Professional Documents
Culture Documents
EKONOMSKE TEME
Ekonomska stvarnost SR Jugoslavije
(Republike Srbije)
Izdava~
MAGNA AGENDA, 2002.
Za izdava~a
Mijat Damjanovi}
Lektor i korektor
Irena Popovi}
Dizajn korica
Du{an Damjanovi}
Tira`:
1500
Priprema i {tampa:
ISBN 86-83775-09-7
3
Priredili:
Bo`idar Rai~evi}
Danilo [ukovi}
EKONOMSKE
TEME
Ekonomska stvarnost SR Jugoslavije
(Republike Srbije)
Beograd, 2002.
4
5
SADR@AJ
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
Danilo [ukovi}
GLOBALIZACIJA I SIROMA[TVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .151
Sne`ana Popovi}-Avri}
OBIM I DINAMIKA JUGOSLOVENSKOG IZVOZA . . . . . . . . . . . . . . . .167
Boris Begovi}
JUGOSLAVIJA I ME\UNARODNE FINANSIJSKE INSTITUCIJE . . . . .183
TRANZICIJA I PRIVATIZACIJA
Veselin Vukoti}
SPONTANA I(LI) SVJESNA KOORDINACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .247
Bo{ko Mijatovi}
PRIVATIZACIJA: MODELI, ISKUSTVA I IZAZOVI ZA SRBIJU . . . . . .267
Vera Leko
NOVI KONCEPT PRIVATIZACIJE U SRBIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .281
Aleksandar Vlahovi}
UVODNI KOMENTAR ZAKONA O PRIVATIZACIJI . . . . . . . . . . . . . . . .289
Veroljub Dugali}
OSNOVNE PREMISE CENA AKCIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .299
Stojan Dabi}
[TA RADITI SA AKCIJAMA? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .323
PREDGOVOR
va~ke industrije, kao to su farmaceutska, tekstilna, hemijska industrija i sl. Op-
ti problemi privrede, koji se ogledaju u niskoj konkurentnosti, odra`avaju se
i na tokove spoljnotrgovinskih odnosa. Ve} godinama postoji visok deficit
spoljnotrgovinskog bilansa. Pokrivenost uvoza izvozom je sve manja tako da
je u 2001. iznosila oko 40%. Deficit trgovinskog bilansa iznosio je u 1998.
godini 2,3, u 1999. 1,8, u 2000. godini 2,0, a u 2001. godini se o~ekuje blizu
2 milijarde US dolara.
S obzirom na devastaciju privrede u poslednjoj deceniji i du`e, neizbe`no
pitanje je koji su to sektori gde bi privreda Srbije mogla da ostvari komparativ-
ne prednosti. Kako su industrijski kapaciteti posebno u metalurgiji i najve}em de-
lu prera|iva~ke industrije zastareli i propali pa ih je nemogu}e ekonomski o`ive-
ti, ovaj deo privrede, koji je sedamdesetih i osamdesetih godina stvarao 20 30%
drutvenog proizvoda, mora}e da bude zamenjen drugim delatnostima koje }e u
budu}nosti imati ekonomske perspektive. Proizvodnja metala je tako|e besper-
spektivna s obzirom na to da su rudne rezerve iscrpljene, a i postoje}a nalazita
ruda su veoma siromana, i zbog toga se na njima ne mo`e zasnivati konkurent-
na proizvodnja.
Zna~ajni resursi se nalaze u poljoprivredi, posebno u programima zdrave hra-
ne, prehrambenoj industriji i u turizmu ~ija bi baza bila termalni izvori i planin-
ski turizam. Valja navesti da u Srbiji ima preko 320 ispitanih i proverenih balne-
oklimatskih mesta. S obzirom na geografski polo`aj, Srbija ima dobre anse i u
saobra}aju, kao i nekim granama prera|iva~ke industrije, gde sada posti`e uspeh,
kao to su farmaceutska industrija, industrija nemetala, delovi hemijske industri-
je, delovi tekstilne industrije (posebno podne obloge). Srbija bi mogla imati iz-
vesne komparativne prednosti i u gra|evinarstvu, kao i u nekim delatnostima ter-
cijarnog sektora.
Nau ekonomsku i drutvenu stvarnost karakteriu i visok stepen korupcije
i sive ekonomije. Ovim problemima posve}eno je tre}e poglavlje ove hrestoma-
tije. to se ti~e globalnih efekata korupcije, danas postoji opti konsenzus da ona
ima nesporne negativne efekte na trokove bavljenja biznisom, na ukupne inve-
sticije, kao i na opti privredni rast. Neki autori korupciju definiu jednostavno
kao ,,zloupotrebu slu`benog polo`aja za li~nu korist. Mo`e se postaviti pitanje
otkuda poti~e mogu}nost zloupotrebe ako su relacije odnosa u sistemu jasno de-
finisane. Treba imati u vidu okolnost da dr`ava nesporno raspola`e snagom pri-
nude, koja joj daje snagu ne samo da intervenie u ekonomskim aktivnostima, ve}
tako|e joj daje mogu}nost da intervenie arbitrarno. Ova snaga sjedinjena s pri-
stupom informacijama, koje su ina~e nedostupne irokoj publici, ~ini dovoljno po-
voljnu priliku za javne slu`benike da rade u korist li~nih ili interesa svojih prija-
telja, a na tetu optih interesa.
10 Danilo [ukovi}, Bo`idar Rai~evi}
Ove izvorne osobenosti korupcije nale su posebno pogodno tle u naim uslo-
vima, kada je stari samoupravni sistem naputen, a drugi nije izgra|en i kada je
zemlja bila u ekonomskoj i politi~koj izolaciji, tako da su samovla}e i opta ne-
regularnost u sistemu stvorili uslove za pravu eksploziju korupcije i kriminala.
Ovo je jo jedan nepovoljan aspekt nae ekonomske i drutvene stvarnosti, koji
}e svakako biti ozbiljna prepreka reformskim procesima.
Pored veoma visoke korupcije, koju neki svrstavaju me|u najve}e u zemlja-
ma u tranziciji, nau ekonomsku stvarnost karakterie i veoma visoko u~e}e si-
ve ekonomije u ukupnoj privrednoj aktivnosti. Udeo sive ekonomije u drutve-
nom proizvodu procenjuje se na oko 40%. Vra}anje sive ekonomije u legalne to-
kove bi}e isto tako veoma va`an cilj ekonomskih reformi.
Kako je me|unarodno ekonomsko okru`enje isto tako od velikog zna~aja za
budu}a ekonomska kretanja u naoj zemlji, toj temi je posve}eno ~etvrto pogla-
vlje. Ovde je dat naglasak na dva klju~na pitanja iz ove oblasti i to na me|una-
rodne institucije, prvenstveno Evropsku uniju, kao ekonomsku integraciju kojoj
te`i i naa zemlja, kao i na proces globalizacije ~iji se uticaj u svetu svakim da-
nom sve vie pove}ava, pa tako i naa sudbina sve vie zavisi od njega. Iz rado-
va o globalizaciji ~italac }e mo}i da vidi kako je globalizacija uticala na polari-
zaciju savremenog sveta, kako je uticala na porast ekonomske nejednakosti i si-
romatva, mada je u isto vreme postignut veliki ekonomski napredak u smislu op-
teg privrednog rasta. Jaz izme|u pet najrazvijenijih i pet najsiromanijih zema-
lja je drasti~no pove}an tako je pet najbogatijih nacija (Kanada, Norveka, Sje-
dinjene Ameri~ke Dr`ave, Japan i Belgija) od 1960. do 1997. godine razdaljinu
prema pet globalnih siromaha (pet najsiromanijih Siera Leone, Niger, Etiopi-
ja, Burkina Faso i Burundi) pomerilo sa 30 : 1 na ~ak 74 : 1.
Dvadeset najrazvijenijih zemalja sveta imalo je u 1999. godini nacionalni
dohodak po glavi stanovnika vie od 19000 USD. Ina~e, ova grupa zemalja je
iste godine raspolagala sa 72,3% ukupnog dohotka, a samo 13,2 svetske popula-
cije. Nasuprot tome, dvadesetak najnerazvijenijih zemalja imalo je ni`i nacional-
ni dohodak po glavi od 310 USD. Iako su ovi podaci zastrauju}i, to ipak ne zna-
~i da je globalizacija negativna svetska pojava, ve} ona, kako je istaknuto, dono-
si veliki ekonomski progres i zbog toga je neophodno sagledati njeno dejstvo i
prona}i na~in da se iskoriste njeni mnogo ve}i pozitivni efekti.
U petom poglavlju obuhva}en ve}i broj radova sa ciljem da se obezbedi to
potpunija slika privrednog sistema i ekonomske politike ~ije komplementarno de-
lovanje u sutini odre|uje ekonomski `ivot jedne zemlje. U ovom poglavlju ~i-
taoci }e na}i odgovor na pitanje kako se formiraju cene to je zapravo sutina
mehanizma tr`ine privrede, zatim ta je novac i kakva je njegova uloga, kao i
koje su determinante monetarne i fiskalne politike.
Ekonomske teme 11
Op{te o ekonomskoj
aktivnosti
14
15
@ilber Rulije*
Preduze}e
Nivo razvijenosti
i struktura privrede
SR Jugoslavije
26
27
Goran Penev *
Tabela 1.
Prirodno kretanje stanovni{tva, 1991-2000
Tabela 2.
Stopa prirodnog kretanja stanovni{tva
u promilima
Prirodni Smrtnost
Natalitet Smrtnost prirataj odoj~adi
Jugoslavija
1991. 14,6 9,8 4,9 20,9
1992. 13,5 10,1 3,3 21,7
1993. 13,4 10,2 3,2 21,9
1994. 13,1 10,0 3,1 18,4
1995. 13,3 10,2 3,1 16,8
1996. 13,0 10,6 2,5 15,0
1997. 12,4 10,5 1,8 14,3
Crna Gora
1991. 15,6 6,4 9,1 11,2
1992. 15,3 7,1 8,2 13,2
1993. 14,2 7,1 7,1 15,0
1994. 14,1 7,4 6,7 15,4
1995. 14,9 7,8 7,2 12,1
1996. 14,2 7,8 6,4 14,0
1997. 13,6 8,0 5,6 14,8
1998. 14,2 8,2 6,0 13,9
1999. 13,6 8,3 5,3 13,4
2000. ... ... ... ...
Srbija
1991. 14,6 10,0 4,6 21,6
1992. 13,4 10,3 3,0 22,3
1993. 13,4 10,4 3,0 22,3
1994. 13,0 10,2 2,8 18,6
1995. 13,2 10,3 2,9 17,2
1996. 12,9 10,7 2,2 15,1
1997. 12,3 10,7 1,6 14,2
Sredinji deo Srbije
1991. 11,6 10,8 0,8 15,4
1992. 11,2 11,3 -0,1 16,9
1993. 11,3 11,5 -0,2 17,3
1994 11,0 11,3 -0,3 15,7
1995. 11,0 11,5 -0,5 15,0
1996. 10,5 11,9 -1,4 15,3
Prirodno kretanje stanovni{tva 31
Prirodni Smrtnost
Natalitet Smrtnost prirataj odoj~adi
Sredinji deo Srbije
1997. 10,2 12,0 -1,8 12,2
1998. 9.8 12,1 -2,4 12,2
1999. 9.3 12,5 -3,2 11,2
2000. ... ... ... ...
Vojvodina
1991. 11,4 13,2 -1,8 12,3
1992. 11,0 13,9 -2,9 13,8
1993. 11,0 14,0 -3,0 15,2
1994. 10,8 13,8 -3,0 14,4
1995. 11,3 13,6 -2,3 10,6
1996. 10,9 14,7 -3,8 12,8
1997. 10,4 14,5 -4,0 12,0
1998. 10,1 14,9 -4,8 9.7
1999. 9,5 14,9 -5,4 10,2
2000. ... ... ... ...
Kosovo i Metohija
1991. 26,6 4,3 22,2 33,6
1992. 22,1 4,0 18,1 38,9
1993. 21,6 3,8 17,8 33,3
1994. 20,9 3,7 17,2 24,9
1995. 21,2 4,1 17,1 23,6
1996 21,4 3,9 17,5 15,9
1997. 19,6 3,9 15,7 18,2
Ra|anja
dinama tzv. prethodni podaci Saveznog zavoda za statistiku stalno ve}i od kasni-
je objavljenih kona~nih podatka. Naime, ako se porede prethodni podaci za 2000.
s prethodnim, a ne kona~nim podacima za 1999, tada je do pove}anja broja `i-
voro|ene dece dolo samo u Crnoj Gori, i to samo za 1,5%.
Prema kona~nim podacima vitalne statistike, broj `ivoro|ene dece u 1999.
bio je na sva tri posmatrana podru~ja manji, kako u odnosu na sredinu devedese-
tih godina (1995/1996) tako i u odnosu na po~etak devedesetih godina
(1990/1991). U pore|enju s krajem osamdesetih godina (1989) zabele`eno je znat-
no smanjenje broja `ivoro|ene dece na sva tri podru~ja, najve}e u sredinjem de-
lu Srbije (za 11600, ili za 22%), zatim u Vojvodini (za 5 200, ili 19%), a najma-
nje u Crnoj Gori (za 500, ili 8%). Pri tom je na sva tri podru~ja u 1999. zabele-
`en najmanji broj `ivoro|ene dece na 1 000 stanovnika (tabela 2), i to ne samo
tokom devedesetih godina ve} i tokom ~itavog XX veka, ~ak ni`i nego u godi-
nama naglo smanjenog nataliteta tokom oba svetska rata. U sredinjem delu Sr-
bije i Vojvodini stopa nataliteta je ve} drugu godinu za redom ispod 10 promila
(u 1999. u sredinjem delu Srbije iznosila je 9,3 promila, a u Vojvodini 9,5 pro-
mila). U Crnoj Gori stopa nataliteta je via (13,6 promila), ali tako|e pokazuje
da je i ta republika postala niskonatalitetno podru~je.
Od 1998. o Kosovu i Metohiji jugoslovenska statistika ne objavljuje nika-
kve podatke o `ivoro|enjima, kao uostalom ni bilo kakve statisti~ke podatke. Ali,
i podaci koji su do tada objavljivani su nedovoljno pouzdani, pre svega zbog ma-
sovnog bojkota pripadnika albanske nacionalne manjine svih jugoslovenskih dr-
`avnih institucija. Procenjuje se da je tokom devedesetih godina stvarni broj `i-
voro|ene dece na Kosovu i Metohiji bio za oko 20% vii od tada registrovanog.
Prema poslednjim raspolo`ivim podacima, u toj pokrajini je u 1997. ro|eno 42
900 dece, ili 19,6 na 1 000 stanovnika. To je znatno manje od prose~nog godi-
njeg statisti~ki evidentiranog broja `ivoro|ene dece tokom osamdesetih godi-
na (u proseku preko 53 000 `ivoro|enja godinje). Jo je izrazitije smanjenje sto-
pe nataliteta (tokom osamdesetih godina iznosila je u proseku 30 primila godi-
nje). Obim smanjenja, ali i promene u nekoliko prethodnih decenija, upu}uju
da je, i pored o~igledno nepotpunog obuhvata vitalnih doga|aja, tokom devede-
setih godina na tom podru~ju otpo~eo proces smanjivanja godinjeg broja `ivo-
ro|enja. Time je prekinut viedecenijski trend njegovog pove}anja, izrazit sve
do kraja osamdesetih godina (u 1990. ro|eno je 55 000 dece, ili za 20 000 vie
nego u 1950). Istovremeno, nastavljen je i, ~ini se, srazmerno ubrzan trend sma-
njenja stope nataliteta. Ipak, proces tranzicije fertiliteta bio je znatno sporiji ne-
go na ostalim ranije visokonatalitetnim podru~jima bive SFRJ, tako da je Ko-
sovo i Metohija i krajem XX veka jo uvek podru~je s najviim natalitetom u
Evropi.
Prirodno kretanje stanovni{tva 33
Tabela 3.
Stopa ukupnog fertiliteta (broj dece po `eni starosti 15-49), 1991-1999.
3 O fertilitetu `ena SR Jugoslavije do 1991. vidi: Jugoslovenski pregled, 1993. sv. 3, str. 3-
34; 1995, sv. 3, str. 3-22.
34 Goran Penev
Smrtnost
5 Vidi: Jugoslavija na demografskoj karti Evrope, Jugoslovenski pregled, 1999, sv. 4, str.
3-22.
Prirodno kretanje stanovni{tva 37
lih u 1998. i 1999, u pogledu nivoa smrtnosti nije dolo do promene mesta Po-
krajine u Srbiji, a verovatno i u irim evropskim okvirima.
Od 1998. ne raspola`e se zvani~nim statisti~kim podacima o smrtnosti sta-
novnitva Kosova i Metohije. Sigurno je da je ratne 1999. naglo dolo do pove-
}anja broja umrlih. Stvarni broj umrlih u 2000. teko je proceniti, ali je najvero-
vatnije da je oko 10 000.
Veoma izra`ene regionalne razlike u nivou stope smrtnosti su u najve}oj me-
ri posledica potpuno razli~ite starosne strukture stanovnitva, u prvom redu sre-
dinjeg dela Srbije i Vojvodine, s jedne, i Kosova i Metohije, s druge strane, a ne
toliko razlika u nivou smrtnosti po starosti i polu. Brz i stalan proces demograf-
skog starenja na niskonatalitenim podru~jima uslovio je visoke i stalno rastu}e
stope smrtnosti, i to uz stagniranje ili ~ak opadanje smrtnosti po starosti. S dru-
ge strane, zbog mlade starosne strukture stanovnitva Kosova i Metohije (preko
40% su lica mla|a od 20 godina) i istovremeno znatnog smanjenja smrtnosti po
starosti, opta stopa smrtnosti je veoma niska.
Krajem XX veka stanovnitvo SR Jugoslavije se uglavnom pribli`ava savre-
menom modelu smrtnosti po starosti i polu. Ipak, dostignuti nivo smrtnosti uka-
zuje na potrebu i mogu}nost daljeg pribli`avanja zemljama koje su postigle naj-
bolje rezultate u smanjivanju smrtnosti stanovnitva.
Srazmerno najve}e smanjenje smrtnosti zabele`eno je kod dece mla|e od go-
dinu dana. U periodu 1991-1999. stopa smrtnosti odoj~adi na 1 000 `ivoro|ene
dece smanjena je u sredinjem delu Srbije sa 15,4 na 11,2, a u Vojvodini sa 12,3
na 10,2 promila (tabele 1 i 2). U Crnoj Gori je smrtnost odoj~adi jo uvek via
nego u sredinjem delu Srbije i Vojvodini (13,4 promila u 1999), ali je tokom de-
vedesetih godina zabele`en trend opadanja. Treba naglasiti da je smanjenje smrt-
nosti odoj~adi u poslednjoj deceniji 20. veka ostvareno u veoma nepovoljnim uslo-
vima rada zdravstvene zatite najmla|ih, to se posebno odnosi na rane devede-
sete i naro~ito 1999. godinu.
Smrtnost odoj~adi je i dalje najve}a na Kosovu i Metohiji. Prema zvani~-
nim statisti~kim podacima, stopa smrtnosti odoj~adi koja je u 1990. iznosila 34,4
promila do 1997. je gotovo prepolovljena, odnosno smanjena na 18,2 promila.
Ovaj podatak, me|utim, trebalo bi prihvatiti s rezervom imaju}i u vidu znatno po-
goranje rada zdravstvenih slu`bi tokom devedesetih godina, sve loije higijen-
ske uslove i nagli pad `ivotnog standarda stanovnitva. Na takav zaklju~ak upu-
}uju i prvi nezvani~ni rezultati navedene me|unarodne ankete, prema kojima je
smrtnost odoj~adi bila ve}a od 30 promila.
I pored zapa`enih rezultata u posleratnom periodu, kao i neo~ekivanih kre-
tanja tokom devedesetih godina, SR Jugoslavija se, u pogledu smrtnosti odoj~a-
di, nalazi iznad evropskog proseka (devet promila), a posebno zaostaje u pore|e-
38 Goran Penev
nju s mnogim evropskim zemljama u kojima je ona svedena na nivo ispod 5 pro-
mila (na primer, Austrija, Nema~ka, Francuska, Norveka, vajcarska ili ved-
ska sa 3,6 promila).
Smrtnost u ve}ini ostalih starosnih grupa je tokom devedesetih godina, s iz-
uzetkom pojedinih kohorti, i to u vremenski veoma ograni~enom periodu, sma-
njena. Ako se smrtnost po starosti posmatra i po polu, tada i za SR Jugoslaviju,
kao i za ostale zemlje koje se odlikuju savremenim modelom smrtnosti, va`i za-
konitost o ni`oj smrtnosti `enskog stanovnitva. Krajem, kao i po~etkom deve-
desetih godina, na sva ~etiri velika podru~ja Jugoslavije stope smrtnosti mukog
bile su ve}e od stopa smrtnosti `enskog stanovnitva, i to u svim petogodinjim
starosnim grupama.
Nivo i smer promena smrtnosti po starosti neposredno odre|uju i du`inu o~e-
kivanog trajanja `ivota, kao ukupnog pokazatelja smrtnosti stanovnitva. U SR
Jugoslaviji je prema skra}enim tablicama smrtnosti za 1997, o~ekivano trajanje
`ivota pri `ivoro|enju za muko stanovnitvo iznosilo 69,6 godina, a za `ensko
74,5 godina. To zna~i da je u odnosu na 1991. zabele`eno za mukarce produ`e-
nje (za 0,9 godina), a za `ene smanjenje (za 0,3 godina) o~ekivanog trajanja `i-
vota.
Posmatrano po podru~jima (ako se izuzmu Kosovo i Metohija) za koje
posle 1997. ne postoje podaci o smrtnosti stanovnitva, a za ranije godine ni-
su dovoljno pouzdani, krajem 1999. Crna Gora je i dalje podru~je s najdu`im
o~ekivanim trajanjem `ivota (u 1999. ono je dostiglo 71,1 godina za muko i
76,2 godine za `ensko stanovnitvo). Me|utim, u odnosu na po~etak perioda,
ta razlika je, u odnosu na sredinji deo Srbije i Vojvodinu, znatno smanjena
(tabela 4).
Tabela 4.
O~ekivano trajanje `ivota pri `ivoro|enju po polu, 1991-1999.
Tako, dok je 1991. razlika u du`ini o~ekivanog trajanja `ivota pri `ivoro|e-
nju, u odnosu na sredinji deo Srbije, iznosila 2,5 godina za muko i 4,6 za `en-
sko, a prema Vojvodini 5,9 i 5,7 godina, u 1999. ona je smanjena, u odnosu na
sredinji deo Srbije, na 1,0 odnosno 1,3, a u odnosu na Vojvodinu, na 4,1 odno-
sno 3,1 godinu.
Prirodni prirataj
Grafikon
@ivoro|eni, umrli i prirodni prira{taj, 1950-1999.
Hiljade Hiljade
250
120
200 100
80
150
60
100
40
50
20
0 0
'#
'#!
'##
'#%
'#'
'$
'$!
'$#
'$%
'$'
'%
'%!
'%#
'%%
'%'
'&
'&!
'&#
'&%
'&'
''
''!
''#
''%
'''
'#
'#!
'##
'#%
'#'
'$
'$!
'$#
'$%
'$'
'%
'%!
'%#
'%%
'%'
'&
'&!
'&#
'&%
'&'
''
''!
''#
''%
'''
Hiljade Hiljade
20 50
40
15
30
10
20
5
10
0 0
'#
'#!
'##
'#%
'#'
'$
'$!
'$#
'$%
'$'
'%
'%!
'%#
'%%
'%'
'&
'&!
'&#
'&%
'&'
''
''!
''#
''%
'''
'#
'#!
'##
'#%
'#'
'$
'$!
'$#
'$%
'$'
'%
'%!
'%#
'%%
'%'
'&
'&!
'&#
'&%
'&'
''
''!
''#
''%
'''
Hiljade Hiljade
250 60
200 50
40
150
30
100
20
50
10
0 0
'#
'#!
'##
'#%
'#'
'$
'$!
'$#
'$%
'$'
'%
'%!
'%#
'%%
'%'
'&
'&!
'&#
'&%
'&'
''
''!
''#
''%
'''
'#
'#!
