CRVENO OKO

CRVENO OKO

SADRŽAJ
CRVENO OKO
DEFINICIJA 2
KLASIFIKACIJA 2
DIJAGNOZA 3
FIZIKALNI PREGLED 3
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA 4
BLEFARITIS 5
HORDEOLUM 7
HALACION 8
KONJUNKTIVITISI 9
KERATOKONJUNKTIVITIS VERNALIS 13
SUBKONJUNKTIVALNE HEMORAGIJE 14
KERATITIS 15
SINDROM SUHOG OKA 16
EPISKLERITIS 16
SKLERITIS 18
UVEITISI 19
IRITIS 19
IRIDOCIKLITIS 20
PINGVEKULA 21
PTERIGIJUM 22
AKUTNI GLAUKOM 23
CELULITIS ORBITE 24
HEMIJSKE POVREDE 25
OFTALMIJA ELEKTRIKA 26
INDIKACIJE ZA UPUĆIVANJE OFTALMOLOGU 27
DOBRO JE ZNATI 27
PRILOZI: 28
LISTA LIJEKOVA KOJI SE MOGU KORISTITI U TERAPIJI
28
CRVENOG OKA, A KOJI SU REGISTROVANI U RS
OFTALMOLOŠKI ATLAS 29
KLASIFIKACIJA PREPORUKA 32
LITERATURA 33

1
 CRVENO OKO

CRVENO OKO
CILJ ovog vodiča je da pomogne ljekarima porodične medicine pri
pravovremenom dijagnostikovanju i liječenju crvenog oka, te da ih upozna sa
indikacijama za upućivanje oftalmologu

Namijenjen je ljekarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

DEFINICIJA
Crvenilo oka je najčešći oftalmološki problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Uzrok je u većini slučajeva bezazlen; međutim, ponekad se radi o oboljenju koje
može predstavljati opasnost i ugroziti vid i koje zahtijeva hitnu konsultaciju
oftalmologa ili hospitalizaciju. Crveno oko je sindrom koji uvijek prati oboljenja
prednjeg segmenta oka.

KLASIFIKACIJA
Klasifikacija se može izvršiti po anatomskoj lokalizaciji „crvenog oka“.

ANATOMSKA
ŠIFRA MKB10 LATINSKI NAZIV SRPSKI NAZIV
LOKALIZACIJA
H01.0 Blepharitis Blefaritis
Kapci H00.0 Hordeolum Hordeolum
H00.1 Chalazion Halacion
Lakrimalni sistem Zapaljenje suzne
H04 Dacryoadenitis
žlijezde
Orbita H05 Cellulitis Celulitis
H 10 Conjunctivitis Konjunktivitis
H11.0 Pterygium Pterigium
Konjunktive H 11.1 Pinguecula Pingvekula
Haemorrhagia Subkonjunktivalna
H11.3
subconjunctivalis hemoragija
H15.0 Scleritis Skleritis
Sklera
H15.1 Episcleritis Episkleritis
H16 Keratitis Keratitis
Kornea
H16.2 Keratoconjunctivitis Keratokonjunktivitis
Prednje uveje H20 Iridocyclitis Iridociklitis

2
 CRVENO OKO

DIJAGNOZA
Prvi korak u postavljanju dijagnoze predstavlja anamneza.

Ključni elementi anamneze:

1. Simptomi i znaci: svrbež, iscjedak iz oka, iritacija, bol, fotofobija,
2. Trajanje simptoma,
3. Lokalizacija (unilateralna ili bilateralna),
4. Vrsta iscjetka: mukozni, vodenast, purulentan,
5. Izloženost infekciji,
6. Trauma,
7. Upotreba kontaktnih sočiva,
8. Upotreba kozmetičkih sredstava,
9. Znaci sistemske bolesti: uretritis, cervicitis, kožne lezije,
10. Atopijska konstitucija,
11. Slabljenje vida.

FIZIKALNI PREGLED
U sklopu fizikalnog pregleda treba procijeniti:
• Oštrinu vida,
• Lokalizaciju crvenila (može nas navesti na patologiju),
• Prisustvo iscjetka (da li ga ima i vrsta),
• Rožnjaču (kornealni refleks),
• Abrazije, erozije, ulceracije, prikaz dendričnih lezija – ukoliko je moguć
pregled,
• Dubinu i sadržaj prednje komore (prisustvo krvi i gnoja),
• Pupile – zjenice, pupilarni refleks,
• Očne pokrete i očne kapke,
• Prisustvo regionalne limfadenopatije.

3
 CRVENO OKO

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
SIMPTOM/ZNAK UZROK
Dubok, intenzivan bol Erozije rožnjače, skleritis, iritis, akutni glaukom, sinuzitis.
Fotofobija Kornealna erozija, iritis, akutni glaukom.
Kornealni edem (akutni glaukom, dugo nošenje kontaktnih
Haloi
sočiva).
Svrab Alergija.
Lokalizacija na kapcima Hordeolum, halacion.
Bolesti kapaka, konjunktive, korneje, uključujući strano
Svrbež/toplota
tijelo, trihijazu, suvo oko.

4
 CRVENO OKO

BLEFARITIS (BLEPHARITIS)

DEFINICIJA
Blefaritis je hronični, bilateralni inflamatorni proces koji zahvata ivice kapaka.

KLASIFIKACIJA
Prema lokalizaciji, blefaritis se može podijeliti na:
• Prednji (anteriorni),
• Zadnji (posteriorni).

Prema etiologiji, dijeli se na:

• Seboroični – perutanje u obrvama/skalpu,
• Stafilokokni (hordeolum),
• Disfunkciju Meibomovih žlijezda.

