HRVATSKO ARHEOLOŠKO DRUŠTVO- ZAGREB- Utemeljeno1878.

CROATIAN ARCHAEOLOGICAL SOCIETY- ZAGREB- Founded 1878

100 GODINA ARHEOLOŠKOG MUZEJA ISTRE U PULI

100 YEARS OF THE ARCHAEOLOGICAL MUSEUM OF ISTRIA IN PULA
NOVA ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ
LATEST RESEARCH IN CROATIA

CONFERENCE ZNANSTVENI SKUP

Pula, October, 8'h- 12'\ 2002 Pula, 8. - 12. listopada 2002. god.

Zagreb- Pula, 2010 Zagreb - Pula, 2010.

 IVOR KARAVANIĆ, IVOR JANKOVIĆ

ŠANDALJA II I PROBLEM ORINJASIJENSKE INDUSTRIJE U ISTOČNOM JADRANSKOM PODRUČJU

ŠANDALJA II AND THE PROBLEM OF AURIGNACIAN INDUSTRY IN THE EASTERN ADRIATIC

Primljeno: 10. 04. 2007. Ivor Karavanić

UD K: Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta
903.4(497.5-3 Istra)"632" Sveučilišta u Zagrebu
I. Lučića 3, l O 000 Zagreb
ikaravan@ffzg.hr

Ivor Janković
Institut za antropologiju
Gajeva 32, l O 000 Zagreb
ivor@inantro.hr

Rad donosi rezultate analize litičkih nalaza iz slojeva ranog gornjeg paleolitika špilje Šan-
dalja II, Istra, Hrvatska. Provedena je tehnološka i tipološka analiza kamenih i tipološka analiza ko-
štanih artefakata. Proizvodnja odbojaka u orinjasijenskim slojevima (G, F, E i ElF) je dominantna,
a proizvodnja sječiva i pločica takoder je prisutna. Sječiva i pločice izradivane su tehnikom izravnog
udaranja mekim čekićem. Orinjasijenski ljudi Šandalje II proizvodili su lomy·evinu većinom na
lokalnom sivom rožnjaku koji je često patiniran. Šandalja II je jedno od rijetkih ako ne i jedino nala-
zište orinjasijenske industrije u istočnom jadranskom području. Glavni razlog izostanka te industrije
na drugim nalazištima možda leži u malobrojnoj populaciji ili napuštanju nekih dijelova istočnog
jadranskog područja, kao i klimatskim promjenama te pomicanju morske razine.

l. Uvod

Paleolitička nalazišta Hrvatske često se spommJU u
stranoj i domaćoj znanstvenoj literaturi. To se ponaj-
prije odnosi na špilje Hrvatskog zagorja (sjeverozapad-
na Hrvatska) poznate po nalazima fosilnog čovjeka i
njegovih materijalnih kultura (Krapina, Vindija). Pa-
leolitička nalazišta drugih hrvatskih regija nisu privu-
kla toliku pažnju pa su ostala manje poznata svjetskoj
znanstvenoj javnosti.
Dok su neki dijelovi Hrvatske vrlo slabo terenski istra-
ženi za razdoblje starijeg kamenog doba, drugi prosto-
ri (primjerice Istra i Dalmacija) dali su više podataka o
lokalitetima tog razdoblja, ponajprije zahvaljujući su-
stavnim i probnim sondiranjima špilja (Malez 1987;
Miracle 1997; Karavanić 2000) ili prikupljanjem ma-
terijala s površine nalazišta na otvorenom (Barović
1988).
Jedno od sustavnih istraživanja paleolitika, u okviru
jadranskog područja provedeno je u drugoj polovici
prošloga stoljeća na nalazištu Šandalja II kraj Pule.
Mnogobrojan litički materijal gornjeg paleolitika pri-
kupljen tim istraživanjima dugo je vremena bio samo
djelomično obrađen i objavljen (Malez 1987). Detalj-
ne litičke analize potvrdile su prisutnost orinjasijen-
ske i epigravetijenske industrije na nalazištu (Monter-
White 1996; Karavanić 1999; 2003), dok tipični gra-
vetijen nije ustanovljen, premda je on u ranijim rado-
vima bio pripisao Šandalji II (Malez 1987). U ovome
radu iznosimo rezultate tehnološke i tipološke analize
litičkoga materijala orinjasijenskih slojeva Šandalje II,
s naglaskom na njihovo mjesto u kontekstu istočnoga
jadranskog područja. Velika većina litičkog materijala
i sve koštane alatke s toga nalazišta čuvaju se u Zavodu
za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske aka-

