Nastavna jedinica:

ZAVARENI SPOJEVI
(elementi za spajanje nerastavljivi spojevi)

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Definicija (DIN 1910 HRN C.T3001): Zavareni spoj: spoj komponenata pomou zavara. Vie elemenata me usobno povezanih zavarivanjem: zavareni dio; vie tako dio zavarenih dijelova: zavareni sklop.
[Juvinall + Marshek, Fondamanti progg. comp. macchine, ETS, 1993]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Zavareni spojevi prikladni za: - prijenos sila, momenata savijanja i uvijanja; - cijenom povoljno povezivanje elemenata konstrukcija; - upotrebu na visokim temperaturama; - izradu nepropusnih spojeva. Prednosti: - u odnosu na lijevanje: utede na teini, vea krutost i vea sloboda oblikovanja konstrukcija; - u odnosu na zakovine i vijane spojeve: manja teina, lake ienje, struktura se ne oslabljuje rupama. Nedostaci: - uglavnom za iste/sline materijale; - poveanje krhkosti, pojava pukotina (+ ukljuci) te zaostalih naprezanja; - ostvarivanje spoja teko, kvaliteta nejednolika; - nema rupa koje jednoznano odre uju montau.
S. Zelenika

KEI 5.ppt

Stezanje i zaostala naprezanja kod zavarivanja:

[Glienicke, TU Braunschweig, 1992]

Ipak, zavarivanje je gotovo u potpunosti istisnulo zakovine spojeve u strojarstvu (kod trupova aviona jo uvijek zakovice) i u gra evinarstvu, ...
S. Zelenika KEI 5.ppt

[Rollof/Matek: Maschinenelemente, Vieweg, 2003]

OSNOVE OBLIKOVANJA ZAVARENIH KONSTRUKCIJA

[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]
KEI 5.ppt KEI 5.ppt

1. Izbjegavati zarezno djelovanje:

2. Izbjegavati skretanje toka sila :

S. Zelenika

3. Izbjegavati vlana naprezanja u korijenu zavara:

4. Izbjegavati gomilanje zavara:

S. Zelenika

5. Dati prednost poluproizvodima 6. Izbjegavati skupe pripremne radove:

7. Paziti na pristupanost avova

S. Zelenika KEI 5.ppt

ZAVARENI SPOJEVI U STROJOGRADNJI

U zavarenim avovima naprezanja se raunaju kao: Vlano/tlano naprezanje u avu:

v,t
l = (d+a).

F = (a l )

v,t

normalno naprezanje okomito na av (MPa)

S. Zelenika

KEI 5.ppt

- raunska duljina zavara l jednaka je ukupnoj duljini zavara.

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Vlak/tlak moe se javiti i u smjeru ava (uzduno). Tu je u avu = u presjeku zavarenih dijelova: F IIv ,t = A = A1 + A2 A

Ova naprezanja imaju obino mali utjecaj te se ne kontroliraju.

S. Zelenika KEI 5.ppt

[Decker, 2006] [Rollof/Matek, 2003]

F (N) vanjsko optereenje (a.l) raunska povrina zavara (mm2) ona koja preuzima optereenje; - raunska debljina a:

Normalno naprezanje u istom pravcu moe se javiti i pri savijanju:

u presjeku avova = u zavarenim dijelovima:

M M = y W I y (mm) udaljenost od teinice do korijena ava.

IIs =

S. Zelenika

KEI 5.ppt

U proraunu momenta tromosti I (mm4) uzima se u obzir Steinerovo pravilo Ix = Ix + b2A: Izraz u kojem se pojavljuju male veliine (s23) obino se zanemaruje pa je: 3 s1h3 bs2 s1h3 2 2 I= +2 + 2 A0 y0 + 2 A0 y0 12 12 12

S. Zelenika

KEI 5.ppt

[Krian, 1999]

Naprezanje ava na savijanje momentom M (Nmm) moe se javljati i :

s =

M I zav x

y
[Rollof/Matek: Masch.elem., Vieweg, 2003]
KEI 5.ppt KEI 5.ppt

Poloaj teinice avova: 2 z a l + 2 z2 a2l2 + z3a3l3 yT = 1 1 1 2a1l1 + 2a2l2 + a3l3 zi bi trebalo raunati do sredine ava, ali se, s malom grekom, moe raunati s udaljenostima do korijena avova.
S. Zelenika