'##
'#%
'#'
'$
'$!
'$#
'$%
'$'
'%
'%!
'%#
'%%
'%'
'&
'&!
'&#
'&%
'&'
''
''!
''#
''%
'''
Bo`o Stojanovi}*
Srbiji i Vojvodini. Prema popisu izbeglica i raseljenih lica2 koje je obavljeno 1996.
godine, u ovom regionu bilo je 597.500 ratom ugro`enih lica, od kojih je 519.000 ste-
klo me|unarodni status izbeglica. Skoro polovina ukupnog broja ratom ugro`enih li-
ca koja borave na ovoj teritoriji predstavlja aktivno stanovnitvo koje vri dodatni pri-
tisak na tr`ite rada, pored ve} velike ponude radne snage, posebno u drugoj polovi-
ni protekle decenije. Osim toga, prema podacima UNHCR, ukupan broj raseljenih li-
ca sa Kosova i Metohije iznosi oko 220.000, pri ~emu oko polovina njih, tako|e, pred-
stavlja potencijalno pove}anje ponude radne snage na tr`itu rada u Srbiju.
Tabela 1.
Stope aktivnosti stanovnitva po polu u Srbiji, 1996-2000.
Napomena: Podaci se odnose na Srbiju bez Kosova i Metohije. Stopa aktivnog stanovnitva pred-
stavlja odnos aktivnog i ukupnog stanovnitva i odnosi se na formalni sektor. Aktivno stanovnitvo
obuhvata zaposlene, vlasnike (suvlasnike) privatnih firmi, suvlasnike meovitih firmi, poljoprivred-
nike, poma`u}e ~lanove i ostalo aktivno stanovnitvo, kao i nezaposlene koji aktivno tra`e posao.
Izvor: Izra~unato na osnovu podataka Ankete o radnoj snazi (ARS) Saveznog zavoda za statistiku.
U strukturi aktivnog stanovnitva, prema podacima Ankete o radnoj snazi
(ARS), zaposleni (uklju~uju}i i vlasnike i suvlasnike firmi) ~ine blizu 60% ukup-
no aktivnog stanovnitva. Budu}i da se ova anketa sprovodi od 1995. godine3,
kretanje ukupne zaposlenosti u du`em vremenskom periodu mo`e se analizirati
samo na osnovu podataka teku}e statistike zaposlenosti. Me|utim, treba imati u
vidu da su ti podaci nepotpuni, jer ne obuhvataju zaposlene u vojsci i policiji, a
do 1997. ni zaposlene u malim preduze}ima. Osim toga, jedan broj preduze}a ne
dostavlja izvetaje statisti~kim organima na osnovu kojih se prati registrovana za-
polenost.
Nepovoljna kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti u Srbiji u proteklih de-
set godina posledica su niskog nivoa ekonomske aktivnosti, nedostatka novih
investicija i odsustva tr`inih reformi. Ukupna registrovana zaposlenost nije
2 UNHCR, Commissioner for Refugees of the Republic of Serbia, Commissioner for Dis-
placed Persons of the Republic of Montenegro, Census of Refugees and other War Affected Per-
sons in the Federal Republic of Yugoslavia, Belgrade, 1996.
3 Prva probna ARS sprovedena je 1994. godine.
Formalno tr`i{te rada 43
Tabela 2.
Zaposleni i nezaposleni u Srbiji u periodu 1991-2000.
u hiljadama
Napomena: Podaci se odnose na Srbiju bez Kosova i Metohije. Od 1997. godine obuhva}eni i
zaposleni u malim preduze}ima.
Izvor: Statisti~ki godinjak Srbije, 2000, i Indeks SZS, 01, 2001.
Za kretanje i strukturu zaposlenosti zna~ajno je ukazati i na relativan zna~aj ne-
standardnih oblika zapoljavanja, kao to je rad sa skra}enim radnim vremenom, rad
na odre|eno vreme, samozapoljavanje i sl. Ovi oblici zapoljavanja omogu}uju ve-
}u fleksibilnost u zapoljavanju i efikasnije zadovoljavanje tra`nje za radom. Prema
podacima ARS za 2000. godinu, zapo{ljavanje na odre|eno vreme i zapoljavanje
sa skra}enim radnim vremenom imaju marginalni zna~aj, budu}i da ono u~estvuje
u ukupnoj zaposlenosti sa samo 5%, odnosno 1%, respektivno. Zapoljavanje sa skra-
}enim radnim vremenom naj~e}e ima karakter nedobrovoljnog zapoljavanja, jer
je uglavnom posledica bolesti ili invalidnosti. Nisko u~e}e ovih oblika zapoljava-
nja u ukupnoj zaposlenosti rezultat je rigidne zakonske regulative, kao i nefleksibil-
ne politike zapoljavanja, kojima se podsticalo zapoljavanje na neodre|eno vreme
sa punim radnim vremenom, a destimulisali fleksibilniji oblici zapoljavanja na od-
re|eno vreme sa mogu}no}u dobrovoljnog skra}enog radnog vremena.
U skladu sa dugoro~nom tendencijom opadanja ukupne zaposlenosti u Sr-
biji, dolo je do kontinuiranog rasta nezaposlenosti u periodu 1991-2000. Ukupan
broj lica koja tra`e zaposlenje u 2000. godini iznosio je 722 hiljade, to je za 5,6%
vie u odnosu na prethodnu godinu, a 38% vie nego 1991. godine (tabela 2). Sto-
pa nezaposlenosti u 2000. godini iznosila je 25,6%.8 Me|utim, prema nekim pro-
cenama oko 30% registrovanih nezaposlenih kod Zavoda za tr`ite rada ne tra`i
aktivno posao. Budu}i da podaci o zaposlenima, na osnovu koje je ra~unata na-
vedena stopa nezaposlenih, ne obuhvataju zaposlene u vojsci i policiji, ali ni ak-
tivne poljoprivrednike, za adekvatnije izra~unavanje stope nezaposlenosti i nje-
nu me|unarodnu uporedivost, koristi}emo i podatke ARS. Stopa nezaposlenosti,
ra~unata prema podacima ove Ankete koja realnije odslikava stvarno stanje na tr-
`itu rada, iznosila je 13,3% u 2000. godini.9 Karakteristike nezaposlenih lica de-
taljnije }e biti analizirane u slede}em poglavlju.
8 Stopa nezaposlenosti predstavlja odnos broja nezaposlenih lica koja aktivno tra`e posao i
aktivnog stanovnitva (i zaposleni i nezaposleni). Aktivni poljoprivrednici nisu obuhva}eni.
9 Deo razlike izme|u stope nezaposlenosti ra~unate prema teku}oj statistici zaposlenosti i
stope nezaposlenosti ra~unate koriste}i podatke ARS duguje se, pored razlike u broju zaposlenih,
i razlici u broju nezaposlenih lica koja aktivno tra`e posao.
46 Bo`o Stojanovi}
Veliki broj nezaposlenih, viak zaposlenih, kao i veliki broj izbeglica i raselje-
nih lica vre jak pritisak na formalno tr`ite rada, stvaraju}i veliku ponudu rada u
odnosu na nisku tra`nju za radom koja je posledica velikog pada ekonomske aktiv-
nosti i nedostatka novih investicija. Veliki nesklad izme|u ponude radne snage izra-
`ene brojem nezaposlenih i tra`nje za radnim koja je posledica velikog pada eko-
nomske aktivnosti i nedostatka novih investicija. Veliki nesklad izme|u ponude rad-
ne snage izra`ene brojem nezaposlenih i tra`nje za radnom snagom izra`ene brojem
slobodnih radnih mesta mo`e se sagledati u analizi kvantitativnih i kvalitativnih fak-
tora. Kvantitativni faktori se mogu analizirati kroz odnos nezaposlenih i slobodnih
radnih mesta. Broj slobodnih radnih mesta ili tra`nja za radom u proseku je bila 24
puta manja od broja nezaposlenih u 1991, a 21 put manja u 2000. godini (slika 1).
Taj odnos se znatno pogorao u periodu sankcija (1992-1996), kada se broj slobod-
nih radnih mesta smanjivao a broj nezaposlenih rastao. Kvalitativni faktor neravno-
te`e ogleda se u ~injenici da je, i pored ovako velike diskrepance izme|u ponude i
tra`nje, 19,3% slobodnih radnih mesta ostalo nepopunjeno u 2000. godini. Nesklad
izme|u ponude i tra`nje za radnom snagom, objanjava se neadekvatnom kvalifika-
cionom strukturom nezaposlenih koja ne odgovara u potpunosti kvalifikacionoj struk-
turi tra`nje, kao i neadekvatnim profilima stru~nosti na strani ponude. Dok skoro dve
tre}ine ukupno nezaposlenih ~ine nekvalifikovani, polukvalifikovani i kvalifikova-
ni radnici, tra`nja za ovim nivoima kvalifikacije ~inila je 55,8% ukupne tra`nje u
2000. godini. Struktura ponude i tra`nje za radnom snagom prema stru~noj spremi
nije bitno izmenjena u odnosu na 1999. godinu, ali je u odnosu na po~etak devede-
setih zna~ajno smanjeno u~e}e nezaposlenosti sa srednjom, viom i visokom stru~-
nom spremom, a pove}ana tra`nja za visokoobrazovnim profilima.
Slika 1.
Kretanje ponude i tra`nje za radom
1.000.000
800.000
Ponuda
rada
600.000
400.000
Tra`nja
200.000 za radom
0
1990 1992 1994 1996 1998 2000
nisu uspeli da obezbede da minimalna cena rada bude osnovni element tr`ita ra-
da i faktor mobilnosti radne snage.
Tabela 3.
Nezaposleni prema du`ini ~ekanja na zaposlenje u Srbiji,
1996-2000, u %
1996. 2000.
Ukupno 100,0 100,0
manje od 6 meseci 7,9 8,0
6-12 meseci 13,6 9,9
1-3 godine 35,0 31,9
3-5 godina 19,6 17,7
5-8 godina 11,8 14,3
preko 8 godina 12,1 18,2
Srednja vrednost (u mesecima) 47,2 54,3
ovo daje veoma nepovoljnu sliku o polo`aju mladih na tr`itu rada u Srbiji, ali ta-
ko|e implicira rasipanje ljudskih resursa onih starosnih kategorija koje bi trebalo da
daju najve}i doprinos ekonomskom i socijalnom razvoju drutva.
Tabela 4.
Nezaposleni prema godinama starosti i polu u Srbiji,
1996-2000, u %
1996. 2000.
Ukupno 100,0 100,0
Mukarci 47,1 45,9
`ene 52,9 54,1
15-24 41,7 34,8
25-34 37.3 38.3
35-44 14,1 15,2
45-54 5,8 10,4
preko 55 1,1 1,3
Tabela 5.
Nezaposleni prema obrazovanju u Srbiji, 1996-2000, u %
1996. 2000.
Nezavrena osnovna kola 5,5 4,0
Osnovna kola 21,7 18,0
Srednja kola 65,0 71,8
Via kola 5,4 3,0
Fakultet 2,4 3,2
Slika 2.
Zarade na ~as po polu na formalnom i neformalnom tr`itu rada
u Srbiji u 2000.
60
50
40
30
20
10
0
Regulativna ekonomija Siva ekonomija
Mu{karci @ene
14 Izvor: Ekonomski institut, Beograd i Liga eksperata, Reintegracija sive ekonomije i raz-
voj privatnog sektora, 2001.
15 Ako se ovom broju doda kategorija samozaposlenih u formalnom sektoru, koji su posao
,,
obavljali na ulici, ,,buvljaku i sli~nim mestima, u ku}i ili u posebnim prostorijama, bez registro-
vane firme, onda ukupan broj u~esnika u sivoj ekonomiji dosti`e blizu 1,2 miliona lica.
16 Od lica koja nisu imala dodatni posao u novembru, njih 10,5% dodatne poslove obavlja
povremeno (5-6 puta godinje), a 10,9% retko (1-2 puta godinje).
17 Aktivna lica obuhvataju lica koja imaju redovan posao, kao i nezaposlena lica koja aktiv-
no tra`e posao.
Formalno tr`i{te rada 53
da, jer njih 42,7% ima neredovne prihode, pri ~emu je najvie onih kojima pri-
hodi kasne do dva meseca (68%). Sa druge strane, jedna ~etvrtina njih ima mo-
gu}nost da ~esto ili ponekad dodatni posao obavlja u toku redovnog radnog vre-
mena, naro~ito zaposleni u drutvenom sektoru, zbog slabog kori}enja kapa-
citeta.
Penzioneri su najbrojnija kategorija u okviru lica sa li~nim prihodima, koji
~ine 12,8% ukupnog broja u~esnika u sivoj ekonomiji. Posmatrano u odnosu na
ukupan broj penzionera, njih 11,2% obavlja razne vrste dodatnih aktivnosti zbog
niskog nivoa penzija. U skupu lica bez prihoda, nezaposleni predstavljaju najbroj-
niju grupu u~esnika u sivoj ekonomiji. Oko 20% nezaposlenih participiralo je na
neformalnom tr`itu rada.
Tabela 6.
Struktura ukupno anketiranih lica i u~esnika u sivoj ekonomiji prema
socio-ekonomskom statusu u Srbiji u 2000, u %
Ukupno Siva
anketirana lica ekonomija
UKUPNO 100,0 100,0
Lica koja imaju posao 47,9 60,5
Zaposleni* 41,9 56,2
Samozaposleni 2,2 2,1
Poljoprivrednici** 3,8 2,2
Lica sa li~nim prihodima
ili bez prihoda 52,1 39,5
Penzioneri 18,6 12,8
Nezaposleni 9,4 11,5
Doma}ice 9,0 3,2
Studenti i u~enici 11,9 5,1
Ostalo 3,2 6,9
Danilo [ukovi}*
UVOD
DRUTVENI PROIZVOD
Tabela 1.
Kretanje dru{tvenog proizvoda 1989-1999
(u cenama 1994)a
Jugoslavija Srbija
(Drutveni proizvod Drutveni proizvod Broj stanovnika Drutveni proizvod
Godina u mil. dinara) (u mil. dinara) u 000 po stanovniku 3 : 4
1989. 49811 47201 9719 4856
1990. 45867 43544 9757 4463
1991. 40537 38465 9792 3928
1992. 29226 27641 9838 2810
1993. 20236 19230 9884 1946
1994. 20750 19729 9926 1988
1995. 22017 20853 9969 2092
1996. 23310 21821 9995 2183
1997. 25028 23442 10014 2341
1998. 25652 23993 9993 2380
1999b 20245 18523 7781 2380
Izvor: SZS, Statisti~ki godinjak 2001, Republi~ki zavod za statistiku Srbije, Statisti~ki godi-
njak 2000, Sopstveni prora~un.
a Devizni kurs je u 1994. bio 1 DEM = 1 DIN,
b Bez podataka za Kosovo i Metohiju
Izvor: SZS, Statisti~ki godinjak 2001, str. 148.
Slika 1.
Dinamika dru{tvenog proizvoda Srbije
(1994=100)
#
#
#
'' '' ''" ''$ ''& '''
Tabela 2.
Struktura drutvenog proizvoda po oblicima svojine
u%
Jugoslavija Srbija
Oblici svojine 1988. 1999. 1998. 1999.
Drutvena svojina 31,6 28,1 31,9 28,7
Privatna svojina 37,7 42,4 38,0 43,4
Zadru`na svojina 0,9 1,4 1,0 1,5
Meovita svojina 28,2 26,2 27,2 24,4
Dr`avna svojina 1,6 1,9 1,9 2,0
Ukupno 100 100 100 100
Tabela 3.
Struktura drutvenog proizvoda po principu ~istih delatnosti sredina u
1999. godini
KRETANJE CENA
Tabela 4.
Kretanje cena u Srbiji 1994 oktobar 2001.
(Indeksi: prethodna godina = 100)
ZAPOSLENOST
Slika 2.
Struktura zaposlenih po sektorima svojine u oktobru 2000. godine
ZADRU@NA I
ME[OVITA
"! !
3,6%
KAMATNE STOPE
SPOLJNOEKONOMSKI ODNOSI
Tabela 5.
Spoljnotrgovinski bilans 1998 juli 2001. u mil. USD
Izvor: SZS, Statisti~ki godinjak 2001, Saoptenje br. 168 od 10. avgusta 2001.
Rezultati spoljnotrgovinske razmene su sve nepovoljniji. Ne samo to opada-
ju izvoz i uvoz ve} i pokrivenost uvoza izvozom je sve manja tako da je u prvih
sedam meseci 2001. iznosila samo 41%. Deficit trgovinskog bilansa iznosio je u
1998. godini 2,3, u 1999. godini 1,8, u 2000. godini 2,0, a u prvih sedam mese-
ci 2001. godine 1,5 milijardi USD.
Slika 3.
#
"!%
%
" %!
!
%
&'()
Tabela 6.
Struktura izvoza i uvoza po sektorima standardne Me|unarodne
trgovinske klasifikacije u 2000. godini
(u mil. din.)
Jugoslavija Srbijaa
Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz
Ukupno 27.670 55.559 25.172 53.528
Hrana i `ive `ivotinje 4.145 4.688 4.117 3.740
Pi}e i duvan 274 876 229 835
Sirove materije osim goriva 1.987 3.374 1.817 3.194
Mineralna goriva i maziva 72 11.807 71 10.300
@ivotinjske i biljne masti 254 137 107 111
Hemijski proizvodi 2.373 8.916 2.368 8.430
Prehrambeni proizvodi 9.753 12.519 7.711 11.623
Ma{ine i transportni ure|aji 3.538 12.963 3.448 11.432
Razni gotovi proizvodi 4.012 3.937 3.944 3.547
Nepomenuti proizvodi 1.262 340 1.214 315
LIBERALIZACIJA I STABILIZACIJA
Ve} krajem 2000. godine preduzete su mere liberalizacije cena, to je ima-
lo za rezultat ispravljanje pariteta cena mnogih proizvoda. Odnosi cena su u
prethodnom periodu bili veoma poreme}eni zbog duge i nefleksibilne kontrole,
to je za rezultat imalo permanentne nestaice roba ~ije su cene bile depresirane.
To se naro~ito odnosilo na neke prehrambene proizvode (ulje, e}er, brano), en-
ergente, hemijske proizvode i sl. Ove mere su u kratkom roku izazvale rast in-
flacije ali je odmah otklonjena nestaica roba. Ve} u drugoj polovini 2001. ose}a
se trend stabilizacije cena.
66 Danilo [ukovi}
Prva faza reforme fiskalnog sistema Srbije izvrena je po~etkom aprila 2001.
godine. Kako su nasle|ene veoma slabe, nekontrolisane i nepravi~ne javne fi-
nasije, to je bilo neophodno to pre preduzeti mere da se fiskalnom sistemu Srbije
postave konture normalnih javnih finansija. U tu svrhu doneti su Zakon o porez-
ima na promet proizvoda, Zakon o akcizama, Zakon o porezu na dohodak gra|ana,
Zakon o porezu na dobit preduze}a, Zakon o porezima na imovinu, Zakon o
porezu na finasijske transakcije, Zakon o izmenama i dopunama zakona o javn-
im prihodima i javnim rashodima i Zakon o porezu na platni fond.
Ovim zakonima su razni porezi na promet unificirani na jedinstvenu stopu
od 17%, sa dodatkom od 3% federalnog poreza na promet (za finansiranje armi-
je), zatim su reducirana brojna osloba|anja od poreza i ona su sada ograni~ena
na hleb, mleko, neke prehrambene proizvode i komunalne usluge. U cilju
pove}anja transparentnosti uveden je porez na bruto zarade ~ime je naputen stari
na~in oporezivanja kada su porezi skupljani po tri razli~ita osnova od kojih su se
dva zasnivala na neto zaradama.
Ovo je prvi korak u reformisanju poreskog sistema, ~ime je bitno izmenjen
stari sistem koji je bio neefikasan i podlo`an brojnim zloupotrebama.
PRIVATIZACIJA
**
*
duga na 22 godine, uz otpis dela kamate i grejs period od est godina. U toku su
pregovori i u Londonskom klubu poverilaca, gde se o~ekuju sli~ni rezultati kao
i sa Pariskim klubom. Zna~aj postignutog sporazuma je u tome to je ju-
goslovenskoj privredi stvoreno ,,vie prostora za njenu poslovnu aktivnost sman-
jenjem du`ni~kog tereta, vra}anjem poverenja u jugoslovenske institucije i ot-
varanjem vrata za bezbedniji ulazak inostranog kapitala u jugoslovensku privre-
du putem direktnih investicija. To je jedan od izuzetno va`nih uslova za pokre-
tanje investicione i ukupne aktivnosti i za uspeno sprovo|enje zapo~ete tranzi-
cije u naoj zemlji.
Na unutranjem planu su, tako|e, postignuti vidljivi, zavidni rezultati, ali su
oni ipak manji od postignutih rezultata na spoljnom planu, iako su ovi prvi bili
uslov za ove druge. Zapravo, sve to je ~injeno na drutveno-ekonomskom planu
u proteklom delu ove godine bilo je pripremanje uslova za intenzivniji i bezbe-
dan dolazak stranog kapitala u jugoslovensku privredu. Tom cilju su bile po-
dre|ene mere i reformski zahvati na planu: poreske politike, liberalizacije cena i
spoljno-trgovinskog poslovanja, monetarne i valutne stabilnosti, otvaranja proce-
sa privatizacije i dr. Ono to smeta i uti~e da postignuti rezultati na unutranjem
planu nisu potpuni je: jo uvek zna~ajna politi~ka nestabilnost, izra`ena u mi-
moila`enjima i me|usobnim sukobljavanjima partija na vlasti, jo nedefinisani sta-
tus savezne dr`ave i kompetencija njenih institucija (zapo~eto reavanje odnosa
Srbije i Crne Gore, povratak na Kosovo i Metohiju), pomanjkanje pravne infra-
strukture za puno funkcionisanje pravne dr`ave i jo prisutni zna~ajni komerci-
jalni i nekomercijalni rizici ulaganja u nau privredu.
Kada je re~ o promeni fiskalne, pre svega poreske politike, slobodno se mo`e
re}i da je ova promena bia na planu su`avanja ,,sive ekonomije, njenom usmer-
avanju u legalne tokove i pove}anju bud`etskih prihoda iz realnih izvora, ~iji se
zna~ajan deo u prethodnom re`imu preko verca, mita i korupcije slivao u d`epove
mo}nih pojedinaca. Merama poreske politike obezbe|en je ve}i priliv sredstava
u fond zdravstvenog, invalidskog i penzijskog osiguranja, utvr|enjem novog sis-
tema obra~una bruto zarada, kao i uvo|enjem obaveze uplate doprinosa na
odre|eni iznos zarade. Na taj na~in je oporezovan zna~ajan izvoz sredstava, koji
je zaposlenima ispla}ivan bez poreza i doprinosa, a u cilju o~uvanja socijalnog
mira (regres za godinji odmor, topli obrok, naknada za odvojen `ivot, prekovre-
meni rad i dr.). Pootrena je i kontrola pla}anja poreza i doprinosa na ispla}ene
zarade, ~ija se naplata ranije tolerisala, opet zarad o~uvanja socijalnog mira.
Rezultat takve fiskalne politike za prvih deset meseci u ovoj godini je realni po-
rast bruto prihoda bud`eta i fondova za 18,9% (bud`eta 19,4%, fondova 17,8%).
Najzna~ajniji deo ovih prihoda realizovana je kroz poreze (74%), kada je re~ o
javnim prihodima i doprinosima, kao i o prihodima socijalnih fondova. To je
Jugoslovenska privreda u prvoj godini tranzicije 73
gao i 285 mil. dolara, a ove godine je pao na samo 32 mil. dolara. Umesto toga
imamo drasti~no pove}anje uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koji
je podstaknut i nerealnim deviznim kursom.
U proteklom delu ove godine krajnje nezadovoljavaju}i rezultati su postignu-
ti u proizvodnji industrije i gra|evinarstva. Industrijska proizvodnja je u periodu
januar-oktobar 2001. bila manja nego lane u istom periodu za 1,4%, a gra|evin-
ska proizvodnja za 13%.
Tabela 1.