Prema toku, razlikuju se akutni i hronični blefaritis

KLINIČKA SLIKA
Pacijent se žali na osjećaj peckanja, osjećaj stranog tijela i blagu fotofobiju. Pri
inspekciji nalaze se kruste na kapcima.

Kod stafilokoknog blefaritisa mogu biti prisutni mali intrafolikularni apscesi,

sekundarna dermalna i epidermalna ulceracija, hiperemije, teleangiektazije i
odebljanje oko baze trepavica u obliku „collarettes“ (kad se skinu ostavljaju mali
krvareći ulcer).

Osnovni znaci seboroičnog blefaritisa su svjetlucavo - voskast izgled,

deskvamacija poput peruti i meke kruste koje ne ostavljaju ulkus za sobom
(pacijent često ima perut i seboroični dermatitis). Sekundarne promjene
zahvataju konjunktivu i korneju.

U slučaju disfunkcije Meibomovih žlijezda obično se nakuplja pjenušavi sekret u

unutrašnjem kantusu. Sekret se lako istisne, a znaci upale su rijetko prisutni.

Stepen
TRETMAN BLEFARITISA preporuke

Pranje kapaka dva puta dnevno mješavinom dječijeg

šampona i vode uklanja debris i smanjuje marginalnu C
inflamaciju kod prednjeg blefaritisa.

5
 CRVENO OKO
Aplikacija acidi borici 10-15 minuta, dva puta dnevno
C
omekšava i olakšava skidanje krusta.
Kod stafilokokne infekcije tobramicin kapi utrljavati u rub
C
kapka tokom 7 dana.
U blagom posteriornom blefaritisu, redovno istiskivanje
C
sebuma uspostavlja kontrolu simptoma.
Ukoliko su u posteriornom blefaritisu inflamacijom zahvaćene
konjunktiva i kornea, indikovan je dugoročni sistemski C
antibiotski tretman koji je u nadležnosti oftalmologa.

Napomene:
• Oftalmolozi preporučuju aplikaciju antibiotskih kapi nakon završetka
aplikacije obloga od acidi borici. Pacijentu treba savjetovati da po uklanjanju
obloga opere kapke i dobro ih ispere, a zatim stavlja kapi.

• U sistemskom tretmanu posteriornog blefaritisa antibiotici izbora su:

1. tetraciklin (250 mg dva puta dnevno),

2. doksiciklin (100 mg dnevno) ili
3. eritromicin (250 mg tri puta dnevno).

6
 CRVENO OKO

HORDEOLUM (HORDEOLUM)

DEFINICIJA
Hordeolum je akutno granulomatozno zapaljenje Zeisovih žlijezda.

ETIOLOGIJA
Najčešći uzročnik je Staphyilococcus aureus.

KLINIČKA SLIKA
Simptomi:
• Crvenilo,
• Žuljanje u predjelu zahvaćene žlijezde i suzenje,
• Bol.

Pregled oka:
• Uzdignuti fokalni čvorić na donjem ili gornjem kapku, ružičaste ili crvene
boje sa veoma bolnim otokom,
• Otečena konjunktiva,
• Apsces u obliku žućkaste tačkice oko korijena trepavice,
• Preaurikularna adenopatija.

Stepen
TRETMAN HORDEOLUMA preporuke

Tople komprese (konveksnog oblika) se trebaju aplikovati tokom

C
15 minuta, 4 puta dnevno.
Epilacija cilije olakšava drenažu hordeoluma. C

Aplikacija antibiotske masti (hloramfenikol ili eritromicin)

C
smanjuje simptome u akutnom stadijumu.

Pacijenta treba naručiti na kontrolni pregled nakon 3-4 dana.

7
 CRVENO OKO

HALACION (CHALAZION)

DEFINICIJA
Halacion je hronično, sterilno, granulomatozno zapaljenje žlijezde kapaka (lezija
koja se u početku može prezentovati kao hordeolum).

ETIOLOGIJA
Nastaje usljed opstrukcije kanalikula Meibomovih žlijezda sa sekundarnom
infekcijom žlijezde (najčešće S.aureus) i reaktivnom hipersekrecijom lipida.
Javljanje halaciona povezano je sa hroničnim blefaritisom, rozaceom,
konjunktivitisom i hordeolumom.

KLINIČKA SLIKA
Postepeno se razvija konjunktivalna iritacija, osjećaj stranog tijela, suzenje, bol i
crvenilo. Na kapku se pojavljuje jasno definisani supkutani nodul. Stalno trljanje
oka može izazvati sušenje rožnjače, ponekad i mikro-erozije koje provociraju
diskretnu vizuelnu distorziju. Može se javiti nekoliko puta godišnje.

Stepen
TRETMAN HALACIONA preporuke

Hirurška intervencija se sprovodi ukoliko halacion ometa vid (u

C
nadležnosti oftalmologa)

Pacijenta treba naručiti na kontrolu nakon 3-4 nedjelje.

8
 CRVENO OKO

KONJUNKTIVITIS (CONJUNCTIVITIS)

DEFINICIJA
Konjunktivitis je upala vežnjače (konjunktive) oka.

EPIDEMIOLOGIJA I ETIOLOGIJA
Prema toku, konjunktivitisi se dijele na
• Akutne
• Hronične

Prema etiologiji, dijele se na

• Bakterijske (Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae,
Staphylococcus aureus, Neisseria gonorrheae i Chlamidia),
• Virusne (adenovirusi, enterovirus (dovodi do hemoragijskog
konjuktivitisa), te Herpes simpleks i Varicella zoster virus),
• Alergijske (atopijski, vernalni).

U pedijatrijskoj populaciji 80% konjunktivitisa su bakterijskog porijekla, 13%

virusnog porijekla, dok je 2% uzrokovano alergijama.
Kod odraslih pacijenata, prevalenca bakterijskih (40%) i virusnih konjunktivitisa
(36%) je približna, a alergijski konjunktivitisi se javljaju u 24% slučajeva.

