ivorad Mihajlovi Slavinski

ASPEKTIKA
Gnoza etvrte Dimenzije

2 UVOD Sistem izloen u ovoj knjizi, Aspektika, predstavlja nov i znaajan stvaralaki proboj u oblasti Spiritualne tehnologije. On se razvio iz moje prakse sa sistemima koje sam prethodno sintetizirao ili stvorio: Intenzivom Gnoze, Ekskaliburom-1 i Ekskaliburom-2, Zlatnom Meditacijom i Kreatonom; na osnovu prouavanja brojnih sistema Neurolingvistikog Programiranja, Nezavisne Sajentologije i iz moje suradnje i razmjene iskustava sa mnogim individualnim kreativnim istraivaima iroko razgrananog podruja Perenijalne Filozofije. Dok sam kroz brojne eksperimente stvarao i provjeravao Aspektni Proces, kao i procese koji su mu prethodili, imao sam neporecivo osjeanje da sam u dosluhu sa brojnim anonimnim tragaima, samotnjacima, na razliitim tokama ove planete ili kozmosa, tako da i njima mnogo dugujem. Za razliku od veine sistema djelovanja na ljudsku svijest, Aspektni Proces ne predstavlja kompliciran pristup obremenjen suhoparnom i teko razumljivom tehnologijom, ve je to sistem proet sa jedne strane bezvremenim Gnosticizmom, a sa druge sveprisutnom ljudskom tenjom da sloeno i daleko uini jednostavnim i bliskim. Aspektika, kao i svi djelotvorni gnostiki sistemi, savreniji u odnosu na prethodne, predstavlja sintezu na viem nivou. U njoj Praktiar moe da uoi est elemenata. 1. Rad sa Aspektima linosti Operacionalnu osnovu ovog sistema ini rad sa Aspektima linosti u ciljnoj strukturi i openje sa njima kao sa komponentama naeg Bia koje su obdarene manjom ili veom svijeu o sopstvenim ciljevima, odnosima sa drugim Aspektima i cjelinom Bia. 2. Pozitivno usmjerenje i vrijednost takozvanih nepoeljnih Aspekata Slijedei element nove sinteze je sagledavanje naih nedostataka, neeljenih stanja i poremeaja ne kao neprijatelja koje treba staviti pod kontrolu, pobijediti ili zauvijek ukloniti iz ivota, ve kao privrenih saveznika koji nam nose na poklon dragocjene darove - kljueve slobode i Spiritualnog razvoja. U uenjima prethodnih perioda neposredno je isticano ili preutno podrazumijevano da su nedostaci linosti i karaktera, bolesti, poremeaji i nepoeljna stanja od kojih patimo nai neprijatelji. Neprestana borba sa njima ili tonije reeno sa samim sobom, smatrana je za vjeiti usud Ljudskog Bia. U orijentalnim uenjima to su zli duhovi, u kranskim demoni ili djelo Satane, u psihoanalizom inspiriranim kolama kompleksi; srednjovjekovna magija i magija novoga vremena gledaju na njih kao na zle Inteligencije, a humanistika psihologija kao na slabosti koje treba prevazii. Kod svih je zajedniko da u naim nepoeljnim Aspektima vide u manjem ili veem stupnju neprijatelje ili bar buntovnike u naem subjektivnom svijetu. Aspektika pomjera granice dosadanjih saznanja i rui ustaljene zakljuke mnogih prethodnih generacija. Sticanjem novih iskustava na osnovu novorazvijene metodologije, po prvi put ete vidjeti u njima najbolje prijatelje, bezmalo an ele, koji ne samo da vam ele dobro, ve vam ele najbolje. Oni vas uporno i neumorno gone ka najviem i najdragocenijem to Ljudsko Bie moe da doivi, alkemijskoj integraciji Bia, Praznini, Spiritualnoj sutini ivota, Bogu ili Istini, Jednom ili Apsolutu, nazovite to kako hoete. 3. Ciljna struktura Poznavanje zakonitosti ciljne strukture, detaljno izloeno u "Kreatonu", doprinijelo je nastanku Aspektike. Za razumijevanje i primjenu Aspektnog Procesa neophodno je drati na umu slijedea svojstva ciljne strukture. Ona ima dva bitna elementa: trenutno stanje osobe i cilj kome tei. Dok cilj ne postigne osoba osjea tenziju. Kada cilj ostvari, ciljna struktura se raspada, tenzija nestaje i javlja se kratkotrajno osjeanje olakanja i satisfakcije, a potom osjeanje ispraznosti i besciljnosti. Zdrava osoba potom postavlja nov cilj, javlja se nova tenzija itd. Najvanije od svega je saznanje da ostvarenje cilja dovodi do raspadanja i nestanka ciljne strukture! 4. Kretanje po lancu sve viih ciljeva U Lananoj Tehnici, koja je osnova Aspektnog Procesa, mi se kreemo po Lancu sve viih ciljeva do Najvieg Cilja (Megistostelosa). Kada sagledamo i potpuno iskusimo prvi, neposredan cilj Aspekta sa kojim radimo, postajemo sposobni da vidimo slijedei, vii cilj. Kada njega u potpunosti osjetimo i tako iscrpimo njegov kapacitet, u stanju smo da sagledamo slijedei, vii cilj i tako sve do Najvieg Cilja, koji je jedan i uvijek isti za sva Bia i sva ispoljenja u ovom univerzumu. To kretanje po lancu sve viih ciljeva omoguava nam da ih sagledamo u slijedu, sve do Najvieg Cilja. Ono nalikuje na kretanje ovjeka do krajnje granice njegovog horizonta. Sa svog trenutnog stajalita ovjekovo vidno polje ogranieno je linijom horizonta. To su krajnje toke koje on, sa svog stajalita, moe da vidi. Ako ovjek iscrpe taj prostor ome en horizontom tako to do e do krajnje toke koju je vidio, on postaje sposoban da sa novog stajalita vidi mnogo dalje. Odatle vidi novu najdalju toku. Kada do e do nje, otvara mu se nov prostor i tako jo dalje i dalje, sve do toke sa koje se sve vidi.

3 Posmatrajui svijet sa te toke, ovjeku postaje jasno da su prethodni ciljevi na Lancu, koje je doivljavao kao krajnje, doivljavao tako zbog ogranienja svoje percepcije. 5. Dinamika Praznina kao operacionalni inilac Aspektnog Procesa Ovo nas dovodi do slijedee komponente Aspektike. U veini sistema orijentalne i Perenijalne filozofije govori se o Praznini ili Velikom Neispoljenom kao o praizvoru itavog ispoljenog univerzuma. Ali su ta ulaganja uvijek i iskljuivo teorijska. Koritenje Dinamike Praznine kao operacionalnog inioca prvi put je ostvareno u Aspektici. Moete nai pisane izvore sa raspravama i spekulacijama o Praznini, ali ete tek u Aspektici nauiti kako da je koristite u procesu. 6. Ostvarenje cijeva u svijesti U svojim prethodnim sistemima istakao sam jednu od osnovnih aksioma Perenijalne filozofije: Bie moe da ima iskustva u fiziko-socijalnoj realnosti i u svojoj svijesti. Posljednja komponenta Aspektike svodi se na mogunost proivljavanja iskustava u svijesti. U Aspektnom Procesu ovjek, kao psihonaut, prolazi kroz niz ciljeva ostvarenih u svojoj svijesti i na taj nain omoguava ubrzanu evoluciju Aspekta sa kojim radi. Ako bi Praktiar, koji teoretski zna da je Praznina Najvii Cilj do kojeg moe da dosegne, pokuao da odmah u svijesti ostvari taj Najvii Cilj, on bi doista poricao postojanje nieg cilja pred kojim se u tom trenutku nalazi i ostao bi vezan za to to je potisnuo, jer potiskivanje dovodi do vezivanja panje za to to smo potisnuli i do njegovog istrajavanja. Na taj nain nuno bi doivio neuspjeh. Tome nasuprot, Praktiar mora da se to potpunije emocionalno unese u ostvarenje ciljeva na lancu i da ih na taj nain ubrzano proivi. Tek kada jedan cilj tako ostvari u svojoj svijesti, on moe da ga napusti i pre e na slijedei. Tako se kree po Ciljnom Lancu sve do Najveeg i Konanog Cilja, Dinamike Praznine i tada se cijeli lanac raspada, a sa njim nestaje i polazno nepoeljno stanje. Tonije reeno, to nepoeljno stanje ili Aspekt doivljava svoju integraciju sa Prazninom kao sutinom Bia. Ve poslije prve primjene ovog sistema, svaki Praktiar e se uvjeriti da Aspektika predstavlja stvaralaki iskorak u osvajanju novih prostora velikog igralita na kome se odigrava vjeita igra ljudskog postojanja i da, kao svaki iv Gnostiki sistem vrijedan spomena, omoguava Biu neprekidno samoprevazilaenje. Njeni elementi nisu novi i koriteni su, sa izuzetkom Dinamike Praznine, u mnogim tehnikama, metodolokim postupcima i sistemima. Naravno, naini koji su u njima koriteni umnogome se razlikuje od onoga to ete nauiti u Aspektici, jer spajanje komponenata u novu sintezu dovodi do mijenjanja samih komponenata. Spomenuo sam da openje sa Dijelovima ili Aspektima linosti sreemo u mnogim sistemima: u tisuama godina starim amanistikim postupcima kao to je Povratak Due, u egzorcizmu, orijentalnoj i zapadnoj magiji, a u novije vrijeme u brojnim tehnikama Getalt sistema, Transakcionoj Analizi i apirovoj Ego Terapiji, potom u estostepenom preramljivanju koji su razvili Riard Bender i Don Grajnder i naroito u Psihosintezi Roberta Asa olija. Kretanje uz lanac sa dejstvujuim stanjima razvio je i prvi primijenio Robert Dilts u postupku Hijerarhija Kriterija. Isto tako postupak Usaglaavanja logikih nivoa vodi Klijenta ka Spiritualnim stanjima i potom ta stanja prizemljuje na aktivnije nivoe egzistencije. Po nainu djelovanja pretee Aspektnog Procesa su i postupci Usuglaenog Ja i Sutinske Transformacije sestara Andreas, a tako er Lino Ure ivanje, koje su razvili Grajnder i DeLozie. To je metodi koji koriste optimizirana stanja vee neuroloke i psiholoke integracije, da bi preko njih bila ostvarena transformacija problemskih ili nepoeljnih stanja. Vrijedni podaci mogu se nai kod istraivaa i pisca A.H. Almasa, koji na Ljudsko Bie gleda kao na dijamant sa bezbroj pljosni koje istu svjetlost prelamaju i reflektiraju na razliite naine. Najzad, Praktiari Kreatona imali su prilike da rade sa Aspektima svoje linosti u tehnikama Kreatona Malom Ja i Velikom Ja. Premda sam kao tvorac svog sistema vjerojatno subjektivan, moje je uvjerenje da je Aspektika, u ovom trenutku, sveobuhvatnija i neusporedivo efikasnija od svojih prethodnika i suvremenika. Uzrok tome su novi proboji koje su iznjedrili dugotrajan rad i iscrpno eksperimentiranje sa Kreatonom, posebno sa ciljnim strukturama i poznavanje strukturalnih i metafizikih zakona koji vladaju procesima ljudske svijesti. Jedno treba da bude odmah jasno svakom Praktiaru: Aspektika nije stvorena kao jo jedan sistem za uklanjanje nepoeljnih stanja. Ona je prevashodno sistem Spiritualnog razvoja i integracije Bia, a uklanjanje nepoeljnih stanja, premda se Aspektikom moe postii bre i efikasnije nego u drugim metodama, predstavlja samo korisnu, ali uzgrednu mogunost. Osnov Aspektike je znanje da je Megistostelos ili Najvii Cilj u ovom univerzumu Iskonska Praznina koja je istovremeno kozmika maternica svih ispoljenja, i njeno koritenje u procesima. O njoj se govori u mnogim orijentalnim filozofskim sistemima kao o Svepostojanju; to je Ain drevne Kabale, Veliko Neispoljeno u hermetizmu, Sunjata u Zenu, Tao u Taoizmu itd Upravo je nepoznavanje te mistine injenice navelo stvaraoce prethodnih sistema na pliake podbaajnih ciljeva. Primjera radi, Psihosinteza, izuzetno vrijedan sistem Roberta Asa olija, zastala je, naalost, na drugom cilju Ciljnog Lanca, pri emu praktiari tog sistema nisu ni imali svijest da takav lanac postoji. Kod Klijenta, iji je prvi cilj na Ciljnom Lancu mo, Praktiari Psihosinteze trae vii cilj i najee otkrivaju da je to ljubav. Tada, umjesto da nastave po Ciljnom Lancu do Apsolutne Praznine ili Neispoljenog, oni se uputaju u beskrajne analize sa Klijentom o tome kada je elio ljubav pa je nije dobio, tko ga je odbacio, kada i gdje se

4 to odigralo i tome slino. Psihosinteza je do tog nivoa dola prije 30 godina i na njemu je ostala do danas. Neki nezavisni istraivai naslutili su operacionalnu vrijednost Praznine ili Nitavila, ali su vjerojatno zbog nepoznavanja ciljnih struktura, ostali u pliaku, umjesto da se otisnu na beskrajnu puinu Praznine, do koje vodi Ciljni Lanac. Primjera radi, Roder Blater u andergraund asopisu Creepcomm broj 35 od 26. juna 1995. pie: Kada ovjek otkrije da on jeste onakav kakav je oduvijek bio, Ono to nikada ne umire, Ono to je neto drugo a ne ono to opaamo, Ono to je izvor svih stvari, Nitavilo koje nije drugo ve ivo stvaralatvo, tada moe...da izmijeni svoj ivot i da ima onakav ivot kakav eli. Kao postupak uklanjanja nepoeljnih stanja navodi slijedei: Kod navika koje su snano optereene energijom, kao to su kronini bolovi. prepoznajte... da je to samo energetska kreacija i zatim u imaginaciji rasprite tu energiju u okolnu atmosferu. Ponovite to nekoliko puta... Zatim zamislite Nitavilo i sa njim prekrijte nepoeljno stanje ili kreaciju. Naporom volje zamislite da je ona nita. Nepoeljno stanje e izblijediti ili oslabiti bar za jedan trenutak. Nastavite da zamiljate da je ono nita sve dok ne osjetite olakanje. Naravno, italac koji posjeduje znanje izloeno u mojim prethodnim sistemima lako e vidjeti da se nepoeljna stanja na ovaj nain mogu kratkotrajno oslabiti, skrajnuti i potisnuti, ali se ne mogu ukloniti, jer Praktiar u ovom postupku vri Poricanje Postojeeg, a poricanje dovodi do istrajavanja stanja koje se porie. Najdalje su dospjeli Robert Dilt, Don Grajndler, Delozije i sestre Andreas. Razliitim procesima oni su dosegli do graninih stanja: Bia, Unutranjeg Mira, Ljubavi, Sve-je-kako-treba-da-bude (OKness) i Jednosti, Zastali su pred samim konanim rjeenjem, na pragu Praznine, koja se nalazi iza tih Spiritualnih stanja i iza svega ispoljenog, koja je, kao to sam rekao, Veliko Neispoljeno. Trebalo je napraviti taj odluujui metodoloki proboj sa dalekosenim posljedicama, koji je dugo vremena lebdio u zraku. U Aspektici neke davno uoene istine dobile su nov i dragocjen kvalitet - operacionalnu primjenjivost! Moj sistem predstavlja metodoloko ovaploenje tog proboja i ja sam sretan to sam ga uinio. Tako je nastala Aspektika, sistem Spiritualne i psiholoke integracije koji, u ovom trenutku, nema premca na naoj planeti. Aspektika nam omoguava do sada nedoivljen uzlet optimizma: izgleda nevjerojatno, ali je neporecivo, jer je zasnovano na neposrednom iskustvu, da nae najgore mane i najvei nedostaci ele isto to i nae dobre osobine i vrline - povratak u Iskon ili na prapoetni Spiritualni zaviaj, koji je istovremeno i na najvii Cilj. Aspekti to ine uporno i neumorno, nekada dramatino i bolno. Kada svi, apsolutno svi Aspekti ostvare svoj Konani Cilj, spoj sa Prazninom ili naom najdubljom sutinom, Bie e postati potpuno integrirana cjelina. Jednost ili Sve Jednost i Spiritualni razvoj na tom nivou bie zavren. Kroz Aspektni Proces svaki Praktiar biti e svjedok udesnog alkemijskog preobraaja linosti. Nai nedostaci, slabosti i nepoeljna stanja doivljavaju metamorfozu i nestaju u Praznini kao u zasluenoj zlatnoj mirovini, poto su, na nau sreu, obavili svoju plemenitu i doskora neshvaenu misiju. CILJNA STRUKTURA LANANA TEHNIKA Od pamtivijeka ljudi pokuavaju da uklone svoje nedostatke, razviju sposobnosti i ubrzaju svoj Spiritualni razvoj. U Novo Doba stvoreni su mnogobrojni terapeutski, psiholoki i Gnostiki metodi koji tee takvim ciljevima, a svakodnevno nastaju i usavravaju se nov. Neki naglaavaju voljni napor u savla ivanju slabosti, drugi pokuavaju da prevladaju negativne sadraje pozitivnim, ili se naglasak stavlja na razumijevanje problema. Predstavnici tree grupe ovih metoda tvrde da potpuno razumijevanje problema dovodi do njihovog iezavanja. Ipak, esto je problem intelektualno obra en i u potpunosti shvaen, ali ilavo istrajava ili se, poslije kratkotrajnog povlaenja, ponovo javlja. Neki psiholoki sistemi i NLP pokuavaju da emocionalni naboj koji postoji u nekoj oblasti preobraze tako da za Klijenta radi na cjelishodniji nain. Takvi pokuaji svode se na preusmjeravanje energije koncentrirane u problemu, tako da slui Klijentu umjesto da djeluje protiv njega. Pojednostavljeno reeno, svi ti metodi prilaze rjeavanju problema spolja i tee da se probiju do njegove sutinske sri i da nju na jedan ili drugi nain nadvladaju. Pri tome je veina tih metodolokih postupaka optereena ograniavajuim vjerovanjima njihovih tvoraca ili usavrivaa o tome to ini sutinu problema i stoga svoje sisteme zasnivaju na pretpostavkama da e, na primjer, glavne nevolje nestati kada se osvijeste nesvjesne seksualne tenje Klijenta ili kada se on u potpunosti suoi sa svojom poro ajnom traumom ili kad shvati svoju tenju sa afirmacijom i moi itd. Kod Aspektnog Procesa, odnosno Lanane Tehnike koju u njemu primjenjujemo, polazi se od nepoeljnog stanja, slabosti ili nedostatka koji je u nama, koji tretiramo kao jedan svoj Aspekt i slijedi se njegovo ciljno usmjerenje, od jednog cilja do drugog, od drugog do treeg i tako po Ciljnom Lancu sve vie u sebe do konanog, najvieg cilja, iza kojeg nema nieg - a to je Nitavilo ili Apsolutna Praznina, koja je kozmika maternica itavog ispoljenog univerzuma i svih njegovih vidljivih i nevidljivih manifestacija. U Aspektnom Procesu ne pokuavamo da shvatimo problem, niti da ga prevladamo, ve da procesom svjesnog uivljavanja u situacije ostvarenih ciljeva na Ciljnom Lancu dovedemo Aspekt do Konanog Cilja, kada Aspekt biva integriran u Prazninu kao sutinu Bia, a itav Ciljni Lanac raspada i nestaje. Konani Cilj je uvijek Spiritualne prirode, Iskonsko Stanje Praznine. Ciljni Lanac koji njemu vodi podsjea na drevni simbol zmije koja guta sopstveni rep, jer smo u ispoljeni univerzum doli iz Praznine i u nju se konano

