Branko Blažević

TURISTIČKA POTRAŽNJA I
TURISTIČKA POTROŠNJA
KAO DIO AGREGATNE
POTRAŽNJE I POTROŠNJE

1
Što je to agregatna potražnja i
agregatna potrošnja?

2
 AGREGATNA POTRAŽNJA

 UKUPNA ILI AGREGATNA KOLIČINA

PROIZVODA, KOJA ĆE BITI KUPLJENA UZ
DANI NIVO CIJENA, UZ OSTALE
VARIJABLE KONSTANTNE.

 TO JE ŽELJENA POTROŠNJA PROIZVODA I

USLUGA U SVIM SEKTORIMA.

3
 BRUTO DOMAĆI PROIZVOD / BDP

 BDP = bruto domaći proizvod ili

količina proizvedenih roba i usluga u
jednoj zemlji tijekom jedne godine
iskazana vrijednosno.

 BDP per capita = proizvodnja po glavi

stanovnika – pokazatelj ekonomske
razvijenosti nacionalne ekonomije

4
 Sastav BDP-a
OSOBNA POTROŠNJA (C)- dobra i usluge koje su kupili
potrošači
INVESTICIJE (I), - ponekad zvane investicijama u fiksni
kapital . Investicije su zbroj nestambenih i stambenih
investicija
DRŽAVNA POTROŠNJA (G), - kupnja dobara i usluga
od strane državne ili lokalne vlasti. To ne uključuje
državne transfere kao što su doprinosu za zdravstvo i
socijalno osiguranje, kao ni kamatna plaćanja na državni
dug.
5 of 32
 Sastav BDP-a (2)

 UVOZ (IM) – kupnja inozemnih dobara

i usluga od strane potrošača, poduzeća i
vlade.

 IZVOZ (X) – kupnja domaćih dobara i

usluga od strane inozemnih subjekata.

6 of 32
 OSNOVNI MAKROEKONOMSKI
CILJEVI:

 1. RAST GOSPODARSTVA – RASTUĆI BDP

 2. NISKA STOPA NEZAPOSLENOSTI

 3. STABILNOST CIJENA U GOSPODARSTVU

(NISKA STOPA INFLACIJE)
 4. EKSTERNA RAVNOTEŽA (RAVNOTEŽA
IZVOZA I UVOZA)
7
 POTRAŽNJA ZA DOBRIMA (1)
OSOBNA POTROŠNJA (C)
Funkcija potrošnje
 RASPOLOŽIVI DOHODAK (YD),
je dohodak (prihod) koji ostaje na
raspolaganju za trošenje, kada se
umanji za plaćene poreze i uveća za
primljene transfere od države.
C=C(YD)
8 of 32
POTRAŽNJA ZA DOBRIMA (2)
C=C(YD)
(+)
Funkcija C(YD) se naziva funkcija
potrošnje.
Znak plus ispod YD pokazuje da kada
raspoloživi dohodak raste, raste i
potrošnja. To je jednadžba ponašanja, u
ovom slučaju ponašanja potrošača (i
turista).

Odnos između osobne potrošnje i

raspoloživog dohotka dan je linearnom
9 of 32
funkcijom
POTRAŽNJA ZA DOBRIMA (3)
C= c0 + c1 YD
Ova funkcija ima dva parametra Co i C1

 C1 se naziva (granična) skolonost potrošnji, i

pokazuje učinak dodatnog dolara raspoloživog
dohotka na potrošnju.

 C 0 je ono što ljudi potroše kad je njihov

dohodak u tekućoj godini jednak nuli, tj. troše
ono što su ranije uštedjeli. Troše ili prodaju dio
imovine ili posuđuju.

10 of 32
YD = Y - T
POTRAŽNJA ZA DOBRIMA (4)
 C= c0 + c1 YD YD =Y - T

 Zamijenimo li u prvoj jednadžbi YD dobijemo:

C= c0 + c1(Y- T)

Osobna potrošnja (C) je funkcija dohotka

(Y), i poreza (T). Viši dohodak povećava
potrošnju, a viši porezi smanjuju
potrošnju
11
 POTRAŽNJA ZA DOBRIMA (5)
INVESTICIJE
Štednja je zbroj privatne i javne štednje

Privatna štednja (S) je štednja potrošača.