KLINIČKA SLIKA
Simptomi:
• Osjećaj stranog tijela,
• Svrab i peckanje u oku,
• Crvenilo i fotofobija,
• Pojačana sekrecija iz oka (serozna ili purulentna),
• Adenopatija.

Osnovni znaci:
• Hiperemija, eksudacija, suzenje,
• Pseudoptoza,
• Papilarna hipertrofija,
• Hemoza,
• Folikuli,
• Pseudomembrane i membrane,
• Vid nije oštećen.

9
 CRVENO OKO

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA KONJUNKTIVITISA

Klinički nalaz Virusni Bakterijski Hlamidijalni Alergijski

Podražaj Minimalan Minimalan Minimalan Često

Hiperemija Izražena Izražena Izražena Izražena

Suzenje Profuzno Uobičajeno Uobičajeno Uobičajeno

Eksudacija Minimalna Profuzna Profuzna Minimalna

Preaurikularna Samo kod

Česta Rijetka Ne postoji
adenopatija akutnog

Citološki nalaz Mononukleari Polimorfonukleari Polimorfonukleari Eozinofili

Bol u grlu Često Često Nikada Nikada

LABORATORIJSKE ANALIZE
Stepen
Mikrobiološke analize
preporuke

Uzimanje brisa i zasijavanje kulture indikovano je kod

neonatalnog konjunktivitisa, rekurentnih purulentnih konjuktivitisa C
i sumnje na infekciju N. gonorrhoeae ili Chlamidiu.

MEDIKAMENTNI TRETMAN
Tretman konjunktivitisa zavisi od etiologije.

Najveći broj slučajeva konjunktivitisa tretira porodični ljekar. Infekcija uzrokovana

virusima herpes simpleks i varicella zoster zahtijeva tretman oftalmologa.

Farmakološki tretman bakterijskih i virusnih Stepen

konjunktivitisa preporuke

Klinički znaci konjunktivitisa povlače se brže ukoliko se

pacijent tretira antibioticima, ali većina konjunktivitisa prolazi A
spontano.

Antibiotici se trebaju koristiti u lokalnom obliku. A

Prvi izbor u liječenju bakterijskog konjunktivitisa je tobramycin
rastvor ili mast. C

10
 CRVENO OKO
Hlamidijalni i gonokokni konjunktivitis trebaju se liječiti
sistemskim i lokalnim antibioticima. C

Gonokokni konjunktivitis se tretira jednom dozom ceftriaksona

(intramuskularno jedan gram) i lokalno eritromicinom. C

Hlamidijalni konjunktivitis se tretira makrolidima ili

tetraciklinima. C

Virusni konjunktivitisi se tretiraju vlažnim kompresama,

vazokonstriktornim kapima (nafazolin) i kapanjem vještačkih C
suza.

Antibiotske masti i kapi koji se koriste u terapiji bakterijskog

konjunktivitisa:
LIJEK UPOZORENJE DOZIRANJE
erytromycin, mast alergija na 4 sata.
kapi/4-6 sati,
gentamycin (solutio i mast) alergija
mast/8 sati.
kapi/4-6 sati,
tobramycin (solutio i mast) alergija
mast/8 sati.
alergija, 1-2 kapi/8 sati,
ciprofloxacin
mlađi<1 godine mast/8 sati 2 dana.

Napomene:
• Gentamicin rastvor ili mast su drugi lijek izbora u tretmanu bakterijskih
konjunktivitisa.
• Hloramfenikol mast je treći izbor u liječenju.
• Ciprofloksacin treba koristiti samo u slučajevima kad primjenom antibiotika
starijih generacija ne dobijamo rezultat.
• Kod djece mlađe od dvije godine, bakterijski konjunktivitis se liječi lokalno
eritromicinom. Kako eritromicin nije uvijek dostupan, u praksi se često
prepisuje lokalno penicilin, što se NE preporučuje zbog moguće
senzibilizacije.
• Ukapavanje vještačkih suza može olakšati osjećaj nelagodnosti u oku
• Mast i kapi se aplikuju još 24 sata nakon povlačenja simptoma.
• Sistemski antibiotici se daju 3-4 sedmice kod hlamidijalnog konjunktivitisa.
• Pacijenta kod kojeg sumnjamo na konjunktivitis uzrokovan adenovirusom
trebamo upozoriti da je kontagiozan 7-10 dana i da vodi računa o pranju
ruku i mogućnosti prenosa infekcije na druge osobe.

11
 CRVENO OKO
• U virusnom konjunktivitisu, nafazolin se stavlja nekoliko puta dnevno do tri
dana, vještačke suze 4-8 puta dnevno, 1-3 sedmice, a hladan oblog
nekoliko puta dnevno tokom 1-2 sedmice.
• U slučaju teškog virusnog konjunktivitisa, indikovana je upotreba sistemskih
kortikosteroida, ali u tom slučaju pacijenta upućujemo oftalmologu.

Stepen
Farmakološki tretman alergijskih konjunktivitisa
preporuke
Lokalni tretman stabilizatorima mastocita smanjuje simptome kod
blagog do umjereno teškog oblika oboljenja. C

Uz stabilizatore mastocita uključuju se nesteroidni antireumatici. C

Kod akutnih egzacerbacija često je potrebno lokalno uključiti
kortikosteroide. C

Uključivanje lokalnih imunosupresiva u tretman rezistentnih

alergijskih konjunktivitisa je u nadležnosti oftalmologa. C

Napomene
• Stabilizatori mastocita uzrokuju dugoročnu profilaksu, ali je potrebno
određeno vrijeme da počnu djelovati. Daje se 4% rastvor kromolina 4 puta
dnevno.

