Ruth Stout i Richard Clemence Vit bez motike Tajne organskog uzgoja povrta i cvijeca metodom malciranja Zagreb, 1995.rcs wos ofoy a90[tA BL + pjeavuzod ures ofoy affuaprep a ee nodal wopyeu low, afaviiod Bape j sugens oyey nstu - nsedeu ou, +++ nxoy vrolans ypysurnsos OF]OFON “+ np exgnp nfueaepop Q weurradsya, '70A03po [OW afyautiod "7 » ngusyi= god ozour effaig (OU ~ SEA WENO, +++ eaisrepaa Soysue10 euIpos Op ofgneu om nua) ++ offors aga ojem ruopy + wosisrepua uaeg os mafoy ea gneyy ae (¢, 9 ongez D) ¢ O1g8Z, ++ nfefaeisod ypnfj ra efoy efuerg eeeotl j mypou | nyedoy nfoas onseg aftavidod "T eee ce eyrupamn gale deere eee qoaoSporg “ftvzudvs os0uzr1s6 parang ‘20u9tH910 ST-S7b96-€S6 NASI ‘y009 wopse 3048-oU ynoHs Gans OWL zeFafp onal, (voqme8ig exarowaie )~ "wo 9g sn} ‘exfg eyoyaF | omrgrup ounojsopomisg : 42: ‘oakaud ZoysojHua $ )f sousMIaT) puetre woporata wpalisa | epzaod vfo8zn Zoysuv#i0 veo aa qasBez, ‘exayor1g1g eusTiataAS | CUTCHOPUN, Mpeqqnd n vfioez Boy gasiez av BOUTON way, gatiez “OD .SM-LAOS. urd pou Da NV IOd OVA Dypino vuieudo ousoxrT ‘For idip ‘VLLOOS OMLIAz JOH Bympoprou oz AAYOVZ WALT VIIAONALL OATSNAC ONAOTSOGOUTEA 2EUPOPION ngaifez,n engignoas wiounsey Zoupoindofiog srumpyaie nuzesfad afi Ouse 2 ponrz AASWA SANT 32 ‘onjivpsnod wz poez, SIVAON ONNE puoqrazuoy nugnais SVONVA VNVRUIN I XAINVIsld O8UVA umyauoy magmas 9 DanOsE youd ‘NOWVIVS VININSVE PpauoR!eT ‘youd ‘AACTASTA MINTTAZ anand Boysopiua § ‘yofumag ose eanzipud ofuepzt oysieAsy eo 9 wuKdoy ing Tz6t © 3BtIKdoD Te6T sneeannal “20 ‘ssasq 1eDON OOH NACRAVD WAOM-ON LAOLS HLA FHL ‘pyILUOA AOISEN VOINVDYO VIFTLOITMIANeSalitesesruZama .. .- ee ee ee eee vee 86 4. Poglavije Okus je pokus ...- +--+ wee 9 Sjajna ideja o jedenju bilja wie 92 Nemojte s¢ toliko truditi oko paroga . Lee 97 Cjelogodinja berba jest lak: -.- 101 Sto sjagodama ? - - 104 5. Poglavije Jos neki prijedlozi za vas vrt 108 Tri vlastoruéna trika + 108 Pripremanje vrta za 112 Promjene za sljede¢u godinu 1B eer TIS Dotekajte prvi mraz.- hladnokryno 119 6.Poglavlje - Richard V. Clemence Varijacije na sustav cjelogodiinje stelje 1B i 2.18 Uéinite svoj vrt ispl = +2128 Kako zapoéeti povrtnjak s manje rad: 2 134 Treba li uzgajati viastito sjeme 2+ 139 eee PPL 144 Mora lise sjeme tretirati prije sjetve ? = 146 Novi nagin sijanja povréa . . 148 Ideje za uzgoj slatkog kukuruza - 152 Urgojite povrée na ogradi - 159 ‘Mreza za perad podize rajticu - = 161 Kako ekonomist vidi Stout-sustav = = 162 Vet ber motike Predgovor Kad je urednistvo éasopisa "Organsko vrtlarstvo i poljod- jelstvo" odludilo objaviti knjigu u kojoj susabrani élanci sto smo U drugom odlomku prvog lanka koji sam napisala naéla sam ne&to Sto bi trebalo promijeniti: smrzavanje repe. To ne Sinim veé godinama. Jednostavno je ostavim u vrtu, prekrijem alama sijena i iskopam kad Zelim, éitave zime. da u tim lancima ima toga o Zemu sam kasnije ruktije, odludila sam se za razumni potez - da ni’ta ne mijenjam. A zaSto sam tako odludila? Mozda i stoga Sto bi to bio preveliki posao, ali to sam si objasnila ovako: drugim vrtlarima moglo bi biti korisnije da doznaju nesto 0 onome sto se Ginilo da je u redu, a nije bilo, nego da im se jednostavno kaze: "Ja radim ovo, ja radim ono. Ovo je, dakle, priéa o onome Sto sam na-uéila i "ne-uéila" ovttlarstvu. Prvi élanak je bio objavijen 1953., posljednji 1971. Oni stariji sadre informacije proturjeéne nekim misljenjima i postupcima koje navodim u svojim knjigama o vrtlarstvu. Smeta li mi 3to moram priznati gre8ke? Ne, ne smeta. "Nitko nije savrien." Ruth Stoutsexoy ‘oruoyuy ug ysafiq s ,wompaag ‘1ONpEL TED wor, rpaiatidofjod foyptioure nsouudop wagea vu wesar) “yerogod eu niseys ngiid ng nuafa ‘affuraz eforalpesqo umeaquid epest os oxy “ysouzala ez alsop foas n urefjaeys ngtid RY, “eyearurosey 1 ow vpAosnpo ‘ofioensnyt ouyeadod zn Gnoig 1podso# 0 egig “eajs1eUtAoU eysepy yal ‘MyIA WOAS n wOosouOd 1geuz Oey IplA 2s foloy vu ‘euRDLIOy RU INOIg YIMY PlFeITOIOT eqop ougosod 01g fog rysluegolis sea of ep weIEMIg sningofssord rouryg ow 1 ‘ousgiaesIo [1A HNN o afueuz fou of ep tnpng “eaasafw Zoyeas “xeue}y TupOAN sof wear o1QoreH nuag n oUG “As MO¥afiudsaq e-gAO vffoeIOx9P T ofges¥010y ‘Taoysyoq FeuNo “ors four ea nferalidsop soy vsidoseg qruposatidofjod ypfjogfeu po Zoupaf efueaepz Foqz ‘afiqoso oxogofu r eajepoxlT'f nHeayod umjaz 1eU1A0U O8y ‘ourpodso# weil pURyHOWY “2UO]OE sozudg “a ydqey aodwu fe avs rar ‘aparg} sony wz. nUTIQ 9s 9uC “tft Bz EIgHEdNy OTUIQeU | BAOTIO RNSHOY ovsa1d wes oye0 o[gop eond af oFouu ‘ep ‘CO qnoyg Wing efopr po oyou sol yeqordo | HNsord weaesofuren as nd ‘epsi] eaczon CT OvaNAs! OME) af ped “Worgtffuoz uNUZEId ‘umf tnrznysod 9s ep vsndop epalsns ampod af rar aa “mia uibas n dAoN}O aayeHU OIE wresTU eUIPOS 39d ypfupalisog -afjog 01 ‘vag agta ong “apoa rey zaq ajse371 ouseDjoId ns eqn {08 wifupoljsod n vfiugnsfeu eq of wloy ‘ompod aIg01g “epET 21 v9g aA0z0A uTBAIGOP OUPEIdsOq fuasaf oyeag “eITUOFAUNY nuysin 0} Bp ysaf wHaas po afjogie “ffezat n oaysrepsA .PP9] YPUjOg zag oeped ru9]az, wz wIUs ef OHFAIO eMTpOs 0d afd Sf mies oye} aft nuafu nyRAs Mipalqys ures oRfo}seN, jegaAfeE aamom masz TAO misqe n afjep ‘yaurzoSopy Sumuun,y pun Suenopunn 2UOBIO, af eug jwofjors pod suafo3zn - org ny ez afopmqto ‘ourpodsof ieiqy veuresid yruzidyy ypjeu oxy -sideu wafu pou 9p 121 pes and pyeas efioyvar pea eu yuuoads ni nferow ep signeu ns 92a efjayeng eumusid aaeq as Hox tpnFy -eyeue.y yfuolu 98 Ngh ouRaIgop afoy exejuOWIOY | BUrESId forq IoAleNy -eurefyso8ns unuofe bu nfnfeaqez aggaglen | wofu s as nzeys effayeyg a9nsh 1 o9nsty seuage]Seu ‘euse[3 yatian reueanfego yoltan ofapzay ougolanjord ouzofaeu ouafu eu efioyear of ep igor of ouganodoN, _oftreaSt, ‘ouaeysoupof ‘1 sodeu of uegians nfisous oygonn ong bu O[eISO as B ‘ASOURNP ay{sIEPA OAs BU IOAOApO tfugPos uvfen sof ‘eurg0 untuafa n ‘efjars elugipoF ules “offer aupaf unso ‘weqganodou moaysrepua wiP{sueaI0 *MIOASIEPIIA s IZ9AS N ee OIP 1DdA af ep ELIPIAISN of YIN “aA0 gsafiazy nuxafu o seu 9) ‘epgiaRsn s oqeiodn waxysns Souafu eporour , eunres Fouafu po affuzen af org HY “Hsorpnun aysrepysa oysfjemsoz0A0 sul ofuotmnad owe n o1qnpez. as ox auoyeAs efuafjragnpo 10Az! rugnsosdau af eo ‘qqn8z} oauzeqoau ous toy Seue[p 1rd foas P| vsidoseg vaeormens vu vylupein 2afny “aIg TMARuth Stout Ali, budimo sasvim po8teni: neki ditatelji ne smatraju Ruthinu metodu cjelogodisnjeg steranja stelje potpunim rjeSenjem za vrtlarske bonance. Otro pero Kraljice Stelje