S  YD  C S YTC

Javna (državna) štednja odgovara porezima umanjenim za

državnu potrošnju.

 T > G, budžetski suficit — javna štednja je pozitivna.

 T < G, budžetski deficit —. Javna štednja je negativna

12 of 32
 Investicije su zbroj privatne i javne
štednje ili tzv. IS relacija
I  S  (T  G)

DRŽAVNA POTROŠNJA (G)

Državna potrošnja, G, zajedno s porezima T,
opisuju FISKALNU POLITIKU - vladin izbor
poreza i potrošnje.

13 of 32
 POTRAŽNJA ZA DOBRIMA (6)
G i T su egzogene varijable zbog dva argumenta:

 Država se ne vlada po istim pravilima kao

potrošači i poduzeća.

 Makroekonomisti moraju razmišljati o posljedicama

različitih odluka o javnoj potrošnji i porezima .
G i T se tretira kao varijable koje odabire vlada,
i zato se mora razmišljati što će se dogoditi
kada vlada izabere te varijable?

14 of 32
 AGREGATNI MAKROEKONOMSKI
MODEL

 Osnovna zadaća agregatne makroekonomske

analize = je određivanje razine i promjene ekonomske
aktivnosti cjelokupne privrede i razine cijena.

 Oruđe kojim se makroekonomska analiza služi su

agregatni makroekonomski modeli.

 MIKROEKONOMSKI MODEL pokazuje sjecište krivulje

ponude i potražnje nekog proizvoda čime se određuje
cijena i količina proizvodnje.

15
 AGREGATNI MAKROEKONOMSKI MODEL

 AGREGATNA POTRAŽNJA AD je suma

komponenata osobne potrošnje C, javne
potrošnje G, investicija I i izvoza E, tj.

AD = Y = C + I + G + E

 Agregatna potražnja pokazuje razinu realne

potrošnje svih sektora privrede (poduzeća,
stanovništva, vlade i inozemstva) uz danu razinu
cijena i ostale uvjete konstante.

16
KRIVULJA AGREGATNE POTRAŽNJE AD

 Na AD krivulji možemo očitati nivo cijena i nivo

realnog BDP-a.

 Krivulja agregatne potražnje je opadajuća

krivulja razine cijena.
 Opadajući nagib AD krivulje zbog: EFEKTA
NOVČANE PONUDE.

 Razlog opadanja krivulje AD je utjecaj promjene

realne novčane mase na kamatnjak i utjecaj
kamatnjaka na veličinu agregatne potražnje.

 Realna novčana ponuda = nominalna novčana

ponuda / nivo cijena

. 17
 RAZLOG OPADANJA KRIVULJE
AGREGATNE POTRAŽNJE AD
 Porast cijena uvjetuje smanjenje realne novčane
ponude.
 Smanjenje realne novčane ponude utječe na
povećanje cijene novca, kamatnjaka.
 Porast kamatnih stopa utječe na smanjivanje
pojedinih komponenti agregatne potražnje, prije
svega investicijske, ali i osobne potrošnje. Zbog
toga se smanjuje i ukupna agregatna potražnja.
 Dakle porast cijena indirektno, putem porasta
kamatnjaka, utječe na opadanje agregatne
potražnje.

