Professional Documents
Culture Documents
a-vode i koeficijent, b-linearni koeficijent, c-slobodni lan Graf u kvadratnoj funkciji se naziva parabola,kad je a>0 parabola ima otvor prema gore a kad je a<0 parabola ima otvor prema dole . Broj je nulta ka funkcije f ako vrijedi f( )=0. Realna nulta ka funkcije je apscisa ta ke na kojoj graf funkcije sije e ili dira x osu. Nulta ka kvadratne funkcije Realne nulta ke kvadratne funkcije su rije enja kvadratne jedna ine . Rije enje kvadratne jedna ine se odre uje pomo u formule
Broj nulta aka kvadratne funkcije ovisi o vrsti rije enja podkorijene veli ine, ona se zove diskriminanta Ako je: D>0 funkcija ima dvije realne i razli ite nulta ke u kojima graf sije e x osu; D=0 funkcija ima jednu realnu nulta ku u kojoj graf dira x-osu; D<0funkcija nema realnih nulta aka, tj.graf niti dira niti sije e x osu. zaklju ujemo da u zavisnosti od koeficijenta a i diskriminante imamo 6 mogu nosti pisanja parabole. Parabola y osu sje e u ta ki (0,c). Ekstremi kvadratne funkcije Tjeme parabole je T( , ) s koordinatama
. Ako je a>0 kvadratna funkcija ima svoju najmanju vrijednost to je minimum, a ako je a<0 funkcija ima svoju najve u vrijednost tj. Maksimum. maksimum za neku funkciju ili minimum za neku funkciju postize se u za .
i iznosi
Tok i znak kvadratne funkcije Ako je a>0 onda x funkcija opada od+ do x funkcija raste od do + Ako je a<0 onda x funkcija raste od x funkcija raste od do do - .
Posmatrat emo neke specijalne obile kvadratne jedna ine Dobijemo ih ako su neki od koeficijenata b i /ili c jednaki nuli. 1. b 2. c 3. , :
:
1. B
2. c
Uvijek ima dva rije enja, mogu biti realni i imaginarni broj, to ovisi o predstavnicim koeficijenata a i c: 1. ako su a i c suprotnih predznaka onda su rje enja realni brojevi suprotnih predznaka 2.ako su a i c istih predznaka, onda su rije enja imaginarni brojevi surotnih ptredznaka Kvadratna jedna ina oblika ima dva rije enja: Ako je , rje enja su realni brojevi
Ako je
- 3. ,
:
-ima rje enja koja su jednaka tj. i ka emo da je x=0 dvostruko rije enje kvadratne jedna ine.
Gdje su i rije enja pripadne kvadratne jedna ine. Ako se kvadratna jedna ina moze napisati u obliku
Vidimo da su ovi trinomi jednaki kvadratu binoma. Takav trinom se naziva potpuni kvadrat. Ako kvadratni trinom nije potpuni kvadrat , onda mo emo izvojiti jedan njegov dio koji to uvijek jeste, a koji pritom sadrzi lanove s nepoznatom x. Takav se postupak neziva svo enje na potpuni kvadrat.Svo enje na potpuni kvadrat se mo e koristiti u rije avanju kvadratnih jedna ina.
Kvadratni trinom Posmatrajmo polimom drugog stepena P(x)= trinom. Kako je to je jedna ina , kra e ga nazivamo kvadratni mo emo podjelitisa a i dobijemo
Stavimo li da je p= i q=
, imamo da je
Kvadratni trinom u slucajevima kad je D<0, D>o i D=0 1. D<0 Tada je >0. U izrazu u zagradama u kanonskom olikuje uvijek pozitivan za sve vrijednosti argumenta x, jer je zbir sabiraka odkojih je prvi nenegativan (jer je kvadrat), a drugi je strogo pozitivan (jer je kolicnik dva strogo pozitivna broja). Iz ovog slijedi da je jedna ina koja je ekvivalentna noj koja je zapisana u kanonskom obliku, u slu aju D<0 nema realnih rije enja, tj nema rijesenja u skupu .