PISMENA PRIPREMA ZA ČAS HISTORIJE

RAZRED: VIII

NASTAVNI PREDMET: Historija

BROJ ČASA: 44.

DATUM: 08. 03. 2018.

TIP ČASA: Obrada novog nastavnog gradiva

NASTAVNO PODRUČJE: Bosna i Hercegovina u 19. stoljeću

NASTAVNA JEDINICA: Kriza Osmanskog carstva i pokušaj reformi

NASTAVNE METODE: metoda izlaganja, metoda razgovora, metoda

demonstracije, multimedija

OBLICI RADA: frontalni, individualni, rad u parovima, nastavni listić

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: zidna karta, grafofolija, udžbenik,

dodatna literatura
CILJ ČASA:

Obraditi uzroke opadanja Osmanskog carstva, te početnu fazu procesa reformi, predvođen
sultano Selimom III

ZADACI ČASA:

Obrazovni:

- upoznavanje učenika procesom opadanja Osmanskog carstva, uzrokovanog, prije

svega, brojnim ratovima

- upoznavanje sa drugim značajnim faktorima slabljenja Osmanlija

- stvaranje predstave o posljedicama koje Napoleonova osvajanja ostavljaju na Evropu

- usvajanje spoznaja o prvoj, neuspješnoj, fazi reforme sultana Selima III

Odgojni:

- uočavanje važnosti pravovremene reakcije na nastale probleme

- razvijanje tolerancije

- razvijanje svijesti o potrebi stvaranja trajnog mira

- razumijevanje potrebe za promjenama i rada na samounaprijeđenju

Funkcionalni:

- razvijanje sposobnosti uspoređivanja

- poticanje razmišljanja i zaključivanja

- poticanje na razmišljanje o prednostima i manama brzih promjena u društvu

UVODNI DIO ČASA (15 minuta)

Uvodni dio časa iskoristi ćemo da bi razgovarali o ratovima i društvenim devijacijama koje
karakterišu Osmansko carstvo do 19. stoljeća, a koje direktno utječu na proces slabljenja
Osmanlija.

Nakon toga naglašavam da ćemo obrađivati novu nastavnu jedinicu, te učenike upućujem da u
svoje sveske napišu naslov: Kriza Osmanskog carstva i pokušaj reformi

GLAVNI DIO ČASA (15 minuta)

U razdoblju 1683–99. vođen je Treći austrijsko-turski rat (Veliki rat za oslobođenje od

Osmanlija ili Veliki bečki rat) koji je započeo osmanskim pokušajem osvajanja Beča. U tom
se ratu Osmansko Carstvo prvi put našlo u obrambenoj situaciji, a osmanska je vojska, zbog
opće društveno-gospodarske krize u Carstvu, bila prisiljena na povlačenje na svim
bojišnicama prema Monarhiji. Rat je završio potpisivanjem mirovnog sporazuma u
Srijemskim Karlovcima. Predstavnici država sudionica u ratu (Habsburška Monarhija,
Osmansko Carstvo, Mletačka Republika, Poljska i Rusija) ugovorili su mir, uglavnom prema
načelu “što tko posjeduje, neka mu i ostane”. Budući da su tijekom ratovanja Osmanlije
potisnuti iz Ugarske (osim Banata), Transilvanije, Slavonije, Srijema (osim jugoistočnoga
dijela sa Zemunom, Rumom i Mitrovicom), Like i Krbave, odredbama mira granica
Osmanskoga Carstva povukla se na tokove Save i Une. Hrvatsko Kraljevstvo povratilo je
svoje državne teritorije u dravsko-savskom međurječju te dio teritorija u dunavsko-savskom
međurječju (do crte Slankamen–Rača). Mirovnim ugovorom u Beogradu iste godine Mletačka
Republika zadržala je, ratom stečena naselja, Knin, Vrliku, Sinj, Vrgorac, Gabelu (Acquisto
nuovo).U Drugome morejskom ratu (1714–18) Osmanlije su preoteli Mlečanima poluotok
Peloponez (Moreju) i Kretu. Godine 1716. na strani Mlečana u rat se uključila i Habsburška
Monarhija pa je osmanska vojska istjerana iz Temišvara, Beograda, Šapca i nekih gradova u
Bosni. Mirom u Požarevcu (1718) Habsburgovcima su pripali Srijem, Banat, teritorij između
rijeka Drine i Morave s Beogradom, i Pounje, a mletački posjed proširio se na Imotski i
dolinu rijeke Cetine (Acquisto nuovissimo). U ratu protiv Habsburške Monarhije 1736–39.
Osmanlije ponovno osvajaju sva područja koja su izgubili Požarevačkim mirom. U ratu protiv
Ruskoga Carstva 1768–74. osmanska vojska bila je teško poražena, posebice u pomorskoj
bitki kraj Çesme 1770. Mirom u Kučuk-Kajnardžiju 1774. Osmanlije su izgubili posjede na
Crnome moru, dopustili slobodan prolaz ruskom brodovlju kroz crnomorske tjesnace te su
Rusiji dali pravo zaštite svih kršćana koji žive na teritoriju Osmanskoga Carstva.