tvrdi, kratko i jasno, da se nijedan vrilar ne bi trebao zamarati pravijenjem Komposta, kopanjem tla i uporabom poljopriv- redne opreme. Te rijeti izazivaju reakeije vetine organskih vrilara, Dorothy Schroeder, dugogodignja suradnica OVP-a, sazela je njihove prigovore: "Drlite svoj vrt pod dubokim, poroznim pokrovom stelje radi poboljanja kvalitete tla, kontrole viage i klimatskih uvjet poveéanja koli¢ine humusa i minimaliziranja Stete od kukaca’ Parafraza je moja, ali to je misao Ruth Stout, a istinitija misao nikad nije bila izretena. Do ovoga se mjesta potpuno slazem s njenom metodom. Ali ona dalje, govori da je tastelja sve ito je potrebno vrtu - itu se razilazimo. Moram reéi da me Ruth Stout uputila u mnoge vrtlarske tehnike koje su moj vrt pretvorile u moju radost. Moj je vrt prekriven steljom otkako ju je Ruth prije mnogo godina poéela zagovarati. To nije bio vrt koji imam danas, ali bio je tako uspjeSan da sam u novi vrt zahvalno prenijela sve znanje koje sam stekla uz njenu pomoé. Ruth Stout nauéila me kako éu si priStedjeti muéan posao Eupanja starog korijenja i korova: prekrila sam ga s toliko slojeva novinskog papira da je jednostavno izdahnuo pod pritiskom javnog mnijenja, pa je tako moj vrt, umjesto ostar- jeloga korova dobio raspadajuéu vegetaciju za kojom je vapio. Zabvaljujuéi ugenju Ruth Stout, moj novi zasad Sparoga bio je igrarija, a ne inzenjerski projekt. Boljije od prethodnog. Produktivnost je takoder bez zamjerke. Urod rajtice movete udvostrusiti ;kukuruza utrostruéiti, a i salata i rotkva bit Ce bolje, sve zbog stelje. Sve Sto sam ispod nje uzgajala napredovalo je. Ali za moj vrt, a vjerujem i za mnoge druge - 8 Vrebee motike nuZan je korak dalje: kompost. Kad moj kukuruz klone pod vrelim suncem, pretpostavka je da je Zedan i da mu treba vode. Ali on se ponata potpuno jednako kad je tlo natopljeno i zrak ne dopire do korijenja Stelja ga ne ée spasiti od prejake kiSe ilipretjeranog zalijevanja, nego ée kompost u tlu upiti suviSnu vodu i dati je kukuruzu kad mu zatreba. Postoje, zatim, biljke kojima ne odgovara pH vrijednost tla za njihov rast. One, na primjer, pokazuju manjak dugika u listovima i kad ga u tlu ima mnogo. On nije dostupan gladnim biljkama jer je tlo revise kiselo, pase mangan u njemune moze fastvoriti, a kako je mangan neophodan da bi dusik postao jostupan - nema dubia! Taj frustrirajuéi problem stalno se onavija. Postoje svi simptomi manjka neteg vaznog za tazvoj like, a krivac je ravnoteza kiselog i alkalnog. Sto uéiniti? ‘Zadite u sré problema i korigirajte ravnatezu. Cime? Kompos- tom u tlu. Mo‘ete, naravno, kiselom tlu dodati vapnenac, a alkal- nom bragno od sjemenki pamulka ili kiseli treset. Ali, morate uzeti u obzir da pokraj biljaka kojima treba kiselo tlo rastu one kojima treba luznato. Krumpir voli kiselo tlo; Sparoge, repa, gra’ak ijabuke vole neutralno, a vi imate samo jedan vrt, svega nekoliko metara da sve to uzgojite. Odgovor je: humus u thu, ne samo po povrSini. Kompost €uva minerale koji su biljkama neophodni i Salje ih zajedno s vodom u korijenje. Priznajem da bi s vremienom Ruthina stelja stvorila taj humus u tlu, U velo luznatom tlu moga Kolorada, s tako malo ie, bojim se da bi za to trebalo vrlo mnogo vremena. Cinjenica da je moje tlo bilo tako Iuinato kad sam ga preuzela, nakon gencracija bavijenja vrtlarstvom, pokazuje kako se malo toga mode udiniti. Ruth je stigla tamo kamo ja idem. Ona je dosegla ono sto jaZelim. Njen je vrt bogat mineralima, za kojima moj vapi. Oni ~su dostupni bilju. Ja kreéem njenim smjerom, slijedeéi u velikoj 9Ruth Stout mjeri_njen ispruzeni kaziprst. Ali nemam na raspolaganju previSe godina da dosegnem svoj cilj. Ja sam Zena u godinama, ui potrazi za adravijem, koje donosi godiinje preporadanj kakvo poznaje samo vrtlar. Moj samodovoljan, sposoban da nadomje: Dobro se snalazi, ali mora jo8 bolje. Zdravlj po%njeveno iz vrtnili gredica. Zbog toga, imaju granice svoga vremena, moram se koristi Motete se kladiti da bi ovakvi mlaki zagovornici cjelogodignjeg prostiranja stelje dobili precizno naciljano opovrgavanje njihovih zadréki. (Ona zna postici defen bude zadnjal).Ali, umjesto da podjarujemo vi rt tek treba postati ono Sto mu je uzeto. mora biti 10 ‘Vit bex matike 1. Poglavlje Bacite svoju lopatu i motiku! Kad je nedavno jedna gospoda prvi put vidjela moj vrt i ula za metodu koju sam razradila, uskliknula je: "Pa, vi mozete uzgajati povrée do stote! Ako treba, iz kolic Ja nisam narotito vitalna Zena, ali obavijam sav rad u vrtu velikoin 12 x 18 metara i uzgajam dovoljno povréa za svog muta, sestru, sebe i mnoge goste. Svaku vstu zamrzavam, od ranih $paroga do kasne repe. Nikad ne kupujemo povrée. Takoder izvravam svoje kuanske duénosti, uzgajam ne&to cvijeéa i rijetko kada radim nakon jedan sat popodne. Jedva da sam ikad vige nego ugodno umorna. $ hranom iz zamrzivaéa, na koju se mogu osloniti, pripremanje vegere obitno traje oko pola sata. Ne hvalim se, barem ne zbog svojih izuzetnih or- ganizatorskih sposobnosti ili negeg sliénog. Ali jesam ponosna zbog toga Sto sam pronala takav naéin vrtlarenja koji daje vrhunske rezultate uz minimum rada. Moida biste i vi Zeljeli raditi u vrtu dok god postojite? Pa, mozete. Prije mnogo godina mui i ja smo preselili iz New Yorke na farmu u Connecticutu i jedva sam doéekala da zasadim vrt. Imalismo preveliki komad preoranog tla, ito prvo ljeto provela sam boreéi ses kamenjem i svjezim busenjem koje je tu naraslo. I, naravno, kopala sam motikom, plijevila i kultivirala. Tijekom sljedecih nekoli vile nego Sto nam treba, glupavo se opiruéi tome da ne iskoris- tim ditavu povrSinu, kad sam vet toliko vremena potrosila da uwRath Stout jedotjeram. Ali postupno sam smanjivalasvoj vrt, dok ga nakon nekog vremena nisam svela na tre¢inu prvobitne velitine. No jo8 je uvijek bilo previke pos! , naravno, vise nisam bila tako puna poleta, pa sam se nastojala rijeSiti svega suvisnog. ime suzbija, Korove | zadrdava wings. 