5 vraamo. Ona je alfa i omega nae egzistencije. Na kraju Ciljnog Lanca mi stupamo u Iskonsko Stanje Praznine koje je sutina svih sutina, koje je praizvor svega postojeeg i uvir svih ispoljenja. Da bismo valjano razumjeli to se zbiva u Aspektnom Procesu, treba da se podsjetimo bitnih svojstava Ciklusa ostvarenja i ciljne strukture, koje sam detaljno izloio u svojoj prethodnoj knjizi Kreaton: Majstor igre stvaranja. Potpuna asimilacija podataka o ciljnoj strukturi i Ciklusu ostvarenja Biti-initi-Imati je potrebna da bismo razumjeli zato je Lanana Tehnika efikasna. Ljudska egzistencija na ovom svijetu izraava se kao niz igara. U svakoj igri, kao i u svakom stvaralakom procesu, ovjek prolazi kroz Ciklus Ostvarenja koji ima tri elementa ili faze: Biti (identitet), initi (aktivnost) i Imati (ostvarenje). Da bi napravio cipelu, on prvo mora biti u identitetu obuara, pa praviti cipelu, da bi je konano imao kao konani produkt. Obino je druga faza - injenje - najdua. Faza posjedovanja ili ostvarenja najkrae traje, praenja je kratkotrajnim olakanjem i osjeanjem ispunjenja, a potom slijedi praznina u svijesti i upitanost - to dalje? to sada da inim? Najvanije je shvatiti da se cijela ciljna struktura raspada kada se cilj ostvari! Ovo sam istakao vie puta, jer je izuzetno vano. Ostvarenjem cilja igra je zavrena, struktura se raspada i poslije emocionalnog olakanja javlja se reakcija koja je posljedica praznine u kojoj se ovjek naao. Ukoliko se radi o zdravoj individui, ona e poslije nekog vremena poeti slijedeu igru, uspostaviti novu ciljnu strukturu i teiti ostvarenju novog cilja. Takva zbivanja u kontekstu ovog izlaganja imaju znaajne posljedice. Sve ljudske tenje, svi napori, sva htijenja, bilo da izgledaju pozitivna ili ne, usmjerena su ka tom konanom i Najviem Cilju, premda do njega najee ne doseu direktno, ve preko posrednih ciljeva. Ti posredni ciljevi ine lanac sve viih ciljeva koji vode Najviem, Spiritualnom Cilju. Kada kaem sve ljudske tenje, upravo to i mislim. Najviem Cilju tee i svi nai nedostaci, mane, nepoeljna stanja, negativne emocije svi bez ijednog izuzetka. A kada ih dovedemo do tog najvieg cilja, koji je po svojoj sutini Praznina ili Nitavilo, oni se integriraju u cjelinu Bia i nestaju, jer se itava struktura raspada kada je cilj ostvaren! Sasvim je logino da e zaustavljanje Aspektnog Procesa na nekom od hijerarhijski niih ciljeva dovesti do djelomine integracije Aspekta, djelominog raspadanja ciljne strukture i djelominog nestanka tenzije koja u takvoj strukturi postoji. SAMO DOSEZANJE NAJVIEG CILJA DOVODI DO POTPUNOG RASPADANJA CILJNE STRUKTURE, POTPUNOG NESTANKA STRUKTURALNE TENZIJE I POTPUNE INTEGRACIJE ASPEKTA U SINTEZU VIEG NIVOA. Davno je to bilo nasluivano i odavno je to nagovjetavano. Ali se smatralo da je neophodno veoma dugo vrijeme, koje se mjerilo godinama napornog rada, da bismo svoje nedostatke i nepoeljna stanja doveli do Najvieg Cilja i tako ih transformirali i integrirali. Zahvaljujui Lananoj Tehnici i Aspektnom Procesiranju, sada je transformaciju pojedinanog nedostatka ili nepoeljnog stanja mogue postii za nekoliko minuta, ponekad neto due. DINAMIZMI I HIJERARHIJA CILJEVA Sve nae tenje, nedostaci, mane i vrline, kao i neutralna stanja, tee nekim ciljevima. Obino je uoljiv samo prvi, neposredni cilj, premda ne kod svih ljudi, jer neke osobe vode naizgled besciljan ivot i potpuno su nesvjesni ciljeva koji njihova trenutna stanja imaju. Za razumijevanje Lanane Tehnike vano je znanje o hijerarhiji ciljeva. Postoji osam dinamizama preivljavanja, koji imaju svoje najvie ciljeve (vidi Kreaton: Majstor igre stvaranja). Oni istovremeno predstavljaju igralita na kojima se odigravaju igre tih dinamizama. Osmi i najvii dinamizam je Spiritualni, a to je tenja da se postoji kroz Boga, Apsolut ili Beskonanost i njemu su svi ostali dinamizmi podre eni. Tako er su mu podre eni svi ciljevi niih dinamizama koje Ljudsko Bie moe da ima u ovom univerzumu. Ljudsko Bie moe da ima naizgled mnotvo ciljeva, ali su svi oni podre eni Najviem Cilju i u krajnjoj analizi vode njegovom ostvarenju - spajanju sa Istinom, Prazninom ili Svepostojanjem. Moemo to predstaviti sa mnotvom potoia i potoka, rjeica i rijeka koje se sve negdje ulijevaju i mjesta na kojima se ulijevaju smatrati za njihove ciljeve. Ali se konano svi ti potoii i potoci, rjeice i rijeke ulijevaju u ocean, koji je njihov Megistostelos, Najvii i Konani Cilj. Iza prvog neposrednog cilja postoji vii cilj, iza njega jo vii itd. Na taj nain postoji hijerarhija ciljeva koje ovjek nije svjestan. Oni su povezani u lance ciljeva, koje moemo otkriti idui od niih ka viim ciljevima u hijerarhiji. Kako se penjemo po vertikalnoj hijerarhiji ciljeva, oni postaju sve apstraktniji i njihov broj se smanjuje, sve dok ne dospijemo do najvieg Najvieg Cilja, Apsoluta, ili kako smo ga u okvirima ovog sistema nazvali, Dinamike Praznine. Ona je zajedniki cilj svih Aspekata, svih Ciljnih Lanaca i svih hijerarhijski niih ciljeva. ovjek mora da u velikoj mjeri iscrpiti nie dinamizme, odnosno da odigra igre na tim nivoima i ostvari njihove ciljeve, prije nego to moe da pre e na vie dinamizme i njihove ciljeve. Ako je uspjean na prvom dinamizmu (a to znai, ako je nauio ivotne lekcije koje se stiu u toj oblasti), on moe prijei na drugi. Ukoliko ne slijedi ljestvicu sve irih sfera uzronosti i odgovornosti, ovjek e imati mnogo vie tekoa nego to je nuno i vjerojatno e pretrpjeti neuspjeh. Na primjer, ako tei samo mistinim stanjima svijesti, zanemarujui sve ostalo, on e skoro sigurno imati kaos na niim dinamizmima (nerazumijevanje sa porodicom i okolinom, prebacivanja, razoaranja i sukobe), koji e u njemu izazivati nedoumice i stalnu

6 upitanost: to ne valja u meni, kada hou Istinu i samo Istinu, a stalno mi se doga aju ovakve stvari? Ozbiljni neuspjesi na dinamizmima dovode do obrnute kompenzacije. Neuspjeh na prvom dinamizmu dovodi do ekstremnog usmjeravanja panje na osmi. Individualni ivoti religioznih fanatika su izuzetno siromani, bezmalo prazni. Oni ga, u stvari, i nemaju. Neuspjeh na drugom dinamizmu dovodi do usmjeravanja panje iskljuivo na sedmi. Porodini ivot i seksualni odnosi kod mistika i umjetnika su najvema kaotini, ili ih nema. Neuspjeh na treem dinamizmu dovodi do pretjerane panje na esti, a to je fiziki univerzum. To je lako uoiti. Nesposobnost neke osobe da uspostavi odnose humanosti i ljubavi u grupama kojima pripada dovodi do opsesije materijalnim dobrima, vremenom, energijom i slinim stvarima koje predstavljaju komponente materijalnog univerzuma. Neuspjeh na etvrtom dinamizmu (ovjeanstvo, itav ljudski rod) dovodi do posveivanja pretjerane panje petom dinamizmu. Uoljivo je da ljudi koji pretjerano vole svoje kune ljubimce i sve njima podre uju, imaju loe miljenje o ljudima i uglavnom ih mrze. Uobiajeno sticanje iskustava u ivotu je ekstenzivno i sastoji se iz dugotrajnog proivljavanje iskustava u fizikom i socijalnom svijetu. Tome nasuprot, ovjek koji je krenuo Spiritualnom Stazom uao je u najviu ciljnu strukturu i tei Najviem Cilju i to ini ubrzano, po skraenom postupku, pa se njegova evolucija vremenski saima. Ona se odvija kroz procese koji se u velikoj mjeri odigravaju u svijesti: ulaenjem u iskustva, identifikacijom sa njima i ostvarenjem njihovih ciljeva, ili, pak, dupliranjem odluka i njihovim diskreiranjem. Na primjer, u Metodu -1 Ekskalibura ovjek moe za dvadesetak minuta da uivljavanjem u osjeanje straha iscrpi sav njegov kapacitet i diskreira strah koji je godinama trajao i koji bi moda istrajao sve do kraja njegovog ivota. U kretanju ka ciljevima sve viih dinamizama dolazi do ekspanzije Ja. Poetak tog procesa jeste Gnoza Tko sam ja i u tom trenutku ovjek ima utisak da je sve rijeeno, da su svi ciljevi ostvareni. Oni i jesu u velikoj mjeri na prvom dinamizmu, dinamizmu Ja-preivljavanja. Ali se ubrzo na Spiritualnom vidokrugu pojavljuju vii i dalji ciljevi koji ukljuuju Druga Ljudska Bia, prvo lanove porodice ili osobe za koje je emotivno vezan, pa potom sve ire grupe i on u sve veoj mjeri nalazi sebe u njima. Ti vii i dalji ciljevi nisu ostvarivi sa Ja-pa Ja stajalita. Me utim, i Ja-pa Ja stajalite je mnogo ire nego to je ovjek prvobitno vjerovao, jer je mnoge Dijelove svoga ja davno potisnuo i naizgled zaboravio. Oni se sve vrijeme javljaju, uporno ga podsjeajui na sebe na razliite, esto neprijatne naine: nervozom, depresijom, osjeanjem bezvrijednosti i razdraenosti, ljutnjom na sebe i druge, oboljenjima itd. Sva ta ispoljenja nisu nita drugo do uporni zahtjevi naih potisnutih Dijelova ili Aspekata da se spoje sa Istinom ili Prazninom kao Najviim Ciljem. SA ONE STRANE DUGE: DINAMIGKA PRAZNINA Duboko Prosvjetljenje dovodi do uvida da je osnova svih ispoljenja i njihov napii cilj Praznina iz koje se sve stvari neprekidno uzdiu i u koju se beskonano vraaju. Ona je alfa i omega, poetak i kraj, kolijevka i grob svega to je postojalo, to postoji i to e ikada postojati. Ona je i najvia Istina o naem Biu, Sr nae sri. U razliitim mistinim, Spiritualnim i filozofskim sistemima za Prazninu se koriste razliiti termini, ali se stavovi prema Praznini poklapaju u visokom stupnju. I hinduizmu to je Brama. U Taoizmu Praznina je Tao. U Budizmu i njegovim izdancima Zenu i anu koristi se izraz Sunjata. Klasina Kabala koristi termin Ain (Nita ili Nitavilo). Suvremeni hermetisti govore o Praznini kao o Velikom Neispoljenom. Ron Habard je u Sajentologiju uveo termin Statik. Neki okultisti i mistici izjednaavaju Prazninu sa Bogom. Ja u u okviru Aspektike veinom koristiti izraz Praznina, ili jo ue Dinamika Praznina, a alternativno u upotrebljavati neki od gore navedenih termina. U vezi sa isticanjem istovjetnosti Praznine i Boga zanimljiva je kabalistika numerika analiza koju navodi Alister Kroli u svom dnevniku: ...I hebrejskom AL i LA su kabalistiki identini kroz njihovu brojanu vrijednost 31. AL znai Bog, a LA znai ne. Bog je Ne ili Nita. Ono nije poricanje Bojeg postojanja; to jednostavno znai da On nije nita to ljudski duh moe da shvati. U klasinom Budizmu, Zenu i anu Praznina se, kao to sam rekao, naziva Sunjatom ili unjatom i sutina Prosvetljenja je dostizanje stanja svijesti u kome se ona sagledava u svemu. Ona je iva, liena mase, poloaja u prostoru, oslobo ena je individualnosti i linosti. Ona je matrica svih ispoljenja. U odnosu na Sunjatu razlikuju se dva nivoa prosvetljenja. Stanje svijesti u kome se svijet Praznine jo uvijek sagledava kao razliit od ispoljenog svijeta, svijeta formi i kreacija, naziva se u Zenu slabim Keno stanjem. Vii nivo Prosvjetljenja je postignut kada se oni doive nedjeljivo, kao jedno, bez razlike. Praznina je pozitivna i iva, kao ocean koji je izvor i osnova svih kratkovjenih valova koji se iz njega uzdiu i od kojih je nedjeljiv, iako svaki val ima svoju individualnu i kratkotrajnu egzistenciju. Praktiari na niem nivou Prosvetljenja doivljavaju odvojeno svet ispoljenja i Prazninu. Taj dualitet je iluzoran i tek sa dubljim nivoima Direktnog Iskustva Istine on nestaje i Jedno se sagledava u svemu. Filip Kaplo doarava Jednost Praznine i ispoljenog svijeta ovakvim pore enjem.