• Rastvor diklofenaka se ukapava 4 puta dnevno

• Lokalni vazokonstriktori i antihistaminici imaju ograničenu efikasnost u

tretmanu konjuktivitisa i mogu dovesti do hiperemije i folikularnog
konjunktivitisa.

• Ukoliko ljekar porodične medicine uključuje kortikosteroide u tretman, treba

da koristi prednisolon acetat, a ne deksametazon. Prednisolon rastvor se
ukapava 4-6 puta dnevno.

• Aplikacija hladnih obloga može da smanji otok i eksudaciju.

12
 CRVENO OKO

KERATOKONJUNKTIVITIS VERNALIS
(KERATOCONJUNCTIVITIS VERNALIS)

DEFINICIJA
Keratokonjunktivitis predstavlja obostrani, recidivirajući upalni proces konjunktiva
i epitela rožnjače.

ETIOLOGIJA
Smatra se da je alergijske etiologije (recidivi u proljeće i jesen ), a obično se
javlja u kasnom djetinjstvu ili ranoj maladosti.

KLINIČKA SLIKA
• Jak svrbež očiju,
• Suzenje,
• Crvenilo,
• Fotofobija,
• Jak, žilav sekret i
• Oslabljen vid.

PREGLED OKA
• Velike papile na konjunktivi ispod gornjeg kapka duž limbusa,
• Tačkasti defekti epitela u gornjem dijelu rožnjače,
• Sterilni dobro ograničeni ulkus u gornjoj polovini,
• Limbalne ili palpebralne uzdignute bijele tačke (Horner-Trantasove
tačke) ili superficijalni punktatni keratitis

TRETMAN
Stepen
Farmakološki tretman vernalnog keratokonjunktivitisa
preporuke
Stabilizatori mastocita se uključuju ukoliko se nije razvio ulkus. C
Ukoliko se razvio ulkus, daje se prednisolon acetat 4-6 puta
dnevno. C

Hladne obloge stavljati nekoliko puta dnevno. C

13
 CRVENO OKO

SUBKONJUNKTIVALNE HEMORAGIJE
(HAEMORRHAGIA SUBCONJUNCTIVALIS)

DEFINICIJA
Subkonjunktivalne hemoragije predstavljaju akumulaciju krvi između konjunktive i
sklere.

ETIOLOGIJA
Nastaju usljed male traume, kod jakog kašlja, prilikom porođaja, pri povraćanju,
kod hipertenzije ili upotrebe antikoagulantne terapije.

KLINIČKA SLIKA
Crvenilo oka je unilateralno, lokalizovano, dobro ocrtano. Sklera je prikrivena,
dok vidljiva konjunktiva nije inflamirana i nema sekrecije. Bol nije prisutan, vid je
očuvan. Resorpcija je spontana (2-3 nedjelje).

TRETMAN
Stepen
preporuke
Farmakološki tretman najčešće nije potreban. C
U slučaju peckanja i iritacije mogu se prepisati vještačke suze. C

14
 CRVENO OKO

KERATITIS (KERATITIS)

DEFINICIJA
Keratitis je upala rožnjače (korneje) oka.

ETIOLOŠKA KLASIFIKACIJA KERATITISA

Bakterijski Virusni Alergijski Trofički Mikotični
Pneumokokni Keratitis uzrokovan Marginalni ulkus Neuroparalitički
keratitis adenovirusom rožnjače keratitis
Pseudomonas Herpes zoster Fliktenularni Keratitis zbog
keratitis ophtalmicus keratitis keratitis lagoftalmusa
Keratitis uzrokovan
Stafilokokni
Herpes simplex Luetički keratitis
keratitis
virusom
Disciformni
keratitis

KLINIČKA SLIKA
Pacijent sa keratitisom se žali na umjereni ili intenzivni bol, crvenilo oka, osjećaj
stranog tijela, fotofobiju i oslabljen vid. Mogu biti prisutni konjunktivalna sekrecija
i vodenasto mukoidna sekrecija.
Pri pregledu, rožnjača je nepravilnog izgleda.
Ljekar porodične medicine može izvesti fluoresceinski test, koji je u keratitisu
pozitivan. Za bakterijski keratitis je karakteristična zamućena rožnjača, sa
centralnim ulkusom i okolnim stromalnim apscesom. Dendritični kornealni ulkus
karakterističan je za herpes simplex keratitis.
Precizna dijagnoza svakako zahtijeva pregled oftalmologa.

TRETMAN
Tretman keratitisa zavisi od etiologije. U nadležnosti je oftalmologa, pa pacijenta
treba što hitnije uputiti specijalisti.
Davanje kortikosteroida je kontraindikovano, jer može dovesti do pogoršanja
keratitisa.

15
 CRVENO OKO

SINDROM SUHOG OKA

DEFINICIJA
Sindrom suhog oka predstavlja hroničnu obostranu suhoću konjunktive i kornee,
uzrokovanu smanjenjem količina suza usljed njihovog nedovoljnog stvaranja ili
pojačanog gubitka.

KLINIČKA SLIKA
Klinička slika karakteriše se peckanjem ili osjećajem prisustva stranog tijela u
očima i epiforom. Simptomi se pogoršavaju u toku dana, usljed izlaganja dimu,
vjetru, vrućini niskoj vlažnosti.
Često je udružen sa sistemskim bolestima ili uvođenjem određenih lijekova
(antihistaminici, diuretici, oralni kontraceptivi, antihipertenzivi).
Subjektivni osjećaj nelagodnosti je veći nego što klinički pregled pokazuje.

TRETMAN
Stepen
Tretman uključuje aplikaciju vještačkih suza, uz aplikaciju
preporuke
lubrificirajuće masti tokom noći kod težih oblika.
C

EPISKLERITIS (EPISCLERITIS)

DEFINICIJA
Episkleritis je upala episkleralnih krvnih sudova oka, vjerovatno auto-imunog
porijekla, koja spontano iščezava.