8 novim Zarom prionula poslu, ba kad bih ja htjela posijati gra se da su upravo tada svi slomili svoje plugove, se dogodila neka druga nezgoda. et godina pokuSavala sam, kao i obiéno, a, éekajuCi da mi netko dode preorati zemlju, dok, napokon, jednog dana nisam muénula glavom. Ne, ne u vezi oranjem - nego s natinom miiljenja. Moja Sparoga(Aspara, officinalis L.) krasno se razvjala, pa Tekoh san be “Ta zemlja nije orana vise od deset godina. Za8to sparoga ima, a graska nema? K vragu i oranje! Idem sijati. Itako sam, pomalo bojaz\jivo, poéela sijati graSak i §pinat, 12 Veter motike :prva iskopati male brazde da omekSam zemlju. Ali otkrila sam da je stelja (od jjena) koju sam prostrla po polju u jesen (da bi se u proljece zaorala u zemlju) odrZala tlo mekim i viaznim. Sve Sto sam trebala utiniti bilo je da malo razgrnem grabljama i ubacim sjeme. Kad sam jednom uzela stvari'u svoje ruke, nastavila sam tako. Pomislila sa ako obidem uokolo i nagrabim dosta , pa sasvim prekrijem vrt 15-50 centimetara pokrovom, korov se ne ée moéi probiti i sunce ne ée zemlju. Caki krajem li -m posljednji kukuruz idrugu repu, mrkvu i tako dalje, zem! biti meka. [bila je. Ali, Nai mljekar, farmer, rado mi je ustupio ono Sto je on zvao “pokvarenim sijenom" a ja - debeli sloj po gitavom vrtu, osim, naravno, po sjemenju koje sam posijala. Po Sparogama sam slagala dosta toga, znaju Prostrijevii sijeno, uskoro sam otkrila da se sav moj posao sveo na . prorjedivanje i ubiranje plodova. Kad god sam po%eljela neSto posijati, jednostavno sam razgrnula stelju i stavila sjeme, a kasnije, kad je sjeme niknulo, primaknula sam mladim biljkama, odrZavajuéi tako to oko njib viaznim i rjeSavajuéi se korova. Naravno da su mi se susjedi isprva smijali. Prvih nekoliko godina obigavali su svracati da me pitaju treba li Stogod ‘Ali, malo-malo, bili su impresionirani_mojim rezul- , kad su napokon morali priznati da konstantno trunuca jena zadivijujuée obogacuje moje tlo, prestali su me zadirkivati. Dapate, zastali bi da "bace jo3 jedan pogled” prije konagne odluke da i oni prestanu orati ikopati, te dasvoje vrtove prekriju steljom. 1¢ postalo je tako bogato da sada mogu sijati sasvim nablizu i vie uopée ne upotrebljavam gnojivo. Vrt se 13Rath Stout sada sveo na 1/8 prvobitne veligine i tako je raskofan da ga u jesen zovemo dZunglom. Jedna od mojih mrkvi, slatka injezna, dovoljno je velika da nahrani petoro judi. Mojslatki Spanjolski luk prosjeéno teZi 45 dag po komadu, a poneki ima i vige od kilograma, Nikad nisam voljela presadivati (niti bi to bilo praktiéno iz tih invalidskib kolica buducnosti), pa biljke poput kupusa, cvjetaée isl. stavljam na razmak od 30 do 35 cm i onda ostavim samo po jedan primjerak iz svake skupine. Jo§ neSto: imate li problema s grmovima gratka koji se savinu, legnu na tlo i trunu kad je vrijeme viazno? Sve Sto treba jest da ih sa svih strana poduprete dodatnom koliginom sijena. Stajat ée ravno kao olovni vojnici, bez obzira na to kako su natovareni plodovima. I lako ih je brati. ko evijeca, ali klanjajuci se ljepoti nego ga sijem u povrtnjak i prekrivam steljom. Ovo , u kojem su presusili ¢ak i neki lokalni arteski pobrala sam sredinom rujna. Danas se mnogo govori o gomilanju komposta, i to je u za Zenu je to tezak i neprilitan posao. ‘Veé godinama ne upotrebljavam nikakve insekticide, a nikad ne vidim ni grahove 2i8ke, ni bufage kukuruza, ni uti, ni Sto sam mazila i samu pomisao na njih. Isprva nisam mogla razumjeti kako to da me kukci nisu preplavili. Je li me neka vista providenja nagradilaza -no, ne bihznala za koje sam Eula 0 organskom vrtlarstvu stvarno osjecala da znam dovoljno da bih o tome raspravl nastavila biti zahvalna nekoj maloj vili, organskoj ili kakvoj 14 Vet bez motike veé, koja je zadrZala napasti podalje od mog vrta. Ako imate vrt i niste njime narodito odusevijeni, Gini mi se da bi vam moja metoda mogla odgovarati. Mozete obaviti posao uz minimum vremena i rada. A ako, poput mene, volite taj posao, to je i opet odgovor: mozete ga protegnuti u be- skonaénost. Potradite, dakle, prodavaonicu rabljene robe i rijedite se svojih motika, lopata ji ée vam trebati jest lopatica. A kad se Ijudi zaéude kakav aroban vrt imate, makar ste zaéli u godine, pa kad vas zapitaju tko obavija teSki posao, mozete teSkog posta.” PITANJA KOJA MI LJUDI POSTAVLIAJU_ Posjetitelji mog vrta uvijek mi postavijaju mnoga pitanja. ‘To je razumljivo jer sam ja odavno napus kopanja, drljanja, sijanja pokrova, kul ijevljenja, navodnjavanja, prskanja i gomilanja komposta. Jednostavno sve dréim pod ejelogodignjom steljom. Jednose pitanje éesto ponavlja: koliko je materijala potreb- no da se zapoéne sa steljom debljine 20 cm, kakvu ja zagovaram? Nato ne mogu odgovoriti jer sam se takvim natinom vrtlarstva nego sam i pomislila da éu o tome Pisati, pa nisam obracala paznju na detalje. Richard Clemence smatra daje 25 bala sijena teZine po 20 kg minimum za podrugje veligine 15x15 metara, odnosno oko pola tone rasutog sijena. Mnogi Ijudi ne shva¢aju da se u vrtu sa steljom sjemenje sije na uobiéajeni nadin: razgrnemo stelju na tom mjestu, stavimo sjeme u zemlju, a kad proklija, ponovo vratimo s svuda oko mladih biljgica. Usjevi malog sjemenja mor: i ostati nepokriveni, makar ih, ako Zelite, mozete prekriti malo piljevine ili s malo grubog, rasutogsijena. Oni éese probi 1sRuth Stout Vrtbez motike kroz takve prekrivaée. To je ne3to u Sto sam jedva povjerovala kad mi je reveno, ali isprobala sam i otkrila da djeluje. Veliko sjemenje, poput kukuruza, graika, graha i bun- deve, moze se odmah nakon sijanja prekriti s nekoliko cen- timetara rasutog sijena. Ono potiskuje korove, zadréava viagu i, ako se radi o kukuruzu, tjera vrane. Uvijek me iznova pitaju kako se stelja mote praviti od sijena je je puno sjemena korova. Pa, ako je stelja dovoljno debela, ito pitaju kako se onda probije povrée. To je zato Sto je teska stelja prostrta povth korova, ali ne i povrh povréa. Kako sam veé navela, usjeve malog sjemena ne bi trebalo prekrivati steljom, ili barem nigim tezim od uskog kartona, * trake papira ili centimetra piljevine, Sto ée odrZati tlo mekim i viaznim. Kako motete sigurno sijati sitno sjeme medu 20 centimetara debelim zidovima stelje? Odgovor je: takoreéi prostiranje stelje, ona se veé poginje slijegati i uskoro postaje kompaktna masa debljine 5 - 7 cm, umjesto prozraéne, visoke 20 cm. Po njoj Ge se hodati i padat Ge kiSa; u svakom sludaju, sleci ée se, a 20cm ne ée vam trebati ni ako k este komadiée sijena ubalama. Mnogi \judi Zele znati zaito ne upotrebljavam gnojivo i Sto imam protiv njega. Nemam nigta protiv; zapravo ga malo pretjerano poStujem. Ali vise ga ne trebam: vjeéno trunuca stelja sasvim ga je nadomjestila Cesto su me pitali treba li izbjegavati materijale poput piljevine i hrastovog lixéa jer oni, navodno, éine tlo previke kiselim. Na to ne mogu odgovoriti na temelju viastitog iskustva, mnogi su me vrtlari obavijes 16 Ljudi Zele Iik6e, borove i