Ukupni moment tromosti (uz Steinerovo pravilo):

I zav x

3 a1l13 l2 a2 2 = 2 + a1l1 y12 + 2 + a2 l 2 y 2 12 12 3 l3a3 2 + + a3l3 y3 12

Zanemarujui izraze s malim veliinama (a23 i a33):

I zav x

a1l13 2 2 2 = 2 + a1l1 y1 + 2a2l2 y2 + a3l3 y3 12

Najvee naprezanje na donjem kraju vert. avova:

s1 =
S. Zelenika

M I zav x

ymax

Rjeenje: Povrine zavara na Aw:

Azav1 = 2a1l1 = 2 5 120 = 1200 mm 2

Azav 2 = Azav 3 = 2a2l2 = 2 3 26 = 156 mm 2 Azav _ tot = Azav1 + Azav 2 + Azav 3 = 1512 mm 2
S. Zelenika KEI 5.ppt

Poloaj teinice avova se odre uje kao (80 i 85 udaljenosti do korijena avova 2 i 3):

A y=

zav _ i

y zav _ i

Azav _ tot

1200 60 + 156 80 + 156 85 = 1512 y = 64,6 mm

Momenti tromosti pojedinih avova u odnosu na os u (momenti tromosti avova 2 i 3 u odnosu na vlastito teite su zanemarivi):

I zav1u

2 a1l13 4a1l13 l1 a1l13 = 2 12 + a1l1 2 = 2 12 = 2 3 5 1203 =2 = 5,76 106 mm 4 3

KEI 5.ppt

S. Zelenika

[Decker: Maschinenelemente, Hanser, Mnchen, 2002]

Primjer: Za elini konstrukcijski sklop optereen silom F = 4 kN kao na slici, provjeriti naprezanja u zavarenom avu oznaenom s Aw u odnosu na teinicu zavarenih spojeva x. Doputena naprezanja u zavaru su 60 MPa.

2 I zav 2u = Azav 2 y2 = 156 802 = 0,998 106 mm 4 2 I zav 3u = Azav 3 y3 = 156 852 = 1,127 106 mm4

I zav _ u = I zavi = 7,89 106 mm 4

U odnosu na teinicu avova x je moment tromosti (drugaiji prikaz Steinerovog pravila):

I zav = I zav _ u Azav _ tot y 2 = 7,89 106 - 1512 64,62 I zav = 1,58 106 mm 4
Izraun momenta savijanja i provjera naprezanja:

s
S. Zelenika

M = FL = 4000 200 = 8 105 Nmm M 8 105 = y= 64,6 = 32,7 MPa < 60 MPa 6 I zav 1,58 10
KEI 5.ppt

Smino naprezanje u avu (s Fq (N); T Fq = T/r):

Fq II = (a l )

(a.l) = 2.a.(d+a).

Tu je naprezanje paraleleno sa zavarom:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Smino naprezanje se okomito na av:

Fq = (a l )

U uzdunom smjeru ava optereenog na savijanje nastaju i smina naprezanja zbog poprenih sila:
Fq S II = Ia
S. Zelenika KEI 5.ppt

Djeluju li u nekom kritinom presjeku istodobno vlana/tlana i naprezanja na savijanje: zbrajanje u rezultirajue normalno naprezanje. Ako djeluje i smino naprezanje rauna se s ekvivalentim naprezanjem:
2 ek = + 2 2

S. Zelenika

KEI 5.ppt

S. Zelenika

KEI 5.ppt

ZAVARENI SPOJEVI PRI GRADNJI KOTLOVA I TLANIH POSUDA

Ova vrsta spojeva je ekstenzivno obra ena na konstrukcijskim vjebama o tlanim spremnicima. Ovdje se samo ponovno istiu najvanije postavke. - Spojevi moraju biti nepropusni i vrlo vrsti. - Vei otvori pojaavaju se. - Valja izbjegavati gomilanje avova. - Potrebna najmanja debljina stijenke s za cilindrine plateve tlanih posuda pri Dv/Du 1,2 pod unutarnjim pretlakom i za cijevi s Dv 200 mm i Dv/Du 1,7 pod unutarnjim ili vanjskim pretlakom:
S. Zelenika KEI 5.ppt

