PRILOG PROUCAVANIU NASTANKA, RAZVOJA I TRAJANJA SALONITANSKE SKOLE-RADIONICE MOZAIKA UDK 725.94 (497.13) U ovom se @lanku, na osnovi usporedne raitlambe nekoliko znaéajnijth figurativnth mozaika s podruéja rimske provincije Dalmacije s lako wotljivim izborom podjednakih uzoraka sastavnica, Pojedinatnih motiva | mitololtéh sadrinja, ukazuje na postojanje salonitanske Sole-radionice mozaika, ‘razmatra pitanje njena nastanka, razvoja i tralanja, te donosi katalolld uzorak obrade mocaike grade ‘Prema zadanim vrljednostima u svijet prihvacenog obrasca. Do sada poznati antitki mozaici pronadeni na hbrvatskom dijeluistotne jadranske obale, koja je pripadala anckadainjoj rimskoj provinciji Dalmaciji, uklapaju se u tokove opéeg razvoja rimskih mozaika u vromenu od 1. 04, st. po Kristu, a u pojedinim ostvarenjima potvrduju visoki tehnitki i umjetnitki doseg koji se ravnopravno mote mjeriti s mozaicima ostalih pokrajina Rimskoga carstva, Na Zalost,u posljednjih pedesetak godina napisano Je samo dvadesetak #lanaka i radova Gija su tema bili uuglavnom ili iskljutivo mozaici, a svi ostali nalaze se rasplinuti u brojnim Slancima, tek kao usputna vijest 0 nalazu. Zajednigka osobina svih Elanaka je nedostatak Jjedinstvenog pristupa u raitlambi, pri Zemu se posebno i8e raznolikost nazivija pri opisivanju, bez totno utvrdenih naziva pojedinaénih ili skupnih uzoraka sastavnog predloike jecinog ili vite mozaiénih tapeta. Stoga Je potrebno uz historijsko-stilsku raStlambu provesti i nazivno odreenje svih pojavnih oblika antitkog mozaiénog slikarstva, njihov medusobni raspored unutar istog ‘mozaiénog tapeta, ali i raspored i odnos izmedu zasebnih ‘mozaiénih ojetina u okviru salonitanske ikole-radionice Cuveni salonitanski mozaik s prikazom devet Muza, ji je bio izveden u jednim od brojnih rimskih termi, predvodio bi grupu mazaika koji su okvimo nastali od sredine 2. st i tjekom 3. st. Srediinja figurativna predstava ‘gréke pjesnikinje Sapfo koja je okruzena prikazima devet ‘Muza, te dinjenica da su njihova imena napisana na grékom Jezilu, ukazuju na helenistigko-orijentalne uzore ovog djela Buzov 1992: 91-100, T. 1, 1, T. 1, 2, T. 2, T. 3). Veoma zanimjive su i rubne trake s osobitim motivom poplotenja ‘koji nalazimo na mozzicima u Buhsu i Avenhesu (Svicarska) "Katalog koriten u ovom Slanku je jednostavnji i na8im uvjetima rada prilagodeni oblik, u svijet prihvadenog upisnog obrasca za 4atalolica obradu mozaika, ocijegjenog i potvrdenog od “Association internationale pour I’Etude de Ia Mosaique antique” (AIEMA). Ova medunarodna udruga za istrativanje mozaike sa sjedidiem u Parizi, okuplja sve nacionalne udruge i nositelj je svih vadnijih ‘modunarodnih istrativanja na ovom poly. Irmedu ostalog, osnovna zadaéa joj jo stvaranje opéeg opisnog i graitkog popisa uzoraka svih geometrijskih i ukrasnih &imbeniia koji se javjjaja na mozaicima. U ti svzhu iedana su dva kataloga, prvi kao izdanje Bulletin. adeT'A. I. E. M. A., 1973, godine pod nazivom “Répertoie graphique du décor géométrique dans la 1985. godine kao poscbna knyiga pod narivom “La décor géométrique de la mosaique Romaine, Répertoire graphique et descriptif es compositions linéaire et isotropes”. U njima su obradeni avi pojedinafni i sastavai uzorci Koji se javijaju na mozaicima od 1, St. prije Krista do 6. st. po Kristo, njihov medusobni raspored unutaristog mozainog tapeta, alli raspored i odnos izmodu zassbai, mozaifaih cjlina, Svi uzorei imaju opis rijetima, daklo nazv, Kofi je poprasen slikovnim prikazom i omateni su brojevima i slovima Stoga jo i ovaj dio *salonitanskog” kataloga w potpunosti sukdadan ¢ zakama i nazivijem i u jednom i drugom katalogu, dakako prevedenim i donekle prilagodenim duu hrvatskog jezik, Sto je i poschno naglakeno upotrebom kratica BATEMA i DECOR. 