materiju koja trune. Ne trune li neko liste presporo? Sto olakSava rad. A Sto ako se ‘aéno, jer ono je izmedu redova biljaka koje rastu, a ne iznad njib. Mote li se upotrebljavati samo lixée, bez sijena? Da, Ne bili sijeno moralo biti usitnjeno? Ne, ono samo dulje t mislim da je kombinacija bolja. ‘Nemate li previge posla s prostiranjem dugatkog sijena? Ja svoje ne usitnjavam, a ne muéim se. Imam 86 godina, i moja je snaga sasvim prosjetna. ‘Mote li se upotrebljavati pokosena trava? Da, ali ako nemate ogromnu u, ne Ge vam dostajati. Uostalom, makar ne znam mnogo o tome, vjerujem da je za tratinu najbolje da se pokogena trava ostavi tamo gdje padne. Kako éesto stavljati stelju? Kad god vidite mjesto koje ju treba. Cim primijetite da je korov negdje provirio, izrucite na njega rukobvat sijena. U koje doba godine potinjete prostirati stelju? Ma koji datum bio odgovor je: sada. Barém potnite prikupljati materijal. Ili barem podnite konstruktivno mi nadinite planove. Ako namjeravate rabiti samo lSée, morat pripremiti [i to posuti gnojem, preorati ga i onda prostrijeti stelju. Da, ako vase tlo nije bogato. Ako jest, sama ée stelja posluzitRath Stout Kad treba staviti vapno i koliko , i treba li ono biti iznad sijena iit ispod njega? struénjak moze vam testirati tlo. No ula sam, i to ne od fanatika, da moj natin vrtlarstva automatski rjeSava problem kiselog tla. Cini se da je bit u tome Sto takav vrt privlaéi gliste, pa ti mali pomagati Zine tlo alkalnim. Vapno motete stavi stelje, pazeci da ga dodajete u doba kad mofete o¢ekivati kiSu ili snijeg, koji 6e ga protjerati kroz stelju u vrijeme kad ga tlo treba. Ja se veé pet godina ne koristim vapnom isve je u redu. Kolik treba biti razmak medu redovima? Jednak kao i da niste stavijali stelju. No nakon nekolik godina stavijanja stelje materija koja truli toliko ée obog vaée tlo da éete modi saditi mnogo blize nego’to biste se usudil u vrtlarenju staromodnim naginom. Jako mi se svida nagin Richarda Clemencea - sijanje u razmacima od 30 do 60 cen- timetara, Ne pretvara li velika kolidina stelje cvjetnjake u humke? Ne, ali ne pitajte me zasto. Sve 3to znam jest da su moj debelo zastrti cvjetnjaci u istoj ravnini’s tratinom. Ne izgleda li stelfa grozno? Na to pitanje ima mnogo odgovora, koji ovise 0 onome tko pravi stelju, to jest u kojoj mu je mjeri vazno da ona izgleda privlatno. Ne mora izgledati grozno. A mogla bih post: protupitanje: ne izgleda li suncem spréeni grozno? Ne privlati li stelia puieve buduci da je zemlja pod njom uvijek vlaina? 18 Vet bex motike kad nisam na to pomisljala (ja nemam puzeva), a na to pitanje nisam znala odgovoriti sve dok nisam protitala u En- ciklopediji organskog vrtlarstva da vrt pod steljom, posto se u privladi gliste, Sto tlo ini Iuznatim, lakSanje? Ako su puzevi uistinu a puzevi to ne vole. Nije problem, pokuSajte tretman pivom, opisan u odlomku "Vrtne napasti - nisu tako strane!" Koliko dugo stelja traje? Ovisi o visti koju rabite. Nastojte uvijek imati izvjesnu koliginu u rezervi, ako ustreba. Gedje se mote nabaviti stelja? 10 judi u zaj zatrazi, mislim da ée se ih. Iskoristite i svoje smece - svaku biljnu materiju koja truli. I pokvareno sijeno ( koje iz nekog razloga nije dobro za stotnu hranu, na primjer zato Sto se upljesnivilo jer je bilo vlagno kad su ga stavijali u sjenik), jednako je udinkovito i zadovoljavajuée kao i dobro sijeno, a mnogo je jeftini ‘U mnogim mjestima sluzbe odrZavanja usi koje su posjekli €istedi Zice, i Gesto ée im biti drago da i kraj va¥eg vrta bez naplate. Ali poZurite, prije nego te sluzbe primijete da postoji je iverje izvrsna sti ayjetujem vam da ignorirate sve koji ‘vam kazu da je ono previse kiselo. A ja ignoriram primjedbe (koje su, uostalom, izuzetno i ji iti cielogodignja, netaknuta Ako itko, posto je pogledao moj bujni vrt, moze pronaci nagin da ga poboljéa, neka to uéini. Ali ako ta "poboljganja" 19Ruth Stout zahtijevaju sprejeve, gaojiva, gomilanja komposta i rad, neka ne ogekuju da éu ih prihvatit ZASTO? (I ZASTO NE?) Ponekad, kad vam je dosadno i ne uspijevate smisliti nista konstruktivno dime biste ispunili sat ili dva, poku8ajte otkriti zaito se neke biljke koje rastu (i one koje odbijaju rasti) ponaiaju tako razlitito u raziigitim vremenima. Pa ako ste dsoba koja brzo donosi zakljuéke - makar oni bili utemeljeni na upitnim i nepouzdanim premisama -cijenim da ée se mnogi vva8i odgovori pokazati neodrZivima. Ispriéat éu raznorazne zgode koje su mi se dogodile tijekom godina bavijenja vrtlarstvom i izazivam svakoga da mi ih pokuga obrazloziti, uvjerljivim odgovorima! Pravi poz- navaoci zapravo i ne pokuSavaju objasniti hirove biljaka, a evo i jednog primjera: kad je bila objavijena moja prva knjiga o upotrebi stelje, vrtlari su poteli svra¢ati da bace pogled “na komad yrta koji nije bio oran 11 godina. Idogodilo se dase toga Jjeta, makar su moje paprike inaée neuobitajeno velike i zdrave, nijedna paprika nije pojavila. Cula sam da neke biljke ne cyjetaju i ne donose plodove ako su previge hranjene, pa sam mislila da se to dogada mojim paprikama. Ali posela sam sumnjati u tu teoriju kad sam primijetila da je svaki vrtlar s kojim sam tada kontaktirala zapao u istu nepriliku - na paprikama nije bilo plodova, Napisala sam pismo Carla War- renu iz Joseph Harris and Co, koji mi je godinama neopisivo ‘pomagao, i upitala ga Sto se to dogada. A on mi je odgovorio: "Tako se paprike ponaaju ove godine." On je nakupio toliko iskustva s biljkama da je odavno shvatio da postoje pojave koje nitko ne moze razumjeti. Nekoliko napomena o Sparogama. Makar su “autoriteti" prestali inzistirati na tome da je neophodno kopati vrlo Guboku brazdu za korijenje, jo8 uvijek tvrde da je rupa od 20 on Vet bez motike cm nuéna, a uz to-daju i druge instrukeije 0 uzgoju Sparoga, gnojenjuitd. Kako sam poodavno izgubila vjeruu tzv. eksperte, kupila sam prije nekoliko godina dva tuceta Sparoginog korijenja i odluéila da ga zasadim polegavsi ga na povrsinu zemlje (u cvjetnjaku boZura).i posuvsi ga sijenom. Od tog korijenja dobivam lijep urod svake sezone. Primijetila sam da na mnogim mijestima - na livadi, pokraj drvarnice i svuda uokolo - nigu iparoge. Otito su ptice ili vjetar razbacali -jeme. Neke od tih "divijib” biljaka raskoSnije su od onih u mom zasadu. Jedna od njih, koja rada veé godinama, triput je veéa od bilo koje Sto sam je ikad vidjela. Naravno, ne dobiva gnojivo niti itko plijevi korov oko nje, ustvari trava raste kroz