7 Pretpostavimo da ste zanatlija koji pravi stvari od srebra i da elite da napravite malu figuru Bude. Kada rastopite srebro i ono pre e u teno stanje, istopljeno srebro ima praktino beskonane mogunosti da se aktualizira u bilo koji objekt - to je Praznina, bezoblinost. Kada vi sipate istopljen metal u kalup i on ovrsne - to je ispoljeni svijet, svijet formi. Pretpostavimo da niste zadovoljni oblikom koji vaa figura Bude ima i da od istog srebra elite da napravite neto drugo. Vi ete da istopite figuru i srebro e se vratiti u bezoblinost ili Prazninu. Po svojoj sutini ova Praznina se ne razlikuje od forme. O sutinskim svojstvima Praznine kao osnove ispoljenog svijeta moderni kabalisti imaju bezmalo identino miljenje. Garet Najt, piui o Praznini ili Neispoljenom kae: Prije prvog ispoljenja postoji Neispoljeno, koje kroz zgunjavanje Velova Negativne Egzistencije konano lui prvu ispoljenu toku, Keter, prvo ispoljenje manifestnog univerzuma. Neispoljeno je to to jeste, prije nego to je bilo to postojalo i kome e se sve to postoji vratiti. Ono je Alfa i Omega, Poetak i Kraj. Ono nije stvar koja se moe objasniti, jer je izvan domaaja racionalnog duha. To je pojam koji prkosi razumu, zato to je iznad razuma. Ono je tako er klica kozmikog jajeta iz koje se javlja sve to je stvoreno. Ono je stanje u kome su suprotnosti izmirene. Ono je savren poetak, zato to se polariteti jo nisu razdvojili i savren zavretak, zato to su se polariteti ponovo spojili u cjelinu. Ono je istovremeno prvobitna klica i konana sinteza svega stvorenog. Premda se Praznina ne moe vjerno opisati, ve samo iskusiti, Diona Foun pokuava da je opie ovim rijeima: Neispoljeno je ista egzistencija. Mi ne moemo za njega rei da Nije. Premda je Neispoljeno, ono Jeste. Ono je izvor iz kojeg sve potie. ONO je jedina Realnost. ONO je jedina sutina. ONO je jedino stabilno: sve ostalo je pojava i nastajanje. O Neispoljenom moemo jedino rei ONO JESTE. Ono je glagol biti vraen na samog sebe (Postoji postojanje!). ONO je stanje istog Bia, bez svojstava i bez prolosti. Sve to moemo rei o TOME je da to nije nita to mi znamo, jer da bismo bilo to saznali to mora biti ispoljeno, a ako je ispoljeno, ono nije Neispoljeno. Neispoljeno je Velika Negacija; u isto vrijeme ONO je beskonani potencijal koji se nije dogodio. Najbolje se moe predstaviti slikom me uzvijezdanog prostora A da bi Praktiarima doarala proces u kome se iz Velikog Neispoljenog (Ain) javlja prvo ispoljenje (Keter), ona u svojoj knjizi Mistina Kabala savjetuje ovakav opit: Ako je ovjek imao prilike da posmatra kako se rastvor, zagrijan do toke zasienja, hladi i kristalizira, vidio je veoma koristan simbol Ketera. Ispunite sud sa kljualom vodom i rastvorite u njemu onoliko eera koliko moe da se rastvori i kada rastvor pone da se hladi, posmatrajte kako se pojavljuju kristali eera. Kada to doista uinite, a ne samo da itate o tome, moi ete potom da razmiljate o Prvom Ispoljenju koje stupa u egzistenciju iz Primordijalnog Neispoljenog. Tenost je providna i bezoblina, ali se promjena deava unutar nje, a kristali, vrsti, vidljivi i sasvim odre enog oblika, poinju da se pojavljuju. Na isti nain moemo da razmiljamo o promjenama u Beskonanoj Svjetlosti Nitava i kristalizaciji Ketera iz nje. Iz ovakvog i slinih stavova proishodi da Praznina nije prazna u apsolutnom smislu, ona je kao i sve rijei ljudskog jezika relacioni pojam, jer kad god upotrijebimo izraz Praznina postavlja se pitanje praznina od ega? Po rijeima Hui Nenga, estog Patrijarha, Kada govorim o Praznini, nemojte pogreno shvatiti da ja govorim o nitavnosti... Bezgranina praznina univerzuma sadri u sebi bezbroj razliitih formi, kao to su sunce, mjesec i zvijezde, kao i rijei... nebeski i pakleni svjetovi, oceani i planine... Praznina sadri sve to, a sve to sadri i praznina naeg Bia. Praznina je dinamika osnova svega postojeeg. Svi fenomeni su u sutini prazni ili lieni supstance u tom smislu to su oni samo prolazna ispoljenja u toku beskonanih preobraaja. Premda je Praznina bez oblika, ona daje oblik svemu. Spoznati ovu ne-stvarnost ispoljenog svijeta Direktnim Iskustvom znai u biti nestanak dvojstva, odjeljenosti i opozicije. Dinamika Praznina nagovjetava nesutastvenu prirodu svijeta ispoljenih fenomena, kao i me uodnosa svih bia i stvari. Stoga Anagarika Govinda predlae izraz providnost ili transparentnost, jer taj termin izbjegava klopke iste negacije, koje nam nameu izrazi nitavilo ili nita. Tibetanska joga poredi Prazninu najee sa prostorom, jer on sadri u sebi sve stvari i pojave, a istovremeno je sadran u svakoj od njih. Budui da se Praznina ne moe opisati i definirati, ve samo neposredno iskusiti, u ezoterinim sistemima pribjegava se koritenju simbola da bi se posredno izrazilo neizrecivo. Jedan od kljunih simbola Zapadne hermetike tradicije Sveti Gral je sasvim nedvosmisleno simbol Praznine. O njemu se govori kao o kapiji raja ili toki kontakta sa natprirodnim i Spiritualnim svjetovima, koja omoguava neposredno shvaanje Boanskog. Gral kao prazna sveta posuda je univerzalni simbol moi i izvor uda. Takve posude, kao simbol enskog principa kozmosa, sreemo u vedskoj, egipatskoj i keltskoj mitologiji. U mnogim misterijskim tradicijama Gral je pehar inspiracije, ponovnog ro enja i regeneracije. Savrena paralela Gralu u alkemijskoj tradiciji je Kamen Mudrosti ili Eliksir, ija realizacija predstavlja spajanje sa Bogom. Kao da je anticipirao upotrebnu vrijednost Grala, Karl Gustav Jung je pisao da je Sveti Gral iv simbol prisutan u nae vrijeme. Traganje za Gralom je traganje za Istinom i Jastvom. U kontekstu Aspektike znaajan je Jungov sud da traenje Grala predstavlja metaforu putovanja iji je cilj obnavljanje opustjele zemlje, odnosno ponovno uspostavljanje cjelosnosti Bia. Zadrati emo se nakratko na Dinamikoj Praznini kao konanom cilju svih naih htijenja i ispoljenja, bez pretenzija na filozofske spekulacije, a iskuenja za takav pristup su velika. Mene je interesirala sutinska posljedica svjesnog stupanja u to stanje putem identifikacije, koje u okviru mog sistema nema ni dubinu, ni

8 posljedice koje to iskustvo ima u Zenu, anu ili klasinom Budizmu, gdje neki mislioci razlikuje sedamnaest ili osamnaest vrsta Sunjate (poev od Prazne Praznine samog sebe do Velike Praznine i Apsolutne Praznine). Praznina kojoj teimo kao konanom cilju nema negativno znaenje, ve je ona oslobo enost od smetnji i ogranienja, stanje spontane prijemivosti u kome se otvaramo na najdublju realnost. Praznina kao Megistostelos, Najvii Cilj na svakom Ciljnom Lancu, nije izraz nihilistike filozofije, ona je ispranjenost od pojmovnog miljenja i suprostavljenih, uzajamno iskljuivih polariteta i istovremeno prihvaanje vie i nesamerljive realnosti koju je nemogue definirati, ve je mogue potpuno iskusiti samo u stanju Gnoze. Za Prazninu u tom smislu neki Praktiari koriste izraz Praznina obilja, jer je ona Sve-sadrajna i Sverodna Praznina. U metafizikom smislu to je praosnova svega postojeeg, zaetna maternica svakog ispoljenja. Stoga je moda najblia Istini slijedea definicija Dinamike Praznine, koje sam se drao tokom rada u Aspektnim procesima: Dinamika Praznina je bespojmovnost i obestvarenost, istovremeno poetak i kraj svega postojeeg. Ako elimo iskusiti Prazninu, umjesto da je doivljavamo kao relacioni pojam, moramo da Lananom Tehnikom pro emo kroz proces stvaranja, rastvaranja i nove sinteze. Svjesno stvarajui i rastvarajui ciljna iskustva na Lancu, kretanjem u oba smjera, postati emo svjesni da su sva iskustva u svojoj biti Praznina. Vrei jednostavne procese za procesom, Aspekt po Aspekt, konano emo apsorbirati sve u sutinu svoga Bia, koja jeste Praznina. Rije materija potie od latinske rijei mater, majka. Svet materijalni, Ispoljeni, oznaava majku, a Neispoljeno je otac. Za neprosvijetljenu osobu to dvojstvo namee tiraniju podijeljenosti. Kada se, tokom procesa, sa Prazninom koju smo prethodno dostigli spustimo niz Ciljni Lanac i ona prome Ispoljeni svijet, kaemo da dolazi do Mistinog vjenanja Oca i Majke i tiranija dualiteta je okonana za jedan kratak period. U njemu nema opsjednutosli ispoljenjima materijalnog svijeta, niti, sa druge strane, opsesivnih pokuaja da se kao Spiritualno Bie iskobeljamo iz njega, jer u njemu svie spoznaja Jednog i nedjeljivog. Zato to stanje sa kojim operiramo u Aspektnom Procesu nazivamo Dinamikom Prazninom? Zato to se mi poistovjeujemo sa njom i potom je koristimo za kretanje po Ciljnom Lancu. Postoji prividna kontradikcija u naem pristupu, jer je Dinamika Praznina po svojoj prirodi Statik, Brama ili Sveprisutna osnova svega to postoji u ispoljenom univerzumu i naa sopstvena najdublja sutina. Kako je onda moemo koristiti? Neki misle da to nije mogue. Jedan poznati hermetista, u pismu koje mi je uputio, iznosi da je nemogue koristiti Prazninu, jer ona je najdublja sutina naeg bia, u njoj ne postoji dvojnost - onaj koji bi koristio i ono to bi se koristilo, jer su i jedno i drugo Praznina: Na tvoje pitanje je teko odgovoriti, zato to ovjek ne moe da upotrebi Prazninu; ovjek JESTE PRAZNINA. Ako tretira Prazninu kao neto to moe da iskoristi, tada stvara od nje objekt, a ona to nikada ne moe biti. Ona jeste JA, jedan jedini mogui Subjekt, ista svijest. Ta svijest nije nikakva stvar i nemogue je nainiti objekt od nje, ak i u obliku Praznine... U apsolutnom smislu to je tono. Me utim, da postoji mogunost da se Dinamika Praznina iskoristi kao kljuni element procesa integracije otcjepljenih Aspekata u cjelinu Bia pokazuje praksa Aspektnog Procesa. Kada, idui po Ciljnom Lancu, neki svoj Aspekt dovedemo do Praznine kao njegovog konanog cilja, Ciljni Lanac se raspada, a Aspekt se reintegira u Prazninu od koje je nekada bio otcjepljen. Identificirajui se sa Prazninom, ovjek postaje svjestan sopstvene sutine od koje je nekada davno bio odsebljen. U kratkom periodu identifikacije sa Prazninom on kao da biva ozraen tom svijeu o njoj kao svojoj sutinskoj prirodi i to ozraenje istrajava jo neko vrijeme. Kada se tako ozraen prostrelno vraa niz Ciljni Lanac (on sve vrijeme putuje po svojoj svijesti), on postaje svjestan na potpuniji nain raspadanja posrednih ciljeva ili njihove promjene i nastanka vie sinteze. Postavlja se pitanje, da li je stupanje u stanje Praznine po svojoj prirodi Gnoza ili Direktno Iskustvo Istine? Ili je to dramatian fenomen, Vrhunsko Iskustvo Abrahama Maslova ili neto tree. Ovo je pogotovu znaajno za ljude koji su uestvovali na razliitim Intenzivima Gnoze, jer su tu uli, a esto i doivjeli, da se komunikacijom prazni svijest od duhovnih masa, odnosno sadraja i da u jednom trenutku ulaze u stanje prazne svijesti. Istovremeno su bili upuivani od Majstora da stanje prazne svijesti nije Gnoza, ve da je to stanje samo najpovoljnije za doivljaj Gnoze. Kod manje iskusnih Praktiara stanje Praznine ostvareno Aspektnim Procesom je katkad istovjetno sa Direktnim Iskustvom Istine postignutim meditacijom ili na Intenzivima Gnoze. Nekada ono ima svojstvo Vrhunskog Iskustva o kome govori Mastov. Najee je ono proces mirne integracije odcijepljenog Aspekta Bia, odnosno razrjeenje njegove ciljne strukture koja se raspada ostvarenjem cilja. Kod ljudi koji su u stabilnom stanju svijesti, Meuni, stupanje u Prazninu dovodi do dalje ekspanzije svijesti. Oni ne mogu imati klasino Iskustvo Gnoze koje su ranije imali na Intenzivima, jer oni JESU stalno u takvom iskustvu. Ovo pitanje sam podrobno obradio u poglavlju Iskustvo Gnoze i Aspektika. Na makro planu, gledajui itavu historiju Atmana, ostvarenje Najvieg Cilja jeste zavretak njegove evolucije i naputanje ovog ispoljenog univerzuma. Na mikro planu, svaki na Aspekt ima svoju Spiritualnu evoluciju i on vjeito tei njenom najviem cilju, a to je spajanje sa Prazninom mikrokozmosa ili Ljudskog Bia. Kabalista Viljem Grej kao da je znao za neki vid takvog ispunjenja, jer je u knjizi Ljestve svjetlosti napisao: Razumijevanje samo djelia istinitog znaenja Nitavila (Aina) znai stupanje u novu egzistenciju. I dalje: Kada bi Ja moglo da postane Ne ja, ono bi bilo SVE. Kada se Ja i Ne ja spoje, mi smo istinski ispunjeni. Materijalistiki usmjeren ovjek provodi svoj ivot grabei gomile materije kao to dijete grabi