~an dalja J!. i problem or_inj~sijensJ<e indu~rije u is_roč~om )<l_dransko~ podft1Čjlj
demije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, dok se manji
dio litičkih nalaza iz epigravetijenskih slojeva čuva u
Arheološkom muzeju Istre u Puli.
2. Smještaj nalazišta i povijest istraživanja
2.1. Smještaj nalazišta
Nalazište Šandalja udaljeno je približno 4 km sjeveroi-
stočno od centra Pule (44o 52' 57" N, 13° 53' 48" E).
Nazivom su obuhvaćene pukotine u krednim vapnen-
cima ispunjene sedimentima (nekada dio podzemnog
prostora, tzv. fosilne špilje) na istočnoj padini manjeg
brda zvanog Sv. Daniel, po kome je nalazište i nazvano
Šandaljom (Malez 1975). Osim paleolitičkih nalaza u
špiljama poznatim pod nazivima Šandalja I i Šandalja
II, na širem okolnom prostoru prikupljen je arheološ-
ki materijal iz neolitika, bakrenoga i brončanog doba,
kao i kasnijih razdoblja.
Bazalni dio špilje nazvane Šandalja I, koji tvori košta-
na breča donjopleistocenske starosti, nalazi se na se-
damdeset i dva metra nadmorske visine, a samo neko-
liko metara od nje nalazi se Šandalja II (Malez 1979,
1987). Gotovo je sigurno da su Šandalja I i Šandalja
II pripadale istome podzemnom kompleksu (Malez
1979, 1987; Miracle 1995). Štoviše, vrlo je vjerojat-
no da su gornjopleistocenski sedimenti obiju pećina
nekoć pripadali istoj cjelini pa je za pretpostaviti da
se oni dobrim dijelom podudaraju u kronostratigraf-
skom pogledu. Jedino izolirana koštana breča pred-
stavlja zasebnu cjelinu u kronološkome i paleonto-
loškom smislu pa naziv Šandalja I valja upotrebljavati
isključivo za tu breču, a ne i za špilju (usmeno priop-
ćenje D. Rukavine). Iznad breče nalazili su se slojevi
s gornjopaleolitičkim rukotvorinama (Malez 1963b).
Špilja Šandalja II bila je potpuno ispunjena kvartar-
nim sedimentima debelim preko 8 m, bogatim nalazi-
ma materijalnih kultura gornjeg paleolitika, a jedan je
sloj imao i ulomke brončanodobne keramike. Špilja je
ovalnog oblika duljine 13,5 a širine 18 m.
=---=;~ ._ Vogel 1969). Naslage e i B deblje su te čine kom-
2.2. Povijest istraživanja l U:; ·- .-. -~plekse koji su razdijeljeni na više slojeva. Kompleks
1
,. . . . r_. B_sastoji se od slojeva B/g (gore), B/s (sredina), B/d
Vec Je u antiCI na brdu Sv. Dame! post J o. mena- ~ . (d l' ) . . . l v . . k
. . .. 1: · • -- " - --
lom, 1 to u vremenu gradnJe VespaztJanove
1 'j --~ -
arene u
Puli. Njegovo ponovno korištenje započeto je 1954.
\.
godine (Malez 1975). Prilikom miniranja u kame-
nolomu, 1961. otvorena je šupljina u kršu ispunjena
kvartarnim sedimentima i nazvana Šandaljom I (Ma-
Jez 1963a, 1979). I. ernolatac i M. Malez (1961.) bili
su na tom nalazištu i iste su godine o tome objavili
izvještaj. Nakon prve sezone istraživanja, sljedeće se
godine (1962.) naišlo na drugu šupljinu koja je nazva-
na Šandaljom II. Istraživanja Šandalje I započeo je B.
Bačić, a zatim ih preuzima i vodi M. Malez.
Već je spomenuto da su obje šupljine vrlo vjerojat-
no dio istoga podzemnog kompleksa, a na mjestu tzv.
Šandalje I pronađena je i koštana breča cementirana
kalcijskim karbonatom (Malez 1979, 256) koja je
na temelju faune datirana u donji pleistocen (Malez
1974, 1975a). Tom je razdoblju pripisao sjekač (cho-
pper), jedna kamena valutica s oštećenjima od uda-
ranja (vjerojatno čekić), jedan sjekutić, kao i ostali
faunistički materijal koji je preparacijom dobiven iz
breče. Sjekutić je Malez (1975, 193) pripisao homini-
nu, no prema M. H. Wolpoffu (1996, 466) radi se o
slomljenom sjekutiću neke životinje.
Gornjopaleolitičko nalazište Šandalja II iskopavano je
22 puta od 1962. do 1989. godine pod vodstvom M.
Maleza (Miracle 1995). Osnovna stratigrafija sadrži 8
naslaga (A-H) ukupne debljine preko 8 m iz kojih je
prikupljen mnogobrojan litički materijal iz gornjega
paleolitika, koštane izrađevine, mnogobrojni ostaci
faune te ostaci čovjeka iz kasnog epigravetijena (Malez
1972, 1987). Uz faunističke nalaze i litički materijal
u holocenskom sloju A pronađeni su i ulomci bron-
čanodobne keramike. Litički (Karavanić 1999; 2003)
i faunistički materijal (Miracle 1991, 1995, 1996;
Brajković & Miracle 1997; Brajković 2000) detaljno
je analiziran, a palenološke i antrakotomske analize
učinili su M. euliberg i A. Šercelj (1995).
2.3. Stratigrafija i kronologija
Stratigrafski profil Šandalje II (sl. l) sadrži 8 nasla-
ga debljine preko 8 m čije je sedimentološke značajke
prvi opisao i geokronološki relativno datirao pojedi-
ne slojeve M. Malez (1963b, 1964, 1979; Malez &
l k e o k
· OJe , a tstt Je s ucaJ 1 s om p e som . zna e za
1 • ' af:
strattgr s e Je tntce unutar nave ena va k omp1eks a
k · d" · d d
postavljene su superpozicijski i n.~ odr_ažavaju različitu
sedimentaciju ili promjenu u bop sedtmenta (usme~o
priopćenje D. Rukavine). Naslage od A _do.~ moguce
· makroskopski razlikovati na profilu 1 nphove stra-
Je k ·· l
tigrafske sekvence gotovo su konstantu~. roz CIJe o
nalazište. Fizička obilježja sedimenta na CIJelom su na-
lazištu vrlo slična, u raznim dijelovima špilje dolazi do
jasne razlike u relativnim d~bljina~a na:l~?a, a z~at~
ne promjene debljine pojedmog slap uoclJ~Ve su t pn
vodoravnim udaljenostima od samo nekoltko metara
(Miracle 1995).
Opis sedimentoloških karakteristika ~ debljina nasla-
ga H, G, F i E (sl. l) bit će navedem po M .. Malezu
(1979:257) prema prvom istočnom profilu tz 1962.
(Malez 1963b, vidi također Malez 19?9:258,_ sl. 15).
Međutim, treba napomenuti da se u ltteratun (Malez
1990) spominje sloj «i» koji je stariji od sloja H, a ne
nalazi se ni na jednom crtežu stratigrafskoga profila,
vjerojatno zato jer se do tog sloja došlo na samo~ kra-
ju iskopavanja, kada je već više radova. sa. strattgrafi-
jom Šandalje bilo objavljeno. Stoga ~loj <~t». te..mlađe
nas lage (D , e , B i A) koj·e ne sadrze onnpstjensku
industriju neće biti ovdje opisane.
SLOJ H debljine 120 cm nalazi se na matičnoj stije~i
od gornjokrednog vapnenca. Sadrži pločast~ kame_nJe
s malo crvenkaste ilovače. Radiokarbonsktm dama-
njem kostiju (Z-2422) iz sloja ~ ~ob~vena je_ ~tarost
od 17600±370 godina prije sadasnJOStl (Ob~~~~ e~ al.
1994). S obzirom na kronostratigrafsku poziciJU t ~~­
zultate dobivene za slojeve G i F, ovaj je rezultat niJe
realan.
SLOJ G čini crvenkastosmeđa pjeskuljasta ilovača s ka-
menjem. Debeo je 30 do 40 cm. Radio~arbon~~o da-
tiranje uzorka ugljena (Z-536), uzetoga tz vat~tsta t~g
sloja, pokazalo je rezultat od 27800±800 godma priJe
sadašnjosti (Srdoč et al. 1979). Postoj~ j~š j~dan_ rez~l­
tat od 26970±632 godine prije sadasnJOStl obpvljen
za isti sloj (Djindjian et al. 1999). Međutim, la?ora-
torijski broj objavljen za taj uzorak (GrN-4?76) tde~~
tičan je broju uzorka epigravetijenskog slap B(g _koj~
je dao rezultat od 10830±50 govdina prije_ sadasnJO~t~
(Malez & Vogel1969, 129). Ocito se radt o pogres~t
u laboratorijskom broju uzorka iz orinjasijenskog slap
koji su objavili Djindjian i suradnici (1999).
Izdanja HAD-a 25/2010., 36-37
SLOJ F je žućkastocrvena do žućkastosme~a pjesku-
ljasta ilovača debljine od 40 do 50 cm. Radto~arbo~­
skim datiranjem sloja provedenom na ulomctma zt-
votinjskih kostiju (GrN-4977), dobivena je starost od
25340± 170 godina prije sadašnjosti (Malez & Vogel
1969). Iz toga je sloja datiran i uzorak ugljena uzet
s vatrišta (Z-537). Dobiveni rezultat od 22660±460
godina prije sadašnjosti (Srdoč et al. 19~9) č~ni ~e ?r~­
mlad s obzirom na dataciju mlađega slap E t onnpst-
jensku industriju.
SLOJ E sastoji se od tamnosmeđe do žućkastocrvene
kompaktne ilovače debljine od 50 do 60 cm. Uzorke
uzete za radiokarbonsko datiranje sloja E također s~
činili ulomci životinjskih kostiju (GrN-5013). Dobr-
vena starost iznosi 23540± 180 godina prije sadašnjo-
sti (Malez & Vogel1969).
SLOJ D jest zelenkastosmeđa pjes~o~it~ ilov:~a s
brojnim većim kamenim blokovima t sttn~m k:sJeO:.
U gornjem dijelu naslage kamen~e je za~bljeno ~ ;.ro~­
no, a u donjem se dijelu pojavljUJU grubt ulomci kn-
oklasti". Sloj je debeo 25 do 30 cm na jednom profilu
(Malez 1979b:257), dok na ulaznom ~rofilu njegova
debljina iznosi između 30 i 180 cm (Mtracle 1995).
Sloj e/d, koji nije ovdje opis~n je.~ sa~~ži epigraveti-
jensku industriju, nataložen Je ~nJ~ vtse od 2?.
000
godina te je, kao i svi stariji sloJe~~' nast~~ pnJe :a-
dnjega glacijalnog maksimuma koJ.~ se ob~c~o ~anra
između 18 000 i 20 000 godina pnJe sadasnJOStl. To-
čan rezultat datiranja uzoraka ugljena (Z-193) iz tog
sloja iznosi 20750±400 godina prije sadašnjosti. (S_r-
doč et al. 1973). Granulometrijske analize sugenraJU
stratigrafski hijatus između slojeva D i e/d (Miracle
1995).
Prema rezultatima radiokarbonskog datiranja sloje-
i G F i E nataloženi su približno između 28000 i
;30~0 godina prije sadašnjosti, dok se re~ultat dob~­
ven za sloj H kronološki ne uklapa u dattranu stratt-
grafsku sekvencu (tablica 1).
 Šan_dalja_Il._i_fl:oblem _orinjasijenske_indusrrije u istočno_mjadr~nsl«:Jfll_područ~-
3. Analize kulturnog inventara
3.1. Metode
Za ras.~odjelu -~ropisno signiranoga otpadnog litičkog
~atenpla konsteno je devetnaest osnovnih kategori-
p (O - }8). _Te s~ ~ategorije postavljene na temelju
t:hnolosko-npoloskrh značajki šandaljskoga lomlje-
vmskog materijala, ~po uzoru na uobičajenu podjelu
obradbenog otpada sto su je primjerice L. G. Straus i
G. Clark ~~986) koristili pri analizi gornjopaleolitič­
~og m~tenpla s ~alaz~štva La Riera u Španjolskoj. Ta
J~. podJela ~?punJena )OS nekim uobičajenim katego-
npma (Brezrllon 1983; Inizan, Roche & Tixier 1992·
Straus 1995) koje sa mogu prepoznati u šandaljsko~
materijalu.
Pri imenovanju kategorija pojavili su se terminološki
problemi, ~~d ?revođe~j.a s francuskoga i engleskog
na hrvats~ _Jezrk. Nazrvr kategorija ustanovljeni su
p_rem~ sa~Jetlma Tomislava Ladana. Prijevodi svih na-
zrva msu rzravni, već su prilagođeni hrvatskome jeziku
tako da označe bitnu tehnološko-tipološku značajku
predmeta.
Sav litički ~aterijal razvrstan je na sljedećih osamna-
es~ ~tegonp postavljenih po principu lanca operacija
(vrdr_ Sellet 1993): O. gomolj ili oblutak, l. odbojak s
okonn?~ (obuhvaćeni su cjeloviti komadi, oštećeni
k~mad~ I u~o.mci), 2. sječivo s okorinom (obuhvaće­
m s~ CJeloviti komadi, oštećeni komadi i ulomci), 3.
p~oc~ca _s okori~~m (obuhvaćeni su cjeloviti komadi,
ostecem komadrr ulomci), 4. odboJ"ak (obuh , .
.l ..k vacem su
CJe oviti o~a~i, ošt_ećeni komadi i ulomci), 5. sječi-
~o (obu~vacem su CJeloviti komadi, oštećeni komadi
1
?·
_ulo~c~), pločica (obuhvaćeni su cjeloviti koma-
dr,. ostecem ~o~adi i ulomci), 7. jezgra za odbojke,
?·
~- Jezgra za SJecrva, jezgra za pločice, l O. miješana
Je~~ra, 1 ~- ulo~ak Jezgre, 12. iskrzani komadić, 13.
~-riJestas_n o_dbopk, sječivo ili pločica, 14. dotjeruju-
cr o~boJak Jezgre, 15. odbojčić od obrade, 16. iverak
du~~la, 17. krhotina, 18. neodredivi komadić. Kate-
gonp O ozvnač~va p:ibavljanje materijala, a kategorije
l-~ oznacav~!u_rocetnu fazu proizvodnje tj. skidanje
ok~~me. Sredrsnp faza proizvodnje označena je kate-
gory ama_ od 4 do 15 s tim da su od 4 do 6 označeni
prorzvodr odbijeni od jezgri različitim metodama od
7_ d~ 12 su različite jezgre, a 13 i 14 predstavljaju ~pe­
crficne tehnološke proizvode čije je odbijanje izvršeno
~ cilju nastavka tehnološkog procesa. Kategorije 15
I 16 označavaju završnu fazu proizvodnje, postizanje
dodatne obradbe (tzv. retuširanje) odnosno izradbu
alat~e. Kategorije 17 i 18 ne mogu se pouzdano svr-
stati u neku od navedenih faza.
Za svaku stratigrafsku jedinicu navedene su naJ· v . ,
l k cesce
• • ·v
I ti~~cne a at e koje su poslužile za kulturnu determi-
naCIJU, prema tipologiji de Soneville-Bordes i Perrota
0 9 53, l954, 1955, 1956a, 1956b) korištenjem hrvat-
skoga strukovnog nazivlja prema I. Karavaniću (1994;
1: 99 ) · Poto~ su tri ~rinjasijenske stratigrafske jedi-
n~:e (F,. FIE I ~) tretirane kao cjelina zbog tipološke
slrcnost~ mate~yala kao i zbog nedovoljnog broja alatki
u svakoJ. od n ph. Rezultati su prikazani zajedničkom
kumulativnom krivuljom.
~irovinski materijal razvrstan je na tri grupe od kojih
Jedna obuh~aća sivi _rožnjak, druga tamnosivi rožnjak
?~atke_povrsme sa svrjetlim laminarnim proslojcima i/
rlr mrlJama, a treća kategorija- razno obuhvaća razno-
boj~e rož~jake. Navedeni su i rezultati petrografske
analrze koJu je objavila}. Zupanič (1 975 ).
Za ~nalizu_ koštan~h rukotvorina i probušenih zubiju
konstena Je ustalJena terminologija (Camps-Fabrer
_1974, 1988; Piel-Desruisseaux 1986), a determinaci-
JU vrsta, gdje je to bilo moguće izvršio je P. T. Miracle
(usmeno priopćenje).
3.2. Tehnologija i tipologija
U izvještaju zadnje godine istraživanja (1989) M. Ma-
Jez ~199?:27~). spominje iskopavanje najdubljeg dije-
~a, t). sloJevav 1, J• k, međutim oni nisu objavljeni ni na
Jedno~ crtezu profila, a od njih jedino sloj i sadrži ru-
kotvonne. Izrazito malobrojan litički materijal sastoji
se od osam _odbojaka (jedan prvotni odbojak, 2 dru-
g?tna_ o~boJka) i četiri alatke. Alatke su malobrojne i
msu nprcne pa kulturna determinacija nije moguća.
Sloj ~ s~d:ži dvadesetak litičkih komadića od čega su
samo cetm alat_ke. Dva su sječiva s obradbom na jed-
nom _rub~, a pn_su~ni su i jednostavno gre balo i struga-
lo. _Trp?_vr alatki nrsu dovoljni za pouzdanu kulturnu
atnb~CIJU, no vrlo je vjerojatno da sloj pripada ranom
gornJem paleolitiku.
Na granici između slojeva H i G pronađeno je 77 ko-
mada lomljevine od kojih ll pripada alatkama, a nose
signaturu G/H. Za ove se nalaze nije moglo pouzdano
ustanoviti kojoj od navedenih razina pripadaju pa je
moguće da se radi o pomiješanom materijalu iz obaju
:loj eva (H i G). Oznaka G/H zapravo je radna oznaka
;;oja je dana tijekom iskopavanja (nakon iskopavanja
·:llađega sloja G došlo se do granice sa starijim slojem
'I). Uz tehniku izrade odbojaka u sloju G/H prisutna
i tehnika izrade sječiva, premda je potonja znatno
nanje zastupljena. Pronađene su samo tri pločice, je-
lan ulomak jezgre za pločice te jedna miješana jezgra.
i )cl jedanaest oruđa tri su grebala, od čega jedno na
orinjasijenskom sječivu. Cjelokupni inventar pripa-
gornjem paleolitiku, premda su prisutni tzv. sred-
'ijopaleolitički tipovi (dva strugala, jedan nazubak).
'~~ravetica, a vjerojatno i komadić s koso obrađenim
~uupkom na tu su razinu došli iz gornjih slojeva koji
·adrže epigravetijensku industriju.
U sloju G pronađeno je 255 primjeraka litičke indu-
;trije, od čega 18 (7, l%) predstavljaju alatke (tablica
:; sl. 2). Prevladavaju krhotine (31,4%), a potom sli-
kde odbojci s okorinom (21,6%) te obični odbojci
(20%). Osim izrade odbojaka prisutna je tehnika izra-
de sječiva, dok su pločice neznatno zastupljene. Velika
zastupljenost krhotina upućuje na nepravilne lomove
sirovinskoga materijala tijekom procesa proizvodnje,
ali i na mogućnost da su neke od njih popucale pri-
rodnim putem. Nema dokaza o zadnjoj fazi proizvod-
nje in situ (kategorije 15 i 16). Međutim, to ne mora
značiti i izostanak te faze proizvodnje jer tijekom isko-
pavanja sediment nije bio prosijavan pa ti sitni nalazi,
ukoliko ih je i bilo, nisu mogli biti prikupljeni. Mali je
broj komadića dodatno obrađen (retuširan), što može
značiti da se zadnja faza proizvodnje odvijala na dru-
gome mjestu ili da su alatke odnesene nakon što su
proizvedene. Pronađeno je pet strugala, što ne mora
biti iznenađujuće, jer taj tip oruđa može biti još uče­
stao u početnim fazama orinjasijena (tablica 3). Pri-
sutnost kobiličastih grebala (tri primjerka) upućuje na
orinjasijen. Jednostavno grebalo i blanja, pronađeni u
ovom sloju, često dolaze u orinjasijenskom kulturnom
inventaru. Na osnovi oskudnih nalaza litičkih alatki iz
ovoga sloja i rezultata datiranja od 27800±800 godina
prije sadašnjosti (Srdoč et al. 1979) vrlo je vjerojatno
da on pripada orinjasijenu.
Izdanja HAD-a 25/2010., 38:39
Sloj F ukupno sadrži 978 li tičkih komadića od čega je
samo 42 (4,3%) obrađeno (tablica 2; sl. 2). Najbroj-
niji su odbojci (30,5%), dok zastupljenost odbojaka s
okorinom iznosi 21,5%. Čak više od 30% odbojaka
(bez okorine) čine široki odbojci, odnosno oni čija je
širina veća od duljine. Krhotina je čak 22,2%, a nji-
hovu je toliko veliku zastupljenost moguće objasniti
nepravilnim lomovima sirovinskoga materijala koji je
najčešće korišten tijekom procesa proizvodnje (vidi
potpoglavlje 3.3.). Za razliku od prethodnoga sloja,
pločice su značajno zastupljene (iznad l O%), dok su
sječiva znatno manje zastupljena. Premda su alatke
rijetke, postoje dokazi njihove proizvodnje in situ (ka-
tegorije 15 i 16).
Za litičku proizvodnju korišteni su blokovi materijala,
formirani u jezgre (sl. 3, br. 2), ali i mali obluci (sl.
3, br. 1). Početnu fazu tehnološkoga procesa dokazu-
je značajan postotak okorinskog materijala. Središ-
nja faza sastojala se od proizvodnje odbojaka sječiva
i pločica, o čemu svjedoči mnogobrojan materijal tih
kategorija, ali i jezgre (pet jezgri za odbojke od kojih
je jedna alatka, dvije jezgre za pločice koje su ujedno
i alatke, četiri miješane jezgre od kojih su tri alatke
te jedanaest ulomaka jezgara od kojih su dva alatke.
Sječiva i pločice proizvođene su tehnikom izravnoga
udaranja mekim čekićem (ovu opservaciju na uzorku
materijala potvrdili su]. Pelegrini F. Blaser). Na činje­
nicu da se završna faza proizvodnje, odnosno dodatno
obrađivanje, odvijala na samome nalazištu upućuje si-
romašna prisutnost otpadnoga materijala koji pripada
toj fazi i samih alatki. Alatke međutim, ako uzmemo
u obzir brojnost cjelokupnoga litičkog materijala, nisu
česte. Možda je dio alatki nakon proizvodnje odnešen
s nalazišta, a osim u špilji mogle su biti proizvođene
i na nekome drugom mjestu. Među alatkama (tablica
3; sl. 4, br. 1-10) dominiraju njuškolika grebala ko-
jih je sedam, a od orinjasijenskih tipova prisutna su
još dva kobilična i tri kobiličasta grebala. Od ostalih
tipova najbrojniji su udupci kojih ima pet. Dva su re-
zultata datiranja ovog sloja (vidi tablicu l) od kojih se,
s obzirom na rezultat mlađeg sloja E i orinjasijenske
elemente, onaj od 25340± 170 godina prije sadašnjo-
sti (Malez & Vogel 1969) može činiti realnijim. Na
osnovi tipologije alatki industriju sloja treba odrediti
kao orinjasijen.