nju. ovoreci o samoniklom bilju: makar je moj vrt potpuno i padljivo prekriven steljom-spomenut éui onih nekoliko rajéica koje iskrsnu tu i tamo svake sezone. One krenu kasnije od onih za koje se brinem, ali radaju otprilike istovremeno. Cini se da su plodnije (ja uvijek kupujem presadnice, nikad ih ne uzgajam iz sjemena) Tikva sorte Buttercup ovdje je vrlo cijenjena. Uzgajam je godinama, uz. jos nekoliko drugih sorti. Ta naga miljenica ima svoju prigu jer se na njezinim viticama rijetko pojavi vie od dviju malih tikvica, No proilog je Ijeta tikva sorte Buttercup nadmavila sve ostale sorte. Tko prebrzo zakljuéuje, mogao bi ‘0 je zato Sto je palo mnogo kige." S tim se ne mogu sloZiti, jer je ta biljka rodila gotovo jednako tako dobro i pretproile godine, kad ki8e prakticki nije bilo. A 3to se tie sorte Blue Hubbard, najveéa u ovoj ki8noj godini teZila je svega 4,50 kg, dok je prije nekoliko godina, u velo su&noj godi jedna od mojih Blue Hubbard tikvi teZila 23 kg. Prije nekoliko godina posadila sam kineski kupus i kelj priligno kasno, kao i uvijek. Kelj je bio potpuni promagaj, alije kupus izvanredno uspio. Jedna glava tezZila je 3 kg. Pro’le godine, pak, kupus je bio vrlo slab, jedva da je imao évrstu jezgru,-a kelj je bio senzacionalan. Posadila sam poveéu eeRath Stout kolitinu jer volimi imati u vrtu povrée skroz do Boziéa. Bilo ga je toliko da ga vie nisam imala kome poklanjati. Ako ne bih sasvim odustala od pokuSaja da objasnim hirove biljki, mogla bih zakljutiti da su vitice Buttercup tikve, koje su se proslog Ijeta, prosirile po polovici mog zemijista , zagusile kineski kupus. A kad veé govorim o kupusu, napomin- jem da su mi rane varijante jedne druge sorte dobro uspjele, dok kasniji tip nije dao gotovo nista. Od mojih gest brokolija, i ranih i kasnih, samo je jedan uspio, a jednako je bilo is purpurnom cyjetatom. Plodovi koji suse uspjeli materijalizirati bili su uoba slugaja neobiéno veliki iukusni. Kad itav urod propadne, kao taj kasni kupus, Zovjek osjeéa da tu ima neki razlog, ma koliko tajanstven. Ali kad se nekoliko biljaka koje rastu jedna pokraj druge ponagaju sasvim razlitito, to jezasigurno zbunjujuée, kao, na primjer, kad nakon hladne noéi odete u svoj vrt i otkrijete da se jedna biljka smrznula, a druga je, udaljena od nje2,5-5 cm, udobrom stanju. Proile godine stavila sam repu na isto mjesto na kojem je prethodne sezone izvrsno uspjela, Propala je takoreéi prije nego je i potela rasti. Donositelj brzih zakljuéaka reéi 6c: "Naravno. Morate imati plodored.” Ali to sam povrée istog dana ‘stavila u jedan drugi dio vrta,, gdje je takoder raslo prethodne godine, i tu je uspjelo da ne moze bolje. Repe six bile ogromne. Ima li pitanja? Ili, bolje, ima li odgovora? Narav- no da se vrtlar ne moze prestati Cuditi zaito se neto dogada, ali ako se povremeno i pojavi netko s nekakvim odgovorima, Gini mise mudrijim da i ne objavijuje! KAUC NA KOJEM SE BAVIM VRTLARSTVOM Kad nekom ka%em da obavijam sav posao u svom povrtnjaku, idase uz to brinemiza nekoliko cvjetnjaka, obiéno me pitaju: "A ada ustajete?" Odgovor koji-vrijedi za bilo koje 22 Vet hee motike doba godine jest: "Kad mi se ho¢e." Dok vrtlari koji ne dopustaju stelji da obavi veci dio posla plijeve, kopaju, navodnjavaju is vremena na vrijeme vjerojaino psuju, m steljari moZemo raditi "kako duh hoée" - biti vani, ako Zelimo, ili ostati u hladu, ako je sunce prevrucée. Nase biljke ne Ge patiti od pomanjkanja pazaje. Kad sijete u vrtu koji je ve¢ pod steljom, najprije oznatite Sjetva nije problem: stelja se jednostavno privremeno razgrne. gredice, zatim odgrnite sijeno s tih mjesta i stavijajte sjeme izravno u zemlju, kao da radite staromodnim naéinom, Luk mofete jednostavno razbacati po proslogodignjoj stelji i prekriti ga s nekoliko centimetara rasutog sijenta. Tom metodom mozete za nekoliko minuta "zasaditi" 1/2kg, ito, ako Zelite, prije nego Sto se zemlja odmrzne. Jednako tako seme 23Ruth Stout salate niknut 6e ako ga jednostavno bacite na smrznuto tlo, ali ne po stelji. To, naravno, ne mozete utiniti ako orete prije sjetve. Minogi su Ijudi otkrili da sjemenski krumpir mogu staviti na proslogodiSiju stelj, ilina zemlju, iliéakna sljunak, prekriti gas tridesetak centimetara rasutog sijena i kasnije jednostavno odgrnuti stelju i pobrati novi krumpir. Ako niste primijetili, biljka i evijet krumpira priligno su lijepi, pa ga mozete posaditi iu eyjetnjaku. NaS raste uz irise. Poneki korov moze se tu i tamo probiti kroz stelju ako je niste naginili dovoljno debelom da ga zagusi. Lako ga je i€upati, ako vam se da baviti time, ali najjednostavnije je nabacati na njega malo sijena. Treba li prorijediti gredicu repe, rkve ili negeg takvog, moZete to udinkovito izvesti tako da biljke kojih se Zelite rijediti prekrijete s malo stelje. Moje vrtlarske duznosti u jesen ne razlikuju se narotito ‘od onih Ijetnih: ubirem plodove i smrzavam ih. Sredinom studenoga rasprostirem sijeno i li8¢e. To je dobro vrijeme ida se na vilama odnese malo sijena do kukuruza i pospe medu redove, Na proljeée éu tim sijenom poduprijeti graSak koji éu tu posijati. Taj posao sa sijenom mogu obaviti za tjedan dana ili za mjesec, niSta me ne poZuruje. Stavit éu nekoliko bala na gredicu mrkve i iskopavati je tijekom zime, kad god pozelim. Pigem ti knjigu zimi, na nju potrosim veti dio prijepodneva (na kauu, gdje drugdje?). Buduci da vjerujem kako je vjezba jedan od éetiriju glavnih uvjeta za dobro zdravije, nastojim je ne propustiti. Tu pomaze pospremanje kuée, a pred kuéom, tih zadnjih mjescci prije snijega, posijecem nekoliko stabala. Nisu to ba neke gigantske sekvoje, ali nisu ni mladice! A kad snijeg dode i ostane, ra8éistim si put do drvarnice. Tamo, zaStiGena od yjetra, pod toplim suncem koje mi pomaze, cijepam drva, 2bog zdravlja'i zbog zadovoljstva - kamina. Zatim razvrstavam sjeme i slaZem zamotuljke abecednim | | | Vet ber motike redom, értam dijagram sjetve za sljedecu sezonu i pigem tjednu kolumnu. Sve to Sto se moze nazvati "radom" obavim ujutro, do jedan popodne. A otkako je objavijena moja prva knjiga 0 vyrtlarstvu, tisuée me Ijudi naziva - ujutro, popodne, uveter -da bi iz prve ruke dobili informaciju 0 mom sustavu stelje. No pokazivanje vrta i odgovaranje na njihova pitanja zapravo se ne moze nazvati radom. Vjerojatno je najtezi dio posla odluéiti se jer ako ste u svom okruzenju jedina osoba koja primjenjuje metodu bez oranja, kopanja i kultivacije, vasi Ge vam prijatelji i susjedi reéi da