ETIOLOGIJA
• Kolageno-vaskularna oboljenja,
• Giht,
• Herpes zoster infekcija,
• Sifilis,
• Kronova bolest,
• Hepatitis B.

16
 CRVENO OKO

KLINIČKA SLIKA
Simptomi:
• Iznenadna pojava crvenila oka i lokalizovan, površinski, tup bol.

Znaci:
• Akutni crveni čvorić ispod bulbalne konjunktive, bolan pri palpaciji,
• Radijalne fokalne zone dilatiranih episkleroznih krvnih sudova između
kojih se može uočiti zdrava sklera,
• Većinom intaktna rožnjača,
• Normalna oštrina vida.

Tačna dijagnoza episkleritisa zahtijeva sistemsku obradu!

Ljekar porodične medicine u ambulanti može da uradi fenilefrinski test.
Test se izvodi ukapavanjem 2,5% fenilefrina. Test je pozitivan ukoliko
episkleralni čvorić blijedi.

TRETMAN
Stepen
preporuke
Vještačke suze mogu biti efikasne u tretmanu umjerenih do blagih
C
simptoma.

Kod nodularnih episkleritisa uključuju se lokalno kortikosteroidi*. C

Ukoliko se lokalnim kortikosteroidima nije postigao terapijski

C
odgovor uključuju se sistemski nesteroidni antireumatici**.

*1-2 kapi 1% prednisolon acetata ukapavati 2-4 puta dnevno prvih 24-48 sati, a
zatim doziranje smanjiti (ukupno trajanje terapije do 7 dana).
**ibuprofen u dozi od 200-600 mg 3 puta dnevno.

17
 CRVENO OKO

SKLERITIS (SCLERITIS)

DEFINICIJA
Skleritis je destruktivno inflamatorno oboljenje koje zahvata episkleru i skleru .

ETIOLOGIJA
50% pacijenata sa skleritisom ima pridruženu sistemsku bolest (reumatoidni
artritis (RA), ankilozirajući spondilitis, sistemski lupus eritematozus (SLE),
poliarteritis nodosa, sifilis, giht). Češće se javlja kod žena i to između 40 i 60
godina.

KLASIFIKACIJA
• Prednji (difuzni, nodularni, nekrotizirajući sa i bez inflamacije),
• Zadnji.

KLINIČKA SLIKA
Simptomi:
• Postepeni napad bola, koji se povećava pokretanjem očne jabučice, a
može se širiti prema čelu, obrvama ili vilici,
• Lokalizovano ili difuzno crvenilo,
• Fotofobija i epifora,
• Oslabljen vid.

Znaci:
• Mek bulbus pri palpaciji,
• Sektoralni ili difuzni skleralni eritem,
• Nježna modrikasta obojenost,
• Edem, moguć nodul ili nekroza,
• Moguća kornealna i intraokularna inflamacija.

Ljekar porodične medicine u ambulanti može uraditi fenilefrinski test. Test se

izvodi ukapavanjem 2,5% fenilefrina (skleralne i episkleralne vene ne blijede).

TRETMAN
Tretman skleritisa u nadležnosti je oftalmologa. Pošto skleritis može da ošteti vid,
pacijenta treba što ranije uputiti specijalisti.

18
 CRVENO OKO

UVEITISI

DEFINICIJA
Uveitisi predstavljaju skup oboljenja koja se karakterišu inflamacijom uvealnog
trakta.

ETIOLOGIJA
Uzroci uveitisa mogu biti infekcije, traume i autoimuna oboljenja.

KLASIFIKACIJA
Prema lokalizaciji, uveitisi se djele na:
• Prednje uveitise (iritis i iridociklitis),
• Intermedijalne uveitise (zapaljenje zadnjeg dijela cilijarnog tijela i
susjednog dijela horioretine),
• Zadnje uveitise (horioiditis, horioretinitis).

Prema etiologiji, dijele se na:

• Nepurulentne (većinom se radi o dugotrajnom zapaljenskom procesu -
u početku povišen je intraokularni pritisak, kasnije, zbog ožiljnih
promjena nastaje hipotonija, te zbog smanjenog stvaranja tečnosti
može nastati i atrofija oka),
• Purulentne (endogeni i egzogeni). Egzogeni može nastati obično poslije
perforativne povrede ili poslije širenja gnojnog zapaljenja kornee na
unutrašnje dijelove oka. Endogeni put nastanka je kada bakterije iz
nekog udaljenog infektivnog žarišta dođu u oko (pneumokokna
pneumonija, septični abortus ili endometritis).

1. IRITIS (IRITIS)
DEFINICIJA
Iritis je oblik prednjeg uveitisa i predstavlja inflamatorno oboljenje irisa (dužice)
oka.

ETIOLOGIJA
Iritis je često idiopatski. Rekurentna stanja mogu biti povezana sa autoimunim
oboljenjima (ankilozirajući spondilitis, reumatoidni artritis, inflamatorne bolesti
crijeva, Reiterov sindrom) ili infekcijama (herpes simpleks). Traume oka i
kontaktna sočiva mogu doprinijeti razvoju iritisa.

19
 CRVENO OKO

SIMPTOMI
• Jaki bolovi,
• Fotofobija i epifora,
• Bolna akomodacija,
• Limbalno crvenilo,
• Blago zamagljenje vida,
• Suženje zjenice.

TRETMAN
Tretman iritisa je urgentno stanje i zahtijeva upućivanje oftalmologu.
Prva pomoć u ambulanti porodične medicine zasniva se na ubrizgavanju
midrijatika (1 kap tropikamida).