155B, Matis: » Pilog prootava natank, razvoje i trajanjasnlonitasaeHkole-radionice mozakn «, Opvac.arcacol. 18, 155-172 (1954) 1998. { koji su datirani pred kraj 2. odnosno w 3. st. (Gonzenbach 1961; Avenhes: 51-54, Tf. 74, R 29; Buhs: 86, 87, TF. 27, R28) to u Puli (Pola) (Mlakar 1957: 438, s1. 6) i Stocu iluntum) Bosna i Hercegovina), gdje se ovaj moti jevlja kao prikaz zidova u sklopu figurativne sastavnice s iikom Minotaura, a datiran je u prvu polovicu 3. st. (Cremosnik 1984: 64-68, 121-122, s1. 43, 44, k. 35). Ipak, najuodlivii motiv je krug od éetiri raznobojna nazubljena trokuta koji se ponavlja na sjevernoj i juknoj unutrainjoj traci. Slitmo ukragenih traka ne nalazimo nigdje osim na mozaicima u ‘Stocu (Cromoinik 1984: 71-74, 120-121, sl. 48, 49, k. 32)? 4 Paniku (Bosna i Hercegovina), a oba su datirana w 3. st, pa bi i to moglo ukazivati na moguéu sigurniju dataciju ‘mozaika s Muzama, tim vile Sto se na paniskom mozaiku takoder javija portret jedne od Muza (Cremoinik 1984: 77- 85, 123-125, sl. 54, 55, 58, k. 42). Slodena sastavnica podijeljena u tri polja, ji se uzorci testo javljaju na rmozaicima u Italijitijekom 1. stoljeGa po Kristu, veoma je rano poznaa iu provineiji Dalmacji i nalazimo je ma tapetu 1 antigkoj vili u Vi8icima (Bosna i Hercegovina) koji je ddatiran u drugu polovicu 2. stoljoéa (Cremofnik 1984: 20- 23, 112, sl. 6, 7, k. 4), kao i na salonitanskom mozaiku s prikazom Tritona. Na srediinjem polju tapeta iz Visiéa izveden je omiljeni uzorak nizanja usredotodijvih kruznica upisanih w kvadrat, poznat jo na mozaicima u Pompejima, a uvestalo se javija na Apeninskom poluotoku kroz 1. 12. st, lake 1930: 111), poput onog na tapet u Cividaleu (Zovatto 1964: 11, fig. 7) (talija), odakle se Siti po Galifi (Stern 1960: Pl. XXXII, XXXIV) i Panoniji (Kiss 1973: 57, pl. XIIU/1). Na prolasku iz 2. w 3. st. najvjerojatnije su izvedeni i mozaitni tapeti otkriveni u Starom Gradu (Pharos) na otoku Hivara u Srednjoj ulici. Uzorak sastavnice 1a istofnom mozaiku najéee se javlja polovicom 2. i kroz 3. stoljeée, a smatra se da je nastala podraavanjem arhitoktonskih ukrasnih pojedinosti, tako da se obiéno na podnom mozaiku odredene prostorije dvodimenzionalno preslikavaju motivi sa stropa ili svoda, odnosno Stukatura za kupolama. Bila je izvodena u Pompejima (Blake 1930: 117, T. XXIL, 4), a veoma je desta u srediénjojItaliji odakle se Bri po éitavom Carstvu, Ova sastavnica je veoma rano uvritena u knjige woraka koje su kruZile medu majstorima mozaigarima provincije Dalmacije i testo se izvodi na cijelom njenom prostoru. Potpuno isti uzorak nalazimo na kvadratnom pol tapeta s figurativnim prikazom Orfeja u pretpostavijenoj namjesnikovoj palaéi u Saloni, te na dva ta antitke vile u Visi¢ima (Bosna i Hercegovina) (Cremosnik 1984: 23, 111-112, 115, sl. 8, 9, 10, 11, 12, k. 3, 16). Oba tapeta u Vi8icima datirana su u drugu polovicu 2. st., kada so datira