[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]

Du p Dv p + c1 + c2 + c3 = + c1 + c2 + c3 K K 2 p 2 +p S S se1 najmanja debljina stijenke (mm) Du, Dv unutarnji i vanjski promjer plata (mm) p najvii doputeni pogonski tlak (N/mm2 = MPa) K proraunska vrstoa (MPa) S faktor sigurnosti (dop = K/S) koef. oslabljenja zbog zavara (0,8 ... 1) c1, c2, c3 (mm) koeficijenti kojima se uzima u obzir mogue odstupanje debljine stijenke pri izradi (c1), korozija (c2) odnosno obzidavanje tj. teina zida (c3). se1
S. Zelenika KEI 5.ppt

Potrebna debljina stijenke bombiranih dna rauna se pak po: Dv p se 2 + c1 + c2 + c3 + c4 + c5 K 4 S proraunski koeficijent oblika dna c4, c5 (mm) koeficijenti koji uzimaju u obzir vanjski tlak, tj. odstupanja od teorijskog oblika (splonjavanje, utisnua) (c4) odnosno konstrukcijski dodatak (c5).

Plateve i dna izloena vanjskom tlaku treba raunati prema gornjim izrazima uz = 1.
S. Zelenika KEI 5.ppt

Kod spajanja prikljuaka, izmjere zavara moraju onda zadovoljiti sljedee uvjete:

[Decker: Maschinenelemente, Hanser, Mnchen, 2004]

S. Zelenika KEI 5.ppt

ZAVARENI SPOJEVI ELINIH KONSTRUKCIJA

Ovo je dano kao referenca za zainteresirane studente. Ovaj dio ne treba znati na ispitu, ali vam moe biti koristan u vaem buduem radu. U visokogradnji, gradnji dizala i gradnji mostova se profilirani , ipke, cijevi i limovi spajaju u nosive konstrukcije i nosae (npr. krovne). Vanjski tapovi se tu zovu pojasevi; oni se ukruuju vertikalnim i dijagonalnim pojasevi tapovima. U voru se uvijek sastaje vie tapova. Puni nosai se izvode kao limeni ili kao sanduasti nosai. Da se ne bi izboili, na odre enim razmacima zavaruju se ukruenja koja kod sanduastih nosaa imaju oblik poprenih pregrada. Za zavarene konstrukcije s preteno pregrada mirnim optereenjem koristi se HRN C.T3.081 (DIN 4100).
S. Zelenika KEI 5.ppt

Kod dizalica je mjerodavan i HRN C.M.D1.050 (DIN 120), odnosno HRN M.D1.020 do 050 (DIN 15018).

S. Zelenika

KEI 5.ppt

S. Zelenika

[Decker: El. str., Golden + Teh. knjiga, 2006]

KEI 5.ppt

Kod ovih konstrukcija treba voditi rauna da: - min. debljina nosivih dijelova od pri maloj opasnosti od korozije iznosi 4 mm, kod dizalica 3 mm, kod vornih limova 4 mm, kod cijevi 2 mm; - treba teiti nesmetanom toku sila (bez nepovoljnih prijelaza presjeka, provrta ili proreza u blizini zavara, ...); - teinice tapova treba pokuati postaviti podudarno s linijama sustava, a teinicu zavarena prikljuka dovesti do pokrivanja s teinicom tapa (na slici: l1.e1 = l2.e2):

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

- u konstrukcijama podlonim koroziji prekidane zavare treba izvesti kao zatvorene kutne zavare:
[Decker: El. str., Golden + TK , 2006]

- bone kutne zavare treba izvesti debele koliko trai proraun (ne deblje!); - izvedbe u kojima zavareni avovi i vijci zajedniki prenose silu nisu prihvatljivi jer se ne moe znati niti proraunati koji dio optereenja e preuzeti zavareni av, a koji vijci.
S. Zelenika KEI 5.ppt

Naprezanja i odgovarajui proraun su tu analogni onima objanjenim za strojarske konstrukcije. Standardi onda propisuju da, ako na kutni zavar istodobno djeluju i normalna i smina naprezanja, rauna se s ekvivalentnim naprezanjem (MPa):
2 2 2 ek = + + II