9 pijesak ili blato, mislei da je vaniji i vei zbog takvih privremenih sticanja. Prosvijetljeno Bie sagledava najveu vanost u sticanju NITAVILA u istinskom smislu i posveuje svoj itav ivot tom najveem zadatku. Sve dok ne nauimo da cijenimo istinsku vrijednost Nitavila i ne otkrijemo kako da ivimo kroz njega, neemo nainiti odluujui napredak na Stazi. Ovo je ustvari glavna razlika izme u istonjakog i zapadnjakog pogleda na svijet. Istonjaki sistemi su shvatili znaaj pojma Nitavila, a zapadnjaki su zamutili njegovo znaenje tako da mu je nemogue prii, niti ga shvatiti. Kabala njemu daje vrhunsko mjesto nad svim ispoljenjima ivota, a dalja istraivanja ostavlja pojedinim Posveenicima. Svatko mora otkriti Nita na svoj sopstveni nain. Moj nain je, u ovom trenutku, kroz Aspektni Proces, ali mnoge prie i sline metafore u mistinoj tradiciji Istoka govore o pojedincima koji su znali upotrebnu vrijednost Praznine. Jedna stara pria govori o kraljevstvu koje je patilo od mnotva nesrea, tako da su ljudi vjerovali da ga nita ne moe spasti osim najvee rtve koju, u glavnom hramu kraljevstva, treba prinijeti Bogu. Imuni ljudi donosili su zlato, prinoene su ivotinjske, pa ak i ljudske rtve, ali sve je to bilo uzalud. Konano je stari slijepi prosjak dopuzao do ulaza u hram i podiui svoje ruke sa praznim akama sastavljenim u kupu, poeo da moli: O, Svemoni, ja mogu da ti ponudim samo nita. Uzmi nita, jer to je sve to ja imam! Ova molitva je usliana i nesree su prestale. Smisao ove prie je u najveoj vrijednosti Praznine. Druga pria tee ovako. Jednom je neki lopov ukrao dragi kamen iz ikone u svetilitu. Sveenici, uvari hrama, bili su veoma nesretni, ali im njihov Poglavar ree: Budalasti lopov uzeo je samo ono to e svuda izazivati samo nevolje i zloine zbog ljudske ludosti. On nije uzeo nae najvee blago, jer tko moe ukrasti potpunu Prazninu? Vi ste vei lopovi od njega koji je ukrao samo kamen, jer vi bezrazlono odbacujete nae najvee i neprocjenjivo blago! Prilazei Praznini sa drugog stajalita, moemo rei da je njena vrijednost u tome to je ona psihiko teite ili precizna Nulta-toka izme u polariteta. Ona je apsolutno mirovanje usred kretanja. Ona je sutina Boga i Ljudskog Bia. Pokuavajui da je opiemo, mi se samo igramo rijeima. Tko je ikada uspio da rijeima opie miris rue ili zvuk trube? Kao to pie u svetom kineskom tekstu: Tao se ne moe rijeima opisati. Ako ga opiemo, onda to nije Tao. Rijei imaju vrijednosti utoliko to mogu da ohrabre pojedinca da sam potrai takva iskustva, a ako se to postigne, izvjesno udo se zaista doga a. Viljem Grej kae dalje o Praznini: Trend u naoj civilizaciji nas nagoni da tretiramo Nita na pogrean nain i stoga treba da izmijenimo svoj stav prema njemu. Mi zanemarujemo Nita na nau najveu tetu, jer je ono Univerzalni element, najvia Misao i jedinstveni izvor sve energije. Kada jednom dostignemo dovoljno visok Spiritualni status da smo u stanju da usmjeravamo energiju iz Praznine, mi postajemo nalik na Bogove. Kada u svemu vidimo Nita, sve nam postaje mogue. Moe se rei: ovjek ne moe biti svjestan niega, ve samo neega. Stoga moramo postati Nitko, svjesni preko Nita i kroz Nita. To je kao svjetlost bez ula vida. Svi Spiritualni sistemi tragaju za metodama dosezanja Praznine. Od jednostavnih metoda pranjenja svijesti do najrazra enijih rituala ienja psiholokog prostora, sve kole Perenijalne Filozofije tee Praznini, bez obzira koje ime koristili za to Najvie Stanje. L.K. Beket u svom ogledu Razmatranja o Praznini i suvremenoj fizici pie: Svi najvei mistici iz prolosti, koji su dospijevali do nivoa na kome su postajali svjesni da je Bog (iva ili Alah) jedna ljudska zamisao zasnovana na ideji neke vrste Nadbia, stvorenog prema ovjejem liku, spoznavali su u trenucima najdubljih uvida da iza svake pojave postoji stanje koje se ne moe razumjeti drugaije nego kao Nita ili Praznina. U Kata Upaniadi, jednom od najstarijih tekstova ljudskog roda, pie: Sa one strane ula postoje predmeti; sa one strane predmeta postoji duh; sa one strane duha um; sa one strane uma Veliki Atman; sa one strane Velikog Atmana Nepojavno; sa one strane Nepojavnog Purua. Sa one strane Purue ne postoji nita, to je kraj, Krajnji Cilj. Lao Ce u Tao Te Dingu pie: Sve pod kapom nebeskom nastaje iz onoga to jeste. Ono to jeste nastaje iz onoga to nije. U Taoizmu, Praznina je Tao, ivi sud iz koga u svakom trenu sve to postoji izlazi i u koji se vraa. Govorei o Praznini u tom, taoistikom, smislu, Lilijan Silbern pie: Ona nije prazna, a opet u njoj nema nieg u tom smislu to u svoju istinsku nerazluenost neumorno usisava razlike i osobenosti. Zadovoljstva i boli u njoj se gube kao lake snjene pahuljice koje lepraju nad morem i tope se u njemu, ne ostavljajui nikakvog traga. Praznina, Nula, Statik, jeste jedino istinito, vjeito postojanje. Sve ostalo je samo ravnotene prividne vrijednosti u jednadbi koja se konano svodi na nulu. Ova misao je tu a, nekada zastraujua za zapadnjaki um. Me utim, nema nieg to bi trebalo da nas plai u Praznini. Ona nije tama, nesvjesna, zaboravljena i mrtva. Ona jeste totalna svijest. Ona je Ja, ona je Ti, ona je Mi, ona je Sve to postoji. U njoj je sve mogue. Ona je izvor beskonanih mogunosti ispoljenja. Iz nje potie i nae pojedinstvo ili individua i sva njena iskustva. Kada se u nju vraamo ne dolazi do gubitka individualnosti, premda Ja nestaje, jer Praznina je totalna individualnost. I totalno sve ostalo. INVESTIRANJE PANJE I NJENO OSLOBA ANJE

10 Psihika energija se sastoji od jedinica panje. Spiritualni poslenici nove generacije ih razliito nazivaju, ali se do sada nije ustalio jedan termin. Neki Nezavisni Sajentolozi nazivaju ih Teta esticama ili Teta kvantima. Sva je prilika da im najvie odgovara naziv psihotroni. Psihotroni ili jedinice panje su veoma siune estice duhovne mase ili psihoenergije. Njihovo postojanje moe se demonstrirati Elektrometrom koji slui za oditiranje. Ako zatraimo od Subjekta da usmjeri panju na neki objekt ili ak na dio praznog prostora, na Elektrometru e se pokazati reakcija. Na koji god objekt da osoba usmjeri panju, ona ga energizira energetskim tokom koji se sastoji od psihotrona. Panja, gledano energetski, nije nita drugo do taj tok estica panje ili psihotrona. Atman ili Istinsko Bie u stanju je registrirati svoje nekada investirane estice gdje god da se nalaze, bez obzira na prostor i vrijeme. Budui da on nema poloaj u prostoru, ve samo zauzima razliite toke gledita i tako ostavlja utisak da se kree. Svaki psihotron, bez obzira na svoju siunost, sadri otiske Atmanovih odluka i emocija koje su te odluke pokrenule u vrijeme kadar je stvoren, odnosno usmjeren ka odre enom cilju. U svojoj evoluciji Atman e se prije ili poslije usmjeriti na njega i diskreirati ga. U toku procesiranja Atman registrira koncentrate svojih psihotrona u iskustvima koja su se dogodila prije mnogo milijuna godina i u galaksijama udaljenim milijunima svjetlosnih godina od Zemlje. Tako se nasluuju i otkrivaju tanane veze Bia sa mnogolikim svjetovima, udna snovi enja i zagonetne iskre koje nagovjetavaju kontakte sa nekom Viom Svijeu, prepletanje ivog i neivog, prolog sa sadanjim i buduim. Na taj nain Atman diskreira svoja iskustva u kojima je djelomino zarobljen, a to su nepoeljni stavovi, osjeanja, tjelesne senzacije ili bol. Kada se u procesima koristi E-metar, on reagira kao Gajgerov broja na radioaktivno zraenje: pokazuje gdje e Klijent da se usmjeri da bi pronaao koncentrate svojih estica panje, konfrontira se sa njima i neprijatno iskustvo iezava u Praznini. Tako on postepeno rastvara i zbacuje svoje nabojno breme, postaje sve vie prazan od nanosa i ljutura, sve vie ono to jeste, ista svijest bez granica, svojstava i sadraja. Svakodnevni ivot je, energetski gledano, neprestano usmjeravanje i investiranje panje u razliite dijelove subjektivnog univerzuma: u materijalne objekte, druge osobe, sopstvene planove, sukobe, osjeanja ljubavi, kritike itd. Sve te psihike investicije, koje sainjavaju koncentrate psihotrona, slue kao me ai koji uobliavaju subjektivni univerzum individue i omoguavaju joj da se u njemu orijentira. Ron Habard ih je nazivao sidritima (anchor points), a taj termin su od njega preuzeli praktiari NLP-a. Kao to sidra daju stabilnost ukotvljenom brodu, tako i psiholoka sidrita daju osobi stabilnost u njenom svijetu. Upravo zato insistiram da Praktiari Ekskalibura-1 i Ekskalibura-2 odravaju sklad izme u kreiranja i diskreiranja iskustava i stanja, jer nesrazmjerno vee diskreiranje dovodi do nestajanja orijentacionih toaka i uslijed toga do oteane orijentacije u vremenu i prostoru, to se ispoljava u vidu rasijanosti, zaboravljanja injenica, brkanja naih namjera sa onim to smo zaista uradili i slino. Isti problem imaju svi ostali sistemi koji omoguavaju relativno brzu diskreaciju. Svoja psiholoka sidrita ljudi prihvaaju zdravo za gotovo, ne razmiljajui mnogo o njima. To su neiji posao, njegovi roditelji, ljubavni ili brani partner, djeca, kua, prijatelji, nacionalnost, hrana, muzika i knjige koje voli, znanje da je zemlja okrugla, da je zimi hladno a ljeti toplo, da emo se opei ako stavimo ruku u vatru i slino. Da su to zaista sidrita pokazuje njihov iznenadni gubitak - raspad brane zajednice ili gubitak bliskog srodnika dovodi do uruavanja subjektivnog univerzuma i tada je potreban napor da bi se on odrao. ovjeja panja, odnosno njegova psihika energija, blokirana je protiv njegove volje u nezavrenim aktivnostima, prekinutim ili nedovrenim komunikacijama, traumama, pitanjima na koja nije dobio odgovor i mnogobrojnim potisnutim sadrajima. U svakoj od tih situacija osoba je uspostavila ciljnu strukturu koju uvijek prati strukturalna tenzija. Budui da do cilja nije dola, ciljna struktura se odrava i uz nju tenzija koja je prati. U njoj je nuno blokirana izvjesna koliina psihike energije. Zbog toga je u Spiritualnom razvoju neophodno to prije odrobiti panju odnosno zavriti igre koje smo nekada zapoeli i ostavili nedovrenim. Postoje specifine tehnike kojima se to postie, kao to je Formula rastereenja panje u Kreatonu, ali veina aktivnosti u Gnostikom procesiranju ine to posredno. Aspektni Proces je jedan od tih posrednih naina. PRIPREMA ZA LANANU TEHNIKU Praksa je pokazala da neke osobe bez ikakvih tekoa mogu raditi sa svojim Aspektima. Takve sebe doivljavaju kao skup osobina, Dijelova ili Aspekata i openje sa njima doivljavaju kao nov, ali logian proces. Postoje, me utim, osobe koje imaju poetnih tekoa u takvom pristupu svojoj linosti. To su veinom intelektualno nastrojene osobe koje se u takvom stavu, bar na poetku, osjeaju sputano, nelogino i nemaju osjeaj realnosti. Da bi se te smetnje uklonile koristimo nekoliko vjebi. One daju realnost openju sa Aspektima linosti kod osoba koje bi u tome mogle ili imaju problema, a ljudima koje takve tekoe nemaju, vjebe ne mogu nakoditi. Te vjebe zahtijevaju veoma malo vremena, jednostavne su i lake za rad U osnovi uvodnih vjebanja su sposobnosti uivljavanja u polarna osjeanja i sposobnost naizmjeninog identificiranja i raspoistovjeenja, tako da e osobe koje su prole Ekskalibur i Kreaton vjerojatno imati osjeanje ve vi enog.

11 Prva vjeba Zamislite da ste veliki i zreo suncokret. Osjetite kako vam zraci sunca padaju na glavu i tijelo, tako da osjeate njihovu toplotu. Vlada sua i zemljite iz kojeg rastete je suho, ispucalo, bez vode. Identificirajte se sa suncokretom, osjetite kako se on osjea. Osjeate jaku e . Tada ujete korake. To vam prilazi jedna osoba. Svejedno je dali je znate ili ne. Ona nosi veliki sud pun svjee, hladne vode. Poinje da sipa tu vodu va korijen. Vi osjeate veliku prijatnost i osvjeenje kada ta hladna voda krene da vam se penje uz tijelo i cijelo ga proima prijatnom svjeinom. Osjetite zahvalnost prema toj osobi i uputite joj bezglasnu poruku: Hvala ti za vodu! Druga vjeba Opustite se koliko najbolje moete. Neka taj proces traje 10-30 sekundi. Tada ponite etati po svom tijelu koncentriranom panjom, poinjui od tjemena glave, nanie sve do stopala. Kako se kreete tijelom, zastanite na mjestima gdje vam bilo to privue panju: bol, svrab, napetost, mrekanje u tkivu, treperenje, bilo to. Kada na takvo mjesto nai ete, prvo ga dobro osjetite, a potom stupite u komunikaciju sa njim. Pitajte ga, kao da je posebno bie, to se sa njim doga a? Radite to nonalantno, bez ikakvog naprezanja i bez pridavanja velikog znaaja odgovoru. Prihvatite prvi odgovor koji dobijete u bilo kojoj formi da do e: kao misao, telepatska poruka, glas koji dolazi od Dijela kome se obraate, ope osjeanje ili intuitivan utisak. im ste ga dobili, ma koliko slabaan ili neodre en bio, recite tom svom Dijelu ili Aspektu Hvala, a potom nastavite sa daljim pretraivanjem. Ako od nekog Dijela ne dobijete odgovor za desetak sekundi, primite to kao da ne eli da vam ga da i to potvrdite: Dobro, ne eli mi odgovoriti. To je u redu, idem dalje i nastavite etati tijelom do slijedeeg Dijela u kome neto osjeate. Ukoliko se Dio tijela osjea sasvim dobro, pitajte ga o razlozima za dobro osjeanje i zahvalite mu se na odgovoru. Kada okonate proces sa stopalima, ova vjeba je zavrena. Trea vjeba 1. Zatvorite oi i opustite se koliko najbolje moete. Stvorite osjeanje da tonete u dubinu sebe, kao da se unutar sebe sputate. U tom sputanju do ite pred tamna drvena vrata sa svjetlom metalnom bravom. Vizualizirajte vrata to ivlje moete. Obratite panju na materijal od kojeg su napravljena, na boju i izgled vrata. Zamislite da svi Aspekti vae linosti ive u sobi iza tih vrata, od najznaajnijih do siunih. 2. Otvorite vrata i pustite da pred vas iza e nekoliko glavnih Aspekata, za koje ste svjesni da u vama postoje. Samo ih neutralno posmatrajte tridesetak sekundi kao objektivan posmatra. 3. Usredsredite panju na Aspekt koji vam je u toj skupini najinteresantniji ili najvaniji. Obratite mu se, pitajte ga to on eli i zato? Zahvalite mu se na odgovoru. 4. Sada promijenite toku gledita, identificirajte sa tim Aspektom, osjetite u potpunosti kako se on osjea i to eli. Zapitajte se (sada ste vi taj Aspekt): to ja elim i zato? 5. Vratite se u prvu iskustvenu poziciju, sada ste opet stari Ja. Pogledajte za trenutak sa panjom taj Aspekt i zapitajte se: Kakav bih ivot imao, ako bih ja bio sve vrijeme taj moj Aspekt? Da li bi me zadovoljio taj njegov cilj? 6. Obratite se Aspektu rijeima: Ja u ti pomoi da ostvari svoj cilj! Obratite panju kako on doivljava tu vau izjavu. Osjetite u sebi spremnost da mu pomognete i pomislite, sa zadovoljstvom, da on sasvim sigurno ne sluti da je njegov pravi, najvii i konani cilj vrijedniji nego to on misli. Ukoliko je Klijent bez tekoa proao kroz ove vjebe i u stanju je da opi sa svojim Aspektima bez problema, moete preskoiti slijedeu vjebu, ali ako je on intelektualno nastrojena ili rigidna osoba, dobro je da i nju savlada. Ta vjeba e mu pomoi da prevazi e svoju poetnu nesposobnost da na Aspekte svoje linosti gleda kao na bia sa posebnom svijeu i ciljevima. etvrta vjeba 1. Nacrtajte na listu papira ovei krug, a u njegovom centru drugi, sasvim mali, oko 1 centimetar u preniku. Izdijelite veliki krug tako da lii na veliki kola sa komadima spremnim za posluenje. Krui u centru predstavlja vas kao neutralnog posmatraa, a komadi kolaa sfere u kojima borave vai pojedini Aspekti. Razmiljajte neko vrijeme o svojim glavnim Aspektima, onima koji vam najee padaju u oi i privlae vau panju, ili vam najvie smetaju. 2. Zatvorite oi i usmjerite panju na jedan svoj Aspekt. Stvorite svojom matom vizualnu predstavu tog Aspekta koja treba da izraava sutinu i svojstva tog Aspekta. Vizualna predstava Aspekta moe imati oblik odraslog ljudskog bia, djeteta ili neke ivotinje; to moe biti geometrijsko tijelo, oblak ili bilo to drugo. Ukoliko se slika spontano javi, prihvatite je i nemojte je mijenjati. Gledajte je neko vrijeme (20-30 sekundi, ili ako elite due), pa je nacrtajte u jedan segment kruga. Crte treba biti jednostavan, djeji, i da otprilike prenese ono to se javilo u vaoj svijesti. Uinite to i sa svim ostalim segmentima, jedan za drugim. Ne treba da ih bude vie od 6-8, a slijedeom prilikom moete staviti druge Aspekte na krug. Jedan segment ostavite prazan, tako da simboliki predstavlja mogunost javljanja drugih Aspekata u polju svijesti. Krui u sreditu velikog kruga uvijek ostavite praznim, jer on predstavlja vae Bie, kao neutralnog posmatraa zbivanja u polju svijesti.