i mozaik sa slignom shemom uu Puuju - Zgornji Breg (Slovenija) (Djurié 1977: 599-602, tab. LXXVIla, b, LXXIX), Pojedinaéni motivi s ovog tapeta odgovaraju izboru najéeSih motiva toga vremena, pa tako isti motiv iz srediinjeg kruga nalazimo u Zadru (Gader), na jednom od mozaika w antiékoj zgradi pronadenoj sjeverno od katedrale sv. Stosije (llakovac 1962: 220, 221, 235, 236, 238, 245, sl. 2, 3, 11; Mano-Zisi 1964: 501; Petrcioli 1966: 592; Suié 1981: 198; Buzov i Red. 1987: 382), te na mozaiku u antickoj stambenoj gradi na Gradini 2 Rijed je o mozaikn s prikazom Fivotinja uw trku. blim Betine na otoka Murteru (Colontum) (Faber 1972: 120, T. 38, sl. 1, T. 39, sl. 1). Motiv vugjih zubi kao i nizove pravokuinih trokuta, nalazimo na jednom od vee spomenutih tapeta iz Vikiéa, te na jednom tapetu iz Salone otkrivenom u blizini tzv. Porta Andetria (F. Bulié, Ritrovamenti antichi a Salona, Pavimento a mosaico, Bulletino di archeologia e 16, 177, T. 13, Fig. 1), potpuno odgovara ovom starogradskom, vitickim i napokon salonitanskom tapetu s prikazom Orfeja. Velika sliénost izmedu ovih mozaika upucuje na stilska i vremensku bliskost njihove izvedbe, a zasigurno su rad iste Skole- radionice mozaika sa sredistem u Saloni, &ji se jasniji obrisi otkrivaju upravo preko ove grupe mozaika. Opéi je dojam da je starigradski tapet, osnovnim uzorkom sastavnice najbliZi salonitanskom Orfeju, a izborom geometrijskih motiva bliskiji slignim tapetima iz VitiGe. Tik do ovog ‘apeta, sa zapadn strane, nastavijao se istovremeno polozen jo8 jedan mozaik (IzvjeSée konservatorskog ureda za Dalmaciju 1923: 9, Pribojevié 1951: 94, 198; Nikolanci 1958: 52, 55, 58; Dubokovié-Nadalini 1958: 68; Dubokovié-Nadalini 1959: 81; Petrié 1975: 248, bilj. 14; Bonaéié Mandinié 1984: 129), Uija se sastavnica meandara od traka dvostrukih pletenica pofinje izvoditi tek u drugoj polovici 2. i kroz 3. stoljece, poput onih u Akvileji, mest ‘Toskolano Maderna na jezeru Garda (Italija), te w Vjent i Lionu (Francuska) (Donderer 1981: 230-232, fig. 5, 6, 7, 8). U najkasnie prvoj polovici 3. stoljeca izveden je sliéan ‘mocaik smjeften u istofnom dijelu prostora srednje dvorane prve bazilike u sklopu Eufrazijane u Poreéu, a izvorno je najyjerojatnije pripadao trikliniju antitke stambene kuée ‘Gonje 1971: 222, 223, a1. 6; Sonje 1980: 141, sl. 1). Stilski ‘mnogo blit starigradskom mozaiku je tapet iz Midée (Aquae 'S) (Bosna i Hercegovina), koji je datiran u drugu polovicu 2. odnosno prvu polovicu 3. st. (Cremoinik 1984; 43-45, 115-116, sl. 27, k. 17). Priblizno tada nastaje i mozaik s prikazom Orfeja koji spada modu vrhunska mozaiéna ostvarenja na podrufju provineije, a pronaden je u Saloni u pretpostavijenoj palati ‘namjesnika provincije, gdje su u slojevima pronadena jo dva figurativaa mozaika s prikazima Tritona i Apolona. Prikaze Orfeja nalazimo na mozaicima u Avenhesu i Ivonandu (Svicarska), oba datirana u 3. st. (Gonzenbach 1961: Avenhes: 55-56, TE. 40, R 54; Ivonand: 235-237, Tf. 39), kada nastaje i drugi prikaz Orfeja u provinciji Dalmaciji, otkriven na Paniku. Salonitanski Orfej s lirom wu rukama, okruéen brojnim pticama, Sumskim zvijerima, ribama i fantastiénim morskim Zivotinjame-hipokampima, likovno daleko nadvisuje panitki prikaz. No, nesumnjivo ishodi8te paniékom Orfeju ne nalazimo samo na salonitanskom Orfeju, tia je podjela na dva nerazmjerna mozaitna polja potpuno ista kao na Panika i na éijim ve prikazima nalazi isti, veoma rijetki motiv isprekidanog prepletnog niza Kojima je ukraiena rubna traka koju nalazimo i na starigradskom istofnom tapetu w Sredajoj wlict = njegov uzor je zasigurno i veé spomenuti mozaik s prikazom Tritona, odnosno uzorak sastavnice njegovog‘Mati: » Pilg pronfavajanastanin,razvoja i tjane sslonitanaks tole radionice mozaika «, Opvsc. archacol. 