Prema prijedlogu DIN 15018 (HRN M.D1.020 do 050) treba pak ekvivalentno naprezanje kod nosaa dizalica raunati prema: 2 2 2 ek = + II II + 2
S. Zelenika KEI 5.ppt

Proraunata naprezanja uspore uju se s doputenim naprezanjima:

(H optereenje se tu rauna kao zbroj svih glavnih tereta (vlastite teine i ispune) + pokretni teret + sile inercije; HZ optereenje zbog glavnih + dodatnih tereta (vjetar, koenje, toplinski utjecaji) doputena naprezanja su tu vea jer je malo vjerojatno da e sva optereenja djelovati istovremeno; mjerodavan je onaj nain kojim se proraunom dobiju vei presjeci)
[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Osim provjere naprezanja, za eline konstrukcije vri se i provjera stabilnosti. Nosai dizala su pak optereeni promjenjivo (dinamiki) pa se tu rauna dinamika izdrljivost.

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Kod elinih (lakih) cijevnih konstrukcija se visoka lokalna naprezanja izbjegavaju uvo enjem sile na to veoj irini oboda cijevi:

[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]

S. Zelenika KEI 5.ppt

Novi bazen na Kantridi:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

PRORAUN DINAMIKI OPTEREENIH ZAVARENIH KONSTRUKCIJA

Ovo je dano kao referenca za zainteresirane studente. Ovaj dio ne treba znati na ispitu, ali vam moe biti koristan u vaem buduem radu. Razlikuju se tu sluajevi naprezanja uzrokovanih - ciklinim optereenjima, - udarnim optereenjima i - udarnim optereenjima s pauzama. Ako je konstrukcijski dio podvrgnut stalno promjenjivim optereenjima, u kojem se maksimalno optereenje javlja rijetko, dimenzioniranjem prema tom optereenju on bi bio predimenzioniran. To se izbjegava upotrebom krivulje uestalosti promjenjivog naprezanja.
S. Zelenika KEI 5.ppt

Tom krivuljom definiran je spektar naprezanja strojnog dijela zavarene konstrukcije koji je skup svih naprezanja koja se pojavljuju u eksploataciji toga dijela, svrstanih na temelju zastupljenosti pojedinih veliina naprezanja u radnom vijeku:

[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]

S. Zelenika KEI 5.ppt

Spektar naprezanja odre en je s: - oekivanim maksimalnim naprezanjem - opsegom spektra (brojem ciklusa u ukupnom vremenu) - oblikom spektra (funkcijskom razdiobom spektra). Nosive konstrukcije i pogonski mehanizmi dijele se onda u pogonske grupe da bi se uskladili sa stvarnim pogonskim uvjetima i procjenom vijeka trajanja. Predvidivi ukupan broj promjena optereenja N s odre enim gornjim optereenjem koje e u vijeku trajanja biti dostignuto ili prekoraeno, obuhvaa 4 podruja broja ciklusa (vijeka trajanja): N1, N2, N3 i N4.
S. Zelenika KEI 5.ppt

Tim podrujima i spektrima naprezanja S0 do S3 dodjeljuju se pogonske grupe optereenja odnosno naprezanja B1 do B6 tako da kombinacije odre enih podruja broja promjena optereenja i odre enih spektara naprezanja daju priblino jednaka oteenja zavarenih dijelova:

stajanja

[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]

S. Zelenika KEI 5.ppt

Kod krutih zavarenih konstrukcija u strojogradnji mogu se javljati i visoke vrijednosti zaostalih naprezanja koja bi pri proraunu trebalo uzeti u obzir kao uzrokovane statikim optereenjima. Pri superpoziciji pogonskih i zaostalih naprezanja potonja se onda dodaju srednjem naprezanju konstrukcije. Kod visoko dinamiki optereenih kritinih zavarenih konstrukcija preporua se ipak zaostala naprezanja otkloniti arenjem.