12 3. Ako niste u stanju stvoriti sliku koja predstavlja neki Aspekt, znajte da niste obavezni da takvu sliku imate. Ukoliko vam se umjesto vizualne predstave javi osjeanje, jednostavno nekom bojom (upotrijebite flomastere ili drvene bojice) obojite neodre enu mrlju u segmentu. Ona e predstavljati to osjeanje. 4. Sada zamislite da se nalazite u malom centralnom kruiu kao posmatra, a da se Aspekti obraaju jedni drugima, razgovaraju itd. Vi samo sluajte i posmatrajte njihove odnose. Koji su od njih u konfliktu, a koji su bliski? Da li neki od Aspekata dominira ili se trudi da zauzme sredinji poloaj u vaoj svijesti? Da li se neki povlai pred drugima? Moda prepoznajete neke modele ponaanja u svom svakidanjem ivotu? 5. Identificirajte se sa jednim Aspektom, osjetite kako se on osjea i to on doista hoe. Iz te toke gledite pogledajte neki od ostalih Aspekata i sebe kao cjelinu u sreditu svijesti. Zatim se vratite u sredite kruga, zauzimajui opet stajalite neutralnog posmatraa. Ponovite proces identifikacije sa drugim Aspektom i, ako to elite, sa svim ostalim Aspektima koji se nalaze u krugu. Cilj ovih vjebanja je da vas (ukoliko radite sami) ili vaeg Klijenta (ako ga vi vodite) pripremi za openje sa Aspektima bez uplitanja kritike svijesti, razmiljanja da li je to mogue i slino. Intelektaalno nastrojenim osobama esto dolazi misao da je to prazna igrarija. Me utim, slike, osjeanja i tjelesne senzacije su jezik Nesvjesnog. Ne samo djeje igre, ve i igre odraslih prihvaene su kao efikasan nain postupanja sa veoma realnim problemima. Koristei slike, osjeanja, tjelesne senzacije i intuiciju mi uspostavljamo dvosmjernu komunikaciju sa naim Nesvjesnim i omoguavamo primjenu Aspektnog Procesa, to daje nesluene rezultate kako za uskla enje linosti, tako i za ubrzanje Spiritualne evolucije. Peta vjeba Ljudi obino nemaju tekoa da stvore u svojom mati eljenu situaciju. Me utim, da bi predupretio i takvu tekou, Voditelj treba da Klijenta provede kroz nekoliko vjebi koje lie na vjebu stvaranja polaritetnih realnosti iz uvodnog dijela Ekskalibura. Klijent treba da se naizmjenino uivljava u situacije koje stvara u svojoj mati. Pri tome ga vodite iz jedne situacije u njoj suprotnu, od prve do posljednje. Stvori u svojoj mati situaciju... - da se dobro osjea. - da se loe osjea. - da je tebi sve jasno. - da si zbunjen. - da si sretan. - da si nesretan. - da si potpuno miran. - da si uznemiren. Obino je 4-5 alternativnih realnosti dovoljno. Poto ste proli kroz ove vjebe, a to ne traje dugo, spremni ste za primjenu Lanane Tehnike u radu sa svojim Aspektima, ili za takav rad sa svojim Partnerom. ASPEKTNI PROCES I LANANA TEHNIKA Potrebno je da na poetku definiramo termine. Aspektni Proces je iri pojam od Lanane Tehnike. U Aspektni Proces spadaju uvodne vjebe, sama Lanana Tehnika, povratno kretanje niz Ciljni Lanac sa svijeu o Dinamikoj Praznini kao sutinskom svojstvu naeg Bia, primjena na mnogobrojne oblasti itd. Lanana Tehnika ini sr Aspektnog Procesa. Ona je tehniki postupak kretanja po Ciljnom Lancu od ponaanja ili ispoljenja nekog Aspekta koje hoemo transformirati, odnosno integrirati u cjelinu svog Bia, do konanog Spiritualnog Cilja, Dinamike Praznine. Kada do emo do konanog cilja itav Lanac Ciljeva i polazno ispoljenje nestaju, jer bivaju integrirane u Prazninu kao sutinu Bia. Polazna osnova Aspektnog procesa jeste razumijevanje da su Aspekti nae linosti sa kojima radimo nesvjesne tvorevine. Mi smo esto u stanju da svoje probleme jasno opiemo i mnogo toga o njima kaemo, ali oni i posle takvog opisa i razumijevanja istrajavaju. Mnoge nae odluke, koje smo donijeli kao svjesna i razumna Bia, nerijetko su kratkog daha. Razlog je u tome to je svjesna instanca nae linosti po svojoj snazi inferiorna u odnosu na nesvjesne Aspekte, ije se djelovanje ispoljava automatski, sa dubljeg i jaeg nivoa. Mi o njima malo znamo, izuzev to vidimo njihovo djelovanje u obliku nepoeljnih ispoljenja. Prva faza Aspektnog Procesa sastoji se u uspostavljanju kontakta i komunikacije sa naim Aspektima. Zato radimo pripremne vjebe da se naviknemo na takav pristup. Zatim prelazimo na rad sa odre enim Aspektom koji pokree neki oblik ponaanja ili neko ispoljenje. Nema objektivnog dokaza da u nama postoje jasno odijeljeni dijelovi ili Aspekti koji se ispoljavaju kroz mnogobrojne oblike ponaanja, ali se pokazalo korisnim da tako pri emo itavom procesu. Kada imamo pomijeana ili suprotstavljena osjeanja o nekoj stvari, to znai da jedan na Aspekt eli jednu stvar ili ponaanje, a drugi dio nae linosti hoe neto drugo. Na primjer, jedan Aspekt roditelja osjea elju da sa razumijevanjem prihvati nestaluke svoga djeteta, a drugi Aspekt ima jaku potrebu da vikne na dijete ili da ga kazni. Ma koliko udno izgledalo, oba ta Aspekta, na kraju svih krajeva, ele isto: iskustvo Praznine koje roditelja ini cjelovitijom osobom.

13 U radu sa jednim od mojih Klijenata primijenio sam Aspektni i Proces na ovakav Aspekt njegovog ponaanja, koji je on nazvao netolerancija na djecu. Premda ih je jako volio, esto je bio netolerantan i ispoljavao agresiju u odnosu na neka njihova ponaanja, poslije ega bi osjeao griu savjesti to nije otac kakav je mislio da treba bit. Proces je ovako tekao: Prvi cilj tog njegovog Aspekta, koji je otkrio na Ciljnom Lancu, bio je: Da mi djeca postanu valjani ljudi. Slijedei cilj bio je Da budem smiren, zatim Oslobo enje od nevolja, pa Da mi sve bude jasno, potom Prosvjetljenje i pretposljednji cilj, prije Iskonskog Stanja Praznine, bio je Da budem Jedno sa Bogom. Iza njega nije bilo niega, odnosno bio je konani cilj - Praznina ili Nitavilo. U toj toki Aspektnog Procesa Klijent je otkrio to je Aspekt sa kojim je radio zaista elio vie od svega ostalog: iskustvo Praznine kao najvie sutine svoga Bia, spoj sa njom, gubljenje u njoj. Taj Spiritualni cilj naizgled nema nikakve veze sa nepoeljnim stanjem od kojeg je Klijent krenuo - netolerancije na djecu - ali je on uporno istrajavao upravo zbog toga to se na kraju Ciljnog Lanca nalazio tako uzvien cilj, vjeni Spiritualni Ocean. Kada je, u drugom djelu Aspektnog procesa, sa osjeanjem Dinamike Praznine u sebi krenuo suprotnim smjerom, niz Ciljni Lanac, od Iskustva Praznine do nedostatka od kojeg je poao, svi prethodni ciljevi u Lancu su se ili raspadali ili usuglaavali sa Dinamikom Prazninom, a netolerancija prema djeci se rasprila kao nestvarna magla. Nije mogao da vjeruje da je ikada imao to osjeanje. Premda nisam mogao da na em nijedan izvor koji bi ukazivao na operacionalno koritenje Dinamike Praznine onako kako ga ja koristim u Aspektici, u literaturi postoje mnogi rasuti podaci koji daju teoretske nagovjetaje o djelovanju Praznine na strukturu linosti i integraciju Bia. Lilijan Silbem u svom ogledu Praznina, Nitavilo, Bezdan pie o Praznini koja se doivljava u Budizmu poslije mnogo godina naporne prakse: im se isprazne kaverne miljenja i zamiljanja, ukazuje se boanska sutina;... i suvie tanano da bi se razabralo, stvara utisak udne praznine; zatim, prepoznato, postaje punina; odve silno izaziva opijenost, ushienje, opinjenost. Ali, jedno za drugim, sva stanja koja su najprije bljesnula puninom, nadmaena, ukazuju se kao Praznina. ...Upravo ta praznina ne samo da omoguava prosvjetljenje i otvara put ka punini, nego igra i ulogu u radikalnom i progresivnom preobraaju itave linosti. Tu, i jedino tu, sve se rastae, sve se mijenja, tu se nove klice primaju, rastu i cvjetaju. Praznina i suptilnost se istovremeno produbljuju. Miljenje je zahvaeno ve od poetka: gube se predrasude, zablude, ogranienja; razu ena, jedinstvena vizija ovjeka i vaseljene izbija na povrinu, jasno se ukazuje, ukidajui tjeskobu i zbrku. Kasnije i samo to saznanje, svakako intuitivno, ali jo dvojno polarizirano, izbrisati e se, kad na njega do e red, pred istim otkrovenjem Sopstva, koje ispunjava duh vie nego ijedno drugo saznanje. Na planu srca, osjeajnost i intuicija bivaju istananije, osjeanja se smiruju; estoka strast, ljubomora prema voljenom biu i potreba za posjedovanjem se stiavaju i ustupaju mjesto zreloj ljubavi u kojoj ostaje izvjesna vezanost. Iskustvo sa Lananom Tehnikom pokazuje da se ciljna struktura Aspekta raspada kada ga privedemo Praznini, a da se zavrno ienje i osvjeivanje tog procesa doga a kada se vraamo niz Ciljni Lanac. Taj proces pokazuje da uranjanje u Prazninu, koje nalikuje smrti, osloba a vezanosti za Ja i za stvari, a te veze padaju same od sebe. U prostrelnom kretanju niz Ciljni Lanac dolazi do razlaganja i ieznua inferiornih ciljeva i istovremeno do usaglaavanja etiki i Spiritualno viih ciljeva sa Najviim. Budui da Dinamika Praznina sve izjednaava, ona neprestano satire i upija u sebe sve to nije esencijalno; ukida dualitet Ja i Ne-ja i otvara pristup bezmjernosti i slobodi. Lijepa metafora Lanane Tehnike, odnosno kretanja po lancu sve viih ciljeva do konanog cilja, jeste pria iz drevne joga tradicije o bjegstvu u slobodu nevino optuenog ovjeka. Jedan od indijskih maharada imao je potenog ministra koji ga je godinama vjerno sluio. Ali su ga jednog dana njegovi neprijatelji oklevetali kod maharade i ovaj ga je osudio na laganu smrt. Naredio je da ga stave na vrh visoke kule, na kojoj nije bilo stepenica, bez hrane i vode, tako da je morao da umre. Na svoju sreu, on je imao vjernu suprugu. Ona po noi do e ispod kule i upita ga kako moe da mu pomogne. On zatrai od nje da slijedee noi donese malo meda, jednog jelenka, tanak svileni konac, jak laneni konac, jak konop i debelo ue. Premda je takav zahtjev zaudio, vjerna supruga je uradila kako joj je naloeno. Ministar je tada uputi da vee jedan kraj svilenog konca za bubu, da joj namae rogove medom i da je stavi na zid kule uspravno, sa glavom okrenutom navie. ena je uinila kako joj je reeno i jelenak je, idui za mirisom meda sa svojih rogova, krenuo na dug put uz kulu. Konano je doao do vrha, gdje ga je ministar uhvatio i tako se doepao svilenog konca. On tada viknu svojoj supruzi da za njegov drugi kraj vee debeo laneni konac i kada je na vrh kule izvukao kraj lanenog konca, istu stvar je ponovio sa tankim konopom i, konano, sa debelim uetom. Tada se spustio niz ue sa kule i tako se doepao slobode. Praktiaru Aspektike, a to je takva osoba koja ovaj sistem redovno upranjava, mnoge ovakve i sline alegorije, legende i bajke e postati jasne. Tonije reeno. Praktiar e u njima otkriti dublje slojeve znaenja i spoznaje. Takve pokretake metafore sadre mnotvo naznaka i natuknica da su mudri ljudi u davnoj prolosti znali za Ciljni Lanac. To su bajke u kojima junak, da bi osvojio princezu ili kraljevsku krunu, ubija zmaja. Iz njega izlazi lav; kada ubije lava iz njega se pojavljuje vuk, iz njega lisica i konano ptica (koja je simbol nebeskih visina) i kada se nje doepa sloboda je njegova. Ovakva pokretaka metafore utkana je i u roman Alkemiar Paula Koelja, koji je posljednjih godina postao svjetski bestseler, Uitelj alkemije dovodi svog Uenika, u situaciju da mora nauiti da se za 3 dana pretvori u vjetar, jer mu od toga zavisi ivot. On prvo moli vjetar da mu dozvoli da se pretvori u njega, ali ga

14 vjetar upuuje na pustinju. On nagovara pustinju da mu pomogne i ona mu daje svoj pijesak da bi vjetar po njemu mogao puhati. Pijesak ga dalje upuuje na sunce, ijim posredstvom dolazi do Najvieg, a to je u romanu Ruka Koja Je Sve Napisala. Na kraju, pie u Alkemiaru, Uenik je zaronio u Duu Svijeta i vidio da je Dua Svijeta dio Boje Due, a da je Boja Dua njegova sopstvena Dua. I da je zbog toga mogao initi uda. Uvidi Praktiara nee ostati ogranieni na Lananu Tehniku. Nekima e postati jasno da je odnos ispoljenog univerzuma i Velikog Neispoljenog davno naznaen u Hermesovom zakonu na Smaragdnoj Ploi: Kako je gore, tako je dolje; a kako je dolje, tako je gore, radi uda ostvarenja Jedinstvene Stvari. Aspektni Proces je tako er skoro savren vid alkemijske operacije Velikog Djela. Kada se dostigne Praznina (Statik, Tao, Sveizvor...), ona, kao Kamen Mudrosti, alkemijski preobraava sve elemente ispoljenog svijeta koje nalazimo na Ciljnom Lancu, tako da sagledavamo da je sve to postoji vid ispoljavanja Praznine, a nepoeljno stanje iezava i u svijesti svie spoznaja da postoji samo Sve Jedno. U Lananoj Tehnici drimo na umu da ne maemo da dosegnemo vii nivo dok ne prevazi emo nii, a to inimo tako to iscrpljujemo sav njegov kapacitet putem emocionalnog uivljavanja. Lanana tehnika nam omoguava da iz jednog doivljenog i time nadmaenog stanja lako i brzo pre emo u drugo, jo neistraeno i nedoivljeno. Polazimo od neeljenog stanja ili nedostatka kojeg hoemo da se oslobodimo i traimo njegov prvi cilj. Kada ga otkrijemo i u svijesti doivimo kao ostvaren, on nam omoguava da sagledamo slijedei cilj i tako od jednog do drugog cilja u lancu dolazimo do oslobo enja od ropstva bilo kojem nedostatku ili slabosti. Ova tehnika moe da izgleda brutalno uproena, ali je u praksi iznena ujue efikasna. U tekstu vam je dat detaljan opis Lanane Tehnike korak po korak, uz pretpostavku da radite sa Kijentom koga vodite kao Praktiar. Prije toga potrebno je da otvorite proces. Samo otvaranje nije sastavni deo Lanane Tehnike, ali joj poveava efikasnost, jer otvara Klijenta i uklanja otpore na promjenu koji potiu od njegovog Ega. Otvaranje Klijenta za Lananu Tehniku Na ideju otvaranja Aspektnog Procesa usmjerila me je sopstvena dugotrajna nesposobnost da radim Lananu Tehniku. Stvorio sam proces i postepeno ga usavravao na lanovima svoje porodice kao Klijentima, ali sam bio neuspjean kada bih ga primijenio na sebe, odnosno kada sam pokuavao solo procesiranje. To je dosta est fenomen. Sreemo ga, na primjer, kod psihoiscjeljitelja koji mogu pomoi stotinama ljudi, ali sebe ne mogu izlijeiti. Potom sam primijetio da se Aspektni Proces odigrava mnogo uspjenije ako emocionalno podstaknem Klijente da uspiju u procesu, a tako er da otvorene osobe postiu uspjeh bez tekoa. Uvjeriti ete se kroz praksu da ete pozitivne ishode postii daleko lake ako je Klijent emocionalno otvoren. Ta pria sa otvaranjem Klijenta ponavlja se u svim procesima u kojima se cilja na poboljanje psihikog stanja i Spiritualni razvoj osoba sa kojima radite, od Intenziva Gnoze, u kome sam to prvi put izriito naglasio, preko Ekskalibura i Kreatona do Aspektike. Otvaranje Klijenata, odnosno uspostavljanje snanog emocionalnog transfera (kako se, poevi od Frojda, to stanje naziva u psihoterapiji) predstavlja monu polugu za postizanje maksimalnog efekta i Praktiar koji to zapostavi nepotrebno smanjuje svoj uspjeh. to su Klijenti manje iskusni, to je otvaranje vanije. Kod iskusnih Klijenata ono nije neophodno, upravo zato to se oni po volji emocionalno otvaraju i otvoreni ulaze u proces. Tu tako er lei objanjenje zato je solo procesiranje manje efikasno od rada sa partnerom ili Voditeljem, jer je teko samog sebe emocionalno otvoriti. Najbolji nain da se zatvorenost, ukoenost i strah od promjena kod Klijenata prevazi u, a oni emocionalno otvore, jeste pozvati ljude da rtvuju svoje inferiorne komponente i budu cjelovitiji, potpuniji i bolji; da budu Spiritualnije i bolje integrirane osobe, jer e tada u veoj mjeri eljeti da ine dobro drugima i biti e u veoj mjeri sposobni da ga ine, budui da su, kroz Iskonsko Stanje, preobrazili inferiorne tendencije u Spiritualne. LANANA TEHNIKA KORAK PO KORAK 1. Odredite Aspekt sa kojim ete da radite: ispoljenje koje Klijent eli izmijeniti, nepoeljno ponaanje, nedostatak, manu, slabost, tjelesni poremeaj itd. Na primjer, netolerancija na djecu, ljutnja na neku osobu, ljubomora prema partneru, strah od ispita, strepnja, visok krvni pritisak, nesanica, depresija, prejedanje, agresivno ponaanje, napadi bijesa, napetost u prisustvu autoriteta, trema kada treba da se govori pred grupom itd. 2. Recite Klijentu da u komunikaciji sa Aspektom poruke Aspekta mogu doi u obliku ljudskog glasa, misli, tjelesnih senzacija, osjeanja ili intuitivno, jer to je govor kojim se Aspekti slue. Tako er mu recite da klimne glavom ili kae da kada je uradio ono to traite od njega. 3. Na poetku neka vam Klijent, sa punim uivljavanjem, saopi negativnu alfu (alfa je individualna istina). Na primjer: Ja sam napet u kontaktu sa nepoznatim ljudima! 3. Potom neka zatvori oi i opusti se. 4. Pitajte ga: U kojim situacijama se to ispoljenje javlja? Sjeti se KARAKTERISTINIH situacija