18
 PROMJENE AGREGATNE
POTRAŽNJE

PROMJENE U VARIJABLAMA KOJE

TVORE AD (NOVČANA PONUDA,
PORESKA POLITIKA I SL.) VODE DO
PROMJENE UKUPNE POTROŠNJE UZ
DANI NIVO CIJENA

Promjena opće razine cijena

utječe na gibanje duž krivulje AD, uz
konstante ostale varijable – GIBANJE
DUŽ KRIVULJE AD.
Na svaku varijablu AD utječe veliki broj egzogenih
varijabli, što znači da je krivulja AD funkcija velikog
broja varijabli.
Najvažnije varijable koje utječu na AD jesu:
 razina cijena (P),

 veličina domaćeg proizvoda (Y),

 kamatnjak (r),

 realna novčana masa (M/P) (kao varijable

monetarne politike),
 budžetska potrošnja (G),

 budžetski prihodi (T)(kao varijable fiskalne

politike),
 tečaj (R),

 odnosi domaćih i inozemnih cijena (P/Pf), te

 očekivanja (O).
20
Krivulja agregatne potražnje kad se
mijenjaju elementi koji određuju tu
potražnju (osim cijena)

P2

P1
AD2 AD AD1

Y1 Y2

I pri istim cijenama agregatna potražnja se

povećava ili smanjuje
KOMPONENTE AGREGATNE POTRAŽNJE AD

 OSOBNA POTROŠNJA C

 INVESTICIJSKA POTROŠNJA I

 JAVNA POTROŠNJA G

 NETO IZVOZ X = E-U (izvoz-uvoz)

AD = C + I + G +X = BDP

22
 AGREGATNA POTRAŽNJA, A TIME I
TURISTIČKA POTRAŽNJA je pod utjecajem
mjera ekonomske politike i to:

 Monetarna politika
 Fiskalna politika
 Vanjskotrgovinska politika
 Politika dohodaka

 EKSTERNE VARIJABLE
 Inozemni proizvod

 Vrijednost imovine

 Cijene nafte
23
 POTROŠNJA I ŠTEDNJA

 Potrošnja i štednja su ključne za razumijevanje

ekonomskog rasta i konjunkturnih ciklusa.
 Potrošnja utječe na nacionalni proizvod i dohodak.
 Zemlje koje više troše svog dohotka, manje
investiraju i ostvaruju relativno skromne stope
rasta.
 Zemlje koje manje troše, a više štede i investiraju
ostvaruju brzi rast dohotka i produktivnosti
 Kada izdaci za potrošnju i investicije ubrzano
rastu, ukupna proizvodnja također raste.

24
 POTROŠNJA KUĆANSTAVA je trošenje na
finalna dobra i usluge. Štednja kućanstava je dio
dohotka koji nije utrošen na potrošnju

 OSOBNA POTROŠNJA (C)

- trajna potrošna dobra….za turizam
- potrošna dobra…..za turizam
- usluge….turističke usluge

25
 Udio ukupnog trošenja namijenjen prehrani
pada kada dohodak raste.(povezati s turist.
potrošnjom)
 Trošenje na odjeću, rekreaciju i automobile,
na turističku potrošnju raste brže kada
dohodak raste.
 Trošenje na luksuzna dobra raste brže od
dohotka kada dohodak raste.
 Štednja raste vrlo brzo s rastom dohotka.

26
 ŠTEDNJA je dio dohotka koji nije potrošen.
Ona je jednaka dohotku umanjenom za
potrošnju.
 Bogati štede više nego siromašni, a siromašni ne
štede
 DOHODAK JE PRIMARNA ODREDNICA
POTROŠNJE I ŠTEDNJE

27
ŠTEDNJA I POTROŠNJA DOMAĆINSTVA
Varijante Raspoloživi Potrošnja Neto štednja (+)ili
dohodak smanjenje štednje (-)
(u us$)
A 24 000 24 110 -110

B 25 000 25 000 0

C 26 000 25 850 +150

D 27 000 26 600 +400

E 28 000 27 240 +760

F 29 000 27 830 +1 170

G 30 000 28 360 +1 640

28
 ODREDNICE POTROŠNJE

 Glavni faktori koji djeluju na ponašanje

potrošača su:
 Tekući raspoloživi dohodak
 Permanentni dohodak /dugoročni trend rasta
dohotka/
 Imetak i ostali utjecaji

VEĆI IMETAK VODI VEĆOJ POTROŠNJI.

