se više
Moralni razvoj
trudio).

24
 Dijete često… RAZVOJNE ZADAĆE – Igra
Poticanje aspekata dječje igre:
58. Igre traju dugotrajno (nekad i više od pola sata). Spoznajna razina igre
59. Suradnička igra na sadržajan i strukturiran način. Društvena razina igre

3. Osiguravanje uzora za igru

→ Omogućiti djeci susretanje s modelima poželjnog ponašanja (umjetnički sadržaji, reagiranja zrelih ljudi iz
okoline...) da bi uspješnije učila kako rješavati konfliktne situacije, kontrolirati emocionalne reakcije te
uskladiti vlastite i tuñe potrebe. Ovakva ponašanja dijete najbolje "uvježbava" kroz igru. (1-59).
→ U igri odgojitelj pomaže pri razradi dječjih ideja i sve više postaje "tehnički" pomagač koji se sve rjeñe upliće u
tijek i način igranja. (1-59).
→ Poštovati i omogućiti potrebu djeteta da se u igri emocionalno rastereti, rješavajući svoja unutrašnja stanja, te
potrebu da se povremeno osami u svojoj igri i aktivnosti. (1-59).
→ Poticati razradu složenih scenarija igre s planom akcije i podjelom uloga. (1-59).

25