15 u kojima dolazi do tog ispoljenja. Neka vam u nekoliko rijei opie takve situacije. 5. Slijedi va zahtjev: Sada na i jedan KONKRETAN doga aj kada je dolo do tog ispoljenja. UKLJUI se u taj doga aj u mislima: Vidi svojim oima ono to si tada vidio, uj to si tada uo i osjeti to si tada osjeao. Istovremeno, poni da primjeuje kako se ispoljava taj tvoj Aspekt. 6. Zatim recite Klijentu: Lociraj gdje taj tvoj Aspekt ivi. Ako je u tijelu, u kojem djelu tijela ga najjae osjea? Ako ivi izvan tijela, gdje se nalazi? 7. Slijedi komanda Klijentu: Odredi karakteristike tog Aspekta: Koje je veliine? Kako izgleda? Kakve je boje? Koje je teine? Koliko je star? (Ako Klijent kae da se to ne vidi, recite mu: Ti mu daj te karakteristike! Kada bi Aspekt imao veliinu, koliko bi bio velik?... Kada bi imao izgled, kako bi izgledao?... Kada bi imao boju, kakve bi boje bio?... Kada bi imao teinu, koliko bi bio teak?... Kada bi mogao da mu odredi starost, koliko bi bio star?). 8. Recite Klijentu da se zahvali Aspektu zato to se javlja i neka ga pozove da se ispolji to jae i potpunije. Neka mu se obrati u mislima: Znam da mi eli dobro. Hvala ti. Ispolji se slobodno, to jae i potpunije, tako da moemo komunicirati. 9. Slijedi instrukcija: Sada pitaj taj svoj Aspekt: to ti eli za mene sa tim ispoljenjem (ili ponaanjem)? Koji cilj hoe postii?A odmah potom recite Klijentu: Obrati panju na sve to se javlja kao odgovor: slike, glas, osjeanja ili tjelesne senzacije. Ako Klijent brzo progovori, vrlo dobro. Ukoliko pro e 10-15 sekundi u utnji, recite mu: Odgovor moe da do e trenutno, a nekada je Aspektu potrebno vrijeme da na e svoj CILJ. Daj mu vremena ako mu treba, jer je to za taj Aspekt novo iskustvo: Ako Klijent i dalje uti, recite mu: Moe ponoviti pitanje svom Aspektu: to ti eli za mene sa tim ispoljenjem? Koji CILJ hoe postii?(Naglasite rije CILJ. 10. Zapiite odgovor koji Aspekt daje. To je Prvi Cilj na Ciljnom Lancu. Prihvatite i negativan cilj koji Klijent navede, na primjer, elju za smru, mrnju, agresiju, elju da se sveti, da kanjava druge ili sebe itd. Obino ve slijedei cilj na Ciljnom Lancu biva pozitivan, logian, etiki ili Spiritualno usmjeren. 11. Neka se Klijent zahvali svom Aspektu na odgovoru koji mu je dao. Navedite Klijenta na to rijeima: Kai Hvala ti, svom Aspektu na odgovoru koji ti je dao. 12. Slijedi nova instrukcija Klijentu: Stvori u svojoj svijesti situaciju u kojoj je taj cilj ostvaren, stvori iskustvo ostvarenog cilja. Osjeti to u potpunosti. U i u to iskustvo zajedno sa svojim Aspektom i osjeti ga u potpunosti. Proiri se do krajnjih granica tog osjeanja! Kada Klijent klimne glavom ili kae Da, recite mu: Budi sve vrijeme u stanju tog ostvarenog cilja i iz njega se obrati tom svom Aspektu i pitaj ga: Kada ima taj cilj ostvaren u potpunosti, tako kako ti eli, koji cilj hoe ostvariti za mene koji je jo vaniji i VII.? ekajte odgovor i zapiite ga. To je drugi cilj na Ciljnom Lancu. Neka se opet Klijent zahvali svom Aspektu na odgovoru. 13. Ponavljajte to pitanje i proces koji ga prati na isti nain sve dok Klijent ne do e do posljednjeg cilja na Ciljnom Lancu, koji predstavlja PRAG Iskonskog Stanja Praznine. To je, po svojoj prirodi, Spiritualno stanje. Klijenti ta stanja iskazuju razliitim rijeima. Najee kao Mir, Potpuni Mir, Pomirenost sa itavim svijetom, Istina, Istinsko Bie, Istinsko Ja, Ja Jesam, Bog, Boja Milost, Sve-jekako-treba-biti, Jedno, Jednost, Jedno sa itavim svijetom, Svepostojanje, Ljubav... Ponekad e navesti stanje koje lini na okultni fenomen, ali ima u sebi neopisivu Spiritualnu sutinu: Svjetlost, Zlatna Svjetlost, Toplota koja se iz mene beskonano iri, Metalna kugla u stomaku koja beskonano zrai, Bezgranina razlivenost i sline. 14. Premda kaem posljednji cilj na Ciljnom Lancu, to je ustvari pretposljednji cilj. Da je Klijent doao do pretposljednjeg cilja, odnosno Spiritualnog stanja, znati ete po tome to on nedvosmisleno saopava da iza tog cilja nema niega. On u tom trenutku vjeruje da je to posljednji cilj. Na vae pitanje, Kada ima taj cilj ostvaren u potpunosti, tako kako ti eli, koji cilj hoe ostvariti za mene koji je jo vaniji i VII?, Klijent e vam odgovoriti: Nema vie nieg, Nita, Ne postoji nita znaajnije, ili neku varijantu tog odgovora. Ako due vrijeme oklijeva sa odgovorom, sa izrazom nedoumice ili u enja na licu, pomozite mu sa pitanjem: Da li postoji jo neto vie ili nema niega? Tada e odmah odgovoriti: Nema niega ili neto slino. 15. Trebate navesti Klijenta da rijeima definira Prazninu na ijem se pragu nalazi, koja izmie opisu i definicijama, jer je natpojmovna i neizreciva. Zato ga pitate: Kako bi ti nazvao to nita? Samo kao Nita ili Praznina... Nitavilo... Vakuum...ili Muk, Tiina...? Prihvatite bilo koji odgovor koji ukazuje da to jeste Najvii Cilj. A potom mu recite: Sada u i u tu Prazninu (Nita, Nitavilo...) i osjeti je u potpunosti! Identificiraj se sa njom, budi ona! Neka ti ona prome itavo Bie do najsitnijih atoma! Reci mi, ili klimni glavom, kada si to uinio. Dajte vremena Klijentu da se identificira. da osjeti i proivi Iskonsko Stanje Praznine (od dvadesetak sekundi do minut ili dva). Ako Klijent oklijeva da u e u Prazninu, ili kae da ne zna kako da to uini, dajte mu podrku sa nekoliko jednostavnih rijei, na primjer: Jednostavno u i u to ili Zakorai u mati u tu prazninu,

16 Uklizaj u nju, Zaroni u nju, Prepusti se i nestani u njoj itd. 16. Kada Klijent kae ili naznai da je to uinio i poto je proveo neko vrijeme u toj identifikaciji, kaite mu slijedee: Da vidimo kako e tvoja svijest o Praznini (Nita...i dr.), koja je sutina tvog Bia, utjecati na prethodne ciljeve na Lancu. Kako tvoja svijest o Praznini (o Nitavilu, Nita i dr.) utie na.. (prethodni cilj na Ciljnom Lancu) i kako ga mijenja? Ponavljajte to pitanje sputajui se niz Ciljni Lanac i kod svakog Cilja napravite pauzu da bi Klijent mogao da integrira iskustvo. On e veinom rei da Praznina pojaava stanje koje je bilo na Lancu kao pozitivan ili etiki prihvatljiv cilj ili da je to isto, a ako je cilj bio negativan rei e da mu se taj cilj sada ini suvian, glup ili besmislen ili da ga vie nema, da ne postoji, da nestaje i slino. 17. Kada, idui niz Lanac, Klijent do e do Aspekta ili nepoeljnog ponaanja od kojeg ste poli u procesu, treba da vidite kako e Praznina utjecati na njega i izmijeniti ga. Pitate Klijenta: Kako svijest o Praznini, kao sutini tvog Bia, utie i mijenja tvoj Aspekt od kojeg smo poli, to jest... (navedite polazno ogranienje ili nedostatak?) Ako je Lanana Tehnika ura ena kako treba, to ogranienje e se raspasti ili ve u tom trenutku nee postojati. Klijent e rei da je nestalo, da ga nikada nije ni bilo, ili, to je veoma esto, da mu ono sada izgleda glupo, besmisleno ili prazno. 18. Ako Klijent osjea polazno neeljeno stanje makar u tragovima, znai da integracija nije potpuna. Zato kaite Klijentu: Pusti da ti Praznina (...upotrijebite njegov izraz) prome itavo tijelo! Od glave do pete, svaku eliju tvog tijela. Neka nekoliko puta ide gore dolje kroz tebe, tako da te itavog ispere i preplavi. 19. Slijedi konana provjera. Traite da vam Klijent da istu negativnu Alfu koju vam je dao na poetku (u ovom primjeru to je bila alfa: Ja sam napet u kontaktu sa nepoznatim ljudima. Klijent nee biti u stanju to uiniti! Ili e moi to izgovoriti, ali sasvim bez emocionalnog pokria i to e biti jasno i vama i njemu. 20. Sljedei korak je izuzetno vaan. To je provjera da li ima opozicionog Aspekta. Naglaavam je zbog toga to Praktiari imaju tendenciju da je zaborave kada se nepoeljni Aspekt integrira. Recite Klijentu da se usmjeri unutar sebe i postavi pitanje: Da li bilo koji moj Aspekt osjea otpor ili se protivi da ovaj prethodni Aspekt, koji stvara (navedite nepoeljno ispoljenje), doivi integraciju sa cjelinom moga Bia? Ako se ispolji neki takav Aspekt, sa njim se poinje novi proces Lananom Tehnikom. Iznova se Klijentu postavljaju pitanja gdje ga najjae osjea, odnosno gdje ivi, odre uju se njegove konkretne karakteristike i pita se koji cilj Aspekt hoe da postigne sa takvim ispoljenjem? NAPOMENE, ZAPAANJA I SAVETI ZA PRAKTIAN RA D 1. Svaki Aspekt treba da uzmete u rad potpuno ist i jasno definiran, oien od nanosa, primjesa i ljutura. Kada ga definirate, moete mu pridati ljudske osobine, tj. zamisliti ga kao Umanjeno Ja sa odre enom karakteristikom. Na primjer, ako je Aspekt ljubomora koja ivi u pleksusu, moete zamisliti sebe onako kako se doivljavate kada ste ljubomorni, a to znai umanjenu verziju ljubomornog Ja u pleksusu. 2. Kako Klijent stie iskustvo u radu sa Lananom Tehnikom, mnoga uputstva otpadaju, jer ih je nauio i automatski ih primjenjuje ili moe ih preskoiti, a da proces od toga ne trpi. 3. Pojava koju sam nazvao Ukrtenim Lancima se doga a kada Proces stane, jer Klijent ne moe vidjeti koji je cilj Aspekta, ili osjea barijeru pred sobom, nevidljivi zid, nemo, osjea se da nije u stanju da radi dalje i tome slino. Kada se to desi, to ispoljenje (tj. osjeanje nemoi, nemogunost da se radi proces i dr.) uzima se kao Aspekt od kojeg se poinje novi proces. Taj Aspekt se po Lancu sve viih ciljeva dovede do Praznine, potom vratimo Klijenta niz Ciljni Lanac do poetnog ispoljenja i kada ono nestane, nastavljamo da radimo prvi Lanac Ciljeva od mjesta gdje smo stali, jer sad moemo da radimo. Veoma esto kada se raspadne drugi Ciljni Lanac istovremeno sa njim raspada se i prvi. 4. U poetnom stadiju, ukoliko proces ne tee glatko, to je siguran znak da postoji neki Aspekt koji je u konfliktu sa prvim Aspektom ili se opire svakoj promjeni i sabotira je, ili postoje misli i osjeanja koje spreavaju laku primjenu Lanane Tehnike, na primjer: Neu uspjeti, Ovo nije za mene, Zato mi Aspekt ne kae jasno to hoe?, Ja sve ovo izmiljam, nema tu realnosti i tome slino. Tada se Lanana Tehnika primjenjuje na konfliktni Aspekt ili na te ometajue misli i osjeanja koje uzimamo kao Aspekte i kada se oni integriraju proces dalje tee glatko. Takve Aspekte treba bezmalo uvijek na poetku uraditi intelektualno nastrojene osobe, jer im glavne smetnje u radu potiu od njih. 5. Tokom rada sa Lananom Tehnikom, obratite panju na to da imate naizmjenino pribliavanje Aspektu i udaljavanje od njega. Kada sa njim komunicirate, postavljate mu pitanja i zahvaljujete mu se, vi ste donekle distancirani od njega. Kada u svijesti stvorite situaciju ostvarenog cilja i u tu situaciju ulazite, vi ga u nju uvodite sa sobom, kao da ste u tijesnom dodiru sa njim. Drite na umu da on jeste djelomino isto to i vi, jer je dio vas, u nekim situacijama dominantan dio, a u nekim potisnut. 6. Kada god imamo malo sloeniji ili trajniji Aspekt trebamo procesirati polaritete. To znai da u odnosu na Aspekt sa kojim smo radili na emo suprotan ili polarni Aspekt i da i njega dovedemo do Najvieg Cilja. Na primjer, ako procesiramo loe odnose sa roditeljima, treba odmah potom uraditi proces na ljubav