Vode}i ekonomski indikatori za SR Jugoslaviju
- % pove}anja/smanjenja u odnosu na prethodnu godinu -
Izvor: Savezni zavod za razvoj i ekonomsku politiku, SZS, bilteni NBJ i Saoptenje SZS.
* Mese~ni nivo.
** Indeksi: decembar teku}e prema decembru prethodne godine. Za 2001. godinu uzet je oktobar
u odnosu na isti mesec prethodne godine.
76 J. Todorovi}, V. Hamovi}, T. Milisavljevi}
jama koje sprovode tranziciju, koje nisu prole kroz lomove i ,,stresove kroz
koje je prola naa privreda. U tim zemljama bi se mogao tolerisati i pad
drutvenog proizvoda, ali u naoj privredi koja se nalazi na svega 40% nivoa
iz 1989. godine, takav rast je jednostavno izuzetno nizak i neprihvatljiv. Sa
takvim godinjim rastom trebalo bi nam najmanje 20 godina da dostignemo
nivo na kome smo bili 1989. godine. Nadajmo se da su sa onim to smo ove
godine postigli na vra}anju nae zemlje u me|unarodne institucije i finansi-
jske organizacije, sa postignutim i o~ekivanim otpisom dugova inostranim
poveriocima i sa zapo~etim tranzicionim procesima unutar zemlje stvoreni pre-
duslovi da u narednim godinama ostvarujemo znatno br`i privredni rast.
Pokretanjem sna`nog investicionog ciklusa sa o~ekivanim poja~anim prilivom
sve`eg inostranog kapitala, u najve}oj meri kroz direktne investicije u nau
privredu, trebalo bi da se stvore uslovi za ubrzani privredni rast u narednim
godinama, koji ne bi smeo da bude ni`i od 10%. Trebalo bi da se kre}e izme|u
10% i 15%.
Naravno, mi vie nemamo vremena za gubljenje, a otvorene su nam anse
da se u relativno kratkom vremenu izvu~emo iz duboke provalije i da uhva-
timo korak sa zemljama koje su poodmakle u tranziciji. Za to je neophodno
to pre otkloniti postoje}e prepreke, koje su izme|u ostalog posledica i
slede}eg:
Politi~ke nestabilnosti, zbog me|usobnog trvenja, netolerancije i neu-
va`ava-nja drugih miljenja. Neophodno je posti}i politi~ki konsenzus po
mnogim pitanjima, pre svih po pitanju: saradnje sa Hakim tribunalom,
ure|enja odnosa u federaciji, statusa Kosova i Metohije i njegovog vra}anja
u drutveno-politi~ki `ivot zemlje, uz povratak raseljenih lica na svoja ogn-
jita, kao i sprovo|enja procesa tranzicije.
Neadekvatne zapo~ete privatizacije preduze}a koja su ula u taj proces
po prethodnom Zakonu o privatizaciji. Nisu obezbe|eni uslovi da se podel-
jene besplatne akcije u prvom krugu privatizacije i kupljene akcije sa i bez
popusta u drugom krugu, to pre na|u na berzi hartije od vrednosti.
Kanjenja reforme pravosu|a i zakonodavstva, stoga je potrebno
ubrzati rad na zakonodavnoj proceduri, kako bi se to pre doneli novi ili mod-
ifikovali postoje}i zakoni od kojih zavisi br`i i ve}i priliv ino kapitala u nau
privredu.
Nedovrenog procesa ispravljanja dispariteta cena koje treba nastaviti,
kako bi se one do 2004. godine u sektorima energetike, telefonskih i komu-
nalnih usluga i primarne poljoprivredne proizvodnje, dovele na ekonomski
nivo, i time obezbedile ovim delatnostima normalno poslovanje i uklju~iva-
nje u tr`ine tokove.
78 J. Todorovi}, V. Hamovi}, T. Milisavljevi}
Korupcija
i paralelna privreda
86
87
Ljubomir Mad`ar*
,,
* Prof. dr Ljubomi Mad`ar, rektor Univerziteta ,,Bra}a Kari} .
**
Politi~ki i ekonomski koreni korupcije, u zborniku: Sistem i korupcija, Institut dru{tvenih
nauka, Centar za ekonomska istra`ivanja, Beograd, 2000, str. 25-40.
88 Ljubomir Mad`ar
KORUPCIJA I TR@ITE
mandom sve te klju~ne poluge drutvene mo}i, a druge nemaju nita od toga,
jasno je da o nekoj smislenoj politi~koj konkurenciji ne mo`e biti zbora i da
partija koja vlada privredom, a preko nje i nezavisno od nje i drugim seg-
mentima drutva, ima ogromne prednosti i da za dug dogledni period postaje
prakti~no nesmenjiva. U politi~ki sistem ugra|ena je na taj na~in jedna rigid-
nost koja je sli~na onoj koja karakterie jednopartijske sisteme socijalisti~kog
samoupravljanja ili neke druge varijante realnog socijalizma. Nadmo}na par-
tija ~vrsto je smetena u polo`aju u kome mo`e da kontrolie celo drutvo,
uklju~uju}i i bira~ko telo, umesto da bude pod njegovom kontrolom. Celokupni
politi~ki aran`man postavljen je naglavce, pa su zamenili mesta onaj koji tre-
ba da kontrolie i onaj koji treba da bude kontrolisan. To je neobi~an model
politi~ke organizacije drutva spoj autoritarne strukture koja opredeljuje sut-
inu sistema i demokratske forme koja ne predstavlja nita drugo nego njegovu
tanunu koprenu.
Nesmenjivost i neka vrsta neprikosnovenosti vlasti svakako unutar
ograni~enih ali zato nipoto kratkih vremenskih intervala ima za posledicu
da ona nije istinski ograni~ena ustavom i va`e}im zakonima, nego, naprotiv, i
same te zakone pretvara u instrumente svoje politi~ke mo}i. Ona to ~ini tako
to zakone pretvara u instrumente svoje politi~ke volje umesto da im se poko-
rava i prihvati ih kao ograni~enja koja svaku vlast treba da vezuju. Klasi~ni
Ciceronov postulat doslovno je preokrenut, ba kao to je preokrenuta i sama
logika i funkcionalna sutina celokupnog sistema: mo`e se re}i da on
funkcionie u znaku devize Non sub legem sed sub hominem drutveni poslovi
se obavljaju uz pot~injavanje ne zakonu nego ~oveku. Plebiscitarni cezarizam
je nita manje nego direktna negacija zakona. Mo}na vladaju}a ve}ina u svo-
joj zakonodavnoj delatnosti direktno zadire u sferu ljudskih prava i sloboda koji
bi morali da budu neprikosnoveni i, s druge strane, bespotedno ukida tradi-
cionalna podru~ja demokratskog samoupravnog odlu~ivanja (kao npr. ono na
univerzitetu) koja su predstavljala nedodirljiva ostrva demokratije i svojim di-
rektnim i posrednim uticajima trajno razvijala i ja~ala demokratiju u drutvenoj
zajednici kao celini. Zakoni su pretvoreni u sredstvo obra~una sa politi~kim
protivnicima i autonomnim politi~kim grupama koje za autoritarnu vlast pred-
stavljaju smetnju.
Vlast crpe ogromnu mo} iz toga to sebi dozvoljava da zakon primenju-
je po logici politi~ki instrumentalizovane diskrecije. Kad joj odgovara, ono se
`estoko i naglaeno pozove na zakon, a kad joj je zakon smetnja, ona ga jed-
nostavno ignorie. U pravom demokratskom poretku, tj. takvom u kome je os-
igurana i stalno delatna konkurencija pribli`no ujedna~enih i ravnopravnih poli-
ti~kih takmaca, to ne bi bilo mogu}e jer bi ve} na slede}im izborima sleteo s
100 Ljubomir Mad`ar
vlasti svaki onaj koji u tom stilu zloupotrebljava zakon. Me|utim, tamo gde
upravlja~ki vrh ima kontrolu nad bira~kim telom, ti rizici su uklonjeni i zakon
se od sredstva kontrole mo}i pretvara u instrument mo}i. Sli~an efekat ima i
selektivna primena zakona koja omogu}ava surove obra~une sa nepo}udnim
subjektima, a u isto vreme stvara ogromnu pravnu i institucionalnu nesigurnost
koja dodatno pomera odnose mo}i u prilog upravlja~kog vrha a na tetu naro-
da. Selektivna i teko predvidljiva primena zakona unosi u jugoslovensku
drutvenu stvarnost verovatno najdrasti~niji oblik nejednakosti nejednakost
u odnosu na va`enje i primenu zakona. U tome su nae prilike sli~ne pred-
modernim, feudalnim socijalnim aran`manima u kojima je ve} u samom star-
tu bila uspostavljena principijelna nejednakost u tretmanu samih pojedinaca,
tj. podela gra|ana na one neopozivo povla}ene i one druge koji su trajno os-
tajali gra|ani drugog reda.
Posebno treba ista}i ekstenzivnost, zbunjuju}u kompleksnost i netrans-
parentnost pravnog sistema. Takav sistem je teko upoznati i jo te`e na}i na~in
prilago|avanja njegovim odredbama. Zakoni su protivre~ni u samima sebi,
izme|u sebe i u kontradikciji su sa ustavnim odredbama. Situacija je dalje
ote`ana time to su i sami ustavi protivre~ni u sebi i izme|u sebe, a u isto vreme
u kontradikciji sa savremenim pravnim standardima u svetu. Preterana
slo`enost beznade`no odsustvo ~ak i golog minimuma prozra~nosti pravne reg-
ulative u nekoj je meri smiljeno stvorena, kao na~in u~vr}ivanja kontrole
vlasti i administracije nad drutvom. Me|utim, opisanom regulativnom haosu
sigurno su doprineli i drugi ~inioci, nedostatak pravne kulture i niska stru~nost
i onih koji formuliu i onih koji sprovode propise. Bio bi to interesantan, iako
nipoto jedinstven, slu~aj da nedovoljna osposobljenost i nizak profesionalni
nivo ide u prilog onih koji su nosioci ovih neslavnih atributa.
U takvom sistemu nemogu}e je koliko-toliko uspeno obavljati bilo
kakve poslove, a da se istovremeno potuju svi zakoni. Naprotiv, i minimalne
aspiracije da se radi efikasno podrazumevaju svakodnevno krenje ve}eg
broja propisa. Stoga je u formalnom pogledu svaki delatni subjekt mno-
gostruko kriv, broj prekraja po pravilu je utoliko ve}i ukoliko je posma-
trani akter vie posve}en svojoj misiji i imperativu valjanog obavljanja svo-
jih poslova. Samo se po sebi razume da se zakonski prekraji pomno i sis-
tematski registruju i da se te informacije pa`ljivo klasifikuju i ~uvaju. To je
jedno od najmo}nijih sredstava kontrole vlasti nad ljudima. Svako je kriv i
svako je potencijalno okrivljen, a da li }e ta velika permanentna pretnja biti
i aktivirana zavisi od toga da li }e i kad neko otkazati poslunost ili ~ak sebi
dozvoliti i bla`e oblike skretanja sa linije koju je postavila vlast. Ovakav
odnos ne predstavlja korupciju u klasi~nom smislu, ali je korupciji veoma
Politi~ki i ekonomski koreni korupcije 101
* * *
Citirana literatura:
Slobodan Vukovi}*
(25,7%) smatra da je re~ samo o nekima, a bezna~ajan broj ispitanika (0,3%) sma-
tra da korupcije nema. Generalno posmatrano, stepen korumpiranosti optinskih
uprava i slu`bi, bez obzira na to ko da je u njima na vlasti, bio je veoma visok, s
tim da su optinske vlasti neto podmitljivije (indeks 3,78) od optinskih
slu`benika (indeks 3,51). To je posledica njihove ve}e mo}i i vlasti.
Korumpiranost optinskih slu`bi i vlasti (posmatrano odvojeno) u gradovima gde
je vladala opozicija, prema javnomnjenjskoj anketi, bila je ista (Kramerov v <
0,115) kao u gradovima gdje su na vlasti tada bili vladaju}a socijalisti~ko-julovs-
ka koalicija i radikali.
Gotovo je identi~na situacija kad je re~ o gradskim upravama. Zapravo, go-
tovo tri petine (57,1%) gra|ana Srbije smatra da je korupcija u njima rairena mno-
go i veoma mnogo. Nasuprot tome, samo 7,4% gra|ana smatra da je ima malo i
veoma malo. Druga~ije re~eno, gra|ani smatraju da je korupcija gradskih vlasti
i njenih slu`bi veoma visoka (indeks 3,83). Razlika izme|u tadanje opozicije
Zajedno i ostalih stranaka leve koalicije na vlasti, po stepenu korumpiranosti, bez
obzira na to da li je re~ o gradskoj upravi (izbornih mesta u upravi), ili gradskim
slu`bama, statisti~ki su bezna~ajne (Kramerov v< 0,117)2.
Sli~na je situacija i kada je re~ o partijskim zvani~nicima na lokalnom nivou.
Njihova korumpiranost je evidentna, s tim to je teko razdvojiti u kojoj meri je
re~ o korupciji, a u kojoj o reketu, ili, pak, ~istom kriminalu, poto se oni prekla-
paju. Rezultati istra`ivanja pokazuju da dve petine (41,9%) ispitanika smatra da
lokalni funkcioneri, svi ili ve}ina, uzimaju mito. Istovremeno, tre}ina (31,1%) ispi-
tanika izjavljuje da to rade samo neki, a samo 6,7% gotovo nijedan. Zna~i, lokalni
partijski aktivisti su visokokorumpirani (indeks 3,22). S obzirom na to ko je bio
na vlasti na lokalnom nivou (Zajedno ili socijalisti, JUL i radikali), razlike su i u
ovom slu~aju, kao i u prethodnim, statisti~ki bezna~ajne (Kramerov v = 0,086).
Podmitljivost lokalnih vlasti nisu samo percipirali gra|ani Srbije, ve} i privatni pre-
duzetnici. Naime, indeks podmitljivosti lokalne vlasti prema privatnim pre-
duzetnicima je neto manji i iznosi 2,8. To proizlazi iz ~injenice da su privatni pre-
duzetnici vie upu}eni na slu`be ~ije su kompetencije koncentrisane ili su pod di-
rektnom kontrolom viih nivoa (republi~kih i saveznih) vlasti. Istovremeno, kada
je re~ o kvalitetu usluga lokalne vlasti, privatni preduzetnici je loe procenjuju (in-
deks 3,02), a to zna~i da ona na lo na~in obavlja jednu od svojih klju~nih funkci-
ja. Poznato je da lokalna (samo)uprava u Srbiji ima veoma ograni~ene funkcije.
Iz ograni~enih funkcija proisti~u i ograni~ene mogu}nosti za veli~inu i obim ko-
rupcije. Otuda bi bilo logi~no da je i korupcija slabo razvijena. Naprotiv, korup-
a ponekad i kriminal. Naravno, politi~ka vlast, koja dr`i monopol nad represiv-
nim aparatom, to }e, zavisno od trenutnih interesa, u svojoj propagandnoj retori-
ci jednom negirati, a drugi put predstaviti kao moderan na~in vo|enja politike. Nita
ne menja na stvari da li je re~ o lokalnom ili viem nivou, s tim da su poreski ili
korupcionaki potencijali republi~kog preduze}a, logi~no, daleko ve}i nego
lokalnog. O sli~nom ponaanju politi~kih stranaka, kada do|u na vlast u naim
uslovima (kontrole sudstva od politi~ke vlasti), upu}uje jo nekoliko ~injenica.
Prvo, politi~ke stranke od privrednih subjekata skupljaju dobrovoljni prilog za svo-
ju delatnost, to se povremeno pretvara u pravi reket. Kod bivih opozicionih
stranaka, to se pravdalo ~injenicom da im je novac neophodan za skidanje autori-
tarnog i korumpiranog re`ima. Stranke na vlasti pravdaju uzimanje reketa time da
vlast kota i da se mora platiti, jer i oni sami od nje imaju odre|ene koristi. Kao
to vidimo, obrazlo`enje nije teko na}i; posebno u situaciji kontrole medija od
vlasti. Drugo, tamo gde su na vlasti svojim ljudima nametaju poslove (koje fi-
nansira gradska ili optinska vlast) po znatno ve}im cenama od tr`inih, zna~ajna
je korupcija pri javnim nabavkama na lokalnom nivou. Optu`be drugih politi~kih
stranaka vlast kategori~ki demantuje. Kada se eventualno i do|e do dokaza,4 u
opravdavanju se pribegava iskazu da je to radila i prethodna vlast. Na internim sas-
tancima to se pravda ~injenicom da su u pitanju pojedinci zaslu`ni za osvajanje ili
zadr`avanje vlasti, zbog ~ega moraju biti i nagra|eni. Tre}e, dodela atraktivnog
poslovnog prostora na kori}enje, to je u nadle`nosti lokalne vlasti, naj~e}e se
vri uz korupciju ili, pak, dodeljuje svojim aktivistima kao nagrada za verno
slu`enje stranci. ^etvrto, kao to smo rekli, dodela stalnih ili privremenih dozvola
za gradnju ili postavljanje kioska u atraktivnim gradskim zonama obavlja se po
partijskoj liniji (nagrada za poslunost), ili za novac. Imaju}i izlo`eno u vidu, vie
je nego jasno da se u fenomenu korupcije krije jedan od klju~nih razloga zato su
mesta u lokalnoj (samo)upravi toliko na ceni. Re~ je o tome da je korupcija ~esto
unapred ukalkulisana kao jedan od izvora prihoda. To dokazuje masovan prelaz
srednjih i ni`ih struktura dosadanje vlasti i socijalisti~kih menad`era privatnih i
drutvenih preduze}a u stranke DOS-a. Oni daju primer i ostalima. Istovremeno,
svedoci smo naglog uve}anja ~lanstva svih do ju~e opozicionih (a sada vladaju}ih)
stranaka. Ovo se potvr|uje bez izuzetka, posle pobede na izborima, s jedne strane,
i naglog osipanja ~lanstva kod ~lanica stranaka bive vladaju}e koalicije, s druge
strane. Uve}anje ~lanstva srazmerno je rastu njenog rejtinga me|u bira~ima u
javnomnjenjskim prognozama, odnosno njihove procene sadanjeg i budu}eg koti-
ranja preferirane stranke na hijerarhijskoj lestvici vlasti. To zna~i da novac uopte
ne razlikuje strana~ke boje i obele`ja.
4 Primer: Gradska vlast u Beogradu podelila je oko 700 stanova u periodu 1997-2000. g.
110 Slobodan Vukovi}
Gorana Krsti}*
i grupa autora
Tabela 1.
Kretanje drutvenog proizvoda i sive ekonomije
1
Podaci izvedeni na osnovu procene SZS drutvenog proizvoda za 1997. i realnog kretanja
prema cenama 1994, a prera~unato po kursu iz 1997. od 5,998 dinara za 1 SAD dolar.
2
Za period 1991-1995. prema: Procena sive ekonomije za 1995. sa osnovom dosadanjih i
predlogom novih mera, Ekonomski institut, Beograd, 1996. prera~unato u SAD dolare iz 1997.
Obim sive ekonomije 115
Slika 1.
Siva ekonomija i registrovani drutveni proizvod SRJ
160 150,3
140 126
120 104,6
99,8
84,9 89,6 89,6
u dinarima
100
74,1 75,7
80 65,8
60
40
20
0
Trgovina Poljoprivreda Zanatstvo Finansijske Gra|evinarstvo
usluge
Tabela 2.
Odnos sive ekonomije i drutvenog proizvoda
u % od u % od
registrov. DP ukupnog DP
1991. 31,6 24,0
1992. 41,7 29,4
1993. 54,4 35,2
1994. 44,7 30,9
1995. 40,8 29,0
1997. 34,5 25,7
Slika 2.
U~e}e sive ekonomije u ukupnom drutvenom proizvodu u SRJ
1993.
1997.
1991.
35%
26%
24% 65%
74%
76%
Siva ekonomija
Registrovani dru{veni proizvod
Obim sive ekonomije 117
U takvim uslovima, borba protiv sive ekonomije nije mogla dati ve}e rezul-
tate. Njen obim je, u 1997. godini u odnosu na 1995, ipak smanjen za oko 4%. U
odnosu na registrovani drutveni proizvod, nivo sive ekonomije smanjen je sa
40,8% u 1995, na 34,5% u 1997. godini. To zna~i da je na svakih 100 dinara reg-
istrovanog drutvenog proizvoda ostvareno jo 34,5 dinara drutvenog proizvo-
da u sivoj ekonomiji (pod pretpostavkom da se deo sive ekonomije koji je, even-
tualno, ve} obuhva}en u zvani~nim obra~unima drutvenog proizvoda, mo`e zane-
mariti). Njeno u~e}e u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti smanjeno je sa 29% u
1995. na 25,7% (slika 2). Ipak, siva ekonomija jo uvek daje zna~ajan doprinos
ukupnoj ekonomskoj aktivnosti uz sve negativne posledice koje prate privredni
razvoj u takvim uslovima.
onda proizilazi da u sivoj ekonomiji radi oko 1,2 miliona lica. Ovako impozan-
tan broj u~esnika u sivoj ekonomiji dobija druge ekonomske dimenzije, ako se
zna da skoro 40% u~esnika ostvaruje mese~ne prihode ispod 600 dinara.
Me|utim, prose~ni prihodi u sivoj ekonomiji kao celini nisu niski iznose 1298
dinara i manji su samo za 22,6% od prose~nih prihoda u formalnom sektoru4 koji
iznose 1677 dinara. Atraktivnost skrivenog tr`ita, me|utim, le`i u ~injenici da
su prose~ni prihodi po danu za 46% ve}i u odnosu na regularno tr`ite.
Tabela 3.
Globalna struktura tr`ita rada, u %
skoro dva puta (1,89) manji na skrivenom u odnosu na regularno tr`ite. Utroeno
radno vreme u sivoj ekonomiji je iznosilo 11,6, a u formalnom sektoru (sa prekovre-
menim radom) 21,9 dana u mesecu (decembar 1997).
Tabela 4.
Struktura stanovnitva (15-75g.) i tr`ite rada
Podaci ankete pokazuju da se na skrivenom tr`itu anga`uje veliki broj lica koja
ve} imaju redovan posao na regularnom tr`itu. Skoro tre}ina zaposlenih (31,9%),
zatim 23,9% poljoprivrednika, 15,8% vlasnika i suvlasnika privatnih ili meovitih
firmi, 14,7% poma`u}ih ~lanova na poljoprivrednom imanju ili porodi~noj firmi,
10,7% slobodnih profesija i 100% samozaposlenih u~estvuju na skrivenom tr`itu
rada (tabela 4). Ova lica ~ine prete`ni deo ponude na skrivenom tr`itu rada (75,3%),
a manji deo (24,7%) ~ine lica koja nemaju redovan posao. Preko jedne petine (21,9%)
ovih lica (bez redovnog posla) u~estvuje na skrivenom tr`itu rada, i to 17,6% lica
bez redovnih prihoda i 27% lica sa li~nim prihodama. Od ukupnog broja penzion-
era na skrivenom tr`itu rada u~estvuje 17,3%. Kada se uzmu u obzir i penzioneri
koji su se u anketi izjasnili da obavljaju redovan posao mo`e se re}i da vie od 1/3
penzionera aktivno radi (redovno ili povremeno). Nezaposleni se, tako|e u visokom
procentu, anga`uju na skrivenom tr`itu rada (38,8%).
120 Gorana Krsti}
Tabela 5.
Siva ekonomija prema teritoriji
6 U aktivna lica su uklju~ena sva lica koja imaju osnovni posao kojim sti~u sredstva za `i-
vot i nezaposleni.
7 Nije obuhva}ena populacija Albanaca (kao ni u popisu stanovnitva 1991).
Obim sive ekonomije 121
Slika 3.
Prose~ni dnevni prihodi (po u~esniku) u sivoj i registrovanoj ekonomiji u
Crnoj Gori i Srbiji
8 Procena sive ekonomije za 1995. sa ocenom dosadanjih i predlogom novih mera, Eko-
nomski institut, Beograd, 1995.
Obim sive ekonomije 123
Tabela 6.
Regularna i siva ekonomija prema delatnostima
Slika 4.
Prose~ni dnevni prihodi u sivoj i regularnoj ekonomiji prema delatnostima
25 23,9
20
17,2
u mlrd USA
15 14,8
11,9 12,2 13
10 7,5 7,2
6,5 5,5 5,3 5,1
5
0
1991 1992 1993 1994 1995 1997
Tabela 7.
