kurs: Eksperimentalne metode i tehnike

Brzina reagovanja
na fotografije
beba, odraslih i predmeta
kod roditelja sa bebom
i mladih bez dece
Ivana Pavlova
Odeljenje za psihologiju
Filozofski fakultet
Univerzitet u Beogradu

Beograd,
24. septembar 2018
 teorijski uvod
bebi šema
• karakteristike bebi šeme (Kindchenschema)
– zaobljena lobanja i istaknut front
– velike oči postavljene ispod srednje linije lobanje
– okrugli, veliki obrazi
– mali nos i usta (Lorenz, 1943 prema Sprengelmeyer et al., 2009)

• visok stepen bebi šeme ocenjuje se slađim i izaziva snažniju motivaciju za

staranjem (Glocker et al., 2009).
• pri ocenjivanju privlačnosti lica ljudi, odrasli su ocenili od najviše ka
najmanje redom – mlađu decu, stariju decu, odrasle (Luo, Li, & Lee, 2011).
• dečja lica stimulišu vizuelne i prednje moždane regione, kao i fuziformni
girus tokom kodiranja lica, šta ukazuje na preferenciju odgovaranja na bebi
šemu (Proverbio, Riva, Zani, & Martin, 2011).
 teorijski uvod
• sistem pažnje daje prednost biološki značajnim pozitivnim stimulusima
(Brosch, Sander, & Scherer, 2007).

• preferencija za bebi šemu primećuje se kod ljudi čak i pre nego što postanu
dovoljno seksualno zreli za reprodukciju (Sanefuji, Ohgami, & Hashiya, 2007).

pol
• mlade žene su osetljivije na razlike u stepenu bebi šeme od muškaraca i žena
nakon menopauze, koji se izjednačavaju (Sprengelmeyer et al., 2009)
• postoji polna razlika u odgovoru mozga na lica različite starosne dobi i u
preferencijalnom odgovoru na odojčad (Proverbio et al., 2011).

roditeljstvo
• nivoi oksitocina u vezi su sa roditeljskim specifičnim taktilnim kontaktom;
sa majkama slične nivoe imaju očevi koji pokazuju visok nivo stimulativnog
kontakta (Feldman et al., 2010).
 hipoteze
• h1: kod svih kategorija ispitanika reakcija će biti od najbrže ka
najsporijoj sledećim redosledom fotografija: bebe, odrasli, predmeti

• h2: roditelji će reagovati brže od mladih bez dece na fotografije beba

• h3: majke će reagovati brže na fotografije beba od očeva

 metod
• nacrt
– brzina reagovanja na fotografije (beba, odrasli, predmeti)
– ponovljeni
– 2x2x3

• varijable
– nezavisne: pol, roditeljski status
– zavisna: vreme reakcije

• stimulusi – 80 fotografija
– 20 beba, 20 odraslih (10 žena, 10 muškaraca), 40 predmeta
– fotografije ljudi ujednačene su prema facijalnoj ekspresiji
• 2 bebe, 2 odraslih (1 žena, 1 muškarac) za svaku ekspresiju
– facijalne ekspresije
• strah, ljutnja, plakanje, zgađenost, tuga, nasmejanost, smejanje, skeptičnost,
ozbiljnost, iznenađenost
 metod
• primeri stimulusa
 metod
• subjekti
– uzorak prigodan
– N=28 (po 7 ispitanika u 4 kategorije)
1) žene sa bebom (do 6 meseci starosti) 3) žene bez dece
2) muškarci sa bebom (do 6 meseci starosti) 4) muškarci bez dece

• postupak
– uputstvo
– blok za uvežbavanje (24 fotografije, broj određen pretestom)
– fiksaciona tačka = 500ms pre izlaganja svake fotografije
– randomizirano izlaganje stimulusa

• aparatura
– ogled je izveden korišćenjem Super Lab 4.0 for Window paketa
– stimulusi su izlagani na monitoru laptopa Lenovo b51 od 15,6“ sa frekvencom
osvežavanja ekrana od 60Hz
 rezultati

grafikon 1: grafikon 2: grafikon 3:

uticaj roditeljstva i pola uticaj roditeljstva i pola uticaj roditeljstva i pola
na brzinu reagovanja na brzinu reagovanja na brzinu reagovanja
na fotografije beba na fotografije odraslih na fotografije predmeta
 rezultati

grafikon 4: grafikon 5:
uticaj roditeljstva na brzinu reagovanja uticaj roditeljstva na brzinu reagovanja
na fotografije različe vrste kod žena na fotografije različe vrste kod muškaraca
 rezultati

grafikon 6: grafikon 7:
uticaj pola na brzinu reagovanja uticaj pola na brzinu reagovanja
na fotografije različe vrste na fotografije različe vrste
kod roditelja kod mladih bez dece
 rezultati
• nisu statistički značajni!!!!