17 prema roditeljima. Ukoliko radimo Aspekt netrpeljivost prema nekom susjedu, trebamo nai polaritetni Aspekt, na primjer ljubav prema ljudima i da i njega procesiramo. esto se polaritetni Aspekt javlja na zavretku primjene Lanane Tehnike, kada vrimo provjeru, kao opozicioni Aspekt u odnosu na prvi Aspekt: Da li bilo koji moj Aspekt osjea otpor ili se protivi da ovaj prethodni Aspekt koji stvara (... nepoeljno ponaanje) doivi integraciju sa cjelinom Bia? 8. Ciljevi na Ciljnom Lancu su, po svom sadraju, situacije ili stanja kojima tei neki Aspekt. Promjenljivost tih situacija i stanja utoliko je vea ukoliko smo blie poetku Lanca. Poetna stanja svijesti i emocionalna stanja, koje tretiramo kao Aspekte sa kojima zapoinjemo Lananu Tehniku, jesu primarna stanja i ona su u najveem stupnju podlona promjenama. Tokom dana ona se neprestano mijenjaju. Ne ostajete zauvijek ljutiti, smireni, tuni, veseli, uplaeni, ve se ta stanja nastaju, nestaju i preobraavaju se jedno u drugo. Kako se, tokom Aspektnog Procesa, vertikalno uspinjemo uz Ciljni Lanac, stanja koja ti ciljevi tee da ostvare sve vie se osloba aju okova vremena, u sve vee stupnju postaju bezvremena. Spiritualna stanja, koja odgovaraju viim ciljevima na Lancu, egzistiraju nepromijenjena, a vie od svih Praznina, najsutastvenija sr vae sutine. Ona je u apsolutnom mirovanju, potpuno oslobo ena vremena, prostora, materije, energije i bilo kakvih svojstava i odre enja, iako sva ona nastaju iz nje. 9. Kada je Klijent u izuzetno loem stanju, depresivan, oajan i istovremeno u jakoj konfuziji, uzeti emo to njegovo stanje kao Aspekt sa kojim emo raditi. U takvoj situaciji on esto kae da ne dobiva odgovor ili da ne vidi to Aspekt hoe. Ako se to dogodi, moemo izuzetno da zatraimo da postavi pitanje Aspektu: Da li je tvoj cilj moja smrt? (To je jedini izuzetak, jer u normalnom postupku mi Klijentu nita ne sugeriramo, mi traimo da Klijentu njegov Aspekt saopi koji cilj ima). U takvim tekim situacijama, kada problemi prevazilaze nosivost jedne osobe, esto Aspekt ima ba taj cilj, smrt kao smirenje i nestanak svih problema. Ukoliko je odgovor potvrdan, Procesor ne treba pokazati iznena enje, ve prihvaa smrt kao prvi neposredni cilj na Lancu i tehniku dalje radi uobiajenim postupkom. Pozove Klijenta da zajedno sa Aspektom u e u situaciju ostvarenog cilja i tada postavlja Aspektu slijedee pitanje: Kada ima taj cilj - moju smrt- ostvaren u potpunosti, tako kako ti eli, koji cilj hoe postii za mene koji je jo vaniji i vii? Ponekad Aspekt navodi kao svoj cilj smrt Klijenta iako situacija ne izgleda bezizgledna. I tada prihvaate smrt kao bilo koji drugi cilj i normalno radite Proces. 10. Istaknuo sam da se na Ciljnim Lancima prije Najvieg Cilja ili Praznine javlja nekoliko Spiritualnih ciljeva kao to su Ja. Ja jesam, Jednost, Spoj sa Svepostojanjem, Bog, Jednost sa svim to postoji i slini. Nekada, a to se doga a vrlo rijetko, umjesto Spiritualnog cilja Klijent saopi naizgled banalan ili prozaian cilj. Jedna Klijentkinja je navela kao Spiritualni cilj, iza kojeg je postojalo samo Nitavilo, da ini dobro svojoj keri. Na ponovljeno pitanje Aspektu, koji je jo vii znaajniji i vii cilj, uporno je odgovarala Nema nita vie, samo Nitavilo. Objanjenje postojanja ovakvog izuzetno rijetkog cilja je bilo u tome to je ta osoba u svoju kerku gledala kao u Boga, tako je tretirala i u odnosu na nju se tako ponaala itavog ivota. Drugi Klijent je najvei dio svog ivota ivio u obilju. Simbol tog dobrog ivota bila mu je elegantna i skupa odjea. Kada je naila ekonomska kriza, on je o prolom vremenu mislio kao o izgubljenom raju. Voditelj je bio iznena en ciljevima na Ciljnom Lancu koji su ovako izgledali: Osjeanje nesree - Uiniti neto za sebe - Srea - Novac - Lijepa odjea. Iza lijepe odjee nije bilo niega, samo Praznina! Ali to su izuzeci, znam samo za ta dva. U svim ostalim sluajevima prije Praznine je nedvosmisleno doivljavano Spiritualno stanje. Pokazatelj da ste doli do posljednjeg cilja na Ciljnom Lancu prije Praznine uvijek je izjava Klijenta da nema nieg vie, da je to kraj i slino. 11. Aspektni Proces najee trajno uklanja aspekt sa kojim radimo. Me utim, nekada je Aspekt veoma sloen i vieslojan. Kada uklonimo jedan sloj Aspekta, poslije nekog vremena javljaju se njegovi novi slojevi koji su bili dublje potisnuti i na kojima su bili vei naboji. Kada u terapeutskim situacijama kaemo da duh ne trpi prazninu, tj. vakuum, na to ukazujemo kao na injenicu koja ima neprijatne posljedice, jer praznina ima tendenciju da usisa nov problem na istom mjestu ili da obnovi stari. Ni u situaciji integriranja jednog sloja Aspekta, aksioma da duh ne trpi prazninu pokazuje se kao veoma dobra. Jer ta praznina, koja je nastala kada smo integrirali odre eni Aspekt u cjelinu Bia, sada kao vakuum usisava u sebe dublje, neosvjeene slojeve iskustava ili druge sa njima povezane Aspekte koji su bili jae potisnuti i oni se javljaju restimulirani u polju svijesti, tako da je mogue na njih usmjeriti panju. Njihovo djelovanje je znatno slabije, to su sve finije vibracije, ali se ipak rad sa njima mora nastaviti. Druga mogunost za istrajavanje Aspekta jeste da ga nismo zahvatili sa svih toaka gledita iz kojih je stvoren. Da bismo to postigli, koristimo holistiki pristup u kome su obuhvaene sva relevantna stajalita. O tome vidi detaljno u slijedeem poglavlju, Holistiko Procesiranje. 12. U Aspektnom Procesiranju nestaju konflikti, trajne energetske mase (TEM), nerazumijevanja, problemi, rascjepi linosti, barijere i slina nepoeljna stanja i ispoljenja koja su posljedica otcjepljenosti jednog Dijela od cjeline Bia. Ne nestaju vai kvaliteti, sposobnosti i toke gledita koje ste stvorili, jer izme u njih i cjeline nema rascjepa, oni su integrirani u cjelinu Bia i lie na razliite pljosni istog dijamanta. 13. Zavrni fenomen je integracija Aspekta koji je stvarao nepoeljno ispoljenje u cjelinu Bia. Ona je obino veoma suptilna, meka, kao daak povjetarca. Vi jednostavno primijetite da u vama vie nema prethodne polarizacija na Ja i va Aspekt i na neki nain osjetite se smirenim u vezi sa tim. Najee nema dubokih uvida, niti jaih izliva energije, iako su ponekad mogui. To je blag i lak doivljaj. esto osoba isprva ne osjea neku znaajnu razliku, ali je stvar sre ena i ostaje trajno integrirana kroz ostatak njenog ivota.

18 Nastale promjene i razlike u ponaanju lake uoavaju osobe iz okoline Klijenta nego on sam. Rascjep izme u cjeline Bia i Aspekta jednostavno nestaje kada se Aspekt integrira u cjelinu Bia, kao da rascjepa nikada nije ni bilo. Ako upotrijebim jo jedno pore enje, proces nalikuje na tiho ulijevanje rijeke u more - to nije buni vodopad, niti snani gejzir, to je jednostavno spajanje i nestajanje manjeg u veem. Na izvjestan nain u svijesti osobe dolazi do mijenjanja doivljaja realnosti, tako da u njoj ostaje samo nejasno i daleko sjeanje da je problem ikada postojao. Neposredno poslije integracije, ili poslije kratko vremena, njoj se ini da je ona problem bila izmislila ili ne moe se sjetiti na emu je u procesu radila. 15. U prvim iskustvima sa Aspektnim Procesom Klijent e doivjeti Prazninu kao praznu i odijeljenu od ispoljenog svijeta. Drugim rijeima, postojati e oita razlika izme u Ispoljenog i Neispoljenog, izme u manifestnog svijeta i Praznine. Kako bude sticao sve vie iskustva i integracija njegovog Bia bude sve potpunija, postepeno e doi do njihovog pretapanja i osoba e neprimjetno ulaziti u stanje Satorija. Kada kasnije, na poodmaklom stadiju integracije, Klijent dosegne ciljeve kao to su Bog, Ja, Istinsko Ja, Ja jesam, i slina Spiritualna Stanja i mi zatraimo da iz njih u e u Prazninu, on e odgovoriti da to ve jeste Praznina ili da je to isto. Klijent e esto, poslije vie iskustava, rei kao sasvim jasan cilj: Hou Prazninu, Hou to Jedno koje je Sve ili neto slino. Kada Lananom Tehnikom dostignemo Prazninu i njome ozraeni prostrelno se sputamo nazad niz Ciljni Lanac, mi uvodimo Veliko Neispoljeno u stvorene forme Ispoljenog svijeta i proimamo ih Prazninom. Na taj nain, kada se sa svijeu o Praznini kao sutini svoga Bia sputamo niz Ciljni Lanac, mi postiemo da Praznina brie granice izme u nevidljivog i vidljivog svijeta, izme u Neispoljenog i Ispoljenog, izme u beskonanog i konanog. Krajnji cilj, ne jednodnevnog Seminara Aspektike, ve praktinog rada sa Aspektnim Procesom, jeste Satori nasuprot slabog Keno stanja. Kada nema vie razlike izme u Ispoljenog i Neispoljenog, kada se oni spoje i pretope u Jedno, tada je dolo do mistinog vjenanja Brame i Atmana, Statika i Dinamika, Ovostranog i Onostranog. Na tom nivou Meuna stanje biva prevazi eno, individua postaje svjesna otvaranja novih prostora i stie Gnozu etvrte dimenzije. Pripaja se jedan potpuno novi svijet, odnosno beskrajno vea polovina ili dio, Veliko Neispoljeno, Statik. Na viem nivou integracije Bia, u Satoriju, nikakva granica vie ne postoji, jer je Sve jedno. HOLISTIKO PROCESIRANJE Kao uvod u ovo kratko poglavlje moe dobro vam posluiti materijal izloen u Kreatonu na stranama 188 i 189 o primjeni Prvog Metoda za uklanjanje trajnih problema. Tu sam holistiki postupak nazvao vrtekom. Takav metodoloki pristup doista podsjea na vrteku ili ringipil, jer se jednom problemu prilazi sa vie razliitih stajalita sa kojih je stvoren ili podravan. Praksa u posljednjih godinu-dvije dana pokazala je da holistiki pristup treba primijeniti u veini terapeutskih i Spiritualnih postupaka da bi ostvareni efekti bili trajni. Zato treba da ga primijenite i u Aspektici.. Da bismo integrirali neki Aspekt, nekada nije dovoljno da ga Klijent procesira samo iz svoje pozicije, ve treba da ga radi iz metapozicija, a to znai iz toaka gledita svih Bia koje uestvuju u stvaranju ili aktiviranju tog Aspekta. Individua stvara druge toke gledita i zauzima ih kroz identifikaciju da bi iz njih imala neko iskustvo. Ona nije vezana samo za toku gledita koja se nalazi u njenom fizikom tijelu, ve stie iskustvo i sa drugih toaka, tako da se prostire dalje i ire nego to je vjerovala. Ovo posebno vai za osobe koje su prole Intenzive Gnoze, Ekskalibur-1, Ekskalibur-2, Zlatnu Meditaciju i Kreaton. Takve osobe doivjele su ekspanziju svijesti, premda je esto nisu svjesne, tako da su iznena ene kada nalaze sebe u drugim Biima, bilo da su to ljudi, ivotinje ili dijelovi prirode. Stoga, da bi sebe potpuno obuhvatio, Praktiar mora zahvatiti i sve druge toke gledita koje uestvuju u nastanku i ispoljavanju nekog iskustva. Te toke gledita ispoljavaju se u njemu kao Aspekti, Ako se ogranii samo na sebe u najuem smislu, odnosno na stajalite iz svog fizikog tijela, on e zahvatiti samo mali dio sebe i njegove anse da integrira Aspekt biti e umanjene. Naravno, ako tokom Aspektnog Procesa do e do potpune integracije na prvoj iskustvenoj poziciji, to se najee doga a, proces ne mora dalje da se radi. Ali kako Praktiar integrira sve vie svojih nekada otcjepljenih Aspekata, on kao Bie biva u sve veoj mjeri integriran. Ovo dovodi do ekspanzije njegove svijesti, tako da postaje nuno da se zahvate i druga stajalita. Kada god do integracije ne do e na prvoj iskustvenoj poziciji, radi se holistiko procesiranje (postupak vrteke ili ringipila), a to znai da se zahvaaju sve toke gledita koje utiu na Aspekt. Tada postiete najbolje mogue rezultate i niste prinu eni da ponovo radite Proces sa istim Aspektom. Uzmimo primjer da ste udarili nekog. Vi ste u toj igri nasilnik koji je nanio bol i ponienje drugoj osobi. Poslije tog doga aja u vama istrajava osjeanje stida, kajanja ili moda bijesa i zaostale agresivnosti. Bilo koje osjeanje da istrajava u vama, tretirate ga kao Aspekt i radite sa njim Aspektni Proces. Ukoliko do e do potpune integracije i nema opozicionog Aspekta Proces je zavren. Ukoliko postoji opozicioni Aspekt, ili vie njih, trebate i njih integrirati. Ali ako poslije takvog rada ostaju neki tragovi Aspekta (jo ga osjeate u maloj mjeri), trebate raditi Aspektni Proces holistiki, a to znai i sa drugih toaka gledita. U konkretnom sluaju vi ete se identificirati sa udarenom osobom i raditi ete Proces sa Aspektom koji se kod nje javlja u toj situaciji. Ako su u tom primjeru uloge obrnute, tako da ste vi rtva, treba naravno da radite Aspektni Proces sa osjeanjem rtve do potpune integracije. Ukoliko nije dolo do potpune integracije, treba da ga radite sa