Siva ekonomija prema sektoru svojine u~esnika u osnovnom poslu
Ukupno U~esnici, u %
Drutvena 100 32,4
Privatna 100 8,8
Meovita 100 78,8
Zadru`na 100 ...
-kaznene mehanizme nije dalo `eljene rezultate. Kao to su uzroci stvaranja sive
ekonomije multidimenzionalni, tako i njena integracija u formalnu ekonomiju
mora biti oslonjena na vie razli~itih metoda, kako bi se uticalo na realne uzroke
egzistencije neformalnog sektora i poslovnih operacija koje izlaze iz okvira za-
konske regulacije.
Uspena borba protiv sive ekonomije zahteva politiku koja }e po}i od os-
novnih uzroka i mehanizama koji doprinose razvoju sive ekonomije, a to su preter-
ano poresko optere}enje, preterana regulacija ekonomskog `ivota i slabosti
funkcionisanja dr`avnih organa. Samo takva politika, politika koja je usmerena
na uzroke, a ne na posledice, mo`e doneti legalizaciju sive ekonomije, odnosno
formalizaciju i uklju~ivanje u ukupnu ekonomsku aktivnost i podvrgavanje
poreskom sistemu. Isklju~ivo oslanjanje na administrativne metode i kazne, a bez
uklanjanja osnovih uzroka, donelo bi gubitak ekonomske aktivnosti i stvarnog
drutvenog proizvoda zemlje, poto bi smanjilo sivu ekonomiju, a ne bi u odgo-
varaju}oj meri pove}alo aktivnost u formalnom sektoru.
Borba protiv sive ekonomije nema perspektive na uspeh bez ekonomske re-
forme i stvaranja uslova za puni privredni prosperitet. Ukoliko formalni sektor
nije u stanju, iz bilo kojih razloga, da anga`uje raspolo`ivu radnu snagu i obezbe-
di zarade od kojih se mo`e pristojno `iveti, tada administrativno guenje sive
ekonomije ne}e biti uspeno, poto se na taj na~in ugro`ava egzistencija velikog
broja ljudi koji tada svoj jedini izvor zarade nalaze bave}i se raznim poslovima
sive ekonomije.
Prvi preduslov uspene politike jeste nastavak tranzicije privrednog sistema
ka standardnom tr`inom modelu, to obuhvata dalekose`ne privrednosistemske
promene, kao i promene preovla|aju}e filozofije ekonomske politike. Ubrzanje
tranzicije je preka potreba, ne samo zato da bi se suzbila siva ekonomija, ve} i da
bi bilo izbegnuto neminovno produbljivanje privredne krize i bili stvoreni uslovi
za dugoro~an privredni rast.
Za destimulisanje sive ekonomije najva`niji element tranzicije je iroka lib-
eralizacija ekonomske aktivnosti, odnosno ukidanje restriktivnih reenja u
privrednosistemskom zakonodavstvu. Svaka regulativa, a posebno ona koja nije
u skladu sa tr`item i tr`inim na~inom poslovanja, stvara podsticaje za prelazak
ekonomskih aktera iz legalnog (formalnog) u neformalni sektor. (Kako ka`e jed-
na definicija, siva ekonomija je ekonomija koju je dr`ava svojom politikom izgu-
rala iz legalnosti.) Stoga je va`an metod suzbijanja sive ekonomije stvaranje pod-
sticajnog ambijenta za delatnost u formalnom sektoru kroz radikalno smanjenje
regulacije i stavljanje van snage restriktivnih propisa, kao to su:
Liberalizacija spoljnotrgovinskog re`ima, odnosno ukidanje adminis-
trativnih metoda vo|enja trgovinske politike, a posebno na strani uvoza (kvote,
Obim sive ekonomije 127
10 Videti, na primer: Alejandro Portes, Bypassing the Rules: The Dialectics of Labor Market
Standards and Informalization in Less Developed Countries, John Hopkins University, mimeo, 1994.
128 Gorana Krsti}
odnos trokova u ova dva sektora i ne bi bila dovoljno uverljiva ekonomskim ak-
terima, te je treba izbegavati.
Smanjenju sive ekonomije doprinele bi mere tranzicije i u drugim oblasti-
ma privrednog zakonodavstva. Tako bi iroka privatizacija i ulazak stranog in-
vesticionog kapitala, uz uspostavljanje i odbranu ~vrstih ,,pravila igre, doprineli
razmahu legalnog sektora i potiskivanju sive ekonomije.
Sa napretkom tranzicije i njenim okon~anjem brojne neformalne aktivnosti
postale bi neatraktivne i neefikasne same po sebi, po sili ekonomskih zakonitosti,
te bi se neformalni sektor bitno smanjio.
Poreski teret formalnog sektora je u Jugoslaviji izuzetno visok. U~e}e
poreza i doprinosa u drutvenom proizvodu prelazi jednu polovinu, dok je u~e}e
javnih rashoda jo ve}e (razlika se izra`ava deficitima). Stope poreza (i doprinosa)
su neobi~no visoke: i kod zarada (~ak oko 120% na neto zarade) i kod poreza na
promet i akciza i kod carina. Takva poreska politika direktno podsti~e ekonomske
aktere na evaziju i prelazak u sivu ekonomiju. Stoga je va`na mera smanjenja sive
ekonomije, zajedno sa boljim radom poreskih organa, smanjenje poreskih stopa
i poreskog tereta u celini. Kada je poreski teret bitno smanjen, tada je i podsticaj
ilegalnom izbegavanju poreza znatno manji. Jedna zemlja sa niskim dohotkom
po stanovniku, kao to je Jugoslavija, trebalo bi da ima u~e}e fiskalnog sistema
u drutvenom proizvodu od 30-35% da bi odr`ala stabilnost i kompetitivnost svo-
je ekonomije. Ukoliko je to nedosti`no u bli`oj budu}nosti, cilj bi morao biti sma-
njenje u~e}a fiskusa u drutvenom proizvodu bar na 40-45%.
Previsoki porezi stvaraju poznatu negativnu spiralu: izbegavanje poreza navo-
di dr`avu da pove}a poreske stope kako bi obezbedila potreban prihod, to vodi
daljem pove}anju poreske evazije i smanjenju poreske baze; tome sledi manja
naplata poreza, izrazita nepravednost (jer neki poteno pla}aju poreze, dok drugi
to ne ~ine) i dalje pove}anje poreskih stopa. Krajnji rezultat je mali poreski pri-
hod i teko optere}enje onih koji pla}aju poreze i dalje irenje sive ekonomije.
Poreska politika mora biti suprotna od dosadanje: umesto pove}anja stopa
na smanjenu poresku osnovicu, potrebno je smanjiti poreske stope i primenjivati
ih na proirenu poresku osnovicu. Time }e se ubrani poreski prihod pove}ati u
odnosu na sadanji, a u~esnici u sivoj ekonomiji dobiti sna`an podsticaj za le-
galizaciju.
Pored kazni, poreska politika trebalo bi sa uti~e na pove}anje naplate
poboljanim servisiranjem poreskih obveznika (obavetavanje, upoznavanje sa
propisima i pravima itd.) i stvaranjem moralnog pritiska koji bi bio usmeren na
pove}anje sada slabog poreskog morala.
Izvor za smanjenje poreskih stopa je redukcija javne potronje, jer postoje}i
koncept zadovoljenja kolektivnih potreba nije ni realan ni odr`iv. Jugoslavija je
130 Gorana Krsti}
Me|unarodno
ekonomsko okru`enje
SR Jugoslavije
134
135
Veljko Radovanovi}*
1 Prema podacima World Development Report 2000/2001 Attacking Poverty, Published for
the World Bank, Oxford University Press, pp. 295.
Globalizacija i polarizacija razvoja savremenog sveta 137
dinami~nu stopu rasta. U prilog ovome govori podatak da su SDI u 1985. godi-
ni iznosile 53,3 milijarde dolara da bi u 1990. dostigle nivo od 193,4 milijarde
dolara odnosno u 1998. godini 619,3 milijarde dolara. Nije bezna~ajno ovde
napomenuti da SDI, pored ostalog, imaju poseban zna~aj na dinamiku ukupnog
privrednog razvoja, imaju}i u vidu ~injenicu da ,,paketi" sadr`e, osim kapitala, i
nematerijalne resurse kao to su nova znanja, tehnologije, organizaciona reenja,
marketing i menad`ment reenja i tehnike i sl. Na taj na~in SDI postaju na-
jpouzdaniji kanal kojim se prenosi tehnoloka komponenta, to je u stvari bazi~na
osnova savremenog rasta i razvoja.
Globalni sistem svetske privrede o kome se uglavnom govori kao o global-
nom kapitalisti~kom sistemu otvorene tr`ine privrede pogoduje kretanju finan-
sijskog kapitala u podru~ja gde mu je najunosnije, stvaraju}i tako gigantski cirku-
lacioni sistem koji usisava kapital u finansijsko tr`ite u centru, a potom ga is-
pumpava na periferiju bilo neposredno u vidu kredita ili portfolio ulaganja bilo
posredno bilo preko multinacionalnih kompanija.2
Nezadr`ivi prodor u oblasti informatike i stvaranja mre`e informati~kog sis-
tema omogu}io je kreiranje i oblikovanje novog tehnolokog na~ina komunici-
ranja u oblasti elektronske razmene informacija i povezivanje proizvo|a~a i
potroa~a preko multimilionske mre`e ra~unara.
Rapidno opadaju}e u~e}e trokova transporta u ceni robe te s tim u vezi
gotovo zanemarljivi trokovi komuniciranja su preduslovi za stvaranje novih
pogodnijih mogu}nosti alociranja faktora proizvodnje i razvoja tr`ine i institu-
cionalne infrastrukture u globalnim razmerama.
Nema sumnje, dakle, proces globalizacije je u velikoj meri doprineo ubrza-
nju svetskog razvoja uopte. Me|utim, stvarne efekete ovoga procesa u praksi ko-
riste samo jaki, sposobni, umeni i prilagodljivi. Uglavnom one zemlje koje su
to na vreme shvatile orijentiu}i se na spoljno tr`ite i s tim u vezi dosti`u}i na
taj na~in ve}i stepen integrisanosti u svetsku privredu do`ivele su veoma dina-
mi~an rast i razvoj dovode}i do, moglo bi se slobodno re}i, ,,procvata" pojedinih
regiona sveta (isto~na Azija) prevode}i ih tako iz drutva najnerazvijenijih gde
su se nalazili pre tri-~etiri decenije u drutvo najrazvijenijih zemalja i delova sve-
ta. Pove}anje `ivotnog standarda kod tih zemalja imalo je direktnog uticaja na
razvoj ukupnih demokratskih procesa u njima i stvaranje pretpostavki za razree-
nje takvih ekonomskih problema kakvi su, primera radi, zatita `ivotne okoline,
poboljanje uslova rada itd.
Ve} smo napomenuli da savremeni svet, svet u kojem `ivimo, karakterie brz i
dinami~an razvoj (tehni~ko-tehnoloki, nau~ni, strukturni, razvoj ideja jednom re~i
drutveni i ekonomski razvoj u celini). Me|utim, u zavisnosti od istorijskih, prirod-
nih, drutvenih, tehni~kih i brojnih drugih faktora ekonomske i neekonomske prirode,
koji determiniu rast i razvoj, savremeni svet karakterie veoma izra`ena bipolarnost
u razvoju izme|u pojedinh zemalja pa i ~itavih geografskih podru~ja i kontinenata.
Istra`ivanja su pokazala da je svetaska privreda rasla u posleratnom razdoblju
verovatno br`e nego u ma kom drugom razdoblju istorije. Prema podacima A.
Medisona (Angus Maddison) drutveni proizvod (GDP) sveta u periodu 1950-1987.
rastao je po prose~noj godinjoj stopi od 4,2%. Isti autor iznosi podatak da je rast GDP
u periodu 19001950. godine iznosio prose~no godinje 2,1%. Agregatna godi{nja
stopa rasta u celom razdoblju 19001987. iznosila je 3,0%, s tim to je, posmatrana
po zemljama i regionima bila veoma razli~ita.3 Prema podacima Svetske banke,
prose~na stopa rasta GDP 19901999. godine u svetu iznosila je 2,5%.
Me|utim, sama ~injenica da od ukupnog svetskog stanovnitva (5,98 milijardi)
75,5% `ivi u nedovoljno razvijenim zemljama, raspola`u}i samo sa 11,9% svetskog
drutvenog proizvoda, dok na drugoj strani 24,5% svetskog stanovnitva otpada na
srednje i visokorazvijene zemlje, raspola`u}i sa 88,1% drutvenog proizvoda, re~ito
govori o ogromnim ekonomskim razlikama me|u zemljama na naoj planeti.4
No kada govorimo o pojmovima ,,razvijena zemlja" odnosno ,,nerazvijena zem-
lja" potrebno je imati na umu neke ~injenice. Naime, kao kriteriji za iskazivanje
privredne razvijenosti, odnosno nerazvijenosti jedne zemlje ili regiona mogu se uzeti
razli~iti pokazatelji. U literaturi se za me|unarodna pore|enja obi~no kao kriteriji ste-
pena razvijenosti koristi per capita dohodak (GDP ili GNP). Me|utim, nerazvijene
zemlje, odnosno ,,zemlje u razvoju" (termin kojim se zvani~no koriste UN) nisu jed-
na monolitna grupa ve} naprotiv, izme|u njih postoje zna~ajne me|usobne razlike.
Ipak, svima njima su zajedni~ke neke opte karakteristike o kojima treba voditi ra~una
prilikom makroekonomskog ispitivanja dinamike i nivoa razvoja. Posebno je va`no
da se uporednom analizom pored pokazatelja ovog per capita dohotka, uzmu u obzir
i neki drugi drutveni uslovi kao to su: demografske karakteristike, struktura proizvod-
nje, socijalni, ekonomski i politi~ki sistem, istorijska uslovljenost itd.
3 Angus Maddison, The World Economy in the 20th Century, Development Center Studies OECD
Paris, 1989, pp.14. Analizom su obuhva}ene 32 reprezentativne zemlje (zemlje ~lanice OECD, SSSR,
devet azijskih i pet latinoameri~kih zemalja). Posmatrana skupina zemalja u 1980. godini je raspola-
gala sa 76% ukupnog svetskog stanovnitva, 85% ukupnog GDP i 79% ukupnog svetskog izvoza.
4 World Development Report 2000/2001 Attacking Poverty, Published for the World Bank,
Oxford University Press, pp. 275.
Globalizacija i polarizacija razvoja savremenog sveta 139
Tabela 1.
Klasifikacija zemalja sveta prema nivou razvoja mereno per capita
GNP u 1999. godini
5 Paul A.Samuelson, Ekonomija, prevod, Savremena administracija, Beograd, 1969, str. 803.
6 Prema ovoj metodologiji u 1999. godini u zemlje sa najni`im dohotkom svrstane su ze-
mlje sa GNP per capita do 755 USD, sa ni`im srednjim dohotkom od 755-2995, vi{im srednjim
dohotkom 2996-9265 i visokodohovne zemlje preko 9266 USD per capita.
140 Veljko Radovanovi}
Tabela 2.
Izvor: World Development Report 2000/2001, Attacking Poverty, Published for the World Bank,
Oxford University Press, pp. 274-275.
Globalizacija i polarizacija razvoja savremenog sveta 141
DIFERENCIJALNI RAST
Tabela 3.
Dinamika kretanja stanovnitva, radne snage i GNP per capita
u novoindustrijalizovanim zemljama isto~ne Azije i Kine
Skoro da i nije potrebno posebno isticati da razvojni ,,bum,, svih napred nave-
denih zemalja nije uniforman. Postoje dosta velike razlike nivoa ekonomskog i
tehnolokog razvoja u ovom ogromnom regionu. Tako, na primer, najmnogoljudni-
je zemlje (Kina i Indonezija), iako ve} du`i niz godina imaju relativno visoke stope
rasta, jo uvek se nalaze u grupi zemalja sa niskom dohotkom jer su imale veoma
niske startne osnove. Nasuprot njima, zemlje poput Ju`ne Koreje, Tajlanda,
Singapura itd. koje su ranije zapo~ele otvaranje prema svetu ugledaju}i se na Japan
po sistemu, kako to metafori~no ~esto vole da ka`u njihovi ekonomisti ,,gusaka u
letu" gde Japan vide kao pticu predvodnicu koju slede sada se svrstavaju u red naj-
razvijenijih zemalja sveta.
Neto ni`u stopu privrednog rasta, mada tako|e dosta zavidnu, ako se ima u
vidu njihova visoka startna osnova u odnosu na isto~noazijske novoindustrijalizo-
vane zemlje, poslednjih dvadeset godina imala je grupa najrazvijenijih visokoin-
dustrijalizovanih zemalja (zapadna Evropa, SAD, Kanada, Australija i Japan).
Tabela 4.
Dinamika kretanja stanovnitva, radne snage i GNP per capita
u najrazvijenijim zemljama sveta
Izvor: World Development Report 2000/2001. Attacking Poverty, World Bank, Oxford University
Press i World Bank Atlas, 2000.
Globalizacija i polarizacija razvoja savremenog sveta 145
Iako su stope rasta GNP per capita kod najve}eg broja najrazvijenijih zemalja
sveta tokom celog posmatranog perioda bile dosta dinami~ne, neto sporiji rast
uo~ava se tokom devedesetih u odnosu na osamdesete godine. Istovremeno, sko-
ro kod svih posmatranih zemalja GNP per capita rastao je br`e od rasta za-
poslenosti, to govori da je rasla produktivnost rada.
Nasuprot pomenute dve grupacije zemalja, koje su imale brz i dinami~an
razvoj, sasvim suprotna kretanja imale su zemlje centralne i isto~ne Evrope (zem-
lje u tranziciji) i najnerazvijenije zemlje sveta locirane uglavnom u podru~ju sup-
saharske Afrike.
Od ukupno 23 zemlje centralne i isto~ne Evrope za koje postoje zvani~ni po-
daci koje prati Me|unarodna banka, njih petnaest je imalo negativan stepen rasta
GNP per capita. Mada u ovim izvetajima nema podataka za Bosnu i Hercegovinu
i SR Jugoslaviju, nije nam nepoznato da su i ove dve zemlje imale negativna
privredna kretanja i vrtoglavi pad bruto nacionalnog proizvoda per capita.
Premda su ispo~etka bila predvi|anja da }e sa padom Berlinskog zida, uki-
danjem jednopartijskog sistema i prelaskom na tr`ini model privre|ivanja u
bivim zemljama socijalizma biti otvoren put za brz razvoj i dostizanje onih atribu-
ta kojima se karakteriu zemlje razvijene tr`ine privrede, stvarnost je ila sasvim
drugim putem. Nije se uzimao u obzir faktor vreme, kao va`na dimenzija svakog
razvoja, pa se bive socijalisti~ke zemlje sada posle skoro deset godina recesir-
ane tranzicije nalaze pred otvorenim pitanjima kako obezbediti potreban nivo i
dinamiku privrednog razvoja u tr`inim uslovima privre|ivanja uz smanjenje
uloge dr`ave i ja~anje uloge pojedinca i grupa i uz istovremenu promenu struk-
ture privrede koja }e olakati integrisanje tih zemalja u savremeni svet me|unar-
odne ekonomije.
Tabela 5.
Dinamika kretanja stanovnitva, radne snage i GNP per capita u zemljama
centralne i isto~ne Evrope
Tabela 6.
Dinamika kretanja stanovnitva, radne snage i GNP per capita u zemljama
sa najni`im dohotkom
Izvor: World Development Report 2000/2001, Attacking Poverty, World Bank, Oxford University
Press i World Bank Atlas, 2000.
7 Ovde upu}ujemo na veoma ~esto citirane radove iz domena ove problematike autora kao
to su npr.: R. Brebi, G. Mirdel, S. Amin, A. Emanuel, \. Kverini i mnogi drugi.
148 Veljko Radovanovi}
ZAKLJU^AK
8 F. Perroux, Za filozofiju novog razvoja, IRO Matica Srpska, Evropski centar za mir i raz-
voj, Beograd, 1986.
150 Veljko Radovanovi}
Literatura:
Pol Kenedi, Priprema za dvadest prvi vek, Slu`beni list, Beograd, 1997.
D`ord` Soros, Kriza globalnog kapitalizma (ugro`eno otvoreno drutvo),
K.V.S., Beograd, 1999.
World Development Report 2000/2001, Attacking Poverty, Published for the
World Bank, Oxford University Press.
The World Bank Atlas 2000.
F. Perroux, Za filozofiju novog razvoja, IRO Matica Srpska, Evropski cen-
tar za mir i razvoj, Beograd, 1986.
Pol Samuelson, Ekonomija, prevod, Savremena administracija, Beograd,
1969.
Angus Maddison, The World Economy in the 20th Century, Development
Centre Studies, OECD, Paris, 1989.
Marjan Svetli~i} and H.W. Singer, The World Economy Challenges of
Globalization and Regionalization, Macmillan Press Ltd., London, 1996.
151
Danilo [ukovi}*
GLOBALIZACIJA I SIROMATVO**
UVOD
Tabela 1.
Stanovnitvo sa manje od 1$ na dan
(u milionima)
3 Od 1980. do 1990. GDP u svetu je imao prose~nu stopu rasta od 3,2 a u periodu od 1990.
do 1999. godine 2,5%, dok je stanovnitvo u periodu 1980. do 1990. raslo po prose~noj godinjoj
stopi od 1,7%, a u periodu od 1990. do 1999. po prose~noj stopi od 1,0%.
154 Danilo [ukovi}
4 Kako ne raspola`emo podacima za Albaniju, to bi jedino ona mogla biti siromana kao na-
a zemlja ili jo siromanija.
Globalizacija i siroma{tvo 155
Tabela 2.
Procentualno u~e}e u dohotku najsiromanijih i najbogatijih 20%
dr`ave, odnosno garancije koje ona daje u pogledu privatne svojine, ugovornih
tr`inih odnosa, pa time i kapitalisti~ke privrede. Preovladao je stav da je dr`ava
blagostanja postala preveliko optere}enje za privredu i da zbog toga potencijal za
rast i konkurentnost privrede trpe od velikih trokova i rigidnosti koje tr`itu
name}e dr`ava finansiraju}i projekat blagostanja i socijalne sigurnosti. Ovim teori-
jama suprotstavljaju se argumenti i programska gledita demokratske levice,
sindikata i zapadnoevropskih socijaldemokratskih i socijalisti~kih partija i vlada.
Ovu debatu je ematski veoma uspeno ilustrovao Klaus Ofe.6 On je izvrio
kategorizaciju suprotstavljenih uzro~nih veza izme|u liberalnog principa tr`ine
ekonomije (TE) i dr`ave blagostanja (DB).
Tabela 3.
Interakcije tr`ine privrede i dr`ave blagostanja
ni poreski aparat. Ovaj socijalni paket ne zahteva nikakvu obavezu niti inicijativu,
a ni ulaganje neke moralne energije. Niko ne snosi nikakvu odgovornost, niko
nikome ne odgovara, niko ne mora da poka`e lojalnost.7
Ovim kritikama koncepta dr`ave blagostanja pridru`uje se i Mid. On kri-
tikuje ameri~ku dr`avu blagostanja zbog popustljivosti, misle}i pri tom na njen
neuspeh da nametne ,,gra|anske obaveze primaocima pomo}i i usluga. Pod
gra|anskim obavezama on podrazumeva gra|anske du`nosti kao to su prih-
vatanje (tekog i malo pla}enog) rada, izdr`avanje sopstvene porodice, potovanje
prava drugih i sticanje osnovnih znanja (kroz formalno obrazovanje) koja zahte-
va pismenost i koja ~oveka osposobljavaju za zapoljavanje. Sve zajedno, ove
gra|anske vrline sa~injavaju ono to Mid naziva kompetentnim ili
,,funkcioniu}im gra|aninom, na ~ije formiranje gleda kao na funkciju novog
stila socijalne politike koja bi koristila obrazovna sredstva i direktne kazne da bi
gra|ane oblikovala po ovom modelu. ,,Vlada mora da uveri ljude da krive sami
sebe; siromani moraju biti obavezani da prihvate ,,zaposlenje kao du`nost.