Šandalja Il. i problem orinjasijenske industrije Ll is~očno!TIJadranskom području
Na prijel~z~v slo~a F u sloj E (ElF) pronađeno je 493
komada ln~cke mdustrije od čega 62 (12,6 o/o) čine
alatke (tabl~~a 2; sl. 2) Odbojaka ima najviše (27,3%),
a pot.om slijede krhotine (24,3%). Čak 27 % od tih
odbop~a otpada ~a tzv. široke odbojke (širina je veća
0 ~ dulJIO~). Kao 1 u prethodnim stratigrafskim jedi-
ni~~ma VIso~a .zastupljenost krhotina može se obja-
s~Itl nepravilnim lomovima sirovinskoga materijala
~IJekom procesa proizvodnje. Odbojaka s okorinom
k ·19,8o/o, sječiva bez okorine ll ' 201.0
Ima 7 a pJoCica
v· bez
l '
o orme 3,4~~· Sječiva su znatno zastupljenija u od-
nosu na plo~Ice st~ je potpuno suprotno od situacije
u pret~o~nOJ straugrafskoj jedinici, odnosno sloju F.
M.o?~ce Je da ~io tih pl~čica zapravo potječe iz slojeva
F I!Jh E pa veca zastupljenost sječiva iskazana u tablici
2 ~ožda n: ~~r~ža.va .izvorno stanje. Tu konstataciju
moze ~~d~za.tl I CinJenica da ima pet jezgara za pločice
(o~. k~Jih Je Jedna alatka) te četiri miješane jezgre (od
k~JIh Je t~kođer jedna ala tka). U detaljniju interpreta-
CIJU ne ?I s.e ~rebalo upuštati jer je materijal ove strati-
. . pronađen na granici sloJ· eva F i E teJe
?rafske JedmiCe . upotreblpvah I druge sitnozrnate kremene stijene
Izvorn~, VJeropt~o, pripadao tim dvama slojevima, a
ne radi se o nekoJ zasebnoj razini nastavanja.
~eđu alatkama prevladavaju komadići s obradbom na
Jednome rubu kojih je trinaest (tablica 3). Čak de-
~et nalaza p~ tipologiji de Soneville-Bordes i Perrota
,~9?3) ~e bi moglo biti svrstano u neki odgovaraju-
CI t;r vec pod razno (92). To su većinom primjerci s
ma o obrade na jednom rubu. Strugala je šest, a udu-
baka . . je kobilično grebalo i dva kobi.li·cvas t a,
.. v pet. Jedno
t!picna za or~npsijen. Na temelju značajki industrije
t~ k~on~~tvra:Igrafs~e pozicije ove stratigrafske jedinice
nJezm Imek! asortiman valja pripisati orinjasijenu.
Iz sloja E potječu 123 litička komadića od čega su 22
(17,9%) alatke (tablica 2· sl 2) NaJ·zast 1. ...
db · · ' · · up JeniJI su
~ . vOJCI (2 8,5%), a odbojci s okorinom čine 22,8%
!mekog . ..asortimana ovoga sloj'a · s•JeCiva su znatno za-
V•
stu~lJ~niJa od pločica. Premda su alatke zastupljene u
znac~Jno.me postotku, nisu pronađeni nalazi koji bi
up~Civah na dodatno obrađivanje (kategorije 15 i 16),
mozd~ zbog metodoloških manjkavosti prilikom isko-
pavanp (neprosijavanje sedimenta). Od alatki (tablica
3 ; sl. 4 '. br: ll-l6) valja spomenuti četiri kobilična
?re~a.la I tnv udupka. ?io ~alaza iz ovoga sloja mogao
Je biti oznac:n s ElF Cime Je smanjen broj nalaza sloja
E: Na osnovi kronostratigrafske pozicije sloja, značaj­
ki malenog broja alatki te karakteristike sirovinskoga
materijala, litički inventar valJ·a pripi·sati. . . ..
Sl · · . onnpsiJenu.
MOJ 1Je datiran na 23540+- 180 godina pri·J·e sad asnJOStl
v . .
( a. ez. & Vogel 1969) što može znacvi.ti. d a onnpsiJen
. . ..
ovdJe Ima produženi vijek trajanja.
Slo~ ?. s:~~ži 408 primjeraka odbijenog kamena,
ukl~ucUJ~CI I al~tk~. ,?dbojaka ima najviše, a prisut-
n~ Je proizvo~~p SJeCiva i pločica. Premda sloj sadrži
vise nala~~ koJI na osnovi tipologije i vrste sirovinsko-
ga. n:a~:npl~ upuć~!u na. epigravetijen, prisutan je i
or~n~as~~ensk~ matenpl. Vjerojatno se radi o infiltraciji
onnpSIJe~s~Ih. elemenata u epigravertijenski sloj pa
teh~olog~p ~ ~Ipologija litičkog materijala iz sloja D
ovdje nece biti detaljnije razmatrana.
3.3. Sirovinski materijali
Paleolitički lovci ~a~dalj~ II izrađivali su alatke uglav-
nom od. raz~o?oJmh roznjaka, premda su ponekad
~~alez l972) .. Oskudan sirovinski materijal sloja "i"
eme c~~enkasti, smeđi i tamnosivi rožnjaci. Sirovinski
matenpl
. . orinjasijenskih razina G , p, ElF 1· F po kazu-
Je umf~rmn~st. koja se, odraža~·a u gotovo isključivoj
~astu?}J:~ostl.~Ivoga roznjaka lokalnog podrijetla koji
Je naJc:sce SVIJetlosmeđe patiniran (tablice 4 i 5). u
ra~o~pi.gravetijenskom sloju C/d koriste se raznobojni
ro~npci, a ta raznolikost doseže svoj vrhunac u kasno-
~pigravetije~~kim slojevima kompleksa B. Materijal
Je mogao biti donašan iz južne Istre, iz doline Soče,
te s nekih drugih područja alpskog predgorja (Malez
1972).
Ia~o rož~jaci čine veliku većinu litičkoga materijala
u San~a!JI, J .. ~upanič (1975) je u svojoj analizi 4%
mat:_tiJ,ala. pnpisala tufovima. Tufovi, međutim, nisu
zamiJecem u orinjasijenskim slojevima. Općenita
uspor:~ba ~načaj~i ro~njaka iz orinjasijenskih i epi-
gravetlJenskih slojeva Sanda!J·e II s n aJaz1st1ma
·v · · d a-
Iz
n:~va ta~vi~ stijena, može upućivati da je primarno
leziSte movmskoga materijala bila šira okolica Gorice
u Slove~}ji te područje još zapadnije od navedenoga
(Z~panic 1~75). Po J. Zupanič (1975) materijal je, u
obh~u valuuca, mogao biti sabran u nanosima Soče ili
dr~gih alpskih rijeka koje su, poradi niže razine mora,
~~Jevca.le u Ja~r~~ negdje jugoi~točnije pa su tadašnji
f!JeCni nanosi bih znatno bliže SandalJ" i II od d v .
d r· s v . anasnJe
o me oce. Hipoteza o sabiranju rožnjaka u dolini
lzd~nja H}\p-a25/2010., 40-41
Soče ili drugih alpskih rijeka za izradbu paleolitičkih U sloju E pronađeno je šest koštanih rukotvorina i
dva probušena zuba. Koštane rukotvorine su: proksi-
alatki Šandalje II bila bi dodatno podržana kada bi u
malni dio neke alatke izbočeno ravnoga presjeka (sl. 5,
današnjem nanosu rijeke bilo moguće pronaći val utice
br. 8), ulomak, vjerojatno probojca, odlomljena vrha
jc;tih rožnjaka koji su pronađeni u špilji. To je pokušao
i baze, ravno udubljenog presjeka (sl. 5, br. 9), distal-
. Turk (osobno priopćenje), ali bez pozitivnih rezu!-
' .:ta, tj. nije se naišlo na materijal koji bi bio identi-
ni ulomak ukrašenog šiljka slomljena vrha elipsoid-
nog pres jeka (sl. 5, br. l O), medi jalni ulomak šila ili
~<m onome iz Šandalje. Valjalo bi učiniti još nekoli-
šiljka elipsoidnog presjeka, distalni ulomak vjerojat-
::o identičnih pokušaja na različitim mjestima rijeke
no probojca slomljena vrha trokutnog presjeka, tanki
~~qČe i drugih manjih rječica, a usporedba sirovinskoga
medijalni ulomak probojca ili šiljka izbočeno ravnog
materijala Šandalje s materijalom bližih i daljih na-
presjeka. Jedan od zuba (očnjak) pripadao je običnom
:;.zišta mogla bi pojasniti mnoge nedoumice. Štoviše,
jelenu (sl. 5, br. ll), a drugi (sjekutić) nekom velikom
''fi rožnjaci možda ne potječu s navedenoga područja
<';!olina Soče), već su neki od njih mogli biti sabrani cervidu (sl. 5, br. 12).
' srednjoj i istočnoj Istri (Zupanič 1975). Već je spo- Medijalni ulomak probojca ili šiljka izbočeno ravnog
;nenuto da je u orinjasijenskim slojevima velika većina presjeka nosi oznaku E/D, dok iz sloja D potječe vrh
irovinskog materijala materijala uniformna, Što nije probojca nepravilnog presjeka, te medijalni dio pro-
·[učaj s epigravetijenskim razinama. Sirovinski materi- bojca ili šiljka izbočeno ravnog presjeka.
1:t! orinjasijenskih slojeva lokalnog je karaktera te nije
~1vezen s predjela izvan istarskoga poluotoka.
3.5. Interpretacija rezultata
Izrazito malobrojan litički material do kojeg se došlo
:'.4. Koštane alatke i nakit
na kraju istraživanja pripisan je sloju sloju "i" (Malez
U gornjopaleolitičkim naslagama Šandalje pronađeno 1990). Alatke su malobrojne i nisu tipične pa kultur-
je više koštanih rukotvorina te probušenih životinj- na determinacija nije moguća. Nema elemenata koji
skih zubi koji su samo djelomično objavljeni (Malez bi mogli upućivati na prisutnost srednjega paleolitika.
1987). Ostale najstarije naslage Šandalje (H, G/H,), samo
na osnovi oskudnih primjeraka litičke industrije nije
Samo je jedan mali okrugli šiljak s rascijepljenom ba-
moguće pouzdano kulturno odrediti, ali ih se može
zom i on potječe iz orinjasijenskogsloja H (sl. 5, br. l).
globalno smjestiti u rani gornji paleolitik, tj. u vrije-
Okrugloga je presjeka, a vrh mu je slomljen. Iz istoga
me orinjasijenske industrije. Primjeraka koji bi po M.
sloja potječe ulomak neke alatke, vjerojatno probojca,
Malezu (1987: 17) upućivali "na prisustvo završne faze
rrokutnog presjeka. Trokutni presjek u ovom je slu-
musterijena" nema.
čaju uzrokovan odlamanjem desnoga lateralnog dijela
kosti, međutim nakon odlamanja vrh je obrađen u ši- U litičkome materijalu sloja G tipološki su značajna
ljak elipsoidnog presjeka. U istome je sloju pronađen tri kobiličasta grebala te po njima i kronostratigraf-
i medijalni ulomak alatke trokutnog presjeka. Jedan skoj poziciji možemo reći da industrija sloja vjerojatno
sitni koštani ulomak potječe iz sloja G/H. pripada orinjasijenu. Međutim, nema pokazatelja za
precizniju odredbu u početnu fazu orinjasijena ili u
U sloju G pronađen je probušen zub (očnjak) obič­
završetak musterijena, kao što su to učinili M. Malez
nog jelena (sl. 5, br. 2), dok je u sloju F pronađeno
(1987:17) i D. Basler (1983:49). U kasnijim slojevi-
pet koštanih alatki i jedan zub (očnjak jazavca) koji je
ma Fi E te prijelazu E/F također dolaze tipična orinja-
probušen (sl. 5, br. 3). Alatke su: distalni dio šiljka ili
sijenska oruđa kao što su njuškolika i kobiličasta gre-
probojca trokutnoga presjeka (sl. 5, br. 4), probojac
bala (tablica 3; slike 4 i 6). Za M. Maleza (1987:17)
nepravilnog presjeka (sl. 5, br. 5), spatula ili dlijeto
tipološke značajke alatki iz sloja F upućuju na stariji
izbočeno ravnog presjeka (sl. 5, br. 6), medijalni ulo-
orinjasijen, dok industriju sloja E određuje kao mlađi
mak neke alatke okruglog presjeka, te bazalni ulomak
orinjasijen. S obzirom na relativno mali broj alatki u
probojca izbočeno ravnog presjeka. Oznaku E/F nosi
sloju E, i nešto veći u sloju F, ne može se utemeljeno
jedna alatka (tzv. gladilica) okrugla presjeka (sl. 5, br.
7) i distalni dio roga.