2. IRIDOCIKLITIS (IRIDOCYCLITIS)

DEFINICIJA
Iridociklitis predstavlja inflamaciju irisa (dužice) i cilijarnog tijela.

KLINIČKA SLIKA
• Intenzivan bol,
• Fotofobija,
• Poremećen vid oboljelog oka,
• Hiperemija, najizraženija u zoni blizu limbusa,
• Suzenje je rijetko,
• Zjenica je proširena, nepravilnog izgleda, slabije reaguje na svjetlost.

TRETMAN
Tretman iridociklitisa je urgentno stanje i zahtijeva upućivanje oftalmologu.

20
 CRVENO OKO

PIGVEKULA (PINGUECULA)

DEFINICIJA
Pingvekula je žutobijelo, glatko, maleno izdignuće konjunktive, obično u
interpalpebralnom otvoru uz limbus, ali ne prelazi na rožnjaču.

ETIOLOGIJA
U suštini, to je degenerativna promjena, najčešće nastaje kod osoba starijih od
35 godine, sa anamnezom hroničnog izlaganja suncu.

SIMPTOMI
• Podražaj u oku,
• Crvenilo,
• Često asimptomatski.

TRETMAN
Tretman najčešće nije potreban.
Stepen
Ukoliko nastane inflamacija pingvekule, uključuju se vještačke
preporuke
suze.
C

Pacijentima treba savjetovati da štite oči pri izlasku na sunce.

PRAĆENJE
Kontrolne preglede treba sprovoditi svaka 2 mjeseca tokom 6 mjeseci.

21
 CRVENO OKO

PTERIGIJUM (PTERYGIUM)

DEFINICIJA
Pterygium je benigna, degenerativna konjuktivalna lezija oka, koja se ispoljava
kao trouglasta, fibrovaskularna duplikatura konjunktive u interpalpebralnom
otvoru i prelazi na rožnjaču.

ETIOLOGIJA
Najčešće se javlja kod osoba izloženih djelovanju sunčevih zraka, sa alergijama i
zapaljenskim oboljenjima.

SIMPTOMI I ZNACI
• Podražaj u oku,
• Crvenilo,
• Promjena trokutastog oblika, priljubljena za rožnjaču, obično nazalne
lokalizacije. Vrh promjene je na kornei i širi se prema perilimbalnom
području.

TRETMAN
Stepen
Farmakološki tretman pterigijuma
preporuke
Često nije potreban, a kod znakova progresije kratkotrajno se
B
uključuje 0,125 % prednisolon acetat 3 puta dnevno.
Ukoliko nastane inflamacija pterigijuma, uključuju se vještačke
suze. C

INDIKACIJE ZA OPERATIVNI TRETMAN PTERIGIJUMA

Progresija pterigijuma do pupilarnog ruba, kada nastaju smetnje vida.

PRAĆENJE
Pacijenta je potrebno naručivati na kontrolu svaka 2 mjeseca, dok se ne postavi
indikacija za operativni tretman.

22
 CRVENO OKO

AKUTNI GLAUKOM (GLAUCOMA ACUTUM)

DEFINICIJA
Glaukom predstavlja skup oboljenja oka kod kojih dolazi do oštećenja optičkog
nerva i gubitka ganglijskih ćelija retine.

ETIOLOGIJA
Akutni glaukom nastaje zbog nemogućnosti proticanja tečnosti kroz Šlemov
kanal, što dovodi do povećanog intraokularnog pritiska. Faktori rizika za
nastanak akutnog glaukoma su pozitivna porodična anamneza, ženski pol,
papilarna dilatacija upotrebom kapi sa antiholinergičkim i simpatomimetičkim
djelovanjem.

SIMPTOMI I ZNACI
• Težak bol u oku i predjelu lica ili glave,
• Bol može biti praćen mučninom i povraćanjem,
• Crvenilo bulbarne vežnjače tipa staze, bez slobodnog perilimbalnog
prstena,
• Zjenica je umjereno proširena i nereaktivna,
• Edem rožnjače izaziva zamagljenje rubova irisa,
• Oštrina vida se progresivno umanjuje, a može se pojaviti i fotofobija,
• Tonus oka je jasno povećan pri palpaciji očnih jabučica,
• Pacijent često ima poremećaj opšteg stanja.

TRETMAN
Atrofija optičkog nerva kao i nepovratni gubitak vida mogu se pojaviti ukoliko se
hitno ne počne sa oftalmološkim liječenjem.

Napomena:
Ljekar porodične medicine treba pružiti prvu pomoć pacijentu:
1. Prepoznati stanje,
2. ODMAH ordinirati 500 mg acetazolamida per os,
3. HITNO uputi najbližoj oftalmološkoj ambulanti.

23
 CRVENO OKO

CELULITIS ORBITE (CELLULITIS ORBITAE)

DEFINICIJA
Akutni serozni infektivni proces stražnjeg dijela orbitalnog septuma koji zahvata
orbitalni sadržaj.

ETIOLOGIJA
• Propagacija upale kod sinusitisa,
• Trauma orbite,
• Inflamacija nakon operativnog tretmana orbite,
• Hematogeno širenje infekcije,
• Furunkul, karbunkul, čupanje obrva,
• Najčešći uzročnici su Stafilokok, H. influence, Gram negativne bakterije.

SIMPTOMI I ZNACI
• Crvenilo i otok kapaka,
• Smanjen motilitet i bol pri pokretu oka,
• Povišena temperatura,
• Glavobolja,
• Dvoslike,
• Hemoza konjunktive i egzoftalmus.

TRETMAN
Celulitis je urgentno stanje i zahtijeva upućivanje oftalmologu. Liječenje se
sprovodi intravenoznim davanjem antibiotika kako bi se spriječilo oštećenje
optičkog nerva i diseminacija infekcije u kavernozni sinus i meninge.