Za poziciju dr`ave blagostanja, koja je bez sumnje dosad najpouzdaniji
garant za eliminaciju siromatva i suzbijanje prekomernih ekonomskih nejed-
nakosti, od velikog zna~aja je i uticaj demokratije. U modernoj kapitalisti~koj
dr`avi postoje tako|e istovremeno uslovljenost i protivre~nost demokratije i kon-
cepta dr`ave blagostanja. Njihovu povezanost Klaus Ofe ovako prikazuje.
Tabela 4.
Interakcije politi~ke demokratije (PD) i dr`ave blagostanja (DB)
7 Navedeno prema: Klaus Ofe, Modernost i dr`ava, Beograd, 2000, str. 218.
158 Danilo [ukovi}
Dr`ava blagostanja je, nakon to je u izvesnoj meri smirila napetost izme|u
kapitalisti~ke privrede i demokratskog politi~kog ure|enja, suo~ena sa novim
iskuenjem. Problem je u tome to je jedini put da se poboljaju materijalni uslovi
radnika i siromanih ljudi relativno visoka dr`avna intervencija, a sama dr`ava
ne deluje kao pouzdan mehanizam za to. Pacijent je bolestan, lekovi postoje, ali
je doktor nesposoban.
Dr`ava blagostanja kakvu znamo kao najve}e dostignu}e posleratnih za-
padnoevropskih drutava brzo gubi politi~ku podrku prvenstveno zbog struk-
turnih promena izazvanih procesom globalizacije. Ovakav razvoj doga|aja ne
mo`e se u potpunosti objasniti ni argumentima ekonomske i fiskalne krize, niti
politi~kim argumentima koji isti~u rast neokonzervativnih elita i ideologija: isto
tako, ovakav razvoj ne mo`e se spre~iti ni moralnim pozivanjem na pravdu i le-
gitimnost postoje}ih aran`mana dr`ave blagostanja. Javlja se novi obrazac koji
je duboko nepoverljiv prema socijalnim politikama kao javnim dobrima koji se
zasniva na individualisti~kim kategorijama ,,ekonomskog ~oveka, ~ije bihejv-
ioralne posledice najbolje shvata i predvi|a teorija racionalnog izbora.
O~igledno da borba za suzbijanje siromatva u svetu svoje uti~ite ne}e na}i
u starom konceptu dr`ave blagostanja. Moraju se tra`iti novi izlazi.
UMESTO ZAKLJU^KA
Prilog 1.
Siromatvo u svetu
Prilog 2.
Izvor: Isto.
166 Danilo [ukovi}
Literatura:
Sne`ana Popovi}-Avri}*
Tabela 1.
Bilans robne razmene s inostranstvom, 1985-1999.
u mil. USD
Izvoz Uvoz Saldo Pokrivenost uvoza
izvozom, u %
1985. 3 810 4 659 -849 80,2
1986. 3 974 4 753 -779 81,8
1987. 4 063 4 851 -788 83,7
1988. 4 298 4 915 -617 88,1
1989. 4 461 5 383 -922 83,0
1990. 5 816 7 460 -1 644 80,0
1991. 4 704 5 548 -844 85,2
1992. 2 539 3 859 -1 320 65,6
1996. 1 842 4 102 -2 260 44,9
1997. 2 677 4 826 -2 149 55,5
1998. 2 858 4 849 -1 991 58,9
1999. 1 498 3 296 -1 798 45,4
Izvor: Statistika spoljne trgovine SRJ, Savezni zavod za statistiku, Beograd, vie brojeva.
skog bilansa, koji je u 1990. godini dostigao 1644 mil. USD i bio gotovo dvostruko
ve}i od deficita u 1985. Naglaeni rast uvoza robe u 1990. uticao je i da se
pokrivenost uvoza izvozom smanji sa prose~nih 83% u periodu 1985-1989. (pri
~emu je u 1988. ovaj koeficijent dostigao iznos od 88,1%) na 80% u 1990.
Ve} tokom 1991. usporava se ritam spoljnotrgovinske razmene (vrednost
robnog izvoza manja za 19,1%, a uvoza za 25,6% u odnosu na referentne vred-
nosti iz 1990). U uslovima sna`nog nepovoljnog dejstva neekonomskih faktora
u okru`enju i krizne situacije u zemlji, vrednost ukupne spoljnotrgovinske razmene
bila je u 1992. svedena na 6398 mil. USD, odnosno svega 48% vrednosti robne
razmene u 1990. Uz naglaeni rast deficita trgovinskog bilansa, i pokrivenost
uvoza izvozom je u 1992. svedena na svega 65,6%.
Suprotno o~ekivanjima, po ukidanju sankcija UN izostalo je dinami~no
o`ivljavanje izvozne aktivnosti privrede i njena intenzivnija reintegracija u
me|unarodne trgovinske tokove. Jugoslovenski robni izvoz od 1842 mil. USD u
1996. bio je za 3,2 puta manji od vrednosti izvoza u 1990. i znatno manji od vred-
nosti uvoza u 1996. Otuda i naglaen deficit spoljnotrgovinske razmene od 2260
mil. USD, koji je znatno nadmaio ne samo dotadanje deficite trgovinskog bi-
lansa Jugoslavije, ve}, po prvi put, i realizovanu vrednost robnog izvoza.
Za razliku od perioda pre me|unarodnog embarga, u kojem se deficit
spoljnotrgovinske razmene uglavnom kretao u rasponu od 1/3 do ½ ukupno realizo-
vanog izvoza. Otuda i izuzetno nepovoljan stepen pokrivenosti uvoza izvozom, koji
je u 1996. iznosio svega 44,9%. Pri tome, treba imati u vidu da se 33,8% ukupnog
robnog izvoza u toj godini odnosilo na plasmane u bive jugoslovenske republike,
te da bi rezultati spoljnotrgovinske razmene bili jo nepovoljniji ukoliko bi se
uva`avao samo izvoz na tr`ie izvan biveg ekonomskog prostora zemlje.
Uprkos neto intenzivnijoj dinamici izvoza u 1997, ispoljene performanse
spoljnotrgovinske razmene SRJ se nisu promenile u pozitivnom smeru. Naprotiv,
i dalje se zadr`ava izrazito visok deficit spoljnotrgovinskog bilansa, koji je na rob-
nom sektoru dostigao vrednost od 2149 mil. USD, to upu}uje na nedovoljnu di-
namiku izvoza uz intenziviranje uvoza. Drugim re~ima, uprkos pove}anju od 45%
u odnosu na referentne vrednosti iz 1996, vrednost izvoza od 2677 mil. USD u
1997. bila je nedovoljna da, pri uvozu od 4826 mil. USD, obezbedi povoljnije
odnose robne razmene sa inostranstvom. U takvim uslovima, vie od polovine
uvoza ostaje nepokriveno prihodima od izvoza, pa negativan saldo trgovinskog
bilansa i dalje nadilazi vrednost izvoza.
Iako je u 1998. zabele`en rast izvoza od 6,8% u odnosu na vrednost izvoza
u 1997. godini, treba imati u vidu da je na kona~ni statisti~ki iskaz uticala i prom-
ena metodologije pra}enja doradnih poslova. Posmatrano u du`em periodu,
me|utim, jugoslovenski robni izvoz od 2858 mil. USD u 1998. ne dose`e ni polov-
Obim i dinamika jugoslovenskog izvoza 171
Slika 1.
Spoljnotrgovinski bilans SRJ, 1985-1999.
Mlrd. USA
8
6
UVOZ
4
DEFICIT
2 IZVOZ
0
1985 1986 1987 1 988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999
Prepolovljen izvoz i pad uvoza za tre}inu u 1999. godini rezultat je ne samo sve
izrazitijih ograni~enja pristupa svetskom tr`itu za jugoslovenske proizvode, ve} i bro-
jnih internih ograni~enja, naro~ito nakon agresije NATO-a, ali i nerealne politike de-
viznog kursa. U takvom ambijentu, vrednost jugoslovenskog izvoza u 1999. od 1498
mil. USD manja je za 49,6%, odnosno 74,3% respektivno u odnosu na referentne vred-
nosti iz 1998. i 1990. U isto vreme, i uvoz je smanjen za 30,4%, odnosno za 55,8%
respektivno, dostigavi vednost od svega 3296 mil. USD. Su`avanje uvoza opredelilo
je i smanjivanje deficita spoljnotrgovinske razmene za 6%, ali i pri ovako su`enom
uvozu, deficit od 1798 mil. USD ~ak za petinu premauje vrednost izvoza.
Za razliku od perioda pre me|unarodnog embarga, u kome su ostvareni
zapa`eni devizni efekti od izvoza prvenstveno tzv. klasi~nih usluga (saobra}aj, tur-
izam, investicioni radovi u inostranstvu), nepovoljne performanse spoljnotr-
govinske razmene ispoljene su tokom 90-tih godina i na uslu`nom sektoru. Uprkos
172 Sne`ana Popovi}-Avri}
Tabela 2.
Robna struktura spoljnotrgovinske razmene SRJ po stepenu obrade
proizvoda, 1990-1998.
Izvor: Statistika spoljne trgovine SRJ, Savezni zavod za statistiku, Beograd, vie brojeva.
Tabela 3.
Robna struktura spoljnotrgovinske razmene SRJ
po nameni i upotrebi proizvoda, 1990-1998.
Izvor: Statistika spoljne trgovine SRJ, Savezni zavod za statistiku, Beograd, vie brojeva.
Tabela 4.
Robni izvoz SRJ po sektorima SMTK, 1985-1999.
Izvor: Statistika spoljne trgovine SRJ, Savezni zavod za statistiku, Beograd, vie brojeva.
Tabela 5.
Regionalna struktura spoljnotrgovinske razmene SRJ, 1991-1999.
u mil. USD
Izvoz Uvoz Bilans Pokrivenost uvoza
izvozom, u %
Razvijene zemlje
1991. 2 896 3 301 -405 87,7
1992. 1 331 2 123 -792 62,7
1996. 745 2 119 -1 374 35,2
1997. 1345 2 428 -1 083 55,4
1998. 1419 2 529 -1 110 56,1
1999. 693 1 682 -989 41,2
Zemlje u razvoju
1991. 448 754 -306 59,4
1992. 284 342 -58 83,0
1996. 97 438 -341 22,1
1997. 111 554 -443 20,0
1998. 145 570 -425 25,5
1999. 66 282 -216 23,4
Obim i dinamika jugoslovenskog izvoza 179
u mil. USD
Izvoz Uvoz Bilans Pokrivenost uvoza
izvozom, u %
Zemlje u tranziciji
1991. 1 359 1 493 -134 91,0
1992. 923 1 394 -471 66,2
1996. 999 1 545 -546 64,7
1997. 1 222 1 844 -622 66,3
1998. 1 293 1 751 -458 73,9
1999. 738 1 331 -593 55,4
Izvor: Statistika spoljne trgovine SRJ, Savezni zavod za statistiku, Beograd, vie brojeva.
Slika 2.
Udeo najva`nijih spoljnotrgovinskih partnera u izvozu i uvozu SRJ,
1991. i 1999.
1991.
1999.
Boris Begovi}*
lja postaje i akcionar banke. Da bi se dobio predvi|eni broj akcija, bilo je potreb-
no uplatiti oko 17 miliona eura. Problem te uplate je reen beskamatnim namen-
skim zajmom Vlade vajcarske. Ovim se, izme|u ostalog, pokazalo da je bila is-
pravna odluka Savezne vlade da izabere vajcarsku konstituencu u EBOR, isto kao
i u MMF i Svetskoj banci, tj. da nas vajcarska zastupa u svim ovim me|unarod-
nim finansijskim institucijama. Iako su postojali veliki pristisci jedne od zemalja
G7 da Jugoslavija u|e u njihovu konstituencu, kao i blago osvetni~ko ponaanje te
zemlje posle odbijanja njene ponude, izbor vajcarske konstituence se, bar dosad,
pokazao kao viestruko povoljno reenje, ne samo zbog navedenog kredita za up-
latu u kapital EBOR. EBOR je ve} u martu mesecu ove godine sa~inila Akcioni
plan za Jugoslaviju, koji je usvojio njen Upravni odbor. Plan je veoma ambiciozan
i predvi|a, pored klasi~nih bankarskih poslova (finansiranje malih i srednjih pre-
duze}a, banka za mikrokredite, finansiranje rehabilitacije infrastrukture itd.), inov-
ativne poslove, poput finansiranja obrtnih sredstava (kapitala) preduze}a koja jo
uvek nisu privatizovana, ali predstavljaju perspektivna preduze}a (zna~ajno izvozno
tr`ite) i njihova privatizacija se mo`e uskoro o~ekivati. Neposredno posle usva-
janja Akcionog plana, otvoreno je i predstavnitvo banke u Beogradu (9. aprila
2001), a dan kasnije (10. aprila) otvorena je i prva investicija EBOR Mirco Finance
Bank u Beogradu, u kojoj EBOR u~estvuje sa tre}inom osniva~kog kapitala. Istog
dana potpisan je i prvi ugovor o kreditu, tj. EBOR je MFB u Beogradu odobrila
kredit u visini od 6 miliona EUR.Ve} slede}eg dana MFB je odobrila prve mikro-
kredite (u to spadaju krediti do 100.000 DEM) krajnjim korisnicima. Politi~ki odnosi
izme|u Jugoslavije i EBOR su izuzetno dobro razvijeni, posle poseta predsednika
EBOR Lammiera SR Jugoslaviji u januaru ove godine, predsednika Vlade Srbije
Zorana \in|i}a banci u Londonu tokom februara, kao i odlaskom jugoslovenske
delegacije na ~elu sa potpredsednikom Savezne vlade Miroljubom Labusom (koji
je i na guverner u ovoj banci) na godinju skuptinu EBOR-a u London krajem
aprila ove godine. Zanimljivo je da je na ovogodinjoj godinjoj skuptini pokrenu-
ta inicijativa za izmenu statuta EBOR, prema kojoj bi ~lanstvo u Banci bilo uslov-
ljeno i odre|enim politi~kim pretpostavkama, tj. demokratijom u zemlji, vladavi-
nom prava i potovanjem, odnosno zatitom ljudskih prava. Neke od ~lanica EBOR,
poput Belorusije i nekih od centralnoazijskih republika, nisu bile zadovoljne
ovakvom inicijativom, a vreme }e pokazati koji su realni dometi ovog pokuaja un-
oenja novih politi~kih uslovljavanja u oblast me|unarodnih finansija.
SVETSKA BANKA
PARISKI KLUB
LONDONSKI KLUB
* * *
va`nosti za dalji proces integracije. Slede}a dva meseca (maj i juni) su odlu~uju}a.
Ukoliko se tada uspeno zavri prijem u Svetsku banku, regulisanje dospelih
obaveza prema toj finansijskoj instituciji, Donatorska konferencija u Briselu i
postigne odgovaraju}i sporazum sa Pariskim klubom o naim dugovima, onda }e
biti izvesno da se SR Jugoslavija zaista vratila u svet.
194
195
Privredni sistem
i ekonomska politika
196
197
Slobodan Maksimovi}*
TR@I[TE**
ski efekti povoljniji, ve}i broj proizvo|a~a }e alocirati svoja sredstva u odgo-
varaju}u djelatnost i tako pove}ati njenu ponudu i zadovoljiti nepodmirenu tra`nju.
Konkurencija proizvo|a~a u okviru iste djelatnosti dovodi do pove}anja efikas-
nosti ulaganja u tu djelatnost, jer svi nastoje da maksimiziraju stope prinosa na
anga`ovani kapital. Ako su, me|utim, stope prinosa na anga`ovani kapital u toj
djelatnosti ni`e od stopa prinosa u nekoj drugoj djelatnosti, do}i }e do seljenja
kapitala iz nje u djelatnost gdje su te stope povoljnije, tj. kapital }e biti alociran
upravo tamo gdje su ga uputili signali tr`ita. Dolazi, dakle, do seljenja kapitala
iz jedne djelatnosti u drugu i tzv. me|ugranske konkurencije, koja je i najva`nija
sa aspekta efikasne alokacije ukupnog kapitala kojim drutvo raspola`e. Tako
tr`ite spontanom igrom snaga ponude i tra`nje i sistema cijena obavlja ulogu na-
jefikasnijeg alokatora raspolo`ivih resursa. Preuzimanje alokativne funkcije od
strane plana u praksi bivih socijalisti~kih zemalja bio je jedan od glavnih uzro-
ka ekstenzivnosti i ekonomske neefikasnosti njihovih privreda.
Tr`ite vri uspjenu selekciju proizvoda i proizvo|a~a, dobre prihvata a loe
odbacuje. Ovu selekciju tr`ite, tako|e, obavlja spontano, i na strani tra`nje i na
strani ponude. Na strani tra`nje, potroa~i svojim aktom kupovine potvr|uju pri-
hvatljivost i opravdanost nekog proizvoda ili usluge a samim tim i njihovog proiz-
vo|a~a. Na strani ponude, konkurencija proizvo|a~a u pove}anju produktivnos-
ti, ekonomi~nosti, kvaliteta i drugih svojstava proizvoda dovodi do eliminacije
manje sposobnih, bilo preuzimanjem uspjenijih ili potpunim potiskivanjem iz
ponude. Kroz proces tr`inog formiranja cijena, njihovog rasta i pada, proizvo|a~i
sti~u ,,skupo pla}eno iskustvo" ta od njihovih proizvoda i usluga drutvo prih-
vata a ta ne, i time u ekonomsko ponaanje tr`inih u~esnika unose racionalnost,
kao unutranji smisao formiranja cijena. Kroz tr`inu konkurenciju se, dakle, vri
selekcija po kriterijumu uspjenosti, kako proizvo|a~a tako i njihovih proizvoda
i usluga, to doprinosi pove}anju efikasnosti ukupne privrede i boljeg zadovol-
javanja tra`nje potroa~a.
Putem sistema cijena tr`ite obavlja prvu, odnosno primarnu raspodjelu
(distribuciju) ukupnog dohotka drutva. Tr`inim mehanizmom uspostavljaju se
nivoi i odnosi cijena proizvoda i usluga, a time se odre|uju i proporcije u~e}a
svakog u~esnika u drutvenoj proizvodnji u prisvajanju u njoj ukupno ostvarenog
dohotka. Ova raspodjela }e biti ekvivalentnija ukoliko je tr`ite savrenije, tj.
ukoliko nivoi i odnosi cijena na tr`itu vie odgovaraju objektivno uslovljenim
trokovima proizvodnje, odnosno produktivnosti rada u~esnika. Relativne cijene
utvr|ene iz odnosa stvarnih cijena proizvoda i usluga ili iz me|usobnog odnosa
cijena pojedinih djelatnosti pokazuju distorzije cijena nastale zbog imperfek-
tnosti samog tr`ita ili neadekvatne dr`avne intervencije na tr`itu i u sistemu
cijena.
200 Slobodan Maksimovi}
PONUDA
TRA@NJA
Racionalnost potroa~a
1 Stigler, J.G., The Theory of Price, 4 th ed., Macmillan Publishing com., New York, 1990,
str. 20.
2 Attali, J. M., Anti-ekonomika, IDN, Beograd, 1978, str. 97.
204 Slobodan Maksimovi}
risnost mjerljiva ali samo u ordinalnom smislu, tj. relativno. Pore|enjem koris-
nosti pojedinih nizova (korpi) dobara potroa~ dolazi do ocjene o ekonomskom
indeksu njihove va`nosti u skali vlastite preferencije. Po njoj, za utvr|ivanje
ravnote`e potroa~a nije ni potrebno precizno broj~ano mjerenje korisnosti po kar-
dinalnoj hipotezi. Prikazom teorija ponaanja potroa~a bolje }emo sagledati i
sutinu ovih pristupa.
SISTEM CIJENA
zna~i prozra~nost tr`ita zato to se kupci i prodavci sastaju na jednom istom mes-
tu i diskutuju sa punim poznavanjem stvari o ponu|enim i tra`enim koli~inama;
ovaj obostrani uticaj koji vre pojedinci jedni na druge odre|uju uslovi razmene
koji se name}u svima. Najzad, fluidnost podrazumeva homogenost i savrenu
djeljivost ponu|enih dobara: nema razlike u kakvo}i jedinica ponu|enih dobara
na tr`itu.
Uslov pokretljivosti se odnosi na ~injenicu da se prodavac ili kupac svakog
trenutka mogu povu}i sa tr`ita ako im cijena ne odgovara.
MONOPOL I OLIGOPOL
Oligopol
Geneza novca. ^im postoje pomenuta dva drutvena uslova, n. se, po prav-
ilu, sam od sebe razvija, na taj na~in to se u naturalnoj razmeni po~inje da izd-
vaja neko upotrebno dobro, prvenstveno predmet opte tra`nje, koje se rado pri-
ma, iako u datom trenutku primalac nema potrebu za njim. Ali, stalnim kori}en-
jem tog upotrebnog predmeta za svrhe razmene, postepeno se kod u~esnika u raz-
meni gubi svest o njegovim upotrebnim svojstvima i sve va`nija postaje njego-
va vrednost kao sredstva razmene, dakle njegova prometna vrednost. tavie,
prometna vrednost mo`e i da izgubi svojstva koja omogu}uju njegovu kon-
sumptivnu upotrebu, a da nita ne izgubi od svoje prometne vrednosti. tavie,
prometna vrednost mo`e i da mu raste. Stari Sloveni su kao sredstvo razmene
upotrebljavali komade platna (odatle dolazi izgleda i re~ platiti), pri ~emu su se
stare, upotrebom u prometu u svrsi izra~unavanja potpuno neprikladne krpe, kao
sredstvo razmene vie cenile od novog platna (podozrenje da je njihova pojava u
prometu znak inflacije!). U Kini su se nekada koristili no`evi kao n., ali su se vre-
tralnoj banci kao poslednjem uto~itu refinansiranja (za koju se stoga ka`e da je
lender of last resort).
gradovi Kotor, Stari Bar, Ulcinj, Skadar, ~ak i srpska Patrijarija (Danilo III,
Sava V. u XIV-XV veku). U XV v. velikai vie nisu mogli kovati svoj novac.
Smatra se da srpski srednjovekovni vladari nisu kovali zlatan novac. U prome-
tu je jo dugo vremena cirkulisao stari srpski, srbrni n., poznat pod imenom denar
ili gro. U primorskim gradovima kovan je i sitan bronzani n., odnosno bakarni.
Propa}u Srbije 1459. prestala je i istorija srpskog srednjovekovnog novca.
Bosanski vladari su tako|e kovali svoj n., me|u prvima ban Stevan Kotromani},
XIII-XV v., mada je u prometu bilo i dubrova~kog i srpskog Duanovog novca.
U XV v. novac je kovao Tvrtko I, kao i Stevan Tomaevi}. U Bosni je dugo
bio rasprostranjen i mleta~ki novac. U Dubrovniku je u XV-XVII v. kovan u ve-
likim koli~inama n. dinari}. U XVI v. iskovano je oko 15 vrsta raznog srebrnog
i bakarnog novca, kovnica je bila u Sponzi. U XIX v. kovani su perperi i polu-
perperi, to je prestalo dolaskom francuske, a potom austrijske okupacije. Posle
propasti srednjovekovnih dr`ava, uveden je turski sitan novac, ak~e, aspre, polovi-
nom XV v., a tek posle pada Carigrada Turci su otpo~eli da kuju zlatan novac
cekin, altin, u Serezu i Jedrenu, a zatim i u N. Brdu, Skoplju, Kratovu, Ku~ajni,
Srebrnici, ^ajni~u, Sarajevu. Reformom sultana Sulejmana III 1688. prelo se na
kovanje srebrnih talira u Carigradu. Do kraja XVIII v. na teritoriji Jugoslavije je
bilo mnogo vrsta novca, ali je kovanje bilo u rukama dr`ave, koja je stavljala na
novac `ig, sa oznakom vrednosti i lika vladara.