ste ludi. Ignorirajte ib; zapjevat 6e oni drugu pjesmu. MENI MALO VISE STELJE, Kad mijenedavno netko predloZio da napisem uodgovor onima koji imaju neSto protiv cjelogodisnje stelje, moja je prva reakcija bila pitanje zasto bih se prepirala s ljudima koji ne znaju o temu se radi. Uvjerena sam da nijedan vrtlar Koji nije barem tri godine iskuSavao tu metodu nema na temelju éega stvarati protuargumente. A ako se toliko dugo bavio steljom, zasigurno je veé pribvatio ideju! ZaSto kazem tri godine? Zato Sto svaki uzgajivaé zna da se nijedna biljka ne ponaga svake godine jednako. Krene li ne&to loSe kad poénete primjenjivati stelju, bit Geteskloni tome da krivaju trazite na pogresnome mjestu. Ako je, na primjer, vasa stelja pretanka, pa se korovi probiju, uéinit 6e vam se da deja nije dobra. Ako se pojave puzevi, reéi éete da ih je privukio sijeno i liiée. Ja stavljam stelju veé godinama i u mom vrtu nema pueva, Ako ih uvasem vrtu ima, stavite na tlo plitke posude natopljene pivom, i umrijet ée sretni. (Tako su mirekli: pufevi idu za GaSicom, pa se u njoj - bukvalno utope.) ‘Ako je tlo u vaSem vrtu glinovito, vjerojatno éete morati stavijati stelju nekoliko godina, dok ne dospijete do toéke na 25Ruth Stout kojoj moZete odahnuti. Moje je tlo pjeskovito, pa se moram oslonitina ono Sto sam Eula o tome kako se rjeSava taj problem, to jest, moram ukopavati velike kolitine dobrog materijala, poputsijena, kukuruzovine, liS¢a, korova da poboljgam tlo. (Ne treset jer znanstvenici kau da nema hranjivu vrijednost, itu s slazemo). Ako ste to inili dvije do tri sezone, moiete stavi stelju i odmoriti se. Tvrdoglavi vole tvrditi da se tlo prekriveno sijenom zagrijava sporije od golog tla, pa to stvara velike probleme kad Zelite uzgojiti rane sorte. No, dakle, ne sumnjam da bi svaki desetogodi8njak znao odgovoriti na to. Sve sto treba uéiniti jest da se u jesen odludi gdje ¢e biti rane sorte, pa s tih mjesta maknemo sijeno i u proljeée ga ponovo vratimo. Cak ako to i ne uéinite, moéi Gete - govorim iz iskustva - sijati ranije nego Sto biste mogli ako prije sijanja orete. Naredna "bapska priga” jest da ée se biljke koje rastu na stelji smrzouti prije od onih bez stelje. U to ne vjerujem. Kad sam prvi put Sula tu prituZbu, eksperimentirala sam nekoliko ustanovila sam da one nisu niSta sigurnije od drugih. $ tim u vezi protivnici stelje takoder tvrde da ona odlaze sazrijevanje $paroga, a kako je to velo rana biljka, vrtlari Zele da im im prije dozre. Dakle, kao ptvo, ako se Sparoga pojavi prerano, sva je prilika da ée se smrznuti prije nego je uberete, a kao drugo, i nije neki posao odgrnuti stelju i pustiti tlo da se zagrijava. A Sto je najbolje od svega, buduéi da ta biljka rada 6 tjedana, a vibiste moda Zeljel da to traje dulje, za8to ne biste polovicu zasada prekrilisteljom, a polovicu ne i tako dobili osmotjedni urod? Jedan profesor agronomije, protivnik stelje, razvezao je na¥iroko o stra’nim neprilikama koje takvim uzgajivatima stvara mraz. Sayjetovao nam je da u vrijeme smrzavice titave noéi prskamo biljke vodom. Da je taj Eovjek bio u stanju zaboraviti predrasude i uistinu dati steranju stelje Sansu, shvatio bi da sve Sto treba uéiniti u hladnim nocima, jest prekriti biljke sijenom, koje je nadohvat ruke, a za Sto treba 26 Vrttiez motike nevjerojatno malo vremena, Tada bi gospodin profesor mogao spokojno legi u svoj krevet i sanjati da je razumno Ijudsko bi¢e, koje ée isprobati stvar prije nego Sto je prokune. Cesto éujem da se vrtlari koji sve svoje biljke drze pod trajnom steljom, iz nekog éudnog razloga boje to isto uéiniti i s kukuruzom. Voljela bi znati zaSto. Sve sto mogu uéiniti da ih razuvjerim jest da ih izvijestim kako je moje kukuruziste veé 25 godina pod steljom i da, naravno, ne kopam, ne plijevim, ne navodnjavam, ne gnojim. Glede ovog zadnjeg, uvijck nastojim uzeti staro sijeno, koje je ve¢ povelo trunuti, za prostor izmedu redova i oko stabljika. Tu su jo¥ i vitice graSka, koji sadim izmedu kukuruza i stabliike soje, koje istrunu i postanu stelja. Razmak je medu redovima oko 60 cm, a izmedu biljaka u jednom redu oko 20 cm. Na svakoj stabljici budu po dva dobra kklipd, Kad uberem drugi, odreZem stabljiku i ostavim je da lezi gdje je pala. Razlog zbog kojeg ne vadim korijenje jest sto sljedege sezone ono moze posluditi kao usmjerivaé, pa vam ne treba uze da poravnate redove. ‘Ako se netko éudi kako to da gra¥ak (Lincoln, naravao od Josepha Harrisa) ne spadne s kukuruza, odgovaram mu da je razlog sijeno, koje mu pomave da se penje, ¢ini ga lakSim za branje i odrZava ga suhim. Tako radim is rajéicom, koju sadim duz ograde koja okruzuje éitavi vrt. Nasuprot njoj stavim velike hrpe sijena i tako je natjeram da se nasloni na ogradu. To nikakav dodatni posao jer ¢e. to sijeno biti iskori jesensku stelju. Donekle mogu razumjeti stav starog farmera koji se ne obazire niti na stelju, niti na kompost: on ima svoju rutinu i zadréat Ge je! Ali kad se radi o suvremenijem vrtlaru, koj ‘mogao raditi s cjelogodignjom steljom, i jem komposta, evo mu jedan savjet koj psibijatra. Jedan od argumenata protiv koristenja stelje u evjetnjacima jest da se gubi njihov atraktivni izgled. Mislim da sijeno nije nigta rudnije od zemlje i sasvim sam wvjerena da bi 27 je trazio: neka potrazien ee Ijudi, dajsu Gitavog Zivota gledali cvjetnjake pod steljom, takve vige voljeli. Kad bi ih u tom sluéaju neka "nastrana" osoba krenula uvjeravati da je gola zemlja oko cvijeéa ljepSa od sijena i1iSéa, sumnjam da bi daleko dospjela. Isuvi8e je Ijudskih biéa patetiéno vezano-za svoje nayike, osim kad se radi o novim idejama u odijevanju, frizurama isliénom. Proteklih godina mnogi su uzgajivati dolazili ovamo da osobno prouge moj vrt pod steljom. Jednog sam ljeta, uglav- nom da bih vidjela koliko ée posjetitelja to primijetiti, stavila nesto zemlje povrh stelje oko svojih petunija. Svega ih je nekoliko zapitalo zaSto bas oko tog cvijeca nisam prostrla stelju. Tada bib razgrnula zemlju i pokazala im sijeno ispod nje. ‘Ako je ibilo nekih argumenata protiv uzgajanja krumpira jJuka tako da se jednostavno bace na zemlju i pospu sijenom, umjesto da se sade starim, napornim naginom -jaih nisam éula. ‘Takoder, Koliko mi je poznato, nitko nije imao prituabi na to dase sijeno stavi povth zrelih repa imrkvi, koje se onda mogu vaditi iz zemlje Gitave zime. Za to je najbolje balirano sijeno jer je najlakSe za rukovanje. Jedno upozorenje: ako je vase tlo veé postalo gotovo savr¥eno zbog toliko trunuée stelje u njemu( ja veé godinama ne rabim nikakvo drugo gnojivo), moze vam se dogoditi da budete preplavijeni koli¢inom uroda. Na primjer: proslog sam Ijeta sa svojim Kentucky wonder grahom morala postupati kao sa sortom Lima, to jest pustiti ga da sazre, a zatim ga oljusti ‘Ali nije bilo problema: bio je izvrstan. Prije nekoliko mjeseci dogodilo se nesto sto me podsjetilo da sam stekla reputaciju osobe koja ignorira "autoritete". Jed- nog lijepog dana iz automobila su izisla dva Eoyjeka. Kad sam se priblizila da porazgovaramo, zatekla sam ih kraj svojeg zdravog grma bozikovine. Jedan je od njih rekao: "Divimo se, ali, bozikovina jednostavno ne ée rasti u Connecticutu!"Nas- mijeSila sam se i slegnula ramenima. A drugi ée na to, s podsmijehom: "Eksperti kaZu da ne ée, gospoda Stout je, bez sumnje, ba zato uzgaja! 