24
 CRVENO OKO

HEMIJSKE POVREDE
DEFINICIJA
Hemijske povrede su zapravo opekotine oka uzrokovane bazama, kiselinama,
rastvaračima, deterdžentima i iritirajućim sredstvima.
Kiseline dovode do denaturacije i koagulacije proteina.
Baze brzo probiju okularno tkivo i izazivaju brzu i burnu intraokularnu reakciju.

SIMPTOMI I ZNACI
Kod blagih do umjerenih opekotina javljaju se:
• Razbacani defekti epitela do odlubljivanja čitavog epitela,
• Blagi eritem kapka,
• Opekotine drugog stepena kože oko očiju,
• Lokalizovana područja konjuktivalne hemoze i
• Krvarenja.

Kod teških opekotina javljaju se:

• Hemoza, perilimbalna ishemija,
• Edem i zamućenje rožnjače,
• Opekotine kože drugog i trećeg stepena.

TRETMAN
Opekotine oka su urgentno stanje i zahtijevaju hitan tretman od strane
oftalmologa.

PRVA POMOĆ
Oko treba što prije isprati fiziološkim rastvorom ili Ringerovim rastvorom. Ukoliko
rastvori nisu dostupni ispirati vodom.
Na kapke treba staviti blefarostat i ukapati nekoliko kapi lokalnog anestetika.
Donji kapak obavezno povući na dole i evertirati gornji; ne zaboraviti isprati
fornikse.
Oko se ispira najmanje pola sata (kap po kap). Pet minuta nakon prekida
ispiranja lakmus papirom odrediti pH vrijednost unutar konjuktivalne vreće;
nastaviti irigaciju sve dok se ne postigne neutralna vrijednost (pH 7).
Nakon ispiranja, obavezno ukapati midrijatik (tropikamid), staviti kompresivni
zavoj i poslati oftalmologu.

25
 CRVENO OKO

KOMPLIKACIJE
• Kornealno zamućenje,
• Ožiljci,
• Jako suho oko,
• Katarakta,
• Glaukom i
• Sljepilo.

OFTALMIJA ELEKTRIKA (OPHTALMIA ELECTRICA)

DEFINICIJA
Oftalmija elektrika predstavlja povredu oka koja se najčešće javlja kod varilaca.

KLINIČKA SLIKA
• Podražaj oka,
• Osjećaj žuljanja, grebanja ili peckanja,
• Blefarospazam,
• Fotofobija,
• Epifora.

TRETMAN
• Pacijentu jednokratno ukapati anestetik,
• Savjetovati stavljanje hladnih obloga i nošenje tamnih naočara,
• Preporučuje se boravak u zatamnjenoj prostoriji tokom 24 sata.

INDIKACIJE ZA UPUĆIVANJE OFTALMOLOGU

• Hiruški tretman halaciona,
• Konjuktivitisi izazvani herpes simplex i herpes zoster virusom,
• Keratitis,
• Skleritis,
• Uveitisi,
• Iridocyclitis,
• Glaukom,
• Celulitis orbite,
• Hemijske povrede,
• Pacijenti sa indikacijama za primjenu kortikosteroida jakog dejstva.

26
 CRVENO OKO

DOBRO JE ZNATI
U slučaju povrede, jakog bola u oku, fotofobije, smetnje vida, infiltrata rožnjače ili
hipopiona, hronične bolesti, recidiva ili otpora tretmanu, uvijek je neophodna
hitna oftalmološka konsultacija.

Ordiniranje kortikosteroida u domenu je specijaliste-oftalmologa.

Virusni konjunktivitis (kao i hlamidijalni) veoma je zarazan: ljekar mora obratiti

pažnju da ga ne prenese drugim pacijentima, a ni samom sebi.

Kod pojačanog suzenja oka novorođenog djeteta i djece do jedne godine, misliti
na stenozu i/ili obliteraciju lakrimo-nazalnog kanala. Takvo stanje uputiti
oftalmologu.

Osobama koje duže vrijeme provode za računarom, pri pojavi osjećaja peckanja,
crvenila i zamora, savjetuje se upotreba vještačkih suza.

OFTALMOLOŠKA OPREMA POTREBNA U AMBULANTI PORODIČNE

MEDICINE:
• Baterijska lampa - za pregled prednjeg segmenta oka,
• Oftalmoskop
• Jegerove tablice - za vid na daljinu i blizinu,
• Fluoresceinski štapići
• Lijekovi - antibiotske kapi i mast, midrijatik, lokalni anestetik, fenilefrin∗
2,5%, acetazolamid tablete.
∗nije registrovan u Republici Srpskoj

27
 CRVENO OKO

PRILOZI

LISTA LIJEKOVA KOJI SE MOGU KORISTITI U TERAPIJI CRVENOG

OKA, A KOJI SU REGISTROVANI U REPUBLICI SRPSKOJ1:
hloramfenikol
gentamicin
neomicin, bacitracin
ciprofloksacin
prednizolon
diklofenak
nafazolin
hipromeloza

1
Fabrički nazivi lijekova navedeni su u „Registru lijekova Republike Srpske sa
osnovama farmakoterapije“

28
 CRVENO OKO

OFTALMOLOŠKI ATLAS

Herpetični keratitis Bakterijski keratitis sa hipopionom

Bakterijski ulkus rožnjače Strano tijelo rožnjače

Herpes kapaka Skvamozni blefaritis

Alergijski blefaritis Stafilokokni blefaritis

29
 CRVENO OKO

Neonatalni konjunktivitis Akutni bakterijski konjunktivitis

Skleritis Episkleritis

Iridociklitis / prednji uveitis Erozija rožnjače

Alergijski konjunktivitis Akutni napad glaukoma

30
 CRVENO OKO

Akutni napad glaukoma Supkonjunktivalno strano tijelo

Pterigijum Pingvenkula

Halacion Hordeolum

31
 CRVENO OKO

KLASIFIKACIJA PREPORUKA
Pri pretrazi literature korištene su elektronske baze podataka i štampani materijali
relevantni za specifičnu oblast kojom se vodič bavi. Stepen dokaza i nivo
preporuke dati u kliničkim vodičima zasnivaju se na sledećim kriterijumima:

Stepen dokaza:
Ia: Meta-analize, sistematski pregledi randomiziranih studija.
Ib: Randomizirane kontrolisane studije (najmanje jedna).