Od XIX do XX v. jugoslovenska teritorija je podeljena u ~etiri monetarna
podru~ja: Srbija, Crna Gora, zemlje pod austrougarskom okupacijom i pod
turskom okupacijom. Na srpskom podru~ju nije bilo nacionalne monete sve do
1868, odnosno 1884. Cirkulisao je strani n., u svemu 43 vrste, i to: 10 zlatnih, 28
srebrnih, 5 bakarnih, koji su poreklom uglavnom bili turski ili austrijski, odnos-
no zlatni ili srebrni novac raznih evropskih dr`ava. Najbolju pro|u imali su aus-
trijski zlatni dukati i turska mahmudija (zlatnik), zatim srebrni taliri i krstai, a
od bakarnih turski groevi i marjai. U Prvom srpskom ustanku bilo je zabra-
njeno unoenje papirnog novca iz Austrije i izvoz zlatnog i srebrnog iz zemlje.
Nov~ana jedinica u Srbiji bio je gro, ali po svome karakteru i obra~unski novac,
koji je zaveden u Srbiji jo u vreme austrijske okupacije u XVIII veku.
Prva nov~ana tarifa doneta je u Srbiji 12.decembra 1819. One su godinama
menjane i uskla|ivane. Te`nja Turaka je bila da suzbiju vrednost evropskog n. u
Srbiji, a te`nja Miloa Obrenovi}a da ,,pobije" turski n., to se ~inilo ovim tarifama.
Od 1833. u Srbiji su dva te~aja novca: poreski i ~arijski gro. Gro je sa~uvao svo-
ju raniju vrednost u ~arijskom prometu, ali prilikom uplate poreza turskim novcem
vrednost je smanjivana na polovinu, i tako je i poreski gro vredeo 40 para, a ~ari-
jski 20 para. Kada je knez Milo predavao poreske da`bine Turcima, on im je i turs-
ki n. obra~unavao po ~arijskom kursu i tako stvarao razliku u svoju korist.
Novac, kredit i kreditno tr`i{te 215
budu}em roku vrati isti iznos kupovne snage. Iz ovoga sledi: 1) da je zajam samo
jedan od oblika k.; 2) da pla}anje unapred nije, a odlaganje pla}anja (npr. kod
kupoprodaje, ugovora o delu ili ~injenju usluga) jeste k. (na engleskom se, npr.,
ispravno ka`e export credit, ili import prepayment); 3) samovoljno odlaganje
pla}anja nije k., kao to, npr. nije ni obaveza iz osude na pla}anje tete ili pre-
sude na pla}anje iz ostavtine; 4) kamata nije bitan element k. mada se ~esto, bilo
po ugovoru, bilo po zakonu pla}a; 5) kupovna snaga koja se ustupa ne mora da
je prethodno postojala, ve} mo`e da se u aktu s odobravanjem k. stvara.
Teorija stvaranja kredita, tj. stvaranja preko iznosa depozita nastalih up-
latama u gotovu, u potpunoj je opre~nosti s klasi~nom kolom. F. MekLiod (F.
MacLeod) dokazuje da banka nije ustanova koja uzima u zajam i dalje pozajmljuje
primljeni novac, ve} fabrika k. (engl. manufacturer of credit). I po J. A. umpeteru
(J. A. Schumpeter) ,,kredit je u sutini stvaranje kupovne snage". Tako se dolazi
do Teorije dopunskog kredita. (> Dopunski kredit).
Novac, kredit i kreditno tr`i{te 217
Izvori i namene kredita. Prvi izvor su stvarne utede, tj. dohodak koji nije
potroen u konsumptivne svrhe, ve} neposredno (npr., na tr`itu kapitala ili kroz
direktno u~e}e) ili posredno (preko kreditnih institucija) stavljen na raspolaga-
nje drugim ekonomskim subjektima. Drugi izvor su kasene gotovine koje pre-
duze}a privremeno dr`e kod banaka, a koje se delom mogu dalje pozajmljivati,
jer uvek jedan odre|eni prosek ostaje nepodignut. Tre}i izvor je stvaranje novca
od strane samih banaka odobravanjem dopunskog kredita (> Dopunski kredit). to
se, pak, ti~e namena, k. se uzima za nove investicije, proirenu reprodukciju,
stvaranje kasenih gotovina (obrtnog kapitala) i za potrone svhre.
zna~enje, kao kada se govori o k. koji neko lice ili preduze}e u`iva, u tom smis-
lu k. ima zna~enje kreditne sposobnosti.
Bo`idar Rai~evi}*
UVOD
Porezi
4 Zakon o porezu na dobit preduze}a, Slu`beni glasnik RS, br. 25/01. U primeni je od 1. ju-
la 2001. godine.
5 Bilansni efekti svih javnih prihoda u ovom prilogu se odnose na 2001. godinu i izra~una-
ti su na osnovu Opteg bilansa javnih prihoda i javnih rashoda Republike Srbije za 2001. godinu,
Slu`beni glasnik RS, br. 24/01.
6 Zakon o porezu na dohodak gra|ana, Slu`beni glasnik RS, br. 24/01. U primeni je od 1.
jula 2001. godine, osim odredaba koje se odnose na porez na zarade i druge prihode, koje se pri-
menjuju od 1. juna 2001. godine.
224 Bo`idar Rai~evi}
samo oni koji su ostvarili dohodak ve}i od 300.000 dinara (rezidenti), odnosno
1.400.000 (stranac rezident, zaposlen kod rezidentnog lica ili u poslovnoj je-
dinici nerezidentnog lica).
Prihodi koji podle`u oporezivanju sistemom poreza po odbitku su: zarade,
prihodi od autorskih prava i prava industrijske svojine, prihodi od kapitala, pri-
hodi od nepokretnosti, prihodi od davanja u zakup pokretne imovine, dobici od
igara na sre}u, prihodi od osiguranja lica i ostali prihodi, ako isplatilac prihoda
vodi poslovne knjige.
Prihodi koji podle`u oporezivanju po osnovu reenja nadle`nog poreskog or-
gana su: prihodi od poljoprivrede i umarstva, prihodi od samostalne delatnosti,
kapitalni dobici i ostali prihodi na koje se porez ne pla}a po odbitku.
Treba napomenuti da je duga lista prihoda koji se ne oporezuju. Tu spada-
ju: prihodi ostvareni po osnovu propisa o pravima ratnih invalida, de~ji i ma-
terinski dodatak i nov~ana pomo} za opremu novoro|ene dece, naknada za tu|u
pomo} i negu i naknada za telesno ote}enje, naknada za vreme nezaposlenosti,
materijalnog obezbe|enja u skladu sa zakonom, naknada iz zdravstvenog osigu-
ranja, osim naknada zarade, naknada iz osiguranja imovine, osim naknada za iz-
maklu korist, kao i naknada iz osiguranja licima kojima se nadokna|uje pretrpljena
teta, ako ona nije nakna|ena od tetnika, naknada materijalne i nematerijalne
tete, izuzev naknada za izmaklu korist i naknada zarade, odnosno naknada za
izostalu zaradu, pomo} u slu~aju smrti zaposlenog, ~lana njegove porodice ili pen-
zionisanog radnika (do 20.000 dinara), pomo} zbog unitenja ili ote}enja imovine
usled elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih doga|aja, organizovana soci-
jalna i humanitarna pomo}, stipendije i krediti u~enika i studenata (mese~no do
3.000 dinara), naknada za ishranu hranarina koju sportistima amaterima is-
pla}uju amaterski sportski klubovi, u skladu sa zakonom kojim se ure|uje sport
(mese~no do 3.000 dinara), naknada i nagrada za rad osu|enih lica i maloletnih
u~inilaca krivi~nih dela u kazneno-popravnim ustanovama, naknada i nagrada za
rad pacijenata u psihijatriskim ustanovama, naknada za rad lica u organima za
sprovo|enje izbora ili za popis stanovnitva, penzije i invalidnine i otpremnine
prilikom odlaska u penziju i nov~ane naknade, odnosno otpremnine koje se is-
pla}uju zaposlenom za ~ijim je radom prestala potreba u skladu sa zakonom ko-
jim se ure|uje radni odnos (do iznosa koji je kao najni`i utvr|en zakonom kojim
se ure|uje radni odnos).
Obveznik poreza je fizi~ko lice rezident Republike Srbije za dohodak ost-
varen na teritoriji Republike, u drugoj republici i u inostranstvu. Obveznik je i
fizi~ko lice koje nije rezident Republike za dohodak ostvaren na teritoriji
Republike Srbije.
Elementi oporezivanja su razli~iti za pojedine vrste prihoda.
Fiskalna struktura Republike Srbije 225
iznos li~nih odbitaka ne mo`e biti ve}i od 50% poreske osnovice. Poreske stope
su progresivne i iznose 10%, 15% i 20% (trane od 150.000 dinara).
Prema podacima organa statistike vri se uskla|ivanje neoporezovanog
iznosa, li~nih oslobo|enja i trana za procenat rasta, odnosno smanjenja zarada.
Bilansni zna~aj poreza na dohodak gra|ana je izuzetan, budu}i da ~ini 23,7%
ukupnih bud`etskih prihoda. Najve}i zna~aj ima porez na zarade 21,1% ukup-
nih bud`etskih prihoda.
(3) Porez na fond zarada predstavlja nov poreski oblik u Srbiji, ali ne i nov
poreski teret, budu}i da je zamena za do sada postoje}u komunalnu naknadu i do-
prinos za usmerenu stambenu izgradnju.
Obveznik ovoga poreza, koji je ustanovljen Zakonom o porezu na fond zara-
da7 je: (1) isplatilac zarade, (2) isplatilac prihoda od autorskih prava i prava in-
dustrijske svojine, (3) fizi~ko lice koje ostvaruje prihode od samostalne delatnosti
i (4) fizi~ko lice koje ostvaruje prihode od poljoprivrede i umarstva. Osnovicu
poreza ~ini ispla}ena zarada, odnosno odgovaraju}i oporezivi prihod. Poreska
stopa ne mo`e biti via od 3,5% (samostalno je utvr|uju odlukom skuptine opti-
na), s tim to se sredstva ostvarena po stopi od 0,3% do 1,0% usmeravaju za fi-
nansiranje solidarne stambene izgradnje, a ostalo je izvorni prihod bud`eta op-
tine. Ina~e, prihod od ovoga poreza iznosi 8,3% ukupnih bud`etskih prihoda koji
se ostvare na teritoriji Republike.
(4) Zakon o porezima na imovinu8 je u poreski sistem Srbije via facti us-
tanovio tri poreska oblika: porez na imovinu, porez na nasle|e i poklon i porez
na prenos apsolutnih prava.
Porez na imovinu se pla}a na stvarna prava na nepokretnostima (zemljite,
stambene i poslovne zgrade, stanovi, poslovni prostori, gara`e i drugi gra|evin-
ski objekti), kao i na pravo svojine na akcijama na ime i na udelima u drutvima
sa ograni~enom odgovorno}u.
Osnovicu poreza na nepokretnostima, osim za poljoprivredno i umsko
zemljite, ako poreski obveznik ne vodi poslovne knjige, ~ini tr`ina vrednost na
dan 31. decembra godine koja prethodi godini za koju se pla}a porez. Osnovica
poreza za poljoprivredno zemljite za obveznika koji ne vodi knjige je petostru-
ki katastarski prihod. Osnovica ovoga poreza za obveznike koji vode knjige je
vrednost nepokretnosti, utvr|ena u njegovim poslovnim knjigama. Osnovica
poreza na akcije i na udele je, ako je obveznik pravno lice, vrednost u njegovim
poslovnim knjigama, odnosno ako je obveznik fizi~ko lice, vrednost u poslovn-
im knjigama emitenta akcija ili udela.
Porez na promet proizvoda se pla}a, osim na prodaju proizvoda i na: (1) uvoz
proizvoda, (2) davanje proizvoda bez naknade, (3) razmenu proizvoda, (4) iskazi-
vanje manjka koji se ne mo`e pravdati, (5) iskazivanje rashoda preko odre|enih
koli~ina i (6) kori}enje proizvoda sopstvene proizvodnje za krajnju potronju.
Ne smatra se prometom proizvoda i izuzima od oporezivanja: (1) prodaja
proizvoda licu koje je registrovano za obavljanje proizvodnje, odnosno dalji
promet i (2) prodaja i uvoz proizvoda koji imaju svojstvo reprodukcionog ma-
terijala, uz odre|ene uslove.
Poreski obveznik je pravno ili fizi~ko lice uvoznik ili prodavac, osim u
nekoliko specifi~nih situacija kada je obveznik kupac, odnosno proizvo|a~ ili
uvoznik.
Poresku osnovicu ~ini: (1) prodajna cena, (2) vrednost uvezenog proizvoda
po carinskim propisima, (3) vrednost iskazanog manjka ili rashoda i (4) cena koja
bi se postigla prodajom pri kori}enju sopstvenih proizvoda, razmeni proizvoda
ili davanja bez naknade.
Poreska stopa je proporcionalna i iznosi 17%.10
Postoje brojna poreska oslobo|enja (ukupno 17 stavki). Treba posebno
navesti nekoliko slede}ih oslobo|enja od pla}anja poreza na promet proizvoda:
(1) izvoz, (2) sve vrste hleba i mleka, (3) |ubriva, sredstva za zatitu bilja, seme
za reprodukciju, sadni materijal i kompletne krmne smee za ishranu stoke, (4)
proizvodi koji se uvoze kao humanitarna pomo}, (5) oprema u skladu sa propisi-
ma o amortizaciji, osim nekoliko izuzetaka, (6) poljoprivredna mehanizacija i dru-
go.
Porez na promet usluga pla}a se na usluge koje se obavljaju uz naknadu.
Enumeracija usluga u Zakonu je brojna i uklju~uje sve usluge, u skladu sa klasi-
fikacijom delatnosti.
Poreski obveznik je lice koje izvri uslugu, a samo izuzetno je to primalac
usluge. Poresku osnovicu ~ini iznos naknade za izvrenu uslugu, u koju nije
ura~unat porez na promet, odnosno: (1) ostvarena razlika u ceni, (2) provizija,
odnosno naknada za usluge uvoza, zastupanja, posredovanja, komisiona i sli~no
i (3) bruto premija osiguranja, umanjena za iznos tehni~ke premije i doprinosa za
preventivu.
Poreska stopa je proporcionalna i iznosi 17%.
Brojna su oslobo|enja od pla}anja poreza na promet usluga. Me|u njima tre-
ba posebno navesti slede}e: (1) usluge izvoza proizvoda i usluge u~injene u in-
ostranstvu, (2) usluge u oblasti zdravstva, nauke, kulture, obrazovanja, socijalne
zatite i sporta, (3) usluge koje izvre dr`avni organi, organi teritorijalne au-
10 Uz to, u 2001. godini se pla}a jo i 3% saveznog poreza na promet proizvoda i usluga.
230 Bo`idar Rai~evi}
tonomije i lokalne samouprave u ostvarivanju javne funkcije, (4) usluge koje vre
verske organizacije, (5) kamate, osim kamata za date kredite i pozajmice, ~ija je
visina ve}a od stope rasta cena na malo uve}ane za 0,5% i drugo. Izuzetno, do
kraja 2001. godine su oslobo|ene pla}anja poreza na promet i komunalne usluge,
osim usluga javnih gara`a i parkiralita i usluge izdavanja u zakup pija~nog pros-
tora.
Bilansni efekti poreza na promet su zna~ajni i procenjuju se na preko 14%
ukupnih bud`etskih prihoda koji se ostvare na teritoriji Republike.
(6) Akcize su ustanovljene Zakonom o akcizama11. Akcizama se oporezuju
slede}i proizvodi: (1) derivati nafte, (2) duvanske prera|evine, (3) etil alkohol,
(4) alkoholna pi}a, (5) osve`avaju}a bezalkoholna pi}a, (6) kafa, (7) so za ishranu
i (8) luksuzni proizvodi. Obveznik akcize je proizvo|a~ odnosno uvoznik, a os-
novicu ~ini jedinica mere, osim za luksuzne proizvode, gde je to cena. Poreske
stope su, saglasno tome, iskazane u nominalnim iznosima u dinarima po jedini-
ci mere proizvoda (za luksuzne proizvode poreska stopa je u procentu).
Indeksiranje iznosa akcize se vri tromese~no. Na duvanske prera|evine i na alko-
holna pi}a je obavezno stavljanje akciznih markica.
Bilansni efekti akciza su zna~ajni i procenjuju se na preko 10% ukupnih
bud`etskih prihoda, koji se ostvare na teritoriji Republike.
(7) Porez na upotrebu, dr`anje i noenje stvari je nov poreski oblik, ali nije
nov poreski teret, budu}i da se via facti ranije netransparentnim brojnim taksama
i naknadama vrilo oporezivanje upotrebe i dr`anja pojedinih stvari. Zakon o
porezima na upotrebu, dr`anje i noenje stvari12 uvodi porez na upotrebu: (1) mo-
tornih vozila, (2) mobilnog telefona, (3) ~amaca, plove}ih postrojenja i jahti, (4)
vazduhoplova i letelica i (5) oru`ja. U zavisnosti od vrste predmeta oporezivan-
ja, definisani su obveznik, osnovica, poreske stope i na~in utvr|ivanja i pla}anja
poreske obaveze.
Bilansni efekti ovoga poreza se procenjuju na ispod 0,8% ukupnih bud`et-
skih prihoda, koji se ostvare na teritoriji Republike.
(8) Porez na finansijske transakcije je svakako nov poreski oblik, iako je u
prethodnoj deceniji nekoliko puta bio ustanovljavan. Zakon o porezu na finansi-
jske transakcije13 uvodi porez koji se pla}a na sve virmanske isplate preko ra~una,
na kliring, na kompenzaciju, kao i na svaku drugu isplatu sredstava sa ra~una, na
indosament, cesiju i asignaciju. Obveznik ovoga poreza je preduzetnik ili pravno
lice, a osnovicu ~ini iznos, odnosno vrednost sredstava nazna~ena u nalogu, ugov-
Doprinosi
Takse
Naknade
Na teritoriji Republike Srbije se primenjuju tri vrste naknada, i to: (1) naknade
za kori}enje dobara od opteg interesa, (2) naknada za kori}enje gradskog
gra|evinskog zemljita i (3) naknada za zatitu i unapre|enje `ivotne sredine.
U primeni se slede}e naknade za kori}enje dobara od opteg interesa: (1)
naknade za kori}enje voda, (2) naknade za kori}enje uma, (3) naknade za ko-
ri}enje zemljita, (4) naknade za kori}enje puteva, (5) naknade za kori}enje
rudnog blaga i (6) naknade za kori}enje prirodnog lekovitog faktora.17
Naknade za kori}enje dobara od opteg interesa se pla}aju u vidu relativno
brojnih specificiranih pojedina~nih naknada za svako navedeno opte dobro.
Bilansni efekti navedenih naknada su relativno zna~ajni (teko ih je ta~no
utvrditi) i pripadaju kako bud`etu Republike, tako i optinskim bud`etima, odnos-
no prihod su odgovaraju}ih javnih preduze}a.
Naknada za kori}enje gradskog gra|evinskog zemljita i naknada za zati-
tu i unapre|enje `ivotne sredine su lokalni javni prihod relativno skromnog bi-
lansnog zna~aja, osim za gradske optine.
18 Slu`beni glasnik RS, br. 20/97 i 25/97. O~ekuju se uskoro izmene i dopune navedenog
Zakona.
234 Bo`idar Rai~evi}
22 Zakonom odre|eni deo poreza na promet pripada saveznom bud`etu. Videtifusnotu 29.
23 Zakonom odre|eni deo akciza pripada saveznom bud`etu. Videti fusnotu 29.
236 Bo`idar Rai~evi}
Poto je u prethodnim delovima ovoga rada dat detaljan prikaz javnih pri-
hoda u Republici Srbiji, treba kona~no, tabelarno prikazati, sa manjim komen-
tarima, njihovu strukturu. Struktura javnih prihoda Republike Srbije }e se
prikazati dvojako: (1) po vrstama javnih prihoda i (2) po njihovoj pripadnosti.
Tabela 1.
Struktura javnih prihoda Republike Srbije po vrstama
u milionima
dinara u procentima
I. Porezi 114.963,4 45,4
1. porez na zarade 23.768,9 9,4
2. porez na prihode od samostalnih
delatnosti 1.168,4 0,4
3. porez na prihode od autorskih prava,
patenata i tehni~kih unapre|enja 381,0 0,0
4. porez na prihode od kapitala 279,4 0,0
5. porez na ostale prihode gra|ana 1.211,0 0,4
6. porez na fond zarada 7.794,6 3,1
7. porez na dobit preduze}a 2.239,2 0,9
8. porez na promet 35.688,9 14,1
9. akcize 25.500,0 10,1
10. porez na imovinu 1.621,1 0,6
11. porez na nasle|e i poklon 120,7 0,0
12. porez na prenos apsolutnih prava 2.890,2 1,1
13. porez na finansijske transakcije 10.300,0 4,1
14. porez na upotrebu, dr`anje i noenje
odre|enih dobara 2.000,0 0,8
II. Takse 1.161,0 0,4
1. republi~ke administrativne takse 1.058,6 0,4
Fiskalna struktura Republike Srbije 239
Tabela 2.
Struktura javnih prihoda po pripadnosti
u milionima u procentima
dinara
J. Lov~evi}, Institucije javnih finansija, Slu`beni list SFRJ, 1991, str. 276
B. Rai~evi}, M. Radi~i} i grupa autora, Finansije, deo Javne finansije,
Stylos, Novi Sad, 2001, str. 189 - 366.
D. Popovi}, Nauka o porezima i poresko pravo, Savremena administracija,
Beograd, 1997. str. 826.
B. Rai~evi}, Novi poreski sistem Srbije, Jugoslovenski pregled, br. 2/01,
Beograd, 2001, str. 23 40.
\. Pavlovi} i M. Vlatkovi}, Sistem finansiranja lokalne samouprave u
Republici Srbiji, Zavod za unapre|enje i rentabilnost poslovanja, Beograd, 2000,
str. 270.
Zakon o javnim prihodima i javnim rashodima, Slu`beni glasnik RS, br.
76/91
.22/01, ukupno deset izmena.
Zakon o porezu na dohodak gra|ana, Slu`beni glasnik RS, br. 24/01.
Fiskalna struktura Republike Srbije 243
Tranzicija
i privatizacija
246
247
Veselin Vukoti}*
PROBLEM
HIPOTEZA
3 ,,
Anri Bergson, Stvarala~ka evolucija, ,,Karijatide , Zagreb, str. 73.
Spontana i(li) svjesna koordinacija 249
SPONTANI POREDAK
Slobodna razmjena dobara nastala je tek onda kada su u~esnici u toj razm-
jeni po~eli da potuju svojinu drugog. Odnosno, spontani poredak za pretostavku
ima i decentralizovano, privatno vlasnitvo. Na to ukazuje i istorija nae civi-
lizacije. Ona nastaje u okru`enju Mediterana. Odgovor na pitanje zato ba u
Mediteranu naj~e}e se vezuje za ~injenicu da je to bila prva oblast u kojoj je ~ov-
jeku priznato pravo da raspola`e privatnim podru~jem, te je na taj na~in trgovci-
ma stvorena mogu}nost da razvijaju mre`u trgova~kih odnosa sa okru`enjem
drugim zajednicama i grupama. ,,Gr~ko-rimski svijet je bio u sutini i prije sve-
ga svijet privatnog vlasnitva od po nekoliko jutara ili vlasnitva rimskih senato-
ra i imperatora nad ogromnim imanjima, svijet privatne trgovine i proizvodnje,,.15
Spontani poredak koji je mogao da bude u funkciji mnotva pojedina~nih
ciljeva mogao se stvoriti samo na osnovama privatne svojine. Tako svojina po-
jedinca predstavlja sr` morala svake civilizacije. ,,Niko nema prava da napada pri-
vatnu svojinu i da ka`e da potuje civilizaciju. Istorija te dvije stvari je neodvo-
jiva,, (Henri Mejn). Stari Grci su bili prvi koji su doli do saznanja da je privat-
na svojina neodvojiva od individualne slobode.
Jo su ustavotvorci starog Krita kazali da je sloboda najve}e dobro jedne
dr`ave i da samo zbog toga imovina treba da pripada ,,onome ko je stekne, dok
u uslovima ropstva sve pripada vlastodrcima,,.