28 Vrvbea motike CEMU ME NAUCILO 40 GODINA ORGANSKOG VRTLARSTVA Kad sam prvi put dobila vlastiti vrt, prvi 12 godina naivno sam prihvaéala sve Sto su mi govorili iskusni uzgajivati. Nikad mi, primjerice, nije padalo na pamet da se zapitam mora li se zemalja prekopavati svake godine. I kemijsko se gnojivo , narav- no, moralo posipavati po tlu, makar se Zovjeku i gadio taj miris. Mlade biljke morale su se prskati otrovima, ma koliko ta ideja bila odbojna. Citala sam knjige o vrtlarstvu i Elanke u éasopisima, nastoje¢i ne primijetiti Zesta proturjedja tih pisaca. Rajgica i graSak moraju se koléati, bez obzira na utroSak yremena i snage. Za korijenje Sparoge moras kopati rupu do Kine. Mogla bih u beskraj nabrajati dezinformacije koje sam dobila. ‘A.uz sve to, i sama sam grijedila. No kad bih se i uspjela prisjetiti svih grefaka koje sam potinila, nita ne bih postigla popisujuci ih. Spomenut éu samo neke. Moje je zemljiste, koje je bilo preoravano svake godine, bilo najmanje 6 puta vece od potrebnog. To sam shvatila nakon nekoliko sezona, ali sam do tada to vrlo siromagno tlo veé nahranila gnojivom i liSéem, pa mi ga je bilo Zao napustiti. Moze i itko smisliti kratkovidniji stav? Moje natin razmisljanja bio ovakav: umjesto da uzgojim tucet stabljika rajéice - 8to bi nam bilo sasvim dovoljno jer tada nisam konzervirala i smrzavala plodove - posadila sam stotinu biljki, misleéi da éu ako, mnoge od njih ne rode, jo8 uvijekimati dovoljno od onih koje uspiju. Drugim rijedima, umjesto da uzgojim dvanaest biljaka kako treba, utrosila sam vrijeme i energiju riskirajuéi sa stotinom. Rezultat mog pogresnog razmisljanja bio je taj da sam, kad je golemo zemljiste potelo donositi plodove, bila zatrpana nevjerojatnim koliginama kukuruza, jagoda, rajéica, krastavaca i tako dalje. A, kroz to sam sve proila. nastojeéi ih se rijesiti! Napokon sam smog hrabrosti i razuma da prestanem obradivati veéi dio zemljiita 29Ruth Stout pa je moj povrtnjak sada dug oko 13,5 mi Sirok 22 m. To ukljuéuje dvije gredice Sparoga, nesto rabarbare i Sest gredica kukuruza, po 13,5 m, Proizvodnja pokriva potrebe dvoje Ijudi tijekom Sest mjeseci i smrznuto povrée koje upotrebljavamo zimi Sada éu malo govoriti o tome Sto me vrtlarstvo nautilo zamrzavanju plodova. Ako osjeéate da vase voée i povrée koje pojedete éim ga uberete ima bolji okus i da je branjivije od kupovnoga, mogli biste se sloziti sa mnom da i plodovi koji su smrznuti odmah nakon branja imaju prednost nad komercijal- nim smrznutim proizvodima. Sparoge su najomiljenije povrée moga supruga, a ipak nije mogao osjetiti razliku izmedu svjeze ubranih i smrznutih. Ono Sto stavite u zamrzivaé desetak minuta posto je doneseno iz vrta, zadrZat ée okus, koji sé gubi ako je vremenski razmak dulji, Sto se nuzno dogada kad se smrzavaju velike koligine. Po mom misljenju, kuéno zamrzavanje ima tri prednosti nad kuénim konzerviranjem. Prvo, okus je bolji. Drugo, ono tra%i manje vremena. Treée, Sesto mozete smrznuti nesto sto ni usnu ne biste mogli konzervirati. Na primjer, moZete ubrati glavu cvjetate koja je dvaput veéa nego Sto vam treba za ruéak Jasno je da ostatak mozete servirati sutradan, no mozda to ne biste uéinili, a konzerviranje éete sigurno smatrati suvisnim naporom. Zasto je onda ne biste zamrznuli i postuzili drugom prilikom? Sparoge se moraju brati svaki dan, a mozda se spremate izaci na veéeru ili vam se ne da tako Sesto servirati isto povrée. Kilogram Sparoga ne ete konzervirati, ali ih mozete ubrati, popariti i staviti u.zamrzivaé, i sve to za 10 minuta. Kad poZelite, brzo éete isprati njeZne stabljike, pod mlazom vode i bit ée spremne za kuhanje. Uputstva za zamrzavanje kazu da repa ne podnosi taj proces, ali ja sam otkrila.da podnosi. ‘Treba je skuhati da omekSa, ohiaditi je, staviti u posudu - razrezanu - da vige stane pa onda u zamrzivaé. Ako volite repu Harvard, pripremite je, zamrznite, a onda, volite li je jesti hladnu, jednostavno je 30 | Vetbex motike otopite prije serviranja. Unigtava li kuhanje repe prije smrzavanja njezinu hranjivu vrijednost? Ne znam.-O tome razmisljajte dok jedete hranu iz supermarketa, koja uopée nema hranjivu vrijednost. MOLIM VAS - NEMOJTE TOLIKO RADITI! U posljednjem broju vrlo popularnog vrtlarskog éasopisa (OVP) naila sam najmanje osam élanaka koji su u meni izaz- vali potrebu da pruzim ruku pomoénicu Ijudima koji rade vise nego Sto treba da bi bili uspjeSni uzgajivaéi. Prvo, tu je priéa o Covjeku koji stvara Cuda gomilajuci kompost te fotografija tone - da, tone komposta, spremne za upotrebu. Iéovjek je na fotografiji. Ne izgleda bas mlad, pa se pitam Sto ée biti kad bude uistinu prestar za sav taj posao. Mogu se samo nadati da ée do tada shvatiti da je sve to stvarno nepotrebno. Sve Sto treba udiniti jest prostrtili8¢e i sijeno po vrtu i oko drveéa - za rezervu. Zatim je tu Elanak o unistavanju crva u kupusu. Autorica ka¥e da je najprije pokuSala s biljkama - zamkama, no bez mnogo uspjeha. Onda je prskala biljke otopinom s Ginilo joj se da iz nekog razloga to mora uvijek iznova raditi, To je, kaze, obeshrabrilo druge kukce, ali zaSto bi se bunili Sto se ne mogu hraniti kupusom kad u njénom vrtu ima toliko drugih, neposoljenih biljaka? Onda jé pokuSala s praginom, s rizinim brainom, ali nigta od toga nije joj se svidalo, pa je nacinila otopinu s ukom iZeEnjakom. Ali*to nije prijalo pticama', kaze, pa je prskala samo svaki treéi ili Getvrti dan. Na posljetku se odiuéila za kiselo mlijeko, tiji efekti "traju vecim dijelom tjed- li priznaje da se tako nije uspjela sasvim rijeSiti crva Sto ne valja u naporima te Zene? Nije li dobro eksperimentirati da bismo otkrili kako poraziti neprijatelje biljaka? 