29
 RASČLANJIVANJE (DEZAGREGACIJA)
FINALNE UPOTREBE NA KOMPONENTE

 AD = C + I + G + E – U
 Sveukupnom gospodarskom aktivnošću
upravlja se pomoću mjera ekonomske
politike i to:

 Politika cijena (tržišta)

 Monetarna politika
 Fiskalna politika
 Politika ekonomskih odnosa s inozemstvom.

30
KAKO UPRAVLJATI
AGREGATNOM
POTRAŽNJOM I
AGREGATNOM
PONUDOM PUTEM
TURIZMA ?

31
O čemu ovisi domaći proizvod u
otvorenoj privredi?

1. UTJECAJ NA
AGREGATNU
POTRAŽNJU
(Turizam kao finalna
potrošnja)
AD = C + I + G + E-U

2. UTJECAJ NA
AGREGATNU
PONUDU

32
 UTJECAJ TURIZMA NA AGREGATNU
POTRAŽNJU U HRVATSKOJ (prema
SATELITSKOJ BILANCI)

 1. OSOBNA POTROŠNJA 9,4%

 2. INVESTICIJSKA POTROŠNJA 14%-17%
 3. KOLEKTIVNA JAVNA
POTROŠNJA 1- 6%
 4. IZVOZ-UVOZ
- robni izvoz za potrebe turista 8-9%
- robni uvoz za potrebe turista 13-15%
- uvoz usluga (rashodi) 35%
- izvoz turist. usluga u
ukup. izvozu usluga 65 -70%
Izvor: WTTC i OEF 33
  2. UTJECAJ
TURIZMA NA
AGREGATNU
PONUDU

34
 TURISTIČKA PONUDA KAO DIO
AGREGATNE PONUDE

Cijene AD AD1 AS AS1

P1
P2
P

Y Y1 Y2 BDP
35
 ELEMENTI MODELA RAZVOJA
TURIZMA HRVATSKE

 PLAN KONKURENTNOSTI
 PLAN INVESTICIJA
 MARKETING PLAN
 PLAN PROIZVODNJE

PROVEDBA
MONITORING

INTEGRALNA KVALITETA
36 DESTINACIJE
Izvor:
 Potencijal rasta do 2020.
 Rast kvalitete, kapaciteta i prometa
 Udvostručenje prihoda (Inozemna turistička
potrošnja:12-14 mlrd. eura u 2020.- rast 7,1-8,7%
godišnje
 Hoteli: izgradnja 14-21 tisuća soba, podizanje standarda
 Kampovi: izgradnja 10 tisuća mjesta, podizanje standarda
 Privatan smještaj: Podizanje standarda
 Golf: izgradnja 30-tak terena
 Zabavni parkovi: Izgradnja desetak zabavnih parkova
 Marine: Izgradnja 8-10 tisuća novih vezova
 Javni destinacijski projekti:
 150 investicijskih prijedloga
Kontinentalna Hrvatska Sjeverni Jadran Južni Jadran

Turistifikacija • resorti: 10 • resorti: 10

neaktivnih vojnih i/ili • golf: 1
industrijskih objekata • nautika: 2

Rekonstrukcija/ • resorti: 2 • resorti: 2 • resorti: 7

turistifikacija umornih • golf: 3 • kampovi: 5 • kampovi: 3
sadržaja • eko turizam: 1 • tematski parkovi: 1 • eko turizam: 2
• zdravstveni • eko turizam: 5 • nautika: 2
turizam: 6 • zdravstveni • zdravstveni
turizam: 3 turizam: 1

Greenfield projekti • kampovi: 5 – 7 • resorti: 1 • resorti: 4

• golf: 4 • kampovi: 5 • kampovi: 4
• tematski parkovi: 10 • golf: 13 • golf: 8
• eko turizam: 4 • tematski parkovi: 2 • tematski parkovi: 6
• zdravstveni • eko turizam: 4 • eko turizam: 4
turizam: 4 • nautika: 5 • nautika: 5
• zdravstveni • zdravstveni
turizam: 2 turizam: 2