IIa: Sistematski pregledi kohortnih studija.

IIb: Dobro dizajnirana kohortna studija i lošije dizajnirana randomizirana studija.

IIIa: Sistematski pregledi “case control” studija.

IIIb: Dobro dizajnirana “case control” studija, “correlation” studija.

IV: Studije slučaja (“case-series”) i loše dizajnirane opservacione studije.

V: Ekspertska mišljenja.

Nivo preporuka:
Nivo Na osnovu
Obrazloženje:
preporuke stepena dokaza
Zahtijeva bar jednu randomiziranu
A Ia i Ib kontrolisanu studiju kao dio literature koja
obrađuje određeno područje.
Zahtijeva dobro dizajniranu, ne nužno i
B IIa, IIb i III
randomiziranu studiju iz određenog područja.
Preporuka uprkos nedostatku direktno
C IV i V
primjenljivih kliničkih studija dobrog kvaliteta.

32
 CRVENO OKO

LITERATURA
1. Armstrong P.A. An eye for trouble : orbital cellulitis. Emerg Med J 2006; 23
(12):e66.
2. Berdy GJ, Abelson MB, Smith LM, George MA. Preservative-free artificial tear
preparations. Assessment of corneal epithelial toxic effects.
Arch Ophthalmol 1992;110:528–532.
3. Gandhewar R.R., et al. Acute glaucoma presentation in the elderly. Emerg
Med J 2005; 22 (4):306-7.
4. Bielory L. Allergic diseases of the eye. Med Clin North Am 2006; 90(1):129-48.
5. Jain R, Danziqer LH. The macrolide antibiotics: a pharmacokinetic and
pharmacodynamic overview. Curr Pharm Des 2004;10:3045–3053.
6. Kardas P, Devine S, Golembesky A, Roberts C. A systematic review and meta-
analysis of misuse of antibiotic therapies in the community. Int J Antimicrob
Agents 2005;26:106 –113.
7. Kozomara R., i sar. Klinička oftalmologija. Banja Luka: Glas Srpski, 2000.
8. Miller K.E. Diagnosis and treatment of Chlamydia trachomatis infection. Am
Fam Physician 2006; 73(8):1411-6.
9. Leibowitz H.M. The red eye. N Engl J Med 2000; 343:345-51
10. Prabriputaloong T., et al.Atopic disease and herpes simplex eye disease : a
population- based case-control study. Am J Ophtalmol 2006; 142(5):745-9
11. Sheikh A., et al. Antibiotics versus placebo for acute bacterial conjunctivitis.
Cochrane Database Syst Rev 2006; 19(2):CD001211.
12. Sommer-Buhler J., Baglivo E., Stalder H. L’Oeil rouge. Streategies
ambulatoires de la policlinique de medecine, 2002
13. Stoisavljević-Šatara S. urednik. Registar lijekova Republike Srpske sa
osnovama farmakoterapije 2008.Banja Luka: Agencija za lijekove Republike
Srpske, 2008

33
 CRVENO OKO

KLINIČKI VODIČI ZA PRIMARNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Klinički vodiči namijenjeni su prvenstveno specijalistima porodične medicine, ali i

svim ljekarima-praktičarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Ažuriranje kliničkih vodiča vrši se svake tri godine saglasno najnovijim

saznanjima medicine zasnovane na dokazima, prema metodologiji opisanoj u
„Smjernicama za razvoj i reviziju kliničkih vodiča". Na nivou primarne
zdravstvene zaštite, nadležno za ovu aktivnost je Udruženje ljekara porodične
medicine Republike Srpske.

Klinički vodič pripremila je konsultantska kuća "Bonex inženjering" d.o.o.

Beograd, u okviru Projekta jačanja zdravstvenog sektora (HSEP) – projektni
zadatak "Revizija i unapređenje kliničkih vodiča za primarnu zdravstvenu
2
zaštitu", finansiranog iz kredita Svjetske banke .

3 4
Na izradi vodiča radila je radna grupa u sastavu :
dr Biljana Janjić, specijalista porodične medicine, Institut za zaštitu zdravlja
Republike Srpske, Regionalni zavod Doboj,

prof. dr Risto Kozomara, specijalista oftalmolog, Katedra za oftalmologiju

Fakulteta zdravstvenih nauka u Banjaluci, Dekan Fakulteta zdravstvenih nauka
na Panevropskom univerzitetu „Apeiron“, Banjaluka,

doc. dr Maja Račić, specijalista porodične medicine, Katedra porodične

medicine, Medicinski fakultet Foča,

prof. dr Svjetlana Stoisavljević-Šatara, specijalista kliničke farmakologije, šef

Katedre za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju Medicinskog
fakulteta u Banjaluci.

Koordinator radne grupe: dr Đina Martinović, Bonex inženjering, Beograd.

2
Mišljenja i interesi organizacije koja je finansirala razvoj i reviziju kliničkih vodiča nisu
imali uticaja na konačne preporuke.
3
Članovi radne grupe izabrani su saglasno kriterijumima definisanim u „Smjernicama za
razvoj i reviziju kliničkih vodiča" i ne postoji sukob interesa.
4
Imena autora su navedena po abecednom redu.

34