16 Hajek, Da li je socijalizam bio greka, u knjizi Mijat Damjanovi}, Isto, str. 73.
17 Adam Smit, Bogatstvo naroda, Vuk Karad`i}, Beograd, 1972.
18 E. Dirkem, O podjeli drutvenog rada, Prosvjeta, Beograd, 1973, str. 202.
258 Veselin Vukoti}
Institucije svojine koje danas postoje nijesu savrene. Kulturna evolucija tre-
ba da se i dalje deava da bi institucija privatne svojine bila korisna onoliko ko-
liko to mo`e da bude. Stoga je njen dalji razvoj neophodnost, to potvr|uje i razvoj
poznate ,,kole o svojinskim pravima,,.19
No, o isticanju zna~aja svojine postoje i suprotna miljenja. Po~eci miljen-
ja da svojina nije va`na, bili su u drevnoj Sparti. Nastavilo se u u~enju Platona i
Aristotela, koji vie vjeruju u snagu uma. Rene Dekart razvija u~enje da ~isti
razum mo`e neposredno da slu`i ~ovjekovim `eljama i da mo`e da izgradi nov
svijet, novi moral, novo pravo. Iako je Karl Poper dokazao nenau~nost ove teori-
je, ona jo uvijek dominira u na~inu razmiljanja ve}ine nau~nika. Spontani
poredak osporava i @an-@ak Ruso. ^uvena je njegova re~enica: ,,^ovjek je bio
ro|en slobodan, a svuda je u lancima,,. On u ,,optoj volji,, vidi sintezu ~itavog
naroda u jednu individuu, odnosno u vra}anju u raj u kome }e prirodni instinkti
omogu}iti da ,,ovlada svijetom,,.
Za Prudona, ,,svojina je kra|a,,, a na toj misli Marks gradi u~enje o svojini
kao izvoru nejednakosti, otu|enosti i eksploatacije. Socijalisti~ki i komunisti~ki
pokret je tako|e osporavao svojinu i tradicionalne vrijednosti, a ta osporavanja
vode porijeklo i iz religije.
Sve je to doprinijelo da je prou~avanje tradicionalnih institucija kao to je
svojina ,,palo pod zabranu,,. Naravno, to sasvim normalno izgleda nekom kon-
struktivisti, jer on je, kako isti~e Hajek, zarobljenik ,,drutvenog in`enjerstva,,,
ideje da ljudi mogu svjesno da izaberu put kojim }e i}i, njemu stoga nije va`no
da sazna kako je dospio u sadanju situaciju.
Ovakav stav uzrokuje blagonaklonost ljudi prema centralnom privrednom
planiranju i kontroli, odnosno prema svjesnoj koordinaciji i kolektivnoj svojini
koja mu je saglasna.20
Prema tome, gledano istorijski, postoje dva pravca u shvatanju zna~aja i
odnosa spontanog poretka i svjesne koordinacije. Po jednom, liberalnom, svoji-
19 Stiv Pejovi}, The Economices of Property Rights, 1900, Lj. Mad`ar, Svojina i reforma,
IEN, Beograd, 1995.
20 Spontanom poretku odgovara privatna svojina, koja je nastala kao rezultat evolutivnih
transformacija kolektivne svojine. Kod privatne svojine nosilac proizvodnje je pojedinac, ciljna
funkcija proizvodnje profit, proizvodi imaju karakter robe i realizuju se na tr`itu, svi u~esnici na
tr`itu izlo`eni su konkurenciji, privreda je otvorena, dolazi do individualizacije drutva, me|utim,
veze izme|u individua nijesu pokidane, ve} se uspostavljaju preko tr`ita, razmjenom rada.
Svjesna koordinacija po~iva na kolektivnoj svojini. Cilj proizvodnje je zadovoljenje potre-
ba ~lanova kolektiviteta; obim i struktura proizvodnje su unaprijed odre|eni; plan je osnovni meh-
anizam regulacije privrednih aktivnosti; me|uzavisnost ~lanova grupe je jaka; ova drutva su
zatvorena, autarhi~na; to su zatvorene ekonomije. Postoji opti cilj zajednice, a njegov tuma~ je
pojedinac na vrhu politi~ke piramide (vo|a). Uloga kolektiva je presudna, pojedinci nijesu va`ni.
Spontana i(li) svjesna koordinacija 259
21 Izraz prelaz je, po mom miljenju, istovjetan sa izrazom transformacija, koji naglaava
opreznost, postepenost, svjesno regulisanje procesa, strah od greke (ali ne u Poperovom smislu
u~enje na grekama) ve} od greke koja dovodi do gubljenja pozicije u strukturi politi~ke i
ekonomske hijerarhije.
260 Veselin Vukoti}
ekonomsku valorizaciju cijene. Zbog toga je planiranje uvijek bilo samo man-
je ili vie precizno naga|anje ili ,,ta~an zbir pogrenih podataka,,.
Poredak svjesne koordinacije, odnosno socijalisti~ka privreda fukcionie
na direktivama, naredbama ,,od spolja,,. Ekonomsku osnovu isto tako obezb-
je|uje ,,od spolja,, (krediti, zadu`ivanje, nacionalizacija, visoki porezi nesoci-
jalisti~kom sektoru, raubovanje prirodnog bogatstva i dr.). To u potpunosti
ograni~ava slobodu pojedinaca i preduze}a i isklju~uje mogu}nost prilago|ava-
nja i samoregulacije. Oni nemaju slobodu koju imaju preduzetnici u kapital-
isti~koj privredi. Stalna promjena zakona, donoenje uredbi, uvo|enje cenzusa,
kontingenata i sl. su reakcije dr`ave na realne probleme. To unosi nesigurnost,
a uti~e i na sistem vrijednosti vo|enja i ponaanja preduze}a. Preduze}e, koje
je fomalno slobodno, stalno tra`i ,,zatitu,, dr`ave: inicira protekcionisti~ke
mjere, tra`i subvencije, ve}e cijene, razne kompenzacije. Armaturna veza pre-
duze}a i dr`ave postaje sve ja~a i ~vr}a, a time i ansa da se uradi biznis iz-
van dr`avnog zagrljaja sve manja i manja.
Kao velika prednost svjesne koordinacije isti~e se ve}a socijalna praved-
nost u odnosu na spontan poredak. Me|utim, pod platom principa socijalne
pravde odvija se posebna vrsta dr`avnog intervencionizma arbitrarna pre-
raspo|ela dohotka. Ona dovodi do jo ve}e nepravde. U nastojanju da obezbi-
jedi socijalnu sigurnost svima, nezavisno da li oni imaju ansu da zarade do-
hodak, dr`ava raznim mjerama ka`njava one koji su uspjeni, od njih oduzima
u korist onih koji su neefikasni. Ovakva preraspo|ela je nestimulativna i ne mo-
tivie preduzetnike.
U najkra}em, jo su po~etkom ovog vijeka poznati mislioci ukazivali na to da
sistemi zasnovani na kolektivnoj svojini ne omogu}avaju efikasno privre|ivanje.
Praksa je pokazala da su u pravu. Me|utim, socijalisti~ka ideja je `ilava. To pokazu-
je i naa stvarnost. I pored teorijskih elaboracija doga|aja u nas i ostalim zemlja-
ma isto~ne Evrope, isti~u se ,,neosporne,, vrijednosti socijalisti~kog drutva, a koje
se zasnivaju na drutvenom vlasnitvu, kao to su solidarnost, altruizam, demokrati-
ja, sigurnost zaposlenja, stanovanja, ishrana, obrazovanje, socijalna zatita.
Me|utim, rani kriti~ari su istakli da je socijalizam zatvoreno drutvo, otuda
i nu`no stati~no, te nema mehanizma i institucije koje bi garantovale realizaciju
navedenih vrijednosti. Hajek postavlja pitanje: ,,Da li kolektivno vlasnitvo
obezbe|uje da svi pojedinci odlu~uju o optem cilju?,,. Plan podrazumijeva jed-
nu utvr|enu skalu ciljeva, koja ne mora biti svima po`eljna. Dolazi do konflikta.
Razreenje konflikta vri autoritet odnosno uska grupa na vrhu piramide poli-
ti~ke vlasti. Pojavno, ove odluke se donose u demokratskoj proceduri, u skupti-
nama kao mjestu opte volje naroda. No, to je samo dekoracija. U sutini, rije~
je o komandno-planskom ovladavanju drutvenim procesima, koje se zasniva na
Spontana i(li) svjesna koordinacija 263
gro`enijih slojeva stanovnitva, svjesni poredak koji je ustanovljen mo`e jo dugo
odoljevati prirodnim napadima spontanog poretka. Period tranzicije bi}e vie vri-
jeme svjesnog prelaza istog sloja iz jednodimenzionalnog monopola (politika) u
viedimenzionalni monopol (politika i ekonomija) iz stanja politi~kog monopo-
la u stanje politi~kog i ekonomskog monopola nego to }e se u tom periodu otvoriti
procesi spontanog tr`inog poretka.
29 Dr Miroslav Prokopijevi}, Sistem prirodne slobode Ogledi o misli Adama Smita, neob-
javljen rad, Beograd, 1996.
30 Ovaj stav je prvi i do sad jedini u naoj nauci zastupao prof. Lj. Mad`ar.
Spontana i(li) svjesna koordinacija 265
31 Opirnije: F. Hayek, Low, Legislation and Liberty, I, II, III, Rautledger Kegan Paul,
London, 1973, 1976, 1979.
266
267
Bo{ko Mijatovi}*
Koja je svojina ekonomski efikasnija privatna ili dr`avna? Oko ovog pi-
tanja lomila su se koplja najmanje jedan vek. Neki veliki mislioci, kao Karl Marks,
Lenjin, Josip Broz i Edvard Kardelj, vehementno su tvrdili da je privatna svoji-
na ne samo nepravedna, ve} i da daje slabe rezultate i da }e ekonomije procve-
tati tek onda kada budu zasnovane na dr`avnoj, odnosno drutvenoj svojini.1 I ne
CILJEVI PRIVATIZACIJE
Osnovni cilj privatizacije, ili bi to bar trebalo da bude, jeste pove}anje efikas-
nosti preduze}a u dr`avnoj ili drutvenoj svojini. Ta su preduze}a obi~no
neefikasno vo|ena, tehnoloki zastarela, imaju previe radnika, u gubicima su i
sli~no; dr`ava ih obi~no subvencionie na brojne na~ine (iz bu`eta, jeftinim kred-
itima, poreskim olakicama itd.). Privatizacija bi trebalo da donese dobitke u
efikasnosti, proistekle iz zdravijih motiva poslovanja, a kroz smanjenje trokova,
finansijsku rekapitalizaciju, bolju radnu disciplinu, bolju organizaciju, nove in-
vesticije i sli~no.
Drugi cilj mo`e biti poboljanje finansijske pozicije dr`ave, i to na tri na~ina:
od prihoda od privatizacije; od gaenja subvencija dr`avnim i drutvenim pre-
duze}ima; od pove}anja poreskih prihoda od ve}e ekonomske aktivnosti.
Za vladu, va`an cilj privatizacije mo`e biti pokuaj pove}anja sopstvenog
politi~kog rejtinga izborom demagoki ubedljivog programa privatizacije. Na
primer, poklanjanje dr`avnog i drutvenog kapitala svim gra|anima (vau~erska
privatizacija) ili jednom delu stanovnitva (zaposlenima, penzionerima) pred-
stavlja, izme|u ostalog, potkupljivanje bira~a za slede}e izbore. Na ovaj na~in,
2 J. Stiglitz, Whither Reform? Ten Years of Transition, Annual World Bank Conference on
Development Economics, Washington, April 28-30, 1999
270 Bo{ko Mijatovi}
MODELI PRIVATIZACIJE
6 Izvor: Izvetaj Direkcije za procenu vrednosti kapitala, Beograd. 10. novembar 2000.
7 B. Mijatovi}, Mikroekonomija privatizacije, u: Mogu}nosti tranzicije jugoslovenske pri-
vrede i preduze}a, SEJ i Poslovna politika, Beograd, 1998.
278 Bo{ko Mijatovi}
TA DALJE?
Srbija stoji pred privatizacijom. Pitanje je kojim putem po}i dalje. Mislim
da je o~igledno da postoje}i model nije dobar, jer ne daje rezultate. I nisu tome
krive nepovoljne spoljne okolnosti, ve} inherentne slabosti modela. Stoga zago-
varanje daljeg oslonca na postoje}i model nema nimalo smisla.
Pojedini ekonomisti smatraju da bi postoje}em modelu trebalo dodati na~elo
obaveznosti, tj. roka do koga privatizacija treba da zapo~ne, pa da bi sve bilo u
redu. Mislim da je to pogrena ideja, iz vie razloga: prvo, ostaje model ak-
cionarstva zaposlenih, koji je lo; drugo, pitanje je da li bi iko kupio akcije tokom
drugog kruga privatizacije, dakle akcije namenjene spoljnim kupcima (zaposleni
bi retko i hteli i mogli da pla}aju akcije sopstvenog preduze}a); spoljni investi-
tori bi se uzdr`avali od kupovine zato to bi preduze}ima uglavnom dominirali
zaposleni, uz sve prate}e negativne posledice (prevelike plate, preterana za-
poslenost itd.); stoga bi te akcije zavrile u dr`avnim rukama, pa bismo, umesto
privatizacije, dobili etatizaciju.
Verujem da je vreme za radikalno novi model privatizacije. Akcionarstvo za-
poslenih je pogrena ideja. Ostaju, kao mogu}nosti, vau~erska privatizacija i pro-
daja. Obe imaju prednosti i mane.
Vau~erska privatizacija mo`e biti br`e izvedena, to je prednost, ali joj je ve-
liki nedostatak, bar u mojim o~ima, to to ne obezbe|uje dobro upravljanje pre-
duze}ima. Agencijski problem ostaje veoma izra`en, sa potencijalno pogubnim
posledicama. Dosadanja iskustva zemalja u tranziciji sa vau~erskim privatizaci-
jama nisu povoljna.
Vau~erska privatizacija je bila najbolja opcija za Srbiju tokom 90-tih godi-
na, u vreme sankcija i nemogu}nosti priliva stranog kapitala, ali vremena su se
promenila, zemlja se otvara prema svetu i strani kapital mo`e u~estvovati u pri-
vatizaciji.
Prodaja je najbolji metod privatizacije. Obezbe|uje najbolje upravljanje pre-
duze}ima i donosi dr`avi prihod. ta vie tra`iti? Nije bez razloga to je prime-
njuju sve razvijene zemlje.
Nije ovo prilika da se potpuno razradi predlog novog modela privatizacije
u Srbiji.8 Ipak, nave}u osnovne elemente:
Osnovni model privatizacije u Srbiji treba da bude prodaja drutvenog i
dr`avnog kapitala.
Model prodaje treba tako podesiti da se obezbedi dominantan vlasnik, koji
poseduje kontrolni udeo u svojini.
8 To }emo u~initi Boris Begovi}, Boko @ivkovi} i ja u studiji koja }e uskoro izi}i iz tampe.
280 Bo{ko Mijatovi}
Vera Leko*
OSNOVNE POSTAVKE
TOK PRIVATIZACIJE
imovine, kao i donja i gornja granica raspona vrednosti ukupnog kapitala, odnos-
no imovine. Uredbom je propisan postupak procene koji predvi|a primenu
slede}ih metoda pri proceni vrednosti kapitala:
diskontovanje nov~anih tokova (metod DNT) i
metod likvidacione vrednosti (metod LV).
Pri izradi procene vrednosti ukupnog kapitala metodom DNT utvr|uju se os-
novna DNT vrednost, kao i donja i gornja grani~na DNT vrednost. Pri kori}enju
ove metode procene bitno je utvrditi diskontnu stopu koja predstavlja cenu sop-
stvenog kapitala subjekta privatizacije. Diskontna stopa obra~unava se kao zbir
slede}ih komponenti: realne stope prinosa na ulaganja bez rizika, premije za rizik
na ulaganja u subjekat privatizacije, premije za rizik na ulaganje u SRJ, odnosno
u Republiku Srbiju. Pri utvr|ivanju donje grani~ne DNT vrednosti ukupnog kap-
itala diskontna stopa se pove}ava za 5 procentnih poena, a pri utvr|ivanju gor-
nje grani~ne DNT vrednosti diskontna stopa se smanjuje se za 5 procentnih poe-
na.
Pri izradi procene vrednosti ukupnog kapitala metodom LV utvr|uje se os-
novna likvidaciona vrednost ukupnog kapitala, polaze}i od pretpostavke redovne
likvidacije subjekta privatizacije (to podrazumeva prestanak rada i prodaju
imovine po cenama koje se formiraju u zavisnosti od uslova na tr`itu). Osnovna
vrednost ukupnog kapitala po metodu LV jednaka je razlici izme|u likvidacione
vrednosti imovine subjekta privatizacije i vrednosti njegovih obaveza uve}anih
za trokove postupka redovne likvidacije.
Procenjuju}i vrednost ukupnog kapitala kori}enjem navedenih metoda
procene mora se doneti zaklju~ak o vrednosti ukupnog kapitala. Zaklju~ak o vred-
nosti ukupnog kapitala predstavlja raspon izme|u donje i gornje granice vrednosti
ukupnog kapitala.
Donja granica raspona vrednosti ukupnog kapitala predstavlja:
donju grani~nu DNT vrednost u slu~aju da je ona ve}a ili jednaka osnovnoj
likvidacionoj vrednosti ukupnog kapitala ili,
osnovnu likvidacionu vrednost ukupnog kapitala u slu~aju da je ona ve}a
od donje grani~ne DNT vrednosti, a manja od gornje grani~ne DNT vrednosti ili,
80% osnovne likvidacione vrednosti ukupnog kapitala u slu~aju da je ona
ve}a ili jednaka gornjoj grani~noj DNT vrednosti.
Restrukturisanje
Ako imovina koja je bila oduzeta posle Drugog svetskog rata zakonima
o nacionalizaciji, konfiskaciji, sekvestraciji ili drugim propisima, bude priva-
tizovana, vrednost te imovine bi}e nadokna|ena bivim vlasnicima isklju~ivo
nov~anim sredstvima. Nije predvi|ena mogu}nost fizi~kog povra}aja pre-
duze}a, jer se smatra da bi bio nepravedan za bive vlasnike, jer su ta preduze}a
(dananja preduze}a nastala od oduzetih preduze}a) po pravilu u tekoj finan-
sijskoj situaciji, sa izra`enim vikom zaposlenih radnika i velikim dugovima.
Bivi vlasnici dobili bi preduze}a firme koje nemaju kapital, a imaju ogromne
probleme.
Aleksandar Vlahovi}*
CILJEVI ZAKONA
Fleksibilnost
Sveobuhvatnost
Predmet privatizacije je, prema ovom Zakonu, kako drutveni i dr`avni kap-
ital, tako i imovina, u preduze}ima i svim drugim pravnim licima, ako drugim
propisima nije druk~ije ure|eno. Imovina, kao predmet prodaje, predvi|ena je za
sve slu~ajeve kada je imovina manja od ukupnih obaveza subjekta privatizacije,
to je slu~aj sa velikim brojem preduze}a.
Zakon je sveobuhvatan u pogledu predmeta privatizacije i subjekata koji
mogu biti privatizovani (sva pravna lica koja raspola`u drutvenim ili dr`avnim
kapitalom).
Stimulativnost
Oro~enost
Pravi~nost
Pravna sigurnost
Subjekti privatizacije nisu samo pravna lica koja obavljaju privrednu delat-
nost, odnosno preduze}a, ve} to mogu biti i ustanove i sva druga pravna lica. Jedini
uslov da pravno lice bude subjekt privatizacije je da raspola`e drutvenim ili
dr`avnim kapitalom, kao i da drugim zakonima nije zabranjena njihova privati-
zacija.
Modeli privatizacije
pak privatizacije. Prava koja sti~u subjekti privatizacije, odnosno radnici kojima
se prenose akcije bez naknade, najve}a su u prvih godinu i po dana od dana stup-
nja na snagu ovog Zakona i smanjuju se za svaku slede}u godinu. Smanjenje pra-
va odnosi se na ukupnu sumu kapitala koji se sti~e bez naknade i na nov~ani iznos
prava po godini radnog sta`a.
Tako, kapital za sticanje akcija bez naknade u postupku prodaje kapitala
javnom aukcijom mo`e da iznosi 30% vrednosti kapitala koji se privatizuje ako se
privatizacija sprovede u roku od 18 meseci, 20% vrednosti kapitala koji se priva-
tizuje ako se privatizacija sprovede u roku od 18 do 30 meseci i 10% vrednosti kap-
itala koji se privatizuje, ako se privatizacija sprovede u roku du`em od 30 meseci.
Rokovi za sticanje akcija bez naknade po~inju da teku od dana stupanja na
snagu ovog Zakona.
Poto postoji mogu}nost da preostanu akcije, posle prodaje kapitala metodom
javne aukcije i prenosa akcija bez naknade, te akcije prenose se Akcijskom fondu.
Kapital za sticanje akcija bez naknade u subjektu koji se privatizuje pri-
menom metoda javnog tendera iznosi najvie 15% drutvenog ili dr`avnog kap-
itala.
Zakonodavac pravi razliku izme|u visine kapitala koji se prenosi bez
naknade u postupku privatizacije primenom metoda javne aukcije i javnog ten-
dera. Ovakvo zakonodavno reenje rukovo|eno je o~ekivanjem da }e se javnim
tenderom privatizovati ekonomski najuspeniji pravni subjekti i idejom da se pre-
ostalih 15% kapitala evidentira u Privatizacionom registru u cilju stvaranja port-
folia akcija najuspenijih doma}ih preduze}a koji }e se bez naknade preneti
gra|anima.
Veliki broj pravnih lica, koja }e biti predmet privatizacije, ostvaruju negativne
rezultate poslovanja, trajnije su nesposobni za pla}anje obaveza, ili imaju nepo-
voljnu organizacionu ili starosnu strukturu za sprovo|enje privatizacije. Polaze}i
od ovih ~injenica, zakonodavac je predvideo da Agencija proceni neophodnost
sprovo|enja restrukturisanja kako bi se omogu}ila prodaja kapitala ili imovine ovih
subjekata. Restrukturisanje je predvi|eno kao obaveza koju }e realizovati Agencija
samostalno, ili na osnovu njene procene, objekt privatizacije.
Restrukturisanje, u smislu ovog Zakona, podrazumeva statusne, odnosno or-
ganizacione promene ili poravnanje iz du`ni~ko-poverila~kog odnosa i sve druge
promene u subjektu privatizacije koje omogu}avaju njegovu privatizaciju.
Radi uspenog sprovo|enja restrukturisanja, zakonodavac daje mogu}nost
poveriocima da, u celini ili delimi~no, otpiu glavnicu duga, pripadaju}e ka-
mate ili druga potra`ivanja. Tako|e je data mogu}nost poveriocima sa ve}in-
skim dr`avnim kapitalom da svoja nov~ana potra`ivanja konvertuju u kapital
subjekta u kojem se sprovodi restrukturisanje, pod uslovom da se postupak ost-
vari u potpunosti u skladu sa programom restrukturisanja.
Kako bi restrukturisanje omogu}ilo i privatizaciju subjekta, zakonodavac
konstituie obavezu ovim subjektima da kapital, imovinu, uklju~uju}i i kapi-
tal koji je konvertovan, proda metodom tendera ili aukcije.
U toku sprovo|enja restrukturisanja poverioci ne mogu da preduzimaju rad-
nje radi prinudne naplate svojih dospelih potra`ivanja.
Postupak i na~in restrukturisanja bi}e ure|eni podzakonskim aktom.
metodom javne aukcije mogu biti i obveznice emitovane po osnovu devizne t-
ednje gra|ana, koje su izdate doma}im fizi~kim licima koja su dr`avljani
Republike Srbije.
Sredstva pla}anja mogu biti i u obveznicama po osnovu neispla}ene devizne
tednje gra|ana, bez obzira na rok njihovog dospe}a, samo u slu~aju kada se kap-
ital ili imovina prodaju u postupku javne aukcije i ako se ne prodaju za sredstva
pla}anja u doma}oj ili stranoj valuti ili u dospelim obveznicama za neispla}enu
staru deviznu tednju.