Izvor: GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

  Zaključne
napomene

40
KAKAV TURIZAM U UKUPNOM
GOSPODARSKOM SUSTAVU
HRVATSKE ŽELIMO?

• TURIZAM - KAO OGLEDALO

EKONOMIJE I RAZVOJA HRVATSKE

• TURIZAM – KAO NAJOTVORENIJA

PRIVREDNA SCENA NA KOJOJ SE VIDE
SVI PROBLEMI I DOMETI SVAKE ZEMLJE
 STVARANJE NOVOG NACIONALNOG I GOSPODARSKOG
IDENTITETA S OSLONCEM NA KULTURNE,
ZNANSTVENE I IZVOZNE HRVATSKE POSEBNOSTI

TURIZAM KOJI POSTAJE

“NACIONALNI STRATEŠKI
IZVOZNI HRVATSKI PROIZVOD”
41
ŠTO NUDI OVAJ MODEL RASTA?
 VEĆU SKLONOST IZVOZU
A NE UVOZU
 NE TEMELJI SE NA
DOMAĆOJ POTROŠNJI
VEĆ NA IZVOZNOJ
EKSPANZIJI
 NAJOTVORENIJI MODEL
TRŽIŠNE PRIVREDE
 POSTAJE NAJVAŽNIJI DIO
AGREGARTNE
POTRAŽNJE KAO I DIO
AGREGATNE PONUDE
42
ŠTO ĆE ODREĐIVATI BUDUĆI
RAZVOJ TURIZMA HRVATSKE ?
 DOMAĆA PROIZVODNJA ČIJI
TROŠKOVI MORAJU BITI
PRILAGOĐENI CIJENI KOJA SE
FORMIRA NA SVJETSKOM
TRŽIŠTU.
 ZAŠTITA U VLASNIČKOM SMISLU
RENTE I DRUGIH POZITIVNIH
UČINAKA TURIZMA
 OGRANIČENI PROSTORNI
RESURSI
 OGRANIČENI KADROVSKI RESURSI
 DRUŠTVENA FUNKCIJA JAVNOSTI
 KAPITAL
43
Ekonomska suverenost Hrvatske i razvoj
vlastite privrede
 MONETARNOM, TEČAJNOM I POTICAJNOM
POLITIKOM RAZVIJATI VLASTITU PRIVREDU
/PLAN PROIZVODNJE/Ekonomska i monetarna
suverenost
 POTICATI DOMAĆU PROIZVODNJU ZA IZVOZ
/PUTEM TURIZMA/
 POTICATI HOTELSKU INDUSTRIJU I
TURISTIČKE AGENCIJE U BORBI ZA ŠTO
BOLJE POZICIJE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU
 PROMJENA OBRASCA RAZVOJA HRVATSKOG
TURIZMA - OD PLANA KONKURENTNOSTI
DO PLANA PROIZVODNJE
 PRISTUPITI TEMELJITOJ REVIZIJI
POSTOJEĆEG STATISTIČKOG I
DOKUMENTACIJSKOG PRAĆENJA TURIZMA-
NUŽNOST STALNOG ISTRAŽIVANJA I
PROCJENJIVANJA
 DRUGIH SLIČNIH INTEGRIRAJUĆIH
RAZVOJNIH OSNOVA HRVATSKA
JEDNOSTAVNO NEMA 44
 TEMELJITI RAZVOJ NA MODELU
OTVORENE PRIVREDE I
STRATEGIJI IZVOZNE
ORIJENTACIJE.

TURIZAM KAO:
NAJKONKURENTNIJI HRVATSKI
„PROIZVOD“
NACIONALNI STRATEŠKI IZVOZNI
PROIZVOD
METODA ZA GOSPODARSKI I
DRUŠTVENI RAZVOJ HRVATSKE

IZVOZNO ZAVISNO GOSPODARSTVO = JOŠ VEĆI UVOZ

ALI S POKRIĆEM

45
HVALA NA PAŽNJI
46