Šandalja_l!-_iproblem orinjasijenske industrije u istočnom ladranskom podrll~ju
~ovorit~ o nekim vidnim razlikama između industrija
n~ ~~aJu sloj~va, već ih jednostavno valja pripisati ori-
npS!Jenu .. ~nsutna je izrada odbojaka, sječiva i ploči­
e~. OdboJ:' prevladavaju, a odnos pločica i sječiva va-
nr~ (u slOJU F prevladavaju pločice, a u stratigrafskim
:~zm~ma G,. ElF i F pločice). Uočljiva je prisutnost
mokih odbopka, tj. odbojaka kod kojih je širina veća
od ~užine, a njih primjerice u sloju F među odbojci-
ma 1ma preko 20,0%. Sječiva su izrađivana tehnikom
izr~~noga odbijanja mekanim čekićem (tu su opser-
va:IJ~ na uzorku materijala iz sloja F potvrdili J. Pele-
grm! F. Blaser). Pločice su izrađivane istom tehnikom
Metričk~ gra~ica između cjelovitih sječiva i pločic~
u~tanovlJe~a Je na ~ cm duljine, što je vidljivo u gra-
fick~m pnkazu omJera duljine i širine (sl. 7). Vrlo je
mal1 postotak lomljevine prerađene u alatke što mož
upu~~vati
na odnošenje samih alatki s nalazišta ili
~a n!lhov~. ?roizvodnju na drugome mjestu. Njuško-
h~a l ~ov~1hcasta grebala Česta su, ali nema orinjasijen-
s!Gh SJ.~Clva .. Nema pločica Duffor, ali nije jasno treba
~~se nJI~~v IZOstana~ tumačiti nepostojanjem njihove
l~radbe il~. met~dolosk~m manjkavostima iskopavanja
~J· neproslpvanJem sedlmenta. Epigravetijenski slojevi
lskopavani_ s~ i~to.m metodom, a tamo su prikupljeni
mnogobroJni .Sltn~ na~azi kao što su primjerice pločice
s ~r~t~~ pa Je VJeroptno da bi i duforske pločice u
onnpS!Jen_skim. slojevima bile zamijećene i prikuplje-
ne da su bile pnsutne u značanijem postotku.
lak~ u ovom radu sloj D nije bio opisan, valja spome-
~~n da ~~ sa~rži materijal koji ima obilježja minja-
SIJena, ah_' ep!gravetijena. U tome je sloju prisutno
s~~o po Jed~o _k~~ilično i njuškasto grebalo koje je
tl~lcno za onnps!Jen, zajedno s alatkama čestim u
eplgravetijenu tj. noktolikim grebalom, pločicom s
hrpto.~ te ~vje~a graveticama. Miješanje tih dviju in-
d~~tnp ~dhku~e ~e i~ si~ovinskome materijalu gdje uz
svl~etl~slv~ panmram roznjak dolaze rožnjaci različitih
bop, ~es~! u k~s~ijim slojevima. M. Malez (1987:17)
~dred10 Je znacajke toga sloja kao "prijelazni stupanj
IZ ~'lađeg orinjasijena prema ranom gravetijenu (sl.
: 2 ). ' dok je ?·_Basler (1983:53) uočio dominaciju
elemenata koJI bi se mogli nazvati gravetto-aurignaci-
en:' .. z~~tupljenos_t elemenata dvaju tehnokompleksa,
on~p~IJensko?a .'v epigravetijenskog, na prvi pogled
~oze_ lzgle~an_ she~~ situaciji u najkasnijim orinjasi-
Jen_skim slojevima spilje Klisoura u Grčkoj (Koumou-
zehs et al. 2001). Međutim, dok se u slučaju Klisoure
&WC? JtWit4$444tL !. JW&S
uistinu može raditi o prijelaznom fenomenu u r:;, d
l"" II . l ' ~an a-
JI .!.e.vr o ~jerojatno došlo do miješanja materijala iz
razhcltlh razma na što upuĆuJ· u promJ·ene u SlroV!l1S
. . ko-
me mate~ijal_u te vjerojatan hijatus između slojen D i
Cl d (ra~l eplg~avetijen) koji sugeriraju granulo t:' :trij-
sk: analize (Miracle 1995). Miješanje orinjasijerd:ih i
e~Igravetijenskih elemenata moglo je biti uzroke .'ano
bwturbacijama ili možda intenzivnim gaženjem 1·de-
ol~tičkoga čovjeka u vremenu ranog epigravetijen ~, (za
taJ fenomen vidi Villa & Courtin 1983).
~~š uvijek nij_e po~pun~ jasan odgovor na pitanjt :co-
Jill su se smJerovima sandaljski lovci kretali sabirući
vrlo kvalitetan sirovinski materijal za izradbu kamenih
a~at~ (Mo~tet-:x'hite 1996). Jedan je pravac kreL•nja
VJeroptno 1sao SJeverno, preko jadranske ravnice i c,ro-
pa~
stora ~~našnje Slovenije, na što upućuje i anali;,1 J.
~upamc (1975), dok je drugi mogao ići južno, duž
pd~anske obale (Montet-White 1996). Međutim, si-
rovmski materijal orinjasijenskih razina G, F, ElF F
lokalnoga je karaktera i velikom većinom uniform::m
(svijetlosmeđe patinirani rožnjak) te nije donesc,1 s
prostora izvan istarskoga poluotoka.
Od k~šta~ih alatki najčešći su probojci, a jedan šiljak
s rasCIJeplJenom bazom iz sloja H po svome oblibt i
~i~enzijam~. od~dara od uobičajenih orinjasijens:zih
silpka s rasCIJepljenom bazom, a sličan je onima kakvi
se pojavljuju u franko-kantabrijskom magdalenijenu
(us~eno_ priopćenje L. Strausa). Stoga je možda mo-
~uce d~ Izvorno potječe iz kasnijih slojeva, premda u
Sanda~!' II ~e~~ magdalenijena, već je prisutan epi-
g.~aven!en. C:enn pr_obuš~na životinjska zuba iz orinja-
SIJensk!h slojeva pnpadaJu dekorativnim elementima
(vjerojatno nakitu) i upućuju na simboliku. Na čak
dv~ zuba rupa je napravljena tako da je korijen zuba s
obJ~ strane st~nj:n, a potom je probijena rupa, dok je
na Jed?om pnmJerk~ nakon stanjenja ona mogla biti
P~~busena, svrdlom sto zbog oštećenja makroskopski
~IJe m~guce pouzdano utvrditi. Još je jedan zub ošte-
cen pa Je također zbog toga teško pouzdano ustanoviti
kako je na njemu načinjena rupa, ali je moguće da je
to bilo bušenjem.
:.rem~ rezul_tati~a radiokarbonskog datiran ja, orinja-
SIJen Sa~dalJe II pvlja se dosta kasno te traje između
28000 I 23000 godina prije sadašnjosti. Unatoč izo-
sta~ku pločic~ Duffo:, litička industrija stratigrafskih
razma E ElF I F, moze se determinirati kao «tipični»
oriniasijen čime se to nalazište dobro uklapa u njegovo
rasprostiranje europskim kontinemom, a napose Me-
dite:·.mom (vidi Kozlowski & Otte 2000).
4. i'roblem ostalih nalazišta orinjasijenske
in•:,,strije na istočnome jadranskom području
:i' >1lja II jedno je od rijetkih gornjopaleolitičkih
n: ;,,;·.:šta u okviru istočnoga jadranskog područja u
h.; :;;l su pouzdano ustanovljeni orinjasijenski slojevi,
p .:.-:'da se činilo da je ta kultura zasigurno bila pri-
::,;:~ ;o na više njih. U novije je vrijeme u Istri otkrive-
r< ,.;Jazište na otvorenom - lvšišće, koje na osnovi
r·· •::đenih rukotvorina možemo pripisati orinjsijenu
(:.:· :.eno priopćenje D. Komše). To bi bilo drugo na-
l • :e te kulture u Istri koje zbog zasad malobrojnih
,, -.:a ne možemo pobliže uspoređivati sa Šandaljom
; , · -:adalje, jedan koštani šiljak pronađen u Bukovac
; .ni kod Lokava u Gorskome kotaru bio je pripi-
.- orinjasijenu (Malez 1979). Baza šiljka nedostaje,
LJ<:gov je medijalni dio vrlo širok (Malez 1979: T.
·- · 'l/1; vidi također Horusitzky 2004). Premda šiljak
· vjerojatno pripada razdoblju ranoga gornjeg pa-
,litika, jedan nalaz bez širega konteksta ne govori
:n baš mnogo pa Bukovac pećinu valja izostaviti iz
'ljnje rasprave o orinjasijenskim nalazištima na istoč­
:~ 1me jadranskom području.
"h površini nalazišta na otvorenome, na širem po-
dručju južno od Ražanca, odnosno na prostoru iz-
među Ljubačkog zaljeva i Posedarja te Panđerovice na
Dugom otoku, pronađene su gornjopaleolitičke alatke
pripisane orinjasijenu, pomiješane s musterijenskim
materijalom (Barović 1988; Malez 1979b). Zbog mi-
ješanja arheološkoga materijala i oskudnog broja tipič­
nih orinjasijenskih alatki, pripisivanje orinjasijenske
kulture tim nalazištima nije pouzdano. Međutim, na
polju ispod crkve Sv. Petra također južno od Ražanca,
pronađeno je više njuškolikih grebala što upućuje na
orinjasijensku industriju (usmeno priopćenje D. Mu-
staća). Kod sva tri navedena nalazišta materijal je sku-
pljen na površini pa nam stratigrafija i kontekst nisu
poznati.
Orinjasijen je pripisan još dvama nalazištima koja se
nalaze južnije, u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Z. Kujundžić (1989: 12) je alatke, pronađene zajedno
s nekoliko odbojaka u gornjoj razini sloja IV Cigića
pećine kraj Bosanskog Grahova pripisala gornjem ori-
lz~a_nja HAD-a 25/2010.,42-43
njasijenu (orinjasijen II), premda tu, kao i na mnogim
nalazištima istočnoga jadransk()g područja nedostaju
alatke tipične-zaorinjasijen, kao što su to njuškolika i
kobiličasta grebala. Stoga je moguće da su gornjopale-
olitičke alatke Cigića pećine iz navedene razine mlađe
od orinjasijena, što bi se moglo provjeriti kronome-
trijskim datiranjem sloja. Sličan je problem prisutan
i u Crvenoj stijeni kod Nikšića u Crnoj Gori (Basler
1975, 1979). Nalaze iz sloja X Đ. Basler (1979:397,
Pl. XLIX, 1-19) određuje kao "lokalno nijansirani au-
rignacien''. I sam autor zapaža da nema tipičnoga ori-
njasijenskog oruđa te to pokušava pripisati specifično­
sti jadransko-mediteranske regije (Basler 1979b:398).
A. Monter-White (1996:90, usmeno priopćenje) sloj
X smješta u epigravetijen upozoravajući na hijatus koji
je prethodio formiranju sloja (vidi također Mihailović
2009.).
5. Rasprava i zaključak
Unatoč izostanku duforskih pločica Šandalja II se na
osnovi značajki litičke industrije i njezina zemljopi-
snog položaja uklapa u područje rasprostiranja <<ti-
pičnog» orinjasijena u Europi. Orinjasijenski slojevi
Šandalje II znatno su bogatiji litičkim nalazima u us-
poredbi s nalazištima ranoga gornjeg paleolitika Hr-
vatskog zagorja (Vindija, Velika pećina) u kojima su
tipični orinjasijenski litički nalazi izuzetno rijetki, a
koštani šiljci s punom i rascijepljenom bazom na pro-
storu srednje Europe na moraju nedvojeno upućivati
na orinjasijenski kontekst (za tu problematiku vidi
Miracle 1998). Razlike u industriji Šandalje II prema
približno istovremenim nalazištima u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj mogu se tumačiti drugačijim uvjetima pri-
lagodbe na okoliš i/ili drugačijom funkcijom samih
staništa. Relativno malobrojni nalazi i koštani šiljci
na nalazištima sjeverozapadne Hrvatske upućuju na
kratkotrajan boravak, neintenzivnu aktivnost i mogu-
će korištenje špilja kao lovnih staništa. U Šandalji II
znakovi ljudske aktivnosti izrazitiji su, posebno u smi-
slu litičke proizvodnje tj. radionice, premda mali broj
alatki u većini orinjasijenskih slojeva Šandalje II upu-
ćuje na njihovo odnašanje s nalazišta ili na mogućnost
da se zadnja faza proizvodnje (dodatno obrađivanje)
odvijala na nekome drugom mjestu. U autohtonoj fa-
uni ranog gornjeg paleolitika u Hrvatskome zagorju
(sjeverozapadna Hrvatske) dominira špiljski medvjed,

Šan_~a]ja ~I.i_eroblenl oritlj_asijenske iJ1dustrije u~~oč!lorn jadransl<o!Il području_ _ _ . ________ _
dok je~ u Šandalji II (jugozapadna Hrvatska) najčešći
konj. Spilje u Hrvatskome zagorju često su bile med-
vjeđi brlog, a povremeno i kratkotrajno su ih koristili
ljudi,. pa stoga n~ čudi velika zast~pljenost špiljskog
medvJeda, dok pnsutnost konja u Sandalji II govori o
lovnoj aktivnosti čovjeka (Miracle 1991).
Dok arheološki nalazi s područja sjeverozapadne Hr-
vatske upućuju na prijelaz srednjega u gornji paleoli-
tik, situacija na istočnome jadranskom području po-
sve je drugačija (Karavanić 1995; Karavanić & Smith
1998; Ahern et al. 2004; Janković et al. 2006). Između
kasnog musterijena Mujine pećine i orinjasijena Šan-
dalje II kod Pl1le postoji vremenska praznina veća od
l OOOO godina, uz razlike u proizvodnji alatki između
tih dviju kultura. Premda musterijen Mujine pećine
s~drži ponešto gornjopaleolitičkih tipova oruđa, sje-
Čiva su ondje rijetka, proizvedena uporabom tvrdog
čekića i obično levaloaške metode (Karavanić 2004).
U orinjasijenskim slojevima Šandalje II sječiva su zna-
ča!~~ zastuplje?a i proizvedena tipičnom gornjopale-
olmckom tehmkom odbijanja mekim čekićem. Nada-
lje, na području cijele istočne jadranske obale i zaleđa
ne postoji niti jedno nalazište s pouzdano utvrđenim
slojevima srednjega i ranoga gornjeg paleolitika (na
i~tome nalazištu), a nalazišta iz ranoga gornjeg paleoli-
uk~ vrlo su malobrojna. Zbog intenzivnih istraživanja
kop se provode zadnjih godina malo je vjerojatno da
~i isključivi razlog tomu mogla biti nedovoljna istra-
zenost. S velikom sigurnošću pretpostavljamo da su se
lokaliteti vjerojatno nalazili i blizu nekadašnje morske
~bale pa su uništeni ili zatrpani djelovanjem valova (T.
S~gota, usmeno priopćenje) i/ili prekriveni podiza-
nJem razine mora krajem pleistocena. Štoviše, istočno
j~d:ansko područje u vremenu orinjasijena moglo je
bm slabo nastanjeno, za što nam uzroci nisu poznati.
K~n~~an o_dgovor možda valja tražiti u kombinaciji
svih Ih nekih od navedenih mogućnosti.
Trenutačno raspoložive rezultate i interpretacije svaka-
ko val~a. sagledati u kontekstu dosadašnjih istraživanja
~al,eoli:Ika ~Hrvatskoj koja tijekom dvadesetoga sto-
ljeca msu bila izrazito česta, a provode se suvremenim
metodama svega zadnjih petnaest godina. Revizije
dostupnoga materijala i nova istraživanja paleolitičkih
nalazišta trebala bi dati nove podatke važne za rekon-
s~rukciju okoliša i sagledavanje djelatnosti paleolitič­
k~~ lovaca i skupljača u okviru zahtjeva koji je pred
nJih postavljao okoliš istočnoga jadranskog područja.
Zahvale
Stručne savjete i informacije pružili su: Vida Pohar,
Lawrence G. Straus, Darko Rukavina, Preston T. Mi-
rade, Anta Monter-White, Tomislav Šegota, Jacques
Pelegrin, Frederic Blaser, Zoltan Horusitzky, Kristina
Mihovilić, Darko Komšo i Darinko Mustać na čemu
im najljepše zahvaljujemo.
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike
Hrvatske zahvaljujemo na financijskoj potpori (pro-
jekti 0130498, 130-0000000-0871, 196-196-2766-
2740).
- - - -~ - - - - - - - - - - - - --
Literatura
J. C. M. AHERN, I. KARAVANIĆ, M. PAUNOVIĆ,
L JANKOVIĆ, F. H. SMITH, New discoveries and
interpretJ.tions of hominid fossils and artifacts from
Vindija Cave, Croatia, Journal of Human Evolution,
46, 200t. 25-65.
D. BASLER, Stariji litički periodi u Crvenoj stijeni,
u: Crvena stijena (ur. D. Basler), posebna izdanja 3
- 4. ZJ.jednica kulturnih ustanova, Nikšić, 1975., 23
-46.
D. BASLER, Paleolitske i mezolitske regije i kulture
u Crnoj Gori, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, l
(ur. A. Benac), Svjetlost, Sarajevo, 1979, 387-403.
D. BASLER, Paleolitske kulture u jadranskoj regiji
Jugoslavije, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Her-
cegovine u Sarajevu, 38, 1983., l - 63.
D. BRAJKOVIĆ, Šandalja, Histria archaeologica, 29,
2000., 5 - 25.
D. BRAJKOVIĆ, P. MIRACLE, Pragovedo (Bos pri-
migenius) u Istri i problemi podrijetla istarskog gove-
da (Bos taurus primigenius), u: Arheološka istraživa-
nja u Istri (ur. B. Čečuk), 9 - 20. Izdanja Hrvatskog
arheološkog društva, 18, 1997., 9-20.
M. BREZILLON, La denomination des objets de
pierre taillt~e, IV supplement a Gallia prehistoire,
CNRS, Paris, 1983.
Š. BATOVIĆ, Paleolitički i mezolitički ostaci s Dugo-
ga otoka, Poročilo o raziskovanju paleolita, neolita in
eneolita v Sloveniji, 16, 1988., 7-54.
H. CAMPS-FABRER, III. Projet de code pour
!'analyse des objets en os, Banques de donnes archeo-
logiques 932, 1974., 69-80.
H. CAMPS-FABRER (ur.), Fiches typologiques de
l'industrie osseuse prehistorique, Cahier l, Sagaies,
Universite de Provence. Aix-en-Provence, 1988.
I. CRNOLATAC, M. MALEZ, Ein neuer fundort
pleistozaner fauna in Siidistrien, Bulletin scientifique
Cons. Academie. Yougoslavie, 6(2), 1961., 33-34.
M. CULIBERG, A. ŠERCELJ, Anthracotomical and
palynological research in the Palaeolithic site Šanda-
lja II (Istria, Croatia), Razprave IV. razreda Slovenske
akademije znanosti umetnosti, 36(3), 1995., 49-57.
----- --- ---
F. DJINDJIAN, J. KOZLOWSKI, M. OTTE, Le
Paleolithique superieur en Europe, Armand Collin,
Paris, 1999.
F. Z. HORUSITZKY, Les artefacts en os et bois de
cerf a Bukovac, Lokve (Croatie) : Une seconde flute
possible ? Relations entre les chasseurs de Lokve et les
montagnards d'Olcheva au debut du Paleolithique su-
perieur, Arheološki vestnik, 55, 2004., 9- 37.
M.-L. INIZAN, H. ROCHE, J. TIXIER, Technology
ofKnapped Stone, CREP, Meudon, 1992.
L JANKOVIĆ, L KARAVANIĆ, J. C. M. AHERN,
D. BRAJKOVIĆ, J. MAUCH LENARDIĆ, F. H.
SMITH, Vindija Cave and the modern human pe-
opling of Europe, Collegium Antropologicum, 30,
2006., 457 - 466.
I. KARAVANIĆ, Gornjopaleolitičke kamene i košta-
ne rukotvorine iz špilje Vindije, Opuscula archaeolo-
gica, 17(1993), 1994., 53- 163.
I. KARAVANIĆ, Upper Paleolithic occupation levels
and late-occuring Neandertal at Vindija Cave (Croa-
tia) in the context of Central Europe and the Balkans,
Journal of Anthropological Research, 51, 1995., 9-
35.
I. KARAVANIĆ, Gornji paleolitik Šandalje II u okvi-
ru jadranske regije, Doktorska disertacija, Filozoski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999.
I. KARAVANIĆ, Research on the Middle Palaeolit-
hic in Dalmatia, Croatia, Antiquity, 74, 2000., 777
-778.
I. KARAVANIĆ, Lindustrie aurignacienne de la
grotte de Šandalja II (Istrie, Croatie) dans le contexte
de la region de !'est de l'Adriatique, I.:Anthropologie,
l 07' 2003., 577 - 602.
I. KARAVANIĆ, The Middle Paleolithic settlement of
Croatia, u: Settlement Dynamics II (ur. N. Canard),
Kerns Verlag, Tiibingen, 2004., 185-200.
I. KARAVANIĆ, F.H. SMITH, The Middle/Upper
Paleolithic interface and the relationship of Nean-
derthals and early modern humans in the Hrvatsko
Zagorje, Croatia, Journal of Human Evolution, 34,
1998., 223- 148.