tabela 1: podaci o statističkoj značajnosti

F Sig
roditeljstvo .157 .696
pol 2.871 .103
roditeljstvo * pol 1.380 .252
 diskusija
• ujednačiti roditelje
– prema broju dece koje imaju i uzrast beba
– prema broju sati koje dnevno provode sa bebom
• hormonalni status i iskustvo oca (Fleming, Corter, Stallings, & Steiner, 2002).
• hormonalni status majke
– uticaj temperamenta (Strathearn, Iyengar, Fonagy, & Kim, 2012).
– uticaj stila afektivne vezanosti (Strathearn, Fonagy, Amico, & Montague, 2009)
– uticaj dojenja (Johnston, & Amico, 1986, prema Strathearn, Fonagy, Amico, & Montague, 2009).
• interferišući efekti prisustva bebe na kognitivnim zadacima kod majke,
naročito ukoliko plače (Dudek, Faress, Bornstein, & Haley, 2016).
• ne postoji biološka razlika u reagovanju na bebu, zbog društvenog pritiska
otvorenije su žene (Frodi, & Lamb, 1978).
• nakon gledanja fotografije sa štencima pažljivije se izvršava zadatak koji
zahteva fokusiranje pažnje (Nittono, Fukushima, Yano, & Moriya, 2012).
 reference
Brosch, T., Sander, D., & Scherer, K. R. (2007). That baby caught my eye... Attention capture by infant faces. Emotion,7(3), 685-689. doi:10.1037/1528-
3542.7.3.685
Dudek, J., Faress, A., Bornstein, M. H., & Haley, D. W. (2016). Infant Cries Rattle Adult Cognition. Plos One,11(5). doi:10.1371/journal.pone.0154283
Feldman, R., Gordon, I., Schneiderman, I., Weisman, O., & Zagoory-Sharon, O. (2010). Natural variations in maternal and paternal care are associated with
systematic changes in oxytocin following parent–infant contact. Psychoneuroendocrinology,35(8), 1133-1141. doi:10.1016/j.psyneuen.2010.01.013
Fleming, A. S., Corter, C., Stallings, J., & Steiner, M. (2002). Testosterone and Prolactin Are Associated with Emotional Responses to Infant Cries in New
Fathers. Hormones and Behavior,42(4), 399-413. doi:10.1006/hbeh.2002.1840
Frodi, A. M., & Lamb, M. E. (1978). Sex Differences in Responsiveness to Infants: A Developmental Study of Psychophysiological and Behavioral
Responses. Child Development,49(4), 1182-1188. doi:10.1111/j.1467-8624.1978.tb04087.x
Glocker, M. L., Langleben, D. D., Ruparel, K., Loughead, J. W., Gur, R. C., & Sachser, N. (2009). Baby Schema in Infant Faces Induces Cuteness Perception
and Motivation for Caretaking in Adults. Ethology,115(3), 257-263. doi:10.1111/j.1439-0310.2008.01603.x
Luo, L. Z., Li, H., & Lee, K. (2011). Are children’s faces really more appealing than those of adults? Testing the baby schema hypothesis beyond
infancy. Journal of Experimental Child Psychology,110(1), 115-124. doi:10.1016/j.jecp.2011.04.002
Nittono, H., Fukushima, M., Yano, A., & Moriya, H. (2012). The Power of Kawaii: Viewing Cute Images Promotes a Careful Behavior and Narrows
Attentional Focus. PLoS ONE,7(9). doi:10.1371/journal.pone.0046362
Proverbio, A. M., Riva, F., Zani, A., & Martin, E. (2011). Is It a Baby? Perceived Age Affects Brain Processing of Faces Differently in Women and
Men. Journal of Cognitive Neuroscience,23(11), 3197-3208. doi:10.1162/jocn_a_00041
Sanefuji, W., Ohgami, H., & Hashiya, K. (2006). Development of preference for baby faces across species in humans (Homo sapiens). Journal of
Ethology,25(3), 249-254. doi:10.1007/s10164-006-0018-8
Sprengelmeyer, R., Perrett, D., Fagan, E., Cornwell, R., Lobmaier, J., Sprengelmeyer, A., Aasheim, H., Black, I., Cameron, L., Crow, S., Milne, N., Rhodes, E.,
& Young, A. (2009). The Cutest Little Baby Face. Psychological Science,20(2), 149-154. doi:10.1111/j.1467-9280.2009.02272.x
Strathearn, L., Fonagy, P., Amico, J., & Montague, P. R. (2009). Adult Attachment Predicts Maternal Brain and Oxytocin Response to Infant
Cues. Neuropsychopharmacology,34(13), 2655-2666. doi:10.1038/npp.2009.103
Strathearn, L., Iyengar, U., Fonagy, P., & Kim, S. (2012). Maternal oxytocin response during mother–infant interaction: Associations with adult
temperament. Hormones and Behavior,61(3), 429-435. doi:10.1016/j.yhbeh.2012.01.014
Hvala!

Pitanja?