18, 155-172 (1994) 1995. srediinjog polja. Podloga mu je bila izravno nasuta na ‘mozaik s Orfejom, pa je sasvim jasno da je mozaik s ‘Tritonom nastao makon Orfeja. Sudeéi prema likovnim odlikama portreta izvedenog dosta narativno, u blagim prolazima mokih tonova koji potpuno izrazavaju trodimenzionalnost i izraZajnu narav morskog polubozanstva, moze se slobodno reéi da ga je radio vrhunski slikar-mozaigar kojemu su bila poznate najbolja antitka mozaiéna ostvarenja i preko &ijeg rada se vidi Zitav razvoj mozaitnog slikarstva u provineiji Dalmaciji, od ranog crnofiguralnog prikaza Tritona u Krku (Curicum) (ohorovitié 1964; 6, 8, sl. 4, 5, 6, 7; Mohorovi8ié 1988: 19, 20) i prikuza gladijatorskih borbi u Ninu (Aenona) (Rendié-Miotevié 1965: 169; Rendié-Miotevié 1962: 584; Suié 1968: 46, T. 22, sl. 3, 4; Suié 1969: 98, bilj. 1 Suié 1976: 111; Suié 1981: 289; Petricioli 1987: 469; Buzov i Red, 1987: 381; Buzov 1986/87: 103, 106, T. 1, sl. 1, 2; Buzov 1988: 77; Buzov 1990: 49; Parovié-Pedikan 1980: 181; Nin 1971: 9; Nin 1979: 66, 80), pa do vviebojnih potpuno slikarskih djela mozaitne umjetnosti kao ‘to su Orfej, Apolon, Triton i brojni drugi. Mozaiku je jako blizak mozaik iz Stoca $ prikazom utjelovijenja godiinjih ddoba, datiran pred kraj 2. i u poSetak 3. st. i Orfej s Panika ig 3. st. Piala-Patsch 1895: 273-275, sl. 87, T. VII, ZX; Cromosnik 1984: Stolac 68-71, 121, sl. 45, 46, 47, k. Panik 77-85, 123-125, sl. 54, 55, 56, 58, 59, 60, k. 42). U prilog tome ida gotovo isti uzorci sastavnice polja, te obilato korlitenje kockica od bojane staklenc paste koje su narotito u upotrebi tokom 3. st. U istom razdoblju ‘jerojatno je nastao i mozaik s prikazom Apolona koji jc bio polozen u sklopu iste gradevine na istoj razini s mozaikom Tritona, za kojim w likovnoj kvaliteti nimalo ne zaostaje i na tjom se portrets vet osjeéa utjocaj “patetitkog stila” koji poscbno dolazi do izrazaja sredinom 3. st. (Haswell 1973: 194). Jedan od najznaéajniih figurativnih mozika, nadenih u okviru provineije Dalmacije, svakako je onaj koji je ukrafavao nadgrobnu plotu devetogodiinjes djecaka ‘Aurelja Aurelijana u spomen-grobnici na Manastirinama (yggve 1951: 106, fig. 5/24; Ceci 1962: 149, T. 32/1; Rendié-Miogevié 1965: 169, 170; Cambi 1973: 22, Cambi 1985-86: 97 i d; Duval 1976: 15, 16, Fig. 2; Bi (03, 107, T. 2/2; Buzov i Red. 18, 19, T. 5, 6; Kirigin-Marin 1989: 58, sl. 14; Marin 1994: 47, 48, sl. 8). Suptilno izvedena figuracija sadréi do ‘kraja neprotumateni znakovit prikaz djeéaka odjevena u bijetu haljima, kako sjedi sa svitkom u ruci. $ njegove lijeve strane nalazi se ptica okrenuta glavom prema njemu, a malo dalje, lijevo od nje, nalazi se herma s poprsjem, vjerojatno nokog bozanstva. Sasvim lijevo od djecaka, ‘na samom desnom kraju polja, nalazi se prikaz nadgrobne plote s natpisom. Ovo stikarsko djelo odlikuje se veoma blagim stupnjevanjom plavih, zagasitozelenih