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Udarna optereenja se pak uzimaju u obzir faktorom udara kojim se mnoe vrijednosti promjenjivih optereenja:
[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Pogreke u zavarima su klasificirane pa se, ovisno o njihovoj veliini, obliku i poloaju u zavaru razlikuju tri kvalitete zavara: - zavari specijalne kvalitete (S-kvaliteta); - zavari kvalitete I (I-kvaliteta); - zavari kvalitete II (II-kvaliteta):

[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]

S. Zelenika KEI 5.ppt

Utjecaj zareza na dinamiku izdrljivost zavarenih konstrukcija je to vei to je u zavarenom spoju kvalitetniji materijal, a izvedba i obrada ava loije kvalitete te tok silnica nepovoljniji. Utjecaj zareznog djelovanja uzima se u obzir faktorom K (s indeksom 0 za maleni utjecaj zareza do 4 za osobito jak utjecaj DIN 15018). Nazivna naprezanja se naravno i tu izraunavaju prema: T M F F t = s = = v ,t = Wt _ zav Wzav Azav Azav
S. Zelenika KEI 5.ppt

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Ako je konstrukcijski dio istodobno izloen razliitim naprezanjima rauna se s ekvivalentnim naprezanjem izraunatim prema hipotezi najveeg deformacijskog rada: ek = 2 + 3 2 Proraunato naprezanje mora naravno biti manje ili jednako doputenom naprezanju u zavarenom avu: ek zav _ dop Za mirno (statiki) optereene strojne dijelove ( = 1) kod svih vrsta zavara i materijala vrijednost doputenog naprezanja odre uje se uz faktor sigurnosti od 1,33 u odnosu na granicu teenja, to daje 90% vjerojatnost dostizanja oekivanog vijeka trajanja.
S. Zelenika KEI 5.ppt

[Decker: El. str., Golden Marketing + Teh. knjiga, 2006]

Kod dinamiki optereenih zavarenih konstrukcija doputeno naprezanje zavisi pak o vrsti optereenja, materijalu, pogonskoj grupi, zareznom djelovanju i faktoru asimetrije naprezanja . Kod izmjenino promjenjivog optereenja ( = -1) je onda doputeno naprezanje:

[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]

S. Zelenika KEI 5.ppt

Vrijednosti doputenih normalnih odnosno tangencijalnih naprezanja za razliite vrijednosti faktora asimetrije naprezanja raunaju se onda prema (min i max najmanje i najvee naprezanje, Rm vlana vrstoa, Re granica teenja, Dvdop i Dtdop doputeno naprezanje za vlak i tlak (N/mm2)):
[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Da bi se odredila vrijednost doputenih naprezanja dinamiki optereenih zavarenih konstrukcija potrebno je dakle najprije odrediti pogonsku grupu optereenja B, a prema oblikovanoj zavarenoj konstrukciji, vrsti ava i nainu optereenja odrediti faktor zareznog djelovanja zareznog djelovanja K. Za odabrani materijal, pogonsku grupu i faktor zareznog djelovanja se onda oita doputeno naprezanje za faktor asimetrije = -1. Ako je vrsta dinamikog optereenja zavara takva da je -1, za stvarni faktor asimetrije naprezanja na kritinom mjestu zavarenog ava potrebno je pak izraunati mjerodavno doputeno naprezanje koristei izraze iz gornjih tablica.
S. Zelenika KEI 5.ppt

PRORAUN TOKASTO ZAVARENIH SPOJEVA

Kod tokasto zavarenih spojeva (isti izrazi i za bradaviaste spojeve): toka zavara se zamilja kao smino optereeni zatik. Jedno- i dvoredni spojevi:
[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Uz F (N), n broj toaka zavara, m broj rezova i A = d2./4 (mm2) povrina presjeka zavara): F = nm A Zbog analogije sa zatikom vri se i proraun na specifini tlak (i naprezanje) u zamiljenom provrtu (s (mm) debljina lima u spoju): F 1 = nd s smin (mm) debljina najtanjeg dijela u spoju promjer toke zavara d (mm) mora se uzeti: d 25smin
S. Zelenika KEI 5.ppt

Doputena naprezanja:
[Decker: El. str., Golden + TK, 2006]
S. Zelenika KEI 5.ppt

Primjer zavarene aluminijske konstrukcije kod iara:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Interesantni konstrukcijski element dobiven eonim zavarivanjem vijka:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