~a_n_dalja Il. i problem~injasijenske industrijeu i~točnom jadranskom_po<ll:učju _
M. KOUMOUZELIS, B. GINTER, J.K. KO-
ZLOWSKI, M. PAWLIKOWSKI, O. BAR-YO-
SEF, R.M. ALBERT M., LITYNSKA-ZAJŠC, E.
STWORZEWICZ, P. WOJTAL, G. LIPECKI, T.
TOMEK, Z.M. BOCHENSKI, A. PAZDUR, The
Early Upper Palaeolithic in Greece: The excavations
in Klisoura Cave, Journal of Archaeological Science,
28, 2001., 515-539.
J. K. KOZLOWSKI, M. OTTE, The formation of
Aurignacian in Europe, Journal of Anthropological
Research, 56, 2000., 513-534.
Z. KUJUNDŽIĆ, Cigića pećina - paleolitska sta-
nica kod Resanovaca (Bosansko Grabovo), Glasnik
Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu,
42/43 (1987/88), 1989., 9- 16.
M. MALEZ, Paleontološka i stratigrafska istraživanja
nekih kvartarnih lokaliteta u 1961. godini, Ljetopis
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 68,
1963.a, 253 - 263.
M. MALEZ, Istraživanje pleistocenske stratigrafije i
faune u 1962. godini, Ljetopis Jugoslavenske akade-
mije znanosti i umjetnosti, 69, 1963.b, 303-313.
M. MALEZ, Šandalja bei Pula - ein neuer und wi-
chtiger palaolithischer fundort in lstrien, Bulletin sci-
entifique Cons. Academie Yougoslavie, 9, 1964., 154
- 155.
M. MALEZ, Ostaci fosilnog čovjeka iz gornjeg plei-
stocena Šandalje kod Pule (Istra), Palaentologia Jugo-
slavica, 12, 1972.,1-39.
M. MALEZ, Ober die bedeutung der entdeckung
von gerollgeraten in den villafranchiumschichten der
Šandalja I in lstrien (Kroatien, Jugoslawien), Bulletin
scientifique Cons. Academie Yougoslavie, 19, 1974.,
79-80.
M. MALEZ, O značenju otkrića ostataka roda Homo
u naslagama vilafranka Šandalje I kod Pule, Rad Ju-
goslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 371,
1975., 181-201.
M. MALEZ, Nalazišta paleolitskog i mezolitskog doba
u Hrvatskoj, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, l
(ur. A. Benac), Svjetlost, Sarajevo, 1979., 227-276.
M. MALEZ, Pregled paleolitičkih i mezolitičkih
kultura na području Istre, u: Arheološka istraživanja
\
u Istri i Hrvatskom primorju (ur. V. Jurkić), Izdanja
Hrvatskog arheološkog Društva, ll, Pula, 1987., 3 -
47.
M. MALEZ, Izvještaj o radu Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti u 1989. godini, Zavod za pa-
leontologiju i geologiju kvartara - Zagreb, Ljetopis
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 93,
1990., 277- 282.
M. MALEZ, J.C. VOGEL, Rezultati određivanja ap-
solutne starosti pleistocenskih naslaga Šandalje II kod
Pule u Istri, Geološki vjesnik, 22, 1969., 121- 133.
D. MIHAILOVIĆ, Upper Paleolithic and Mesolithic
chipped stone industries from Crvena Stijena. Prehisto-
ric settlements in caves and rock-shelters of Serbia and
Montenegro. Fascicule II, Belgrade, University of Belgra-
de.
P. T. MIRACLE, Carnivore Dens or Carnivore Hun ts?
A review of Upper Palaeolithic mammalian assembla-
ges in Croatia and Slovenia, Rad Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti. 458, 1991., 193-219.
P. T. MIRACLE, Broad-spectrum adaptations re-exa-
mined: Hunter-gatherer responses to late glacial envi-
ronmental changes in the eastern Adriatic. Doctoral
Dissertation. The University of Michigan, ~Ann Arbor.
1995.
P. T. MIRACLE, Diversification in Epipaleolithic su-
bsistence strategies along the eastern Adriatic coast:
A simulation approach applied to zooarchaeological
assemblages, Atti del Museo Civico di Storia Naturale,
Trieste, 9, 1996., 33-62
P. T. MIRACLE, Early Holocene foragers in the karst
of northern Istria, Poročilo o raziskovanju paleolita,
neolita in eneolita v Sloveniji 24, 1997., 43-61.
P. T. MIRACLE, The spread of modernity in Paleoli-
thic Europe, u: The Origins and Past of Modern Hu-
mans - Towards Reconciliation (K. Omoto i Ph. V.
Tobias, ur.), World Scientific, Singapore, 1998., 171
-187.
A. MONTET-WHITE, Le paleolithique en ancienne
Yougoslavie, Jerome Milion, Grenoble, 1996.
B. OBELIĆ, N. HORVATINČIĆ, D. SRDOČ, I.
KRAJCAR-BRONIĆ, A. SLIEPČEVIĆ, S. GRGIĆ,
Rudjer Bošković Institure radiocarbon measurements
XIII, Radiocarbon, 36, 1994., 303-324.
Izdanja HAD-a25/2010., 46-47
P. VILLA, J. COURTIN, The interpretation of strati-
J. L. PIEL-DESRUISSEAUX, Outils Prehistoriques,
fled sites: a view from underground, Journal of Arche-
Masson, Paris, 1986.
ological Science, 10, 1983., 267-281.
F. SELLET, Chaine Operatoire: The Concept and
M. H. WOLPOFF, Human Evolution, The McGraw-
Its Applications, Lithic Technology 18, 1993., 106 -
Hill Companies, New York, 1996.
112.
J. ZUPANIČ, Petrografske karakteristike paleolitskih
D. DE SONNEVILLE-BORDES, J. PERROT, Essai
artefakata iz Šandalje Il kod Pule i porijeklo kamene
d' adaptation des method es statistiques au Paleolit-
sirovine za njihovu izradbu, Rad Jugoslavenske akade-
hique superieur: Premiers resultas, Bulletin de la So-
mije znanosti i umjetnosti, 317, 1975., 267-273.
ciete Prehistorique Fran<;:aise, 50, 1953., 323 -333.
D. DE SONNEVILLE-BORDES, J. PERROT,
Lexique typologique du Paleolithique superieur, Bu-
lletin de la Societe Prehistorique Fran<;:aise 51, 1954.,
327-335.
D. DE SONNEVILLE-BORDES, J. PERROT,
Lexique typologique du Paleolithique superieur, Bu-
lletin de la Societe Prehistorique Fran<;:aise 52, 1955.,
76-79.
D. DE SONNEVILLE-BORDES, J. PERROT,
Lexique typologique du Paleolithique ~uperieur, Bu-
lletin de la Societe Prehistorique Fran<;:atse 53, 1965.a,
408-412.
D. DE SONNEVILLE-BORDES, J. PERROT,
Lexique typologique du Paleolithique ~uperieur. Bu-
lletin de la Societe Prehistorique Fran<;:atse 53, 1965.b,
547-559.
D SRDOČ, A. SLIEPČEVIĆ, B. OBELIĆ, N.
HORVATINČIĆ, Rudjer Bošković Institute Radi-
ocarbon Measurements V, Radiocarbon, 21, 1979.,
131- 137.
D. SRDOČ, A. SLIEPČEVIĆ, J. PLANINIĆ, B.
OBELIĆ, B. BREYER, Rudjer Bošković radiocar-
bon measurements ll, Radiocarbon, 15, 1973., 435
-441.
L. G. STRAUS, Archaeological description of the stra-
ta. U: Le Trou Magrite. Fouilles 1991- 1992 (ur. M.
Otte, L. G. Straus), ERAUL 69, Liege, 1995., 55-
86.
L. G. STRAUS, G. CLARK, La Riera Archaeologi-
cal remains - level contents and characteristic. U: La
Riera Cave Stone Age Hunter-Gatherer Adaptations
in Northern Spain (ur. L. G. Straus & G. A. Clark),
Anthropological research papers, 36, Arizona State
University, Tempe, 1986., 75- 187.