i sivosmedih tonova boje, uskladivanjem kamenih i kockica od stakiene paste, {jim se znalaékim suprotstavijanjem postigao jasan cried i prirodan dojam prostornosti koji me umanjuje transcedentnost prizora. Visoki likovni doseg prati i savrSeno tchnitko postavijanje veoma sitnih kockica u gotovo idealnu ravninu. Unatot odredenim teikoéama pri ‘tumatenju znagenja ovog prikaza, pretpostavlja se da je nastao tiekom 3. st. Gropi mozaika koji su okvirno nastali u drugoj polovici, odnosno krajem 3. bazilika “iuxta portum”. Ove javne terme bile su ukrafene bbrojnim mozaicima od kojih su se nazalost sauvali tek poneki crtedi.’ Na osnovi njih maze se zakijuditi da su na ‘njima previadavali uzorci sredifnjih sastavnice razvedenog ‘ipa, podréavajuéi izgled ranoantiékih samostalnih emblema raznih oblika. Na ovim mozaicima one su uglavnom ispunjene figurativnim motivima mitoloakih likova, reznih ptica, Zivotinja i biljaka i medusobno povezane bogato ‘ukraSenim rubnim trakama. Sve to ukazuje na jo8 uvijek nazoéno helenistiéko nasijede i orijentalni utjecaj maloazijskih mozaiénih ostvarenja, poscbno sirijskih vilebojnih mozaika (Campbell 1988; Campbell 1991; Haswell 1973: 194; Cremoinik 1984: 41). Tome u prilog i poprsje Herakla, a vjerojatno i Posejdona na tapetu I, je sastavnica veoma sliéna onoj na mozaiku s prikazom nimfe u Titi, a datiran je okvirno u 2-3. st. (Kellner 1897: 138, 139, T. LAL, f. 84; Cremofnik 1984: 45-50, sl. 29, 30, k. 20), Drugi znatajan tapet iz ovih termi je’ mozaik nia kojemu se nalazio saGuvan prikaz magarca u trku, koji ‘ukazuje na tetrarhisko razdoblje izrade mozaika na podrugju provincije Dalmacije (Bulié 1897: 22; Dyggve 1939: 77, sl, 97; Dyggve 1951: 57, sl. 3/15; Mano-Zisi 1959: 92 i 4; Mano-Zisi 1964: 501; Buzov 1985: 53, T. 3:2; Buzov i Red. 1987: 381). Uz mozaike pronadene u namjesnitkoj ‘palaéi, ovo bi bila druga grupa mozaika, znaéajna za prikaz razvoja salonitanske Skole-radionice mozaika, a izradeni su na zalasku najboljeg doba antitkih mozaiénih ostvaronja i polako nagovjeSéuju nova natela u izvedbi sastavnica i ukrasnih sustava u duhu likovnog izrazaja kasne antike tijekom 4, st., kada se veé usporedno, na starim umjetnitkim temeljima, razvija ranokr¥éansko mozaitno ‘akav primjer prelazne faze izrade mozaika, ‘kada je ofita pojava sinkretizma u likovnim i ikonografskim oblicima, su mozaici otkriveni unutar Dioklecjanove palate 1925: 220; Bulié-Karaman 1927: al, 68, 69; Novak 1957: 37, 39; J. Marasovi6-T. Marasovié 1965: 31, 34; J. Marasovié-T. Marasovié 1968: 18, sl. 37, 38; J. Marasovié-T. Marasovit-Mcnally-Wilkes 1972: 13, 14, 15, 16, 42, 43, crted 3, T. 4a, 5a, b, T. 6, 9a; Menally- J. Marasovié-T. Marasovié 197: 9, 10, 12, sl. 1, 2, crted 2, T. 2b, 3a; Marasovié 1969: 98, 124; Marasovié 1976: 221, T. 8/14, 15; Marasovié 1989: 10; Marasovié 1994: 51, 55, 57, 66, 69; Gabrié-Marasovic 1963; Cmgr I 1965: 295, sl. 11; Decor 1985: 281, T. 180/b; Meder 1980: 119; Cremoinik 1984: 74; Marin-Kirigin 1989: 31, 42; Buzov 1985: 53; Buzov 1991: 51, T. 16/2, 17/1, 2, 18/1; Cambi 1994; 21, 23). Potpuno geometrijskog keraktera, s > Gotovo sva svjedotanstva o mozaicima s ovog polotaja u Saloni su neobjavijona i nalaze se uglavaom u Arhivu Dyggve & Drtavnoj ‘upravi za zaititu kulture i prirodne batine u Splitu (bivdi gradski Zavod za zat spomenika kulture), 157