Interesantan postupak zavarivanja: spajanje razliitih metala eksplozijom:

S. Zelenika

KEI 5.ppt

POLIMERNI ZAVARENI SPOJEVI

Najvaniji postupci: Zavarivanje vruim plinom:
Vrui zrak ili duik Smjer gibanja ice za zavarivanje Ure aj za zavarivanje Utor Papua Gotov zavar Dijelovi koji se zavaruju Pritisak Smjer gibanja ure aja

Materijal ABS PC PE-HD PE-LD PP PS PVC kruti

Temperatura zavarivanja (C) 350 350 250...280 270...300 300 250 220...300
KEI 5.ppt

S. Zelenika

[http://atlasuhv.com]

Ultrazvuno zavarivanje: 15 ... 70 kHz, 10 ... 50 m

Konverter elektrinih u mehanike oscilacije Sonotroda Izradak Podloga Temeljna ploa Sustav za ukljuivanje
Sonotroda
Dijelovi koji se me usobno zavaruju

Pneumatski sustav za pritiskanje sonotrode na izradak

Generator visokih frekvencija i upravljaki sustav

Blisko zavarivanje
S. Zelenika

Udaljeno zavarivanje
KEI 5.ppt

Zavarljivost Materijal Blisko zavarivanje ABS PC PMMA Amorfni PPO PS PVC SAN PA PBT Kristalasti PE PET POM PP
S. Zelenika

Udaljeno zavarivanje dobra dobra dobra zadovoljavajua vrlo dobra zadovoljavajua dobra zadovoljavajua zadovoljavajua loa zadovoljavajua dobra loa

Temperatura omekavanja Jm (C) 200 240 180 300 180 175 160 179...255 130 165 165
KEI 5.ppt

vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra dobra dobra dobra dobra dobra dobra

Faze procesa:

Faze procesa zavarivanja 0

Pomak sonotrode Vrijeme zavarivanja

Ukupni pomak sonotrod e Vr. zadravanja

Sila pritiska sonotrode

Amplituda oscilacija Vrijeme

S. Zelenika KEI 5.ppt

U ultrazvuno spadaju: a) Zavarivanje s gnjeenjem na spojnim povrinama:

0,05...0,15 mm

1,0...1,5 mm 0,3...0,4 mm 30...45 0,2...0,5 mm

Jednostruke spojne povrine

Prije zavarivanja

Nakon zavarivanja

Dvostruke spojne povrine visoka vrstoa

S. Zelenika

KEI 5.ppt

b) Zavarivanje s usmjerivanjem energije:

c) Tokasto zavarivanje:
1,5s

1,5s s 3s
S. Zelenika KEI 5.ppt

PITANJA?

S. Zelenika

KEI 5.ppt

to smo nauili
- Definicija zavarenog spoja.

- Svrha, prednosti i nedostaci zavarivanja. - Osnove oblikovanja zavarenih konstrukcija. - Zavareni spojevi u strojogradnji: - proraun vrstoe zavarenih spojeva: - normalno i smino (okomito i uzduno) naprezanje u avovima; - raunska debljina, duljina i povrina zavara; - ekvivalentna naprezanja, - doputena naprezanja.
S. Zelenika KEI 5.ppt

to smo nauili (2) - Zavareni spojevi pri gradnji kotlova i tlanih posuda (ponavljanje s konstrukcijskih vjebi!). - [Zavareni spojevi elinih konstrukcija: - oblikovanje spojeva; - ekvivalentna i doputena naprezanja.] [- Proraun dinamiki optereenih zavarenih konstrukcija: - spektar naprezanja; - pogonske grupe optereenja odnosno naprezanja; - normirani spektri naprezanja; - faktor udara kod udarnih optereenja;
S. Zelenika KEI 5.ppt

to smo nauili (3) - kvalitete zavara; - utjecaj zareza; - ekvivalentna naprezanja; - doputena naprezanja u zavisnosti od faktora asimetrije dinamikog optereenja.] - Proraun tokasto zavarenih spojeva: - smino naprezanje u zavaru - specifini tlak u provrtu - doputena naprezanja. - Par interesantnih primjera zavarenih konstrukcija. - Polimerni zavareni spojevi.
S. Zelenika KEI 5.ppt