31Ruth Stout No ne razumijem zaSto osoljavanje nije obavilo posao. Dvaput)_u sezoni, ponekad i triput, ja obidem svoju gredicu kupusa i srodnih biljaka ina svaku biljku istresem malo soli. To radim odmah nakon kie ili dok je jo8 rosa na biljkama. Prvi put to treba udiniti dok su biljke jo mlade, a onda jo jednom ili dvaput ako primijetite da ih neSto jede. Te procedure drzim se nekoliko godina i za to vrijeme nisam vidjela nijednog kupusnog crva. ‘Tu je i priga o Govjeku koji uzgaja gra’ak, s podnaslovom 1a koji Ge vam dati tri berbe zaredom s jedne stabljike graska!" A ja sam mislila da su te tri berbe - rutina. Za mene jesu. Osim toga, taj Eovjek radi nepotrebne stvari - okopavanje, gnojenje, stavijanje Ziane ograde i kolaca... Jednostavno, stavite svoj gragak u tlo sa steljom i sljedeti je korak da ga poberete. Visoke sorte mogu se penjati uz proilogodiinje stabljike kukuruza, a niske se mogu dréati podalje od tla pomotu sijena, koje ionako treba biti pri ruci za stelju. Neki vrtlar kaze da on vadi stabljiku krumpira iz zemlje da bi pobrao krumpiriée, pa je onda vrati natrag. Ako stavite krumpir na povrSinu zemlje i pokrijete ga lism isijenom, sve Sto trebate utiniti kad Zelite ubrati mlade krumpiriée jest da odgrnete stelju. Ne morate uznemiravatibiljku. Ideja planskog uzgoja glista takoder mi je zagonetna jer ako je vai vrt pod steljom, ne morate ih ni kupovati, niti se naro¢ito truditi da ih dobijete. Automatski ée se pojaviti sve gliste koje vam trebaju. Sto se tige priée.o jestivoj soji, pitam se: zaSto bi se morala kultivirati? Nema potrebe. Glede Spanjolskog luka sayjetujem vam dane pripravijate tlo ine dodajete gnojivo i kompost, kako to ini pisac jednog lanka, tvrdeci da je tajna dobivanja najveéeg luka u tome da se iskopa 10 cm duboka rupica, po potrebi da mu se daje voda iomoguéi duboko obradeno tlo. Pa, eto, u onoj stragnoj susi prosle godine moj je luk bio jednostavno utaknut u zemlju (bez rupice) koja’je bila pok- 32 ether motike rivena sijenom, nije bila navodnjavana niti obradivana, a mnogi primjerci tezili su 70 dag. Idem leéi. Iscrplo me i samo pisanje o tolikim nepotreb- nim poslovima u koje se neki Ijudi upustaju. STELJA MOZE POBIJEDITI DJEDA MRAZA Godine 1966. vjerojatno je bilo dosta onih koji su mislil daje moj vet uopasnosti. Moje je zemljiste u mrazovitoj kotlini, asvibanj te godine bio je neuobiéajeno hladan. U lipnju je bilo jo sedam noéi s ozbiljnim mrazom - posljednja 22. ipnja. Onda je 28. kolovoza opet dofao ubitaéni mraz. Kako je moje dobro plitko smje8teno, nisam se usudila prskati biljke vodom. Sve u svemu, zvudi kao da moj vrt nije mogao ba’ osobito roditi, zar ne? Alli, rodio je. Na svome zemfjiStu imam bale sijena, nas- lagane duz gredica. Kad je mraz zaprijetio, trebalo mi je iz- nenadujuce malo vremena da prekrijem biljke sijenom. No ako je kasni lipanj bladan, neke biljke, poput kukuruza i rajéice, kasnije ée sazreti. Moja 35 godina stara Sparoga rodila je uobigajeno. Zastitila sam je od mraza skupljajuéi je kasno popodne i stavijajuéi sijeno po vricima mladica koje su poéele nicati Te godine imali smo vie salate i perSina nego sto smo ‘mogli pojesti, makar smo ih jelisvaki dan. GraSaksorte Lincoln obilno je rodio poéetkom Ijeta, a Wando nam je u rujnu dao nekolike objeda. Mahune, kako Zute tako izelene, otpale sus, vitica, pa smo ih skubali tako mlade i njeZne. I moj mljekar, koji ih obozava, odnio ih je dosta kuci. Korjenasto povrée - mrkva, repa i pastrnjak - izvrsno je uspjelo. Pojedine mrkve bile su dovoljne za dvije do tri osobe, aneke repe bile su najveée od svih koje sam ikada uzgoj Koraba, rani kupus, rani brokoli bilisu sasvim u redu, kao i kelj pupéar, ali druge biljke iz te porodice nisu uspjele dozreti 33Ruth Stout ‘Samo jedna od S¢st purpurnih cvjetata stvorila je glavu, a bijela je potpuno propala. Kasui kupus i kelj bili su potpuni neuspjeh. KoSare Stite race u vrtu pod syjezom steljom. Vi8ek sijena, koji se dodaje ‘po potrebi, Euva se u balama. Paprike, za koje mislim da vole vruéinu, dobro su rasle, ali morala sam ih pobrati prije nego su sazrele zbog mraza u kolovozu. Jednako je bilo is tikvama sorte Buttercup i Baby. Blue Hubbard bile su jedine sorte koje su dozrele prije nego Sto je mraz unitio vitice, ali pobrala sam itav urod, isve su bile dobre makar se nisu dokraja razvile. Kukuruz je dozrio do 1. kolovoza i brali smo ga do drugog tjedna listopada. Rajéice su sporo dozrijevale, ali su iznenadujuée dobro rodile, pa sam ih mnogo zamrznula jer ih jako volim takve, sirove smrznute. Grm lima graha, soja i éetiri viste visokog graha bili su plodniji no ikad. Repe je bilo toliko da sam morala traziti jude Kojima bih je dala. Trajnog Spinata, kineskog kupusa, slatke repe, korabe, kelja puptara bilo je jo u studenom, a mrkve su ispod bala sijena éekale zimu. 34 Vet bez motike Moj zamrzivat bio jc tako pun da ga nisam mogla ispraz- niti do proljeéa. Valjda vas ne moram podsjeéati da, po tako loSem vremenu, nigta od toga ne bi uspjelo da moj vrt nije imao stelju. Meni mraz i dalje dolazi kad ga u susjedstvu nema, ali su ove godine u kasno proljeée jedan mraz svi osjetili. Nenaviknuti na to, jednostavno su stavili nekakve koSeve i slitne predmete preko svojih raj¢ica i paprika, a repu i kupus ostavili su nepok- rivene. Mnogo su izgubili. Ja sam navikla na jake mrazeve u svibnju, éak i sredinom lipnja, pa sve, ukljucujudi i graak i salatu, pokrivam hrpicama sijena, i sve je u redu. Osjeéam se sigurno, ali tko zna? Ako Died Mraz nade natin da se uSulja ispod sijena, odreéi éu se vrtlarstva i baciti se na pletenje. .LSUSU Mnogi su me pitali je li stelja primjerena zastita za povrée i cvijeée od ozbiline suse. Odgovor je potvrdan. U 11 sezona u kojima je Gitava povrsina_mog vrta pod trajnom steljom, bilo je nekoliko ozbiljnih sua, a izgubila sam samo jedan usjev kasnog kukuruza. Sad mi se cini da sam i njega mogla spasiti. A nikad nisam zalijevala vrt, osim jednom: zalila sam kasni kukuruz odmab nakon sjetve. Sljedeée su sugestije za one koji jo nisu iskoristili izvan- redne podobnosti koje pruza potpuna i konstanina stelja, Pret- postavimo da je sredina svibnja i da nekako znate da se sprema velika sua. Mi u Connecticutu imali smo ih toliko da bi ta pretpostavka te’ko mogla biti pogresna, Uz malo pomoéi uspjet ée rani usjevi: Spinat, salata, graSak. nesto sijena i 35 Sve Sto trebate za njih utiniti jest prikup’