UMESTO ZAKLJU^KA
Veroljub Dugali}*
UVODNE NAPOMENE
OSNOVNA RAZMATRANJA
ita osnovni cilj i pokreta~ki motiv svih aktera na finansijskom tr`itu, postavlja
se pitanje: zato je razli~ita uspenost u ostvarivanju tog cilja? Odnosno, da li je
bolja uspenost u donoenju finansijskih odluka posledica smiljene poslovne poli-
tike zasnovane na poznavanju tr`inih prilika, ili je to rezultat slu~ajnosti i haz-
arderskog ponaanja?
Ne postoji jedinstven odgovor na ovo pitanje. U brojnim raspravama i anal-
izama koje su vrene u razli~itim uslovima, istaknute su brojne prednosti dobro
obavetenih u~esnika koji donose odluke o ulaganju finansijskih sredstava.
Me|utim, broj ~inilaca koji mogu uticati na isplativost investicione odluke je to-
liki da je teko pretpostaviti da se mogu u potpunosti obuhvatiti i egzaktno val-
orizovati. Drugim re~ima, uprkos neslu}enom razvoju sistema informisanja, nije
uvek izvesno da se mogu predvideti svi faktori koji }e delovati u budu}nosti na
kona~an efekat kupovine akcija, obveznica, stranih valuta, fju~ersa, opcija...
Kona~no, sve relevantne informacije su, uglavnom, poznate ve}ini aktera na fi-
nansijskom tr`itu, ali im je uspenost veoma razli~ita. U tom slu~aju, teza o
efikasnom finansijskom tr`itu bi se mogla podvrgnuti kriti~kom ispitivanju, pa
i osporavanju.
U studiji koju je uradio Alfred Kauliz (Alfred Cowles) ispitano je u kojoj su
meri razli~iti brokeri dobro delovali, a kriterijum je bio povra}aj u dolarima na
ukupni godinji dohodak po investiranom dolaru. Utvrdio je da, u proseku, izbor
akcija koji su u~inili brokeri nije nimalo uspeniji od nasumice izabranog port-
felja akcija.
Ovo otkri}e je poslu`ilo kao osnova za formulisanje teorije pikada: mo`ete
baciti strelicu na Vol Strit `ornal kao jedan od na~ina do izbora akcija, ili kupiti
od svih akcija na tr`itu pomalo. Krajnji efekat ne}e biti nimalo loiji nego da ste
posluali brokera prilikom izbora, jedino biste u drugom slu~aju morali da platite
brokersku proviziju, a rezultat je ionako isti!
Pristalice pristupa po kome finansijsko tr`ite funkcionie efikasno isti~u da
se mnogi zna~ajni faktori od kojih zavisi uspenost finansijskog ulaganja mogu
promeniti, a neki se ~ak ne mogu ni predvideti, ali se od cena uvek mo`e o~eki-
vati da se brzo prilagode novim uslovima. Na taj na~in se ne dovodi u sumnju os-
novna teza o efikasnom funkcionisanju finansijskog tr`ita, a mo`e se ~ak izvesti
i matemati~ka interpretacija efikasnog ponaanja, poznata pod nazivom ,,slu~ajno
kretanje,,. Slu~ajno kretanje ne zna~i da se cene ne mogu menjati, ve} se isti~e
da su sukcesivne promene cena nezavisne i odre|ene faktorima koji na nepred-
vidljiv na~in deluju u budu}nosti.
Efikasno tr`ite je ono na kome u~esnici brzo shvataju sve nove informaci-
je i odmah ih uklju~uju u cene. Zato finansijska tr`ita koja dobro funkcioniu
isklju~uju stalni prekomerni profit.
Osnovne premise cena akcija 303
Oni ostvaruju zaradu vie zahvaljuju}i prednostima pozicije koju imaju i kapita-
la kojim raspola`u, nego izuzetnim procenama tr`ita. Va`an deo njihovog prof-
ita mo`e biti rezultat ni`ih trokova ili drugih finansijskih beneficija od brokera,
to nije dostupno manjim trgovcima, koji uz sve to nisu ni tako dobro povezani.
U analizi berzanskog poslovanja, najte`e je razumevanje brojnih faktora koji
uti~u na cene. Nije lako razumeti kako i zato se cene menjaju, niti postoje pouz-
dana pravila koja obezbe|uju brzu i sigurnu zaradu na tr`itu. Kretanje cena je,
me|utim, ~esto va`nije za potencijalnog investitora nego za onoga ko o~ekuje div-
idendni dohodak dobijen od akcija.
Raznovrsni su faktori koji uti~u na cene berzanskog materijala. U prvu grupu
spadaju uslovi koji se odvijaju van tr`ita, kao to su: prodor tehnolokih inovacija,
osvajanje ovih sirovina, promena statusa preduze}a, stanje privredne konjunkture,
politi~ke promene... Oni predstavljaju bitne razloge za cenovne promene na du`i
rok.
U drugu grupu cenovnih faktora spadaju uslovi koji deluju unutar tr`ita i
deluju na cene u kratkim periodima, kao to su: promene cena u budu}nosti, psi-
holoki efekti, promene kamatnih stopa.
Ponekad obe grupe uslova deluju istovremeno i u istom smeru, a nekad je
njihovo kretanje divergentno. Izvesno je uvek slede}e: stepen uticaja obe grupe
faktora na berzanski materijal je nejednak.
Teorija o efikasnom tr`itu obezbe|uje na~in za analizu kretanja cena na
organizovanim tr`itima. Prema ovom pristupu, kretanje cena je hirovito pop-
ut hoda nasumice (random walk), zato to je na efikasnom tr`itu sve to je
predvi|eno ve} ugra|eno u cene. Dolazak nove informacije je elemenat koji
uti~e na promenu cene, a takva informacija mora biti slu~ajna i nepredvidlji-
va, ina~e bi ve} bila ugra|ena u cenu i ne bi bila prava vest. Prema tome, cene
reaguju samo na iznena|enja a iznena|enja su nepredvidljiva. Poto cene reagu-
ju na takve nepredvidljive doga|aje, cene akcija se pomeraju hirovito, kao hod
nasumice.
Teorija efikasnog tr`ita na racionalan na~in objanjava prakti~ne situacije
i stvarne mogu}nosti za ostvarivanje zarade na finansijskom tr`itu. Postoji neko-
liko primedaba koje se mogu uputiti teoriji o efikasnom tr`itu:
1. Ukoliko bi svi prihvatili logiku efikasnog tr`ita, prestala bi potreba da
se brzo obra|uju informacije. Odnosno, ako svako pretpostavi da su cene akcija
ta~no odre|ene, da li }e te cene prestati da budu precizne?
Pitanje je, svakako, vie teorijskog karaktera. Onog trenutka kada bi ve}ina
ljudi prestala da gleda unapred, tr`ite bi prestalo da bude efikasno. Tada bi se
profit ostvarivao na osnovu starih informacija, a efikasno tr`ite bi postalo sta-
bilno stanje stanje koje samo kontrolie ravnote`u.
Osnovne premise cena akcija 305
Portfelj ulaga~a
1. Prihod
a) Visina
b) Izvori
c) Stabilnost
d) O~ekivanja
2. Broj lica koje izdr`ava, stepen, o~ekivanja i du`ina izdr`avanja
3. Starost i zdravstveno stanje ulaga~a i ~lanova porodice
4. Status osiguranja
5. Grupa u kojoj se nalazi za oporezivanje
6. Ku}a u vlasnitvu
7. Planovi za povla~enje iz posla ili penzionisanje
8. Prikupljeno bogatstvo koje mo`e da investira
9. Neuobi~ajeni izdaci koji se o~ekuju u budu}nosti
10. Temperament ulaga~a spremnost da preuzme rizik
11. Znanje i vetina u rukovanju hartijama od vrednosti
12. Raspolo`ivo vreme za upravljanje ulozima
13. Stepen potrebe za o~uvanje glavnice
14. Zavisnost od prihoda na ulaganje
15. Zanimanje, delatnost ili profesija ulaga~a.
Teorija poverenja
brih razra|enih pravila i standarda, kao to je na~elo da bi akcije trebalo proda-
vati prema odre|enom odnosu cena zarada, ili da bi akcije trebalo da donesu
prihode ve}e od onih koje donose obveznice. Na osnovu takvih jednostavnih, a
u praksi proverenih principa, dobro upu}en statisti~ar koji raspola`e valjanim in-
formacijama i stru~njaci za investicije mogli bi sa lako}om i velikim stepenom
sigurnosti, da predvide tr`ite. Kada bi fundamentalni uslovi bili povoljni, cene
akcija bi se kretale navie u skladu sa promenama zarada i dividendi. Ako bi uslovi
postali nepovoljni, cene akcija bi se kretale nani`e u skladu sa stepenom rele-
vantnih promena.
Prema ovakvom, dosta pojednostavljenom pa ~ak i mehani~kom shvatanju
cenovnih promena na tr`itu akcija, pristalice teorije poverenja nemaju pozi-
tivan stav. Oni veruju da tr`ite ne reaguje na statisti~ke i ekonomske podatke
sa velikom ta~no}u i da je ravnodunost tr`ita i na dobre i na loe promene
~esto neverovatna. Svesni su da se nivoi odnosa na berzi, kao to su odnos cena
zarada i prihodi, stalno menjaju: ponekad je taj odnos izrazito visok, nekad
veoma nizak ali je retko kada to stati~na kategorija. Kona~no, sasvim dobro
su upu}eni u neprolaznu aktuelnost aksioma koji ka`e: ,,Tr`ite mo`e da ura-
di bilo ta,,.
Na osnovu teorije poverenja, ako dovoljno trgovaca i investitora postanu op-
timisti u vezi sa fundamentalnim uslovima, ili u vezi sa budu}no{}u neke indi-
vidualne kompanije, odlu~i}e se za kupovinu akcija. Ako postanu previe opti-
misti~ni, kupova}e akcije sve dok cene ne dostignu do nivoa koji ne garantuje
povoljan odnos cena, zarada i dividendi.
U suprotnoj situaciji, kada je raspolo`enje trgovaca i investitora prema per-
spektivi neke kompanije obojeno pesimizmom, prodava}e akcije bez obzira na
nivo fundamentalnih pokazatelja tih kompanija. Ukoliko njihov pesimizam
postane isuvie veliki, prodava}e akcije i po veoma niskim cenama, sve dok nivo
ne padne ispod realnog nivoa, merenog normalnim standardima.
Dakle, po teoriji poverenja, kupci i prodavci akcija su ekstremisti, ~ije se
raspolo`enje kre}e od krajnjeg optimizma do preteranog pesimizma oni ~esto
prave greke ali nikada ne sumnjaju u ispravnost svojih odluka.
Teorija poverenja se mo`e upotrebiti da objasni mnoge mahinacije na tr`itu,
kao to su dizanje i obaranje cena akcija, ~iju pojavu ne objanjava klasi~na teori-
ja. Ona mo`e da objasni spektulacije na tr`itu u uslovima izuzetno nepovoljnog
ekonomskog ambijenta: ona mo`e da objasni i pad cena akcija u periodu poras-
ta zarada, ili obrnuto.
Brojni su primeri koji se mogu navesti kao ilustracija primenljivosti teorije
poverenja u tuma~enju berzanskih tokova, onda kada je klasi~na teorija nemo}na
da pru`i racionalno objanjenje. Jedna od takvih situacija je doga|anje na
Osnovne premise cena akcija 311
Zarade
`ivotnog veka akcija i 2) postoje velike razlike izme|u odnosa cena i zarada zbog
rastu}eg faktora veli~ine kompanije, upravljanja, trenda zarada, finansijske mo}i
i trenutne popularnosti.
Dividende
Po klasi~noj teoriji akcijskih cena, dividende dolaze odmah posle zarada kada
su u pitanju fundamentalni faktori u odre|ivanju cena. Mnogi trgovci i investi-
tori smatraju ovaj faktor isto toliko va`nim kao i zarade u odre|ivanju cena ak-
cija, a ima i onih koji mu daju apsolutnu prednost. Razli~iti razlozi se navode u
korist ovakvog opredeljenja. Jedan od njih je da su dividende konkretne i opipljive.
One su ,,ovde danas,, i predstavljaju pravu vrednost za deoni~ara.
Ne postoji opasnost da }e zarade reinvestirane u kompaniji biti izgubljene,
uzaludne, ili loe iskori}ene, jer ih deoni~ari dobijaju danas u gotovini. Ovo je
varijanta stare mudrosti: ,,Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani,,. Drugi ra-
zlog za davanje prednosti dividendama u odnosu na zarade, je u tome to trenut-
na vrednost dividendi ima ve}u vrednost za akcionare nego budu}e zarade is-
pla}ene u dividendama, ~ak iako postoji potpuna sigurnost da }e biti ispla}ene.
Va`nost dividendi je najmanja kod vrednih akcija, kod kojih je pove}anje
cena veliko, tako da ~esto donose ve}i kona~an dohodak nego teku}e dividende.
Razvijena kompanija mo`e upotrebiti novac produktivnije nego akcionar, koji
}e morati da tra`i alternativnu investiciju za dividende. Akcionar }e tako|e
mo}i da manje ulo`i, jer mora da plati takse na bilo koju dividendu, budu}i da
kompanija mora da obezbedi sredstva po va`e}oj ceni, kako bi zadr`ala razvo-
jni trend.
Dividende po akciji su se menjale tokom vremena i zato su nepouzdane kao
analiti~ko sredstvo. Analize pokazuju da su dividende pokazivale neprecizan i
nestabilan odnos prema akcionarskim profitima. U nekim periodima, profiti su
se br`e pove}avali nego dividende, ali je u drugim razdobljima bila obrnuta
situacija.
Prihodi od akcija
Deobe akcija
Kamatna stopa
Cena robe
U teorijskoj analizi, lako se mo`e pokazati da cene robe, kao pokazatelji in-
flacije i deflacije, uti~u na cene akcija. Naime, u mnogim trgova~kim i proizvod-
9 Garfield A. Drew, New Methods for Profit in the Stock Market, p. 297.
Osnovne premise cena akcija 319
nim kompanijama zalihe imaju veliku ulogu u odre|ivanju profita. Rast cena zna~i
da se zalihe mogu prodati po viim cenama od onih po kojima su kupljene,
naro~ito kada postoji duga~ak vremenski raspon. S druge strane, pad cene zna~i
da se gubici moraju o~ekivati. Za vreme krize tridesetih godina, mnoge akcije su
smatrane kao dobre, zbog prete}e inflacije cena robe. Zbog sli~nih razloga, i posle
Drugog svetskog rata prihva}ena je ista teorija.
Obi~ne akcije su smatrane zatitom od inflacije. Ne samo da se smatralo kako
one rastu kao to nivo cena raste, ve} i da se zarade i dividende pove}avaju u is-
toj ili ve}oj meri. Na taj na~in, akcionari bi bili zati}eni od sni`enja vrednosti
njihovih nominalnih ulaganja.
Velika teko}a u vezi sa kupovinom akcija za vreme inflacije je u tome to
je inflaciju veoma teko predvideti. Za vreme ekonomske krize tridesetih godina
strahovalo se da }e dr`avni intervencionizam, kroz deficitarnu potronju, doprineti
naglom rastu cena, pa je kupovina akcija bila na~in zatite od inflatornog
obezvre|ivanja. Velika inflacija se nije dogodila uprkos o~ekivanjima, zahvalju-
ju}i velikoj nezaposlenosti.
Spektakularan rast berzanskih transakcija u periodu od 1985. do 1991. bio
je pra}en ekspanzijom robe iroke potronje. Me|utim, nepostojanost uskla|iva-
nja cena akcija sa cenama robe iroke potronje na dugi rok, je razlog to ovaj
parametar nema preveliku analiti~ku vrednost kao indikator cena akcija.
stanovnitva. Pored toga, koriste se drugi indikatori, kao to su bu`etska potro-
nja, komercijalni i industrijski krediti, berzanski fondovi i brojni podaci o likvid-
nosti privrede ili bankarskog sektora. Svi ovi podaci mogu biti zanimljivi za
izvo|enje parcijalne analize i objanjenje odabranog uzorka, ali je njihov anali-
ti~ki zna~aj ograni~enog dometa i ne mogu se koristiti za formulisanje optih za-
klju~aka.
trajkovi
ZAKLJU^NA RAZMATRANJA
Literatura:
Stojan Dabi}*
DEFINICIJA
Sadr`aj hartije:
Svojstva hartija:
inkorporacija prava i
negocijabilnost.
hartije na ime,
hartije po naredbi i
hartije na donosioca.
[ta raditi sa akcijama? 325
AKCIJA
Vrste akcija
Akcionarska drutva mogu da izdaju dve vrste akcija i to: obi~ne (redovne)
i povla}ene (prioritetne) akcije. Svaki od navedena dva tipa akcija ima svoje sop-
stvene karakteristike, a prodaju se i kupuju nezavisno jedna od druge.
Akcionarska drutva izdaju povla}ene akcije tek poto su izdala obi~ne ak-
cije. Vlasnici povla}enih akcija nemaju pravo upravljanja u akcionarskom
drutvu, mada se odlukom o emisiji mogu precizirati uslovi pod kojima vlasnici
326 Stojan Dabi}
Vrste emisije
Tabela 1.
Pregled emisija akcija za period od 1. januara do 30. juna 2001.
Tabela 2.
Kumulativni pregled rezultata u procesu svojinske transformacije1
1 Mira Prokopijevi}, Opta ocena uslova sprovo|enja, obuhvata i efekata dosadanjeg pro-
cesa svojinske transformacije u Srbiji.
[ta raditi sa akcijama? 329
TA SA AKCIJAMA ?
Pretpostavimo da ste odlu~ili da deo akcija prodate ili da neto novca ulo-
`ite u kupovinu akcija. Kome se obra}ate?
Mo`ete se obratiti berzanskom posredniku direktno.
Bez obzira na to to se prema postoje}im propisima mogu osnivati i druge
vrste finansijskih posrednika, do sada je dozvolu za rad dobila 71 brokersko-di-
lerska firma.
Tabela 3.
Kumulativni status berzanskih posrednika
prema stanju 30. juna 2001.
Odabiranje posrednika
Svaka firma ima svoje vlastite oblasti specijalizacije, tako da su neke od njih
podobnije za rad sa vama nego ostale.
Sama veli~ina nije dovoljno pouzdana smernica. Ono na ta se ra~una to je oba-
veza prema privatnom investitoru. Nemojte se ustru~avati da pitate da li firme tra`e
neku proviziju ili minimalni iznos koji bi trebalo da se ulo`i za usluge koje one nude.
Kada ste odabrali posredni~ku firmu, vi }ete verovatno ustanoviti da je lice
sa kojim radite vet profesionalac koji je obu~en i iskusan za sve vrste saveta iz
oblasti ulaganja.
Ali koje kriterijume }ete postaviti vi kada vrite izbor?
Prvo pravilo je da znate svoje sopstvene zahteve.
Vi kao PRODAVAC dolazite do svog brokera sa nalogom za prodaju akci-
ja i prezentirate mu dokaz o vlasnitvu (potvrda o vlasnitvu nad akcijama koju
je izdao emitent).
BROKER proverava kod Centralnog registra raspolo`ivost ponu|enih akci-
ja i nakon prijema potvrde o ta~nosti podataka, koja se mo`e dostaviti u pisanom
ili elektronskom obliku, ~ini slede}e:
prima od vas nalog za prodaju sa pripadaju}om dokumentacijom za rea-
lizaciju naloga na berzi,
otvara kod sebe depo-ra~un prodavca i
daje nalog Registru da izvri prenos akcija sa ra~una prodavca na svoj
ra~un-podra~un prodavca.
Cilj prenosa akcija sa ra~una prodavca na ra~un brokera je da se spre~i mo-
gu}nost da prodavac ponudi iste akcije na prodaju preko drugih brokera.
Po prijemu izvetaja o izvrenom prenosu akcija broker sprovodi radnje pred-
vi|ene za prodaju akcija na berzi.
Na berzi se prema propisanoj tehnologiji o izvrenoj prodaji akcija sastavlja
zaklju~nica.
332 Stojan Dabi}
kupi izvestan broj akcija koje `elite, ili mo`ete tra`iti od njega da proveri ta~ne
cene na tr`itu pre nego to mu date svoju poru`binu. Kao investitor, vi imate vi-
sok stepen kontrole nad svojim poslom. Nemojte se bojati da to iskoristite.
Vi mo`ete tra`iti od vaeg posrednika da vam pismeno javlja cenu koju je
platio za vae akcije, ina~e posao mo`e da se obavlja na vae usmene instrukci-
je. Ali, jednom kad ve} plasirate svoju poru`binu (date nalog), vi ste odgovorni
za akcije koje je kupio va posrednik. Vi se ne mo`ete predomisliti!
Da biste se to obezbedilo, va posrednik }e pre plasiranja naloga na finan-
sijsko tr`ite tra`iti od vas da na poseban ra~un deponujete potrebnu sumu nov-
ca za pokri}e naloga za kupovinu sa ovla}enjem da ga on mo`e koristiti za pla-
}anje kupljenih akcija.
Ako biste se vi predomislili posle plasiranja naloga na tr`itu, vi biste se iz-
lo`ili gubitku deponovanih sredstava.
Usluge posrednika obi~no obuhvataju slede}e:
1. USLUGA ,,IZVRENJE-SAMO. Ovo jednostavno zna~i da posrednik,
kad postanete njegov klijent, kupuje ili prodaje u vae ime na tr`itu. On }e vam
napla}ivati proviziju za poslovanje, ali vam ne}e davati nikakve savete.
2. ,,DISKRECIONA USLUGA. U ovom slu~aju posrednik }e vas konsul-
tovati u vezi sa vaim ciljevima: Kakva je vaa poreska pozicija? Da li ste zain-
teresovani za dugoro~ni rast kapitala jedino ili imate nameru da stvarate doho-
dak? On onda po svom naho|enju kupuje i prodaje u vae ime i o tome vas stal-
no obavetava. Generalno, ve}ina posrednika }e tra`iti minimalni obim portfoli-
ja za ovu uslugu.
3. USLUGA ,,PORTFOLIO-SAVETODAVNA. U ovom slu~aju, tako|e, vi
}ete se na samom po~etku dogovoriti sa posrednikom o vaim investicionim ci-
ljevima, s tim to }e vas posrednik obavetavati i davati konkretne preporuke ko-
je }ete vi razmotriti i saglasiti se pre nego to se preduzme bilo kakva akcija. Za
ove usluge, tako|e, postoji uslov minimalnog obima portofolija, koji }e se razli-
kovati zavisno od posrednika.
Koliko to kota?
Kada `elite da prodate akcije, vi dajete vaem brokeru instrukcije na isti na-
~in kao i kad ih kupujete.
1. Dajte uputstva svom brokeru - da proda ,,po najboljoj ili samo iznad mi-
nimalne cene.
2. Paralelno sa davanjem naloga, potpisujete obrazac o transferu i zajedno
sa potvrdom o posedovanju akcije ostavljate ga vaem brokeru.. (Va broker ne
mo`e da vam izvri isplatu pre nego to ih primi.)
3. Vi dobijate sredstva.
4. Vae ime se brie iz registra akcija.
ZAKLJU^AK
Ovaj tekst mo`e da vam pru`i samo najsa`etiji uvod u tehnologiju i mogu}-
nosti koje vam se pru`aju u poslovanju sa akcijama.
Me|utim, u ~itavoj toj raznolikosti jedno je jasno. Mnogo je ljudi u ovoj ze-
mlji koji izbegavaju da direktno ula`u u akcije i druge hartije od vrednosti ne za-
to to to ne bi odgovaralo njihovim finansijskim ciljevima, ve} zbog toga to im
berzansko tr`ite izgleda daleko, nedosti`no i to ih plai.
Sada je, me|utim, dolo do preokreta i broj pojedinaca koji poseduju akci-
je je naglo porastao.
336
337
SPISAK ^ASOPISA
POJMOVNIK
WEB ADRESAR
Journal Cambridge
www.journal.cambridge.org
University of Michigan
www.econ.Isa.umich.edu
347.23(497.1)(082)
338.1(497.1),,1991/2000,,(082)
338.22(497.1)(082)
ISBN 86-83775-09-7
1. Rai~evi}, Bo`idar
a) Privreda - Jugoslavija (SR) - 1991-2000 -
Zbornici b) Ekonomski sistem -
Transformacija - Jugoslavija (SR) - Zbornici
s) Jugoslavija (SR) - Ekonomska politika -
Zbornici
COBISS-ID 98678540