Nakon što pređemo sve ratove koje Osmansko carstvo voilo tokom 19. stoljeća obradit ćo i
sumirati sve druge uzroke upadanja Carstva kao što su: zastarjeli vojni sistem; ekonomija
bazirana na esnafima, bez moderne industrije; stalna povećanja poreza, vanredni porezi i
zakup poreza; konzervatizam vladajućih krugova; uplitanje stranih sila, posebno štiteći
kršćansto stanovništvo; česte pobune, brojne zloupotrebe, nacionalno buđenje i nacionalni
pokreti. Prvi koji je pokušao sprovesti reforme bio je sultan Selim III. On je pokušao ukinuti
janičare i uvesti „Novu vojsku“. Janičari su ga ubili, pa su reforme, na neko vrijeme,
odgođene.

ZAVRŠNI DIO ČASA (15 minuta)

U završnom dijelu časa učenici će raditi na nastavnom listiću čiji prikaz je sadžan u ovoj
pripremi. Na nastavnom listiću radit će najviše 10 minuta, a potom ćemo zajednički provjeriti
odgovore.

Plan table:

 UZROCI KRIZE I SLABLJENJA OSMANSKOG CARSTVA:

• BROJNI RATOVI TOKOM XVII I XVIII STOLJEĆA

• ZASTARJELI VOJNI SISTEMI (SPAHIJE, TIMARI I JANIČARI)
• EKONOMIJA BAZIRANA NA ESNAFIMA, BEZ MODERNE
INDUSTRIJE
• STALNA POVEĆANJA POREZA, VANREDNI POREZI I ZAKUP
POREZA
• KONZERVATIZAM VLADAJUĆIH KRUGOVA
• UPLITANJE STRANIH SILA, POSEBNO ŠTITEĆI KRŠĆANSKO
STANOVNIŠTVO
• ČESTE POBUNE
• BROJNE ZLOUPOTREBE, KORUPCIJA
• NACIONALNO BUĐENJE POKORENIH NARODA

 PRVI KOJI JE POKUŠAO SPROVESTI REFORME BIO JE SULTAN SELIM

III- POKUŠAJ UKIDANJA JANIČARA I UVOĐENJE NOVE VOJSKE
(NIZAM-I-DŽEDID). JANIČARI SU GA 1807. GODINE POGUBILI, A
PROCES REFORMI JE, NA NEKO VRIJEME, ZAUSTAVLJEN.
Nastavni listić:
POVEZATI ODGOVARAJUĆI RAT, MIR I GODINU POTPISIVANJA MIROVNOG
UGOVORA:

AUSTRIJSKO- SPORAZUM U SVIŠTOVU 1718. GOD.

MLETAČKO

-OSMANSKI RAT

MIR U SREMSKIM 1739. GOD.

AUSTRIJSKO- KARLOVCIMA
OSMANSKI

RAT
1699. GOD.
POŽAREVAČKI MIR
DUBIČKI RAT
1792. GOD.
MIR U BEOGRADU
BEČKI RAT

IZBACI ULJEZE- UZROCI KRIZE I SLABLJENJA OSMANSKOG CARSTVA:

• BROJNI RATOVI TOKOM XV I XVI STOLJEĆA

• NACIONALNO BUĐENJE POKORENIH NARODA
• UKIDANJE FEUDALNIH ODNOSA
• STALNA POVEĆANJA POREZA, VANREDNI POREZI I ZAKUP
POREZA

POVEŽI DOGAĐAJE I GODINE U KOJIMA SU SE DESILI:

a. PAD BASTILJE ____1871.

b. KRINISANJE NAPOLEONA B. ZA CARA ____1804.
c. UJEDINJENJE NJEMAČKOG CASTVA ____1848.
d. GRAĐANSKE REVOLUCIJE U EVROPI ____ 1789.
Adna Mahmutivić- VIII-3 Učenica koja nastavu prati po prilagođenom napstavnom
planu:

Adna će u svoju teku zapisati manji dio plana table i zalijepiti sliku sultana Selima III. Prvi
koji je pokušao sprovesti reforme bio je sultan Selim III. On je pokušao ukinuti janičare i
uvesti „Novu vojsku“. Janičari su ga ubili, pa su reforme, na neko vrijeme, odgođene.

Dželila Idrizi- VIII-1, Učenicatakođer nastavu pohađa prema prilagođenom nastavnom

planu i programu

Dželila će u svoju teku zapisati i pokušati zapamtiti 5 prvih uzroka propadanja Osmanskog
carstva. Pored toga i ona će u svoju svesku zalijepiti slku sultana Selima III. Pored toga
pokušat će uraditi zadnja dva pitanja sadržana u nastavnom listiću.