19 toke gledita nasilnika i da integrirate osjeanje koje on ima. Ukoliko je trea osoba kao posmatra prisustvovala tom doga aju, treba raditi Proces sa njene toke gledita ukoliko do integracije nije dolo sa prethodna dva stajalita, to je malo vjerojatno, ali moe se dogoditi. ak kada je do integracije dolo prilikom Aspektnog Procesa na prvoj toki gledita, vi moete raditi Proces i sa drugih toaka, premda nee biti naboja. On e trajati kratko, ve poslije nekoliko sekundi vidjeti ete da su druge toke gledita prazne. Ali ako nisu, samo holistikim pristupom moete stei potpuno razumijevanje onoga to se tada dogodilo! Jedino na taj nain spoznati ete da ste u tom doga aju vi bili jedno sa svim tokama gledita! Neprijatna iskustva, traume, nelagodnost koja se javlja prilikom razmiljanja o nekoj osobi ili doga aju, nepoeljna stanja koja se ponavljaju i tome slino jesu iskustva iz kojih ivotne lekcije nisu potpuno nauene. Stoga se iskustva i ivoti iz kojih se iskustva stiu nuno ponavljaju sve dok znanje iz njih nije u potpunosti iscrpljeno. U doivljaju sukoba sa nekim svojim dotadanjim prijateljem, koji vas je uvrijedio, da biste iskusili taj doivljaj u potpunosti i iscrpjeli njegov kapacitet, dobro je da zahvatite obje toke gledita. A ako Aspekt nije sasvim integriran sa prve iskustvene pozicije, onda je to nuno. Jer vi ste u tom doivljaju i uvrije ena osoba i osoba koja je nanijela uvredu. To je neophodno, zato to ste vi stvorili taj doga aj i kao uvrije eni i kao osoba koja vrije a. Ako vi, tokom Procesa, u trenutku restimulacije iskustva nanoenja uvrede, odbijete biti onaj koji uvredu nanosi, vi neete biti u stanju da to iskustvo integrirate u potpunosti. Vi ste to iskustvo stvorili kao uvrije eni i kao onaj koji vrije a, pa ga sa oba stajalita integrirajte. Kada vi stvorite neko iskustvo (da se podsjetimo! Sva svoja iskustva ste vi sami stvorili, ili ste uestvovali u njihovom kreiranju ili ste dozvolili drugima da vam ga stvore!) i odbijete da ga iskusite u potpunosti, u vaoj svijesti nastaje jedna zatamnjena zona. Niz takvih neosvijetljenih zona ini karmu. Kako budete stjecali iskustva u radu sa Aspektnim Procesom i integracija vaeg Bia bude sve potpunija, postajati ete u veem stupnju svjesni i drugih toaka gledita koje prethodno niste bili u stanju zahvatiti. Riskirajui da vam dosadim, posluiti u se jo jednim primjerom. Na ulici je na vas naletio auto. Izgubili ste svijest i bili povrije eni, ali ste preivjeli. Raditi ete integraciju tog iskustva sa razliitih toaka gledita:. Sa svog stajalita ili prve iskustvene pozicije, jer ste osjetili bol od udarca i izgubili svijest. Dolo je do pomraenja i vrijeme je stalo. Kao Aspekt ete uzeti ono to u vezi sa tim doga ajem osjeate (strah, bol itd.). Sada treba da se integrira i drugi Aspekt, toka gledita vozaa automobila koji vas je udario. Zatim, tu je moda bila osoba-posmatra ili svjedok koji je to uasnuto gledalo. I sa njegove toke gledita treba da se ostvari integracija.. Ali tada mogu da se jave nove toke gledita i kako vaa integracija napreduje one e se neumitno javiti: Atman ili Bie koje kao neutralni posmatra gleda sve to iz visine, ili sa strane. Iskustvo sa te toke ni najmanje ne invalidira prethodno iskustvo pomraenja svijesti koje doivljavate iz toke gledita tijela. Oba su se dogodila istovremeno. Zatim moe da se javi via toka gledita, toka gledita grupne svijesti koja to doivljava radi sticanja iskustva za itavo ovjeanstvo. Potom moe da se javi stajalite, koje uistinu i nije toka gledita, ve je to Apsolutna Cjelina. a to je Sve to Postoji koje smo nazvali Prazninom u nedostatku boljeg izraza. To iskustvo moe da se doivi i sa toke gledita Praznine koja je beskonana i sveprisutna, a to znai da sadri sve toke gledita i sva iskustva koja su se ikada desila i koja e se ikada desiti. Me utim, da se u poetnim fazama primjene Aspektike ne biste rasplinuli, zapamtite da je Proces zavren kada je integracija ostvarena. Kako integracija bude napredovala, nove toke gledita e se same javljati i morati ete i njih zahvatiti. U ovakvom holistikom pristupu iskustvu i njegovom proivljavanju na ovaj nain lee istinski uvidi, via svijest i istinska ivotna mudrost, jer nee vie biti potrebno da se takvo iskustvo ponavlja! MOGUE GREKE U PRIMJENI ASPEKTNOG PROCESA 1. Tokom primjene Lanane Tehnike Praktiar treba da obrati panju da izbjegne slijedeu greku: U situaciju ostvarenog cilja, koju stvara u svojoj svijesti, on mora da u e zajedno sa Aspektom. Ako u e smo on; kao cjelina, a zaboravi Aspekt, doi e samo do djelomine integracije Aspekta, a ne potpune i poslije nekog vremena Aspekt e se ponovo javiti. 2. Veoma esta je greka da Klijent ne iscrpi u potpunosti kapacitet jednog cilja. On to ini stvarajui u svijesti situaciju ostvarenog cilja i potpunim uivljavanjem u njega. Ako se Klijent ne uivi potpuno u to osjeanje, on nee iscrpiti sav kapacitet tog stanja (ili okolnosti) i ono e se vui za njim uz Ciljni Lanac. Posljedica takve greke biti e da e se Ciljni Lanac samo djelomino raspasti, doi e do djelominog nestanka tenzije i djelominog nestajanja nepoeljnog, polaznog Aspekta. 3. Spomenuo sam da Praktiar moe, kada kroz primjenu potpuno ovlada Lananom Tehnikom, da donekle izmijeni rijei koje koristi i da neke dijelove Tehnike zanemari. Ali je velika greka, koja utie na rezultate Aspektnog Procesa, ako ispusti bitne elemente Lanane Tehnike. Jedna od mogunosti da napravi tu greku jeste da previdi da Aspekt ne ostvaruje ciljeve za sebe, nezavisno od cjeline Bia. Naprotiv, Aspekt slui cjelini i ostvaruje svoje ciljeve za Klijenta, odnosno Praktiara (ako ovaj radi solo-proces). Zato se u verbalizaciji Lanane Tehnike to uvijek naglaava: Kada si taj cilj ostvario u potpunosti, kako ti hoe, koji

20 cilj hoe ostvariti ZA MENE, koji je jo vredniji i vii? Navesti u primjer iz svoje prakse sa kojim sam se susreo na poetku primjene Aspektike. Dajui komandu Klijentu, propustio sam da navedem njen bitni dio. Za mene. Klijent mi je naveo kao etvrti cilj koji je Aspekt imao na Ciljnom Lancu: On hoe da postane Ja, da se izjednai sa mnom. Kada je u svijesti stvorio situaciju ostvarenog cilja, na Klijentovo slijedee pitanje ...koji cilj ti hoe da ostvari koji je jo vrijedniji i vii?, Aspekt odgovara: Neu nita vie. Sada sam ja ti. Bio sam prinu en prekinuti proces i poeti rad sa Aspektom od poetka, naglaavajui dio komande za mene. Poslije toga integracija je ostvarena brzo i lako. Druga mogunost da se napravi velika greka nepreciznom formulacijom komande nastaje ako se u komandi dovoljno ne naglasi vii cilj. Rije vii mora doi na kraj komande i mora da bude najjae naglaena: Kada si taj cilj ostvario u potpunosti, kako ti hoe, koji cilj ti hoe da ostvari za mene koji je jo vrijedniji i VII? ak i mala promjena, kada izmijenimo mjesta rijeima vrijedniji i vii, pa rije vrijedniji do e na kraj komande, moe da znaajno utie na rezultat procesa. Zato izbjegnite greku ...koji cilj ti hoe ostvariti za mene koji je jo vii i vrijedniji?, ve koristite jedino ispravnu komandu ...koji cilj ti hoe ostvariti za mene koji je jo vrijedniji i vii? Ako prouite strukturu Lanane Tehnike u Aspektici, uvjeriti ete se da u njoj koristimo vertikalni proces otkrivanja ciljeva, umjesto linearnog i horizontalnog procesa koji sreemo kod veine drugih sistema. Mnogi istraivai su rano postali svjesni vrijednosti cilja za mobilizaciju energije individue. Jo u amerikim prirunicima za postizanje ivotnog uspjeha sa poetku ovog stoljea insistira se na otkriu pravog cilja. Ali se to ini horizontalno, tako da taj nain daje predvidljivo ograniene rezultate. Jedan pisac takvih prirunika opisuje kako je uspjeno otkrio pravi cilj svog Klijenta. Na pitanje koji cilj ima, Klijent (koji ivi u Njujorku) odgovara da hoe da se preseli u Kaliforniju. Zato u Kaliforniju? Da bih dobio bolje plaen posao, tamo su ljudi bolje plaeni. Zato hoe bolje plaen posao? Da bih mogao da obezbjedim ljepi ivot svojoj porodici. Zato hoe ljepi ivot za svoju porodicu? Zato to to hou, nema drugog razloga. Znai tvoj pravi cilj je ljepi ivot za tvoju porodicu? Da, naravno! Do takvog cilja Klijent je doao jer mu je Procesor postavljao pitanja koja su ga usmjeravala da trai ciljeve na horizontalan nain. Da je Procesor primijenio Aspektiku, odnosno da je koristio vertikalan nain za otkrie sve viih ciljeva, on bi htio-ne htio morao da do e do Najvieg Cilja vrlo brzo, poslije nekoliko sve viih ciljeva na Ciljnom Lancu. Mnogi istraivai Spiritualne tehnologije bili su zavedeni besplodnou horizontalnog procesa traganja za ciljevima, pa su odustali od svakog istraivanja u toj oblasti. Takav pogrean stav usvojio je i Fleming Fan, jedan od najplodnijih istraivaa Spiritualne metodologije. Govorei o uklanjanju polariteta on pie: Mi ne treba da pitamo koji cilj neki na Dio ima, niti to je njegov osnovni cilj, jer to bi nas uvelo u beskrajnu seriju pitanja i odgovora. Malo iskustva sa Aspektnim Procesom pokazuje da upravo usredsre enost na niz sve viih ciljeva na Ciljnom Lancu vodi do njihovog otkria za kratko vrijeme i spreava javljanje niza pitanja i odgovora kome se ne vidi kraj: Vertikalna usmjerenost ima izuzetan potencijal za dalji razvoj. Tako je mogue primijeniti ga na neku vrstu skraene tehnike Intenziva Gnoze, iji je cilj, naravno, Gnostiko Iskustvo. U tom postupku, koji sam poslije dugih istraivanja nedavno razvio, kreemo se ka hijerarhijski sve viim idejama i objektima Prosvetljenja. O tome vidite detaljnije u poglavlju Iskustvo Gnoze i Aspektika. ENTROPIJA I SINTROPIJA Za razliku od mistinog doivljaja svijeta, koji u svemu postojeem sagledava Jedno, nauka tei da otkrije sve elementarnije dijelove cjeline, da bi na taj nain rijeila zagonetku ivota. U takvoj fragmentaciji nauka nalazi polarne suprotnosti u veim cjelinama. Tokom vremena nauka je polarnost sagledala kao sveprisutnu pojavu i napori mnogih naunika usmjereni su na to da otkriju fundamentalni polaritet u univerzumu. Takav polaritet sagledao je Sigmund Frojd u Ljudskom Biu u obliku dva suprotstavljena nagona: erosa ili nagona za ivotom i tanatosa ili nagona smrti. Neko vrijeme potom neki naunici poeli su da govore o polaritetu entropija sintropija kao fundamentalnom iniocu univerzuma. ENTROPIJA je tendencija organiziranih oblika, organizama i organizacija da se postepeno dezintegriraju na sve nie nivoe strukture i funkcioniranja. Entropija nas navodi da gledamo na svijet u cijelosti kao na organizam koji se postepeno troi i raspada. Ta tendencija je dominantna kod takozvane neive materije i posmatranje entropskih fenomena je najlake na njoj izvesti. Na primjer, maina se postepeno kvari i konano raspada, energija nekog sistema biva iscrpljena itd. U srednjokolskoj fizici kao jednostavan primjer entropije navodi se slijedei opit. Ako je staklena posuda podijeljena pregradom na dva dijela, pa je u jednom djelu vakuum, a u drugom djelu neki gas, imamo princip najvee sre enosti. Ukoliko se pregrada ukloni, uspostavljen red se kvari, jer e doi do mijeanja vakuuma i gasa tj. do opadanja sre enosti na nii nivo. Neto kasnije naunici su nali mnotvo dokaza za postojanje suprotnog principa: SINTROPIJE, a to je tenja oblika, organizama i organizacija da dostignu sve vie nivoe strukture, reda i funkcioniranja. Kao to entropija dominira kod neive materije, princip sintropije je dominantan i lako uoljiv kod ivih

21 organizama. Kako se ide uz evolucionu ljestvicu, sintropija se u sve veem stupnju ispoljava kod razvijenijih vrsta ivih bia, kod kojih je svijest u veem stupnju razvijena, kulminirajui, bar na ovoj planeti, u ovjeku. Albert Sent-Djerdji, jedan od rijetkih naunika koji je dva puta dobio Nobelovu nagradu, sintropiju definira kao sveprisutnu uro enu tenju ive materije da samu sebe usavri, ukazujui na mogunost da se takav sintropijski princip moe uoiti i na subatomskom nivou materije. Sintropija je tijesno povezana sa procesom sinteze i u osnovi je psiholoke i Spiritualne tenje ka sintezi, razvoju, cjelini i samoprevazilaenju. SentDjerdjijeva koncepcija ima stoga dalekosene posljedice ne samo za fiziku i biologiju, ve znatno vee za humanistiku i traspersonalnu psihologiju i Neognostike sisteme razvoja. Pokuavajui otkriti tajnu ivota naunici idu u pogrenom smjeru, kae Sent-Djerdji. Oni se rukovode idejom da se bilo koji nivo organizacije materije moe najbolje razumjeti ako ga rastavimo na sastavne dijelove i prouimo njegove komponente, a to znai ako izuavamo slijedei nii nivo. To ih nagoni da zaranjaju u sve nie i nie nivoe u nadi da e konano otkrili tajnu ivota. Rjeenje lei u suprotnom smjeru, a na takav zakljuak naunike danas navodi otkrie da veinu biolokih reakcija ine lanane reakcije. Ovo naglaavam, jer je metodoloki pristup u Aspektici zasnovan na principu sintropije, odnosno sastoji se iz kretanja po lancu sve viih ciljeva. Premda sintropija tek u posljednje vrijeme privlai panju irih naunih krugova i jo je daleko od potpunog prihvaanja, neki izuzetni mislioci svoju sliku ovjeka i svijeta zasnivaju upravo na tom principu. Tako Bakminster Fuler kae: Historija ovjeka ukazuje, kako se ini, na njegovo progresivno svjesno uee u donedavno spontanoj evoluciji. injenica da je sintropiju daleko tee uoiti i posmatrati nego entropiju predstavlja smetnju njenom irem prihvaanja kao vladajueg principa u prirodi. Otroumno objanjenje te tekoe dao je talijanski matematiar Luidji Fanatapije. Ljudska svijest, kae on, nalazi se na vrhu hijerarhijske ljestvice ivotnih formi u prirodi i intimno je povezana sa sintropskom stranom polariteta entropija-sintropija. Zato je svijest normalno orijentirana i privuena prema svojoj polarnoj suprotnosti, entropiji, i sposobna je entropske fenomene posmatrati sa najobjektivnijeg stajalita, sa lakoom i preciznou. Tee uoavanje sintropije dovelo je do toga da je princip kretanja lancem sve viih ciljeva tek posljednjih godina poeo da se nazire u svijesti avangardnih istraivaa ljudske psihe. Me utim, ta pojava je samo novo otkrie davno uoenih i primjenjivanih znanja. Jo prije oko dva milenija Patandali je sistematizirao Rada-jogu, koja se naziva i Astanga-jogom, to znai joga ljestvica. Taj sistem joge sastoji iz osam stupnja, sve vee sloenosti i sve vee apstraktnosti i sintropske organizacije. Prvo se pod kontrolu stavljaju moralni nedostaci linosti, zatim tijelo, ostvaruje se kontrola prane preko disanja, a potom misli, dok se ne postigne oslobo enje. Drugim rijeima, u jednom drevnom sistemu kao to je Rada-joga mogue je uoiti vertikalno i sintropsko kretanje lancem sve viih i apstraktnijih ciljeva. DVA SMJERA KRETANJA: TO I ZATO U historiji Spiritualnih i terapeutskih sistema mogue je, u procesima koji se koriste, uoiti dva smjera kretanja ka ostvarenju Spiritualnih, odnosno terapeutskih ciljeva. Ako kretanje Bia iz Apsolutnog Jedinstva u ispoljeni univerzum i nazad iz ispoljenog univerzuma u Veliko Neispoljeno prikaemo krunom linijom, kao brojanik sata, a trenutni poloaj Bia bilo gdje na toj krunoj liniji, onda se jedna vrsta procesiranja svodi na kretanje unazad, ka sve ranijim uzrocima poremeaja, a to znai ka Izvoru postojanja, odnosno Iskonskoj Praznini. Takvi su procesi psihoanalize i mnogih psihodinamikih kola, regresivna terapija, prepora anje, procesi zasnovani na dijanetici i mnogi drugi. Ovim smjerom jo nijedan terapeutski niti Spiritualni sistem nije operativno dosegao do Praznine, premda su neki mislioci iznosili takve tvrdnje. Jedan od njih bio je Dim Talmid (umro 1994. godine), tvorac sistema Primordiologije, ili, kako je on definirao, nauke a prvim uzrocima. Tek kada otkrijemo i dupliramo najranije uzroke, govorio je on, moi emo ukloniti kasnije nepoeljne posljedice. Ovakav stav je logian, iako nije originalan, jer ga je davno iznio Habard. Najraniji uzroci su, po Talmidu, odluke sa kojima je Bie prvi puta stupilo u univerzum materije, energije, vremena i prostora i zapoelo igre sticanja iskustava. Na osnovu njegovih materijala i korespondencije koju sam vodio sa njim, Talmid me nije uvjerio da je Primordiologijom mogue dosegnuti do prvih uzroka. U kretanju ka sve ranijim uzrocima postojeih stanja nuno je raskopavati i rastvarati sve dublje slojeve u deponijima nesvjesnih iskustava. Takav smjer moemo nazvati entropskim. Drugi smjer je kretanje naprijed, ka sve viim nivoima, viim idejama i ciljevima u hijerarhiji ideja i ciljeva, sve do najvieg Spiritualnog nivoa, odnosno cilja, Dinamike Praznