Numerički izračun magnetskog polja Helmholtzovog

svitka

Josip Katalinić Tomislav Barić

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih
tehnologija Osijek
Kneza Trpimira 2B, 31000 Osijek, Hrvatska
jkatalinic@ferit.hr
jkatalinic1000@gmail.com
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih
tehnologija Osijek
Kneza Trpimira 2B, 31000 Osijek, Hrvatska
tomislav.baric@ferit.hr

Sažetak– Laboratorijski izvori homogenih magnetskih polja imaju važnu primjenu u umjeravanju mjerne
opreme i znanstvenim istraživanja. U tu svrhu koriste se raznoliki sustavi svitaka, među kojima je jedan
od poznatijih i široko rasprostranjen, Helmholtzov svitak. Jedan takav svitak izrađen je na Fakultetu
elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek. U radu je predstavljen Helmholtzov svitak
kojemu je nosiva konstrukcija izrađena tehnikom 3D printanja. Za taj svitak proveden je ručni izračun
magnetskog polja, te izračun korištenjem metode konačnih elemenata pomoću programskog paketa
Ansys Maxwell. U radu su izneseni, uspoređeni i komentirani rezultati dobiveni ručnim izračunom,
simulacijom na računalu te laboratorijskim mjerenjem.

Ključne riječi– Helmholtzov svitak, homogeno magnetsko polje, metoda konačnih elemenata

Numerical calculation of magnetic field of Helmholtz coil

Abstract– Laboratory sources of homogenous magnetic field have an important role in calibration of
measuring equipment and in scientific researches. Numerous coil systems are used and Helmholtz coil
system is one of most widely used. One such model was made at the Faculty of electrical engineering,
computer science and information technology in Osijek. Supporting structure of model was printed by
using a 3D printer. For this model, magnetic field was calculated by hand, and with finite element method
calculation with Ansys Maxwell software package.Finally, the results of calculated numerical value, results
of the simulation and the measurements done in the laboratory were presented, compared and discussed
in this paper.

Keywords– Helmholtz coil, homogenous magnetic field, finite element method

1. UVOD takvih mjerenja su mjerenje kvalitete magnetskh

Helmholtzov sustav svitaka, ili kraće
Helmholtzovi svici, dobili su ime po njemačkom
fizičaru Hermannu von Helmholtzu, koji je osmislio
navedeni sustav prije više od jednog stoljeća.
Helmholtzov sustav svitaka služi za stvaranje
homogenog magnetskog polja željenog iznosa
između dvije zavojnice [1].
Upravo zato što mogu tvoriti homogeno
magnetsko polje, primjena Helmholtzovih sustava
svitaka je mnogostruka. Na primjer, primjenu
nalaze kod provođenja mjerenja pri kojima je
potrebno poznato magnetsko okruženje, jer
eliminiraju utjecaj okolnih magnetskih polja na
uzorak koji se nalazi između zavojnica. Najčešće je
potrebno eliminirati magnetsko polje Zemlje.
Potrebno je voditi računa da jakost magnetskog
polja između zavojnica bude dovoljno velika da
utjecaj polja koje se želi eliminirati nema nikakav
učinak na mjerenje. Najrasprostranjeniji primjeri
dijelova nakon magnetiziranja, mjerenje
magnetootpora, kalibracija magnetskih senzora,
promatranje utjecaja magnetskog polja na magnet
koji se u njemu nalazi, poništavanje magnetskog
polja Zemlje,a u kombinaciji sa drugim sustavima
svitaka koriste se u medicini pri magnetskoj
rezonanci, i dr. [2] i [3].
Sama ideja ovakvog sustava vrlo je
jednostavna. Najjednostavniji primjer je
Helmholtzov sustav svitaka sa dvije zavojnice
(jednoosni sustav). Potrebno je imati dvije jednake
zavojnice postavljene jednu nasuprot drugoj na
istoj osi, te udaljenost među njima mora biti
jednaka duljini njihovog polumjera. Izgled
geometrije samog sustava prikazan je slikom 1. U
nastavku rada. Također, svici se serijski spajaju na
izvor. Kroz svaki svitak protječe struja istog smjera
i iznosa. Pošto su svici identični u svakom pogledu,
ista struja koja protječe kroz njih, stvorit će dva
identična magnetna polja, po jedno oko svakog
svitka. Pomoću pravila desne ruke, lako se može drugog CAD programskog paketa [9]. Rezultate
utvrditi da se polja okomita na zajedničku os (os na simulacije moguće je prikazati grafički i numerički.
kojoj se nalaze svici) poništavaju, a polja paralelna Pomoću integriranog alata Calculator moguće je
sa zajedničkom osi pojačavaju jedno drugo. Zbog vršiti razne matematičke operacije i tako dobiti
toga se između zavojnica pojavljuje homogeno potrebne rezultate. U slučaju velikog broja
magnetsko polje. Ovakav sustav tvori homogeno numeričkih podataka, radi lakše analize podatke je
polje željene orijentacije, u jednoj osi [4] i [5]. moguće izvesti i spremiti kao Excel datotekeu.
3. UVOD
Podaci o zavojnicama dani su u tablici 1.
Tablica 1.: Pregled postavki fonta i paragrafa
Struja [A] 2
Broj namotaja [n] 90
Promjer konstrukcije
18
[cm]
Promjer žice 0,75
Materijal žice bakar
Izolacija žice lak
Promjer sa
18,9
namotajima [cm]

Sl. 1.: Geometrija Helmholtzovog svitka Geometrija zavojnica pojednostavljena je zbog

bržeg izvršavanja simulacije. Zavojnice su
U daljnjem tekstu ukratko će biti opisan predstavljene kružnim prstenima. Nacrtana
postupak simulacije Helmholtzovog svitka, i geometrija prikazana je slikom 1. u nastavku rada.
usporedit će se rezultati same simulacije sa Svi koraci potrebni za simulaciju i obradu rezultata
izmjerenim vrijednostima i ručnim izračunom mogu se pronaći u [10].
magnetskog polja. Ručni izračun magnetkog polja
proveden je samo u točki koja predstavlja
geometrijsko središte sustava, a nalazi se na osi
simetrije. Za točke koje ne leže na osi simetrije,
ručni izračun je kompliciran,a postupak takvog
računa moguće je pronaći pod [6]. Prema izrazu
(1) moguće je izračunati vrijednost gustoće
magnetskog polja u točki na osi simetrije, između
zavojnica [7]:
m0 ��
8� I N
Bz = (1)
5�
R 5
2. UVOD
Sl. 2.: Geometrija Helmholtzovog svitka u
Simulacija je obavljena u programskom paketu Ansys Maxwellu
Ansys Maxwell, koji pomoću metode konačnih
elemenata rješava probleme u elektromagnetizmu. Rubni uvjeti mogu se vidjeti na slici 3.
Postupak se zasniva na rješavanju Maxwellovih
jednadžbi koje opisuju prostor u kojem se nalaze
naboji i struje [8].
Određeni koraci koje je potrebno napraviti su:
- definirati vrstu problema
- nacrtati geometriju
- dodjeliti materijale
- dodjeliti rubne uvjete
- dodjeliti izvor elektromagnetskog polja
- provjera svih koraka pomoću alata
Validate
- simulacija
- odabir i prikaz rezultata
Geometriju je moguće nacrtati u programskom Sl. 3.: Rubni uvjeti
paketu Ansys Maxwell, ili se može uvesti iz nekog
 Prikaz magnetskog polja vektorima magnetske
indukcije prikazan je slikama 4. i 5. u nastavku
(izometrijski i bočni prikaz u XZ ravnini).
Sl. 4.: Prikaz vektorskog polja gustoće
magnetskog toka pomoću vektora
Sl. 5.: Prikaz vektorskog polja gustoće
magnetskog toka pomoću vektora
Na slici 6. prikazana je magnituda gustoće
magnetskog toka u ravnini okomitoj na uzdužnu
os, a na slici 7. magnituda gustoće magnetskog
toka u ravnini u kojoj leži uzdužna os.
Sl. 6.: Magnituda gustoće magnetskog toka u
ravnini okomitoj na uzdužnu os
Sl. 7.: Magnituda gustoće magnetskog toka u
ravnini u kojoj leži uzdužna os
Maksimalna i minimalna vrijednost na slici 6.
ručno je podešena u svrhu zornijeg grafičkog
prikaza.
4. UVOD
Noseći dio konstrukcije makete isprintan je
pomoću 3D printera na Fakultetu elektrotehnike,
računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku.
Zavojnice su ručno namotane. Laboratorijski
postav prikazan je slikom 8.
Sl. 8.: Mjerenje u laboratoriju za Osnove
elektrotehnike
Oprema korištena prilikom mjerenja dana je
tablicom 2.
Tablica 2.: Popis opreme korištene prilikom mjerenja
PHYWE, serijski broj
Teslametar
201500520193
Istosmjerni
Digi 330-5
izvor
Multimetar UNI-T, UTC
5. UVOD
Radi lakšeg pregleda rezultata mjerenja i
simulacije, rezultati su prikazani pomoću tablice 3.
Na slici 8. prikazana je usporedba rezultata
simulacije, rezultata mjerenja i prosječne
vrijednosti dobivene mjerenjima.
 Tablica 2.: Prikaz tablice u jednom stupcu teksta

Udaljenost Prvo mjerenje Drugo mjerenje Treće mjerenje Prosječna vrijednost Simulacija
[cm] [mT] [mT] [mT] mjerenja[mT] [mT]

-10.5 0.94 0.92 0.92 0.927 0.854

-10 1 0.98 0.97 0.983 0.926
-9.5 1.05 1.05 1.04 1.047 0.999
-9 1.13 1.12 1.11 1.120 1.071
-8.5 1.16 1.18 1.19 1.177 1.144
-8 1.29 1.27 1.29 1.283 1.215
-7.5 1.33 1.34 1.34 1.337 1.286
-7 1.37 1.4 1.41 1.393 1.356
-6.5 1.43 1.45 1.46 1.447 1.419
-6 1.53 1.55 1.51 1.530 1.477
-5.5 1.61 1.59 1.56 1.587 1.530
-5 1.63 1.62 1.61 1.620 1.578
-4.5 1.64 1.63 1.64 1.637 1.621
-4 1.68 1.68 1.66 1.673 1.659
-3.5 1.7 1.7 1.7 1.700 1.691
-3 1.71 1.73 1.71 1.717 1.715
-2.5 1.73 1.74 1.73 1.733 1.724
-2 1.74 1.74 1.74 1.740 1.726
-1.5 1.74 1.75 1.74 1.743 1.728
-1 1.74 1.75 1.74 1.743 1.730
-0.5 1.74 1.75 1.74 1.743 1.731
0 1.74 1.75 1.74 1.743 1.731
0.5 1.74 1.74 1.74 1.740 1.734
1 1.74 1.74 1.74 1.740 1.733
1.5 1.74 1.74 1.74 1.740 1.732
2 1.73 1.74 1.74 1.737 1.729
2.5 1.73 1.73 1.74 1.733 1.726
3 1.73 1.73 1.73 1.730 1.715
3.5 1.72 1.71 1.7 1.710 1.690
4 1.69 1.71 1.68 1.693 1.662
4.5 1.65 1.67 1.64 1.653 1.636
5 1.64 1.65 1.63 1.640 1.592
5.5 1.61 1.62 1.58 1.603 1.544
6 1.57 1.57 1.52 1.553 1.486
6.5 1.51 1.52 1.46 1.497 1.425
7 1.44 1.46 1.4 1.433 1.362
7.5 1.36 1.4 1.33 1.363 1.295
8 1.32 1.33 1.26 1.303 1.223
8.5 1.24 1.26 1.17 1.223 1.147
9 1.16 1.14 1.09 1.130 1.073
9.5 1.08 1.07 1.01 1.053 1.000
10 1.01 0.99 0.98 0.993 0.929
 10.5 0.96 0.96
Sl. 9.: Usporedba rezultata mjerenja i simulacije gustoće magnetskog toka Helmholtzovog svitka
Može se vidjeti da rezultati mjerenja i simulacije
u prostoru između zavojnica imaju gotovo istu
vrijednost, dok u prostoru izvan pokazuju znatnija
odstupanja.
Iznos dobiven ručnim izračunom na osi
simetrije prema izrazu (1) iznosi:
10-3 [ mT ]
Bz = 1, 7127 � (1)
6. ZAKLJUČAK
Na temelju tablice 3. i slike 8. zaključuje se su
rezultati mjerenja i simulacije uspješno provedeni
jer se u području interesa (područje između
zavojnica) rezultati poklapaju, vidljiva su vrlo mala
odstupanja. Odstupanja koja se pojavljuju kod
izmjerenih vrijednosti izvan zavojnica vjerojatno su
jednim dijelom posljedica nesavršene simetrije
zavojnica. Pošto su zavojnice ručno namatane, bilo
je nemoguće postići jednolikost u namatanju.
Nadalje, sama sonda korištena pri mjerenju
0.92 0.947 0.857
osjetljiva je na položaj i nije je bilo moguće u
potpunosti kalibrirati, pa i njezina blaga nagnutost
u odnosu na uzdužnu os utječe na točnost
izmjerenog rezultata. Ručno je izračunata
vrijednost gustoće magnetskog toka na osi
simetrije, u točki koja je jednako udaljena od obje
zavojnice. S obzirom da se ručnim izračunom
pretpostavljaju određena zanemarenja i
aproksimacije, za očekivati je da će takav rezultat
odstupati od stvarne vrijednosti.
LITERATURA:
[[1] Helmholtz coil (http://physicsx. pr.erau.edu/Helmholtz
Coils/index.html), pristup ostvaren 19.09.2017
[2] Joseph j. Stupak Jr, “A method of calibrating Helmholtz
coils for the measurement of permanent magnets”
[3] Dušan Vujević, “Svici – izvori homogenih magnetskih
polja”, časopis Energija, 06/08, str. 658-674
[4] Magnetic instruments Ltd. (http://www.hirst-magnetics.
com/coils/helm.html), pristup ostvaren 18.09.2017.
[5] Biot-Savart Law with Helmholzt Coil (https://science.iit.
edu/sites/science/files/elements/phy/pdfs/Lab_9_Biot-
 Savart_Law_with_Helmholtz_Coil_F14.pdf), pristup
ostvaren 15.11.2017
[6] Haznadar, Zijad; Štih, Željko. Elektromagnetizam I,II,
Zagreb Školska knjiga, 1997
[7] Magnetic field variation along the axis of a circular coil
and a Helmholtz coil, NISER – India (http://
www.niser.ac.in/sps/sites/default/files/basic_page/),
pristup ostvaren 21.1.2018.
[8] Ansys Maxwell Training Manual (http://ansoft-
maxwell.narod.ru/english.html), pristup ostvaren
12.12.2017
[9] Domagoj Bilandžija, Marinko Barukčić, Dalibor Buljić,
željko Hederić, “Primjeri numeričkih simulacija
elektromagnetskog polja kod kvarova električnih
uređaja”, 26. Međunarodni znanstveno-stručni skup
“Organizacija i tehnologija održavanja”
[10] Josip Katalinić, “Laboratorijski izvori elektromagnetnih
polja”, Diplomski rad,2018., mentor: izv.prof.dr.sc.
Tomislav Barić; Fakultet elektrotehnike, računarstva i
informacijskih tehnologija, Osijek