Šandaljall. i problem ori!1lasij_ellske industrije tl istočnom jadransko111 poclr!lčjll__
Ivor Karavanić, Ivor Janković
Šandalja II and the problem of Aurignacian industry
in the Eastern Adriatic
(Summary)
Despite the absence ofDufour bladelets, based on the
lithic industry and geographic position, Šandalja II
fi ts into the territorial range of the "typical" Aurigna-
cian in Europe. The Aurignacian layers of Šandalja II
are considerably richer in lithics than the early Up-
per Palaeolithic sites of the Hrvatsko Zagorje region
(Vindija, Velika Pećina) in which typical Aurignacian
lithics are exceptionally rare. The differences between
the Šandalja II industry and that of approximately
contemporary sites in North-west Croatia can be in-
terpreted by different conditions for adaptation to the
environment and/or different functions of the habi-
tats themselves. The relatively few artefacts and bone
points at the sites in North-west Croatia indicate a
brief occupation, not very intense activity and the
possible use of the cave as a hunting encampment.
In Šandalja II the signs of human activity are much
more notable, particularly in the sense of lithic pro-
duction, i.e. a workshop, although the small number
of tools in most Aurignacian layers ofŠandalja II indi-
cate their removal from the site or the possibility that
the final phase of production (finishing) proceeded at
some other site. The cave bear dominates the indig-
enous fauna of the early Upper Palaeolithic in Hrvat-
sko Zagorje (North-west Croatia), while in Šandalja Il
(South-west Croatia) the horse is the most frequent.
Caves in Hrvatsko Zagorje often served as bear dens,
while they were only occasionally and briefly used by
people, so the high presence of cave bears is not sur-
prising, while the p resen ce of horses in Šandalja II re-
flects human hunting activities (Miracle 1991).
While archaeological discoveries from the territory
of North-west Croatia demonstrate the transition
from the Middle to Upper Palaeolithic, the situa-
tion in the Eastern Adriatic seaboard is entirely dif-
ferent (Karavanić 1995; Karavanić & Smith 1998;
Ahern et al. 2004; Janković et al. 2006). There is a
chronological gap of over l 0,000 years between the
Mousterian of Mujina Pećina and the Aurignacian of
Šandalja Il near Pula, with differences in tool produc-
tion between these two cultures. Although Mujina
Izdanja HAD-a 25/20 l 0., 48~49
Pećina's Mousterian contains some Upper Palaeolithic
tool types, blades, crafted by the hard hammer and
customary Levallois techniques (Karavanić 2004),
are rare there. Blades are considerably more present
in the Aurignacian layers of Šandalja II (except level
F) and crafted by the typical Upper Palaeolithic soft
hammer technique. Furthermore, in the territory of
the entire Adriatic coast and its hinterland, there is
not even a single site with reliably ascertained Middle
and early Upper Palaeolithic layers (at the same site),
and sites from the early Upper Palaeolithic are quite
few in number. Since recently-conducted research has
been quite intense, it is doubtful that the sole reason
for this is insufficient research. lt can be assumed with o
great certainty that these sites were probably located
close to the former seashore, and were either destroyed
or buried due to action of the waves (T. Šegota, oral ,/'""
/
/
communication) and/or covered by rising sea levels at /
/
the end of Pleistocene. Moreover, the Eastern Adriatic /
l
seaboard may have been sparsely populated during the l
l
l
Aurignacian for causes as yet unknown. The definitive l
l
answer may perhaps be sought in a combination of all l
l
or some of these possibilities. l
l
The currently available results and interpretations
should certainly be viewed in the context of previ- 1
ous research into the Palaeolithic in Croatia, which
was not very frequent during the twentieth century,
and which has only been conducted using the most
9
cutting-edge methods over the past fifteen years. Re-
visions of available materials and new research into
Palaeolithic sites should provide new data vital to the
reconstruction of the environment and insight into
the activities of Palaeolithic hunters and gatherers of
the Eastern Adriatic seaboard.
Sl.. 1. Stratigrafiki profil šandaije II (modificirano prema Malez 1979: Sl.. 15). Mjerilo je u metrima.
Fig. 1. Stratigraphic profile ofŠandaija II (modified after Malez 1979: Fig.. 15). Scale in meters.
 Izdanj;t HAD-a 25/2010., 50-51

Šandalja II. i fl~o_!Jle_m_<>rinjasijenskeilldustrile_tiJs~čnom jad_ransk()!Il_e9~ručju

Sloj G Sloj F
ukupno: 255 komada ukupno: 978 komada
35%

-----~~~~ ~l~t:š-P
40%

::~-?
0%~ 1 Y 1 0%~1 ll§ 1 0 1m 1 a 1D 1 C 1 1 1 , 1-1 1-1-1

neobrađenih komada: 237 j

Lll• obrađenih komada: 18

ElF Sloj E
ukupno: 493 komada ukupno: 123 komada
30% 30% , - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ,
25% 25% +-----11-----------------j
20% 20%+--f1---J.l-t:l-------------~
15% r- 15% -fr---:
10% JO_
10% f----f.l----H-H-----------------1
5% n 5%+-~--~~--------------~ILn
0% tl 11'La • wr:t
"'"'
[]
O%+-~·~·~~~~n~~~~"~~~·~n~~~UJl~Ji

lc•
neobrađenih komada: 431
obrađenih komada: 62
l D neobrađenih komada : 101
• obrađenih komada : 22

SL 2. Stup dijagrami tehnoloških proizvoda litičkog asortimana iz Šandalje ll.

Brojevi označuju sljedeće kategorije:
O. gomolj ili oblutak, l. odbojak s oko rino m, 2. sječivo s okorinom, 3. pločica s okorinom, 4. odbojak, 5. sječivo, 6. pločica, 7. jezgra za odbojke, 8. jezgra za sječiva,
9. jezgra za pločice, l O. miješana jezgra, ll. ulomak jezgre, 12. iskrzani komadić, 13. krijestasti odbojak, sječivo ili pločica, 14. dotjerujući odbojak jezgre,
15. odbojčić, 16. iverak dubila, 17. krhotina, 18. neodredivi komadić.
Fig. 2. Pi/lar diagrams oftechnological products ofŠandalja lilithic assemblage.
Numbers standfor the following categories:
O. Nodule or pebble, J. Flake with cortex, 2. Blade with cortex, 3. Bladelet with cortex, 4. Flake, 5. B/ade, 6. Bladelet, 7. Flake core, 8. B/ade core,
9. Bladelet core, 10. Mixed core, ll. Core fragment, 12. Splintered piece, 13. Crestedjlake, b/ade or bladelet, 14. Platform rejuvenation jlake,
15. Smalljlake, 16. Burin spal!, 17. Chunk, 18./ndeterminate piece, 2

~~.~---c====-----===={5
o
•.. . db 'ku (J) izradeno strngalo, 2. jezgra za odbojke.
Sl. 3. Šandalja Il, sloj F: l. Razbijeni oblutak na eljem ;e o o; •. . • ..
Mjerilo je u centimetrima. Crtež: Krestmtr Roncevzc. . D . bv Krešimir Rončević.
. . flak (I) 2 Flake core. Scale m cm. rawmg J
Fig. 3. Šandalja ll, layer F.: Broken pebble wzth a scraper on zts e ' .
Šandal[a II. i problelll_c>r:~njasijenske_~lldllstrij_e u istočnolllJadr_a_nskom pod!učjtl_
Izd~!ljaHAD-a 25/2~~0., 52-53

f:/

-l
r

! ,;
DUl
.
(
'l
l' ;
i

J~
\ '

~o a~~
1 2

! i
,
~

p"
-
v l

3 4
\·

\ ~ ~ r~
~:· ·-
5 6 6, 7 8

9 ~ 10
8
o
10

o 12
l

11
'O 9

Sl. 5. Koštane rukotvorine i zubi. Sloj H (orinjasijen):

~
l 13
·-
o 5 16
J - koštani šiljak s rascijep/enom bazom; sloj G (orinjasijen): 2- probušeni zub; sloj F (orinjasijen): 3- probušeni zub, 4- distalni dio koštanog šiljka ili probojca,
5- koštani probojac, 6- koštana spatula ili dlijeto; ElF (orinjasijen): 7- koštana a/atka okrugla presjeka;
sloj E (orinjasijen): 8- proksimalni dio neke koštane alatke, 9 - vjerojatno ulomak koštanog probojca slomljena vrha i baze,
l O- distalni ulomak ukrašenog koštanog ši ljka slomljena vrha, JI, 12- pro bušeni životinjski zubi- Arhiv ZPGK, HAZU.
Sl. 4. Odabrane alatke iz orinjasijenskih slojeva Šandalje JJ. Slo'}· F: J-4 9 10 · 'k l'k b la ... Fig. 5. Bone tools and teeth. Layer H (Aurignatian):
. • • · n;us o z a gre a , 5. kobzltcasto greba/a 6. b l db ·k
7-8.;ednostavnagrebala;slojE: JJ, 15, 16. kobi/ična eb l 12 k d'' ... ' .gre aonao Oj u,
13 k d'. l . .. . ' b db gr a a, . oma tc (s;eczvo) s obradbom na dvama rubovima 1- split-base bone point; layer G (Aurignatian): pierced tooth; layer F (Aurignatian): 3- pierced tooth, 4- distal part ofa bone point or aw!,
. oma tc ,s;ectvo; s o ra om na jednom rubu i zaru ko 14 dl · · . . '
Fig. 4. Some tools from the Šandalja ll A . . l L 'P m, · sv' entca. M;errlo ;e u centimetrina. Crtež: M. Bezić. 5- bone aw!, 6- bone spatula or chisel; ElF (Aurignatian): 7- bone tool with circular cross section;
7-8 s· l d urrgnac~n ayers: ayer F: 1-4, 9, l O. Nosed endscrapers. 5. Atypical keeled endscraper, 6. Endscraper on a flak e layer E (Aurignatian): 8- proximal part ofa bone tool, 9- probably a fragment of bone aw!, tip and base broken off,
. · tmp e en scrapers; 'Yer E: l J, J5, 16. Keeled endscrapers, J2 piece (b/ade) with two retouch d d ' l 0- distal fragment ofa deco rated bone point with a broken tip, JI, 12- pierced animal teeth- Archives ZPGK, HAZU.
13. Ptece (b/ade) with one retouched ed d . . e e ges,
ge an a truncatton, J4 . Atyptcal perforator. Scale in cm. Drawing bv/ M . Bezzc.
·•
 ----
Šandalj~l. i prob_lem oril1jasijenske in_dustrije uisročno_m jadranskom pocir_učju _
_ __ -~-- ___ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _______________ _ _ lzdanja_!il\_D-a 25~~~l_(l.._5i-55

kumulativni %
4C~------------------------------------------,D,-------------,
lCD l'----------------------------------------------------------------------~--~
)a(mm

o
30. D
7D komadići s obradom
na jednom rubu '
D a

D
o

jezgro lika D
greb ala

o
D D

D
IC •
2D

lli

.1:.
pločica
D
cJc~--r-~,or-~r--,zo,_-,---~~lc---,---;~c---,---~~c---.---;~o~-.--~7~~o~~--~i~c~~--~;~o~~--~too sječivo
duljina (mm)

Sl. 6. Kumulativna krivulja postotne zastupljenosti tipova alatki u stratigrafikim jedinicama F, ElF i E Sl.. 1. Grafički prikaz duljine i širine cjelovitih sječiva i pločica iz stratigrafikih jedinica F, ElF i E
Apsczsa pokazuje brojeve tipova alatki prema de Soneville-Bordes & Perrot (1953). Fig. 1. Diagram oflength and width ofcomplete blades and bladelets from stratigraphic units F, ElF, and E
Fzg. 6. Cumulative percentage curve of tool types in stratigraphic units F, ElF, and E
lhe x-axis depicts numbers oftool types after de Soneville-Bordes & Perrot (1953).
Šandalja Il. i problem orinjasiJ'enske ind UStriJe
~ -- ~ --- ~ - ~
.. u !Stocnom
. . .
Jadranskom
~~ ~- - -~ ~- po druqu
..
__Izdanja HAD-a 2512010.,_5~-}7

sloj G sloj F

Tehnološka kategorija obrađenih komada !neobrađenih komada obrađenih komada lneobrađenih komada
količina l % !količina l % količina "
lo !količina l %
~~·

'~];omolj ili oblutak o 0,00% o 0,00% o 0,00% o 0,00%

---~]odbojak s okorinom 3 1,20% 52 20,40% 15 1,50% 196 20,00%
~:i-! sj ečivo s okorinom 1 0,40% 3 1,20% o 0,00% 10 1,00%
·:::pločica s okorinom o 0,00% o 0,00% o 0,00% 4 0,40%
3,10% 43 16,90% 7 0,70% 291 29,80%
:1 od bojak 8
4 0,40% 48 4,90%
- ·stsječivo
__ \
1 0,40% 19 7,50%
o 0,00% 2 0,80% 2 0,20% 109 11,10%
;.jptočica(3 cm ili kraća)
-·--~~-
2 0,80% 9 3,50% 1 0,10% 4 0,40%
/j jezgra za odbojke
-:~!jezgra za sječiva o 0,00% 4 1,60% o 0,00% o 0,00%

_--~jezgra za pločice o 0,00% 5 2,00% 2 0,20% o 0,00%

1 0,40% 8 3,10% 3 0,30% 1 0,10%
•ci miješana jezgra
o 0,00% 7 2,70% 2 0,20% 9 0,90%
~ ~j ulomak jezgre
SLOJ REZULTAT :?.j iskrzani komadić o 0,00% 1 0,40% o 0,00% o 0,00%
LAB. BROJ REFERENCA o O, OO?~ 1 o, 10%
__:_3 ikrijestasti odbojak, sječivo ili pločica o 0,00% 1 0,40%
E 1·i dotjerujući odbojak jezgre o 0,00% 2 0,80% 1 o, 10% 8 0,80%
23540+180 GrN-5013 o 10 1,00%
Malez & Vogel (1%9) _}:; odbojčić od obrade o 0,00% o 0,00% 0,00%

: 6 iverak dubila o 0,00% o 0,00% 1 0,10% o 0,00%

F 22660+460 - ··- 30,60% 4 0,40% 213 21,80%
Z-537 Srdoč et al. (1979)
~

.71 krhotina 2 0,80% 78

~~išl neodredivi komadić o 0,00% 3 1,20% o 0,00% 32 3,30%
F 25340+170 ---
18 7,10% 237 92,90% 42 4,30% 936 95,70%
GrN-4977 Malez & Vogel (1969) ukupno
"·'
--«-<.=-
E/F sloj E
G 26970±632 neobrađenih
? Djindjian et al. (1999)
(

1 Tehnološka kategorija obrađenih komada j neobrađenih komada obrađenih komada komada

količina l ,,
'l ,količina l %
G 27800±800
' količina
l % !količina l 'i
.o
o
Z-536 Srdoč et al. (1979)
- O gomolj ili oblutak o 0,00% o 0,00% o 0,00% 0,00%
85 17,20% 6 4,90% 22 17,90%
~
1 odbojak s okorinom 13 2,60%
H 17600+370 -·- 1,80% 1 0,80% 3 2,40%
Z-2422 Obelić et al. (1994) ' 2 sječivo s okorinom 5 1,00% 9
o 0,00% 1 0,20% o 0,00% o 0,00%
3 pločica s okorinom
' 13 2,60% 122 24,70% 6 4,90% 29 23,60%
4 odbojak
'i 20 4,10% 35 7,10% 6 4,90% 22 17,90%
5 sječivo
Tablica l. Rezultati datiranja slojeva Šandaije II metodom radioaktivnog ugijika.
Chart l. Radzocarbon dating ofŠandaija II layers
'
!
'·
i'
6 pločica (3 cm ili kraća)
7 jezgra za odbojke
1
o
1
0,20%
0,00%
0,20%
16
8
1
3,20%
1,60%
0,20%
o
o
o
0,00%
0,00%
0,00%
3
o
1
2,40%
0,00%
0,80%
i 8 jezgra za sječiva
-- 1 0,20% 4 0,80% 1 0,80% o 0,00%
9 jezgra za pločice
1O miješana jezgra 1 0,20% 3 0,60% o 0,00% 2 1,60%

1 0,20% 7 1,40% o 0,00% o 0,00%

11 ulomak jezgre
o 0,00% 1 0,20% o 0,00% 1 0,80%
12 iskrzani komadić
1 0,80% 1 0,80%
13 krijestasti odbojak, sječivo ili pločica o 0,00% 6 1,20%
14 dotjerujući odbojak jezgre o 0,00% 7 1,40% o 0,00% 3 2,40%
o 0,00% o 0,00% o 0,00% o 0,00%
15 odbojčić od obrade
o 0,00% 1 0,20% o 0,00% o 0,00%
16 iverak dubila
1,00% 115 23,30% 1 0,80% 9 7,30%
17 krhotina 5
18 neodredivi komadić 1 0,20% 10 2,00% o 0,00% 5 4,10%

62 12,60% 431 87,40% 22 17,90% 101 82,10%

ukupno

Tablica 2. Zastupg'enost tehnoloških kategorija u stratigrafikim jedinicama G, F, ElF, i E

Chart 2. f'roportion oftechnological categories in stratigraphic units G, F, ElF, and E
Šandalja Il. i problemo0njasijenske industrije u istočnom jadranskom području
- Izdanja HAD~a 25/2010.,58-59

* *o *oo *oo *oo *o *oo *oo *oo *o *oo *o *oo *oo *oo *o *o *o *oo *oo *oo *oo *oo *oo *o *o *o *oo o *o *o
LO N LO LO LO LO LO ~ ~
...0
~~

LO ~ ~
o
o
o"
o" o o co 6 o 6
~- o ...,; 6 o 6 ~- ~- 6 6 o o" o" o" ~- M

w
~

"' "' o "" "' "' ~ ~ o

......

·o
v; m
e
;u ~ o o o ~ o o o ~ o ~ o o o ..... ..... ~ o o o o o o N N M o ..... r-~ N
N
N
o
-"

~ E E
E/F
* ""o *o *o ""oo *o *o ""oo "" * * * * * * * * * * * * * * * * * *o *o *ot-.
o o o o o o o o o o o o o o o o oo o
d~
o *o o
o G G F F E/F
količina %
,...;- 6 ...0 ...... ..... 6 ...... ...... o ..... ..... o ..... o· ..... ..... ...... ..... .....
LO ...0 N ...0 N LO ...0 ...0 o ...0 ...0 o ...0 ...0 o ...0 o ...0 ...0 ...0 ...0 N ~ N o LO
...,; o" % količina %
o ..... co" o· ..... o.... % količina 51 ,2
...0 M M M količina 63
"'
~
N
87,4 265 53,7
LJ... 156 61,2 855
...... sivi rožnjak,
w m \ l 16,3
e često patiniran 65 13,2 20
~Q ..... ..... ..... ..... o ..... ..... o ..... ..... o ..... o ..... ..... ..... ..... M..... o N 1,8
ll 17
~ N o N o N N ...0 15,7
o-" "" LO
"' ..0
sivi rožnjak 40
33,1 40 32,5
s bijelim mrljama 10,8 163
* *o..... *o *oo *o *oco *o..... *ot-. *oco. *oo *oo *oo *oo *oo *oo *oo *oo *o *oo *o *oo *oo *oo B o o o o *
o * o o
~
razno l 59 23,1 106
493 100,0 l 123 100,0 J
o * o "' * *
o * ..... ""
o "' o. 255 100,0 l 978 100,0
r--: "' 6 "" ~- t-." .....
LO ~
~
6 "" 6 o o· 6
LO
o· o· o" o" o" o .......... "' r--." o" .......... o....o Ukupno
"" 6 o" 6
N ...0
N N N
LJ...
.. . . k , "ala u stratigrafikim jedinicama G, F. ElF. i E.
·o L la h kategon;a szrovms og ma,en;
v; m
e Tablica 4. Količina i postotna ustup9enost g vnz
,r .
if . ls ·n str"ti<Traphic units G, F, ElF, and E.
· s 0 raw materza t "" ,y·
~g M ~ o ..... N M t-. N o o o o o o o o ..... o ..... o o o o ..... o o LO N Chart 4. Quantity and percentage o; mazn categorze
o-"
LO
"" M ~

~
o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o~ o o ot-. o
* ""
o o .....
...0 o
.....
* "" * * "" "" *
o o t-. o o ...0 o o o o ...0 o o o o o o o o o o o ...0 ...0 co o "" "" "" "" "" "" "" "" ""
o.
o "" "" * * "" "" * "" "" "" "" *
..... o o· LO o· o" o o" LO o 6 o 6 6 o" 6 o· o" o o" LO• LO N o· ~
r--."
LO 6 ..... o" 6 ...0 ..... o....
I.:J
"O
v; m
e
~g ..... o N o o M o o ..... o o o o ..... o o o o o o o o o o o ..... ..... LO o M
co
....
o-"
Vl
(lJ
E/F E E
F E/F
"coo
.... :l
.......
-"
o
E E
o E
m
G G F
% težina % težina %
.o o E E :l ·:;;::
težina % težina (g)
~
-" o
"o E Cl. ..:X:
....m ....Cl.
:l
E
o
o o .o .o
.o -" :l (g) (g)
·:;;:: o E Cl. .... :l (g) 47,1
-" o
:l
....:l :l.... .... 61,8 443,4
(lJ
e
e
·-
:l
....
Cl. -"
:J Cl. N :J
N
....
m
-"
Cl.
E m
E m
o 58,0 6475,8 88,7 3935,7
o > m ....
E:J m ·e:(lJ EN e Em sivi rožnjak, 3867,9
V> ~
;e;
(lJ ..9 N m ·e: E
(lJ ·e:
N
....... ·e: .......
(lJ > " 111 ,3 11,8
(lJ M ....... N
E često patiniran 21,6
"ci "'.....-
LO Vl

E o
:0 E
:J ·e: E
'O {:l E
m
.... m
(l) ·e: .o
·e:
.... >U
o
N
0..
:J
..... 'O
(l) m
e
"e m
1730,2 26,0 136,0 1 ,9 1377,6
o :J
:0 E o 'O " o o
.o .o ....(l) m m .... E E
sivi rožnjak
:J ..9
(l)
m e N .o ·u 41' 1
E ..... m (l)
:J o
..9 o
:l e m.... 'O
o o :J
o o o o
'6 s bijelim mrljama 1055,2 16,6 386,7
..9 m
-" m
o .o
·o ..9 >U .o .... e o Vl Vl
..... .o .o E 9,4
.... ....(l).... ....(l)
(l) 'O
m
.... m .o
.o .o ....
m iii
(l) .o .o
"
o m ·e o .o .~
o
e(lJ ..9 ..9 ·:;;:: o
e " "
m
.... m
o
.... N(l)
m
E razno 1067' 1 16,0 690,2
100,0 941,4 100,0
Cl.
:.;;: a.. o
on .o
o ".... on ....
o (l)
(l)
on
(l)
....
e
:J ..9 '6
"
..... e (l) oe o
> oVl :J
o :0 :0 :o
o
:J :l ..9 Q) ....
>U >
m .o .o ....
o o :J -"
o
6665,2 100,0 7302,0 100,0 6368,5
..... -; e o o oon
m on ..... -" .o :0 ·u ·e: Ukupno
~
m
>
·-
m m
..... u
m
e e o Vl -" -"
·e:
m o :0 o m
u e :l -" ....
N
-" :J o o :l Vl ·u
e e
" Vl Vl
·u " " Vl
·u ·u
Vl
(l)
.......
m
o u o
·:;;:: Vl
o ..9 e m
o m m m ~ ~~ -" o o.... m o
>U
·e o .....
:J
....
"
Vl Vl Vl
Vl
>U >U
..9 ..9 ..9 ..9 .... o o
e .::: m m
'6 ::0 " ::0 ::0 m iii:o
m m :J on on o Cl.
e .. la · ·+:kim jedinicama G, F. ElF, i E.
=o ~ . la ih kate ori ·a sirovinskog ma ten;a u strattgra;s
(l)
o e .o .o .o :a on ·e: e Vl (l) :a :0 :a :a
(l)
Cl. Ci >Vl >U
e :J
" "
m .._ .... (l) .....
>Vl
.o E E E E N :J :l
.... .... Tablica 5. Težina i teži nska postotna ZLIStupl;enost g vn . g 'J J w materials in stratigraphic units G, F, ElF. and E.
" .... .... .... o o .......
Cl. (l) (l) (l) :J N
.......
N
> > :l
>Vl :J :J :J :J o o ..9 (l)
....... o o o o m ..... -"
:::
Vl ::0 -" ·:;;::
(l)
i= on on on -" -" (lJ
e ....... -
.o -" ..:X: e Vl ~ :J Chart 5. Weight and percentage of weight of mam categones o; ra
Vl
" " " "
Cl. Cl. Cl. Vl -" -"

..... ..... LO -.o o ..... -.o co co o ~ t-. oo

N LO co ..... N..... .....
M
..... ..... M
N "" "'
N N M M ""
M
LO
M M "
M M "'
M
~
~ LO ...0
LO
...0
...0
-.o t-.
"
LO
t-. t-.
N

"'

Tablica 3. Tipologija alatki u stratigrafikim jedinicama G, F, ElF, i E prema listi tipova D. de Soneville-Bordes i J Perrota (1953).
Chart 3. Typology of tools in stratigraphic units G, F, ElF, and E according to the list of types ofD. de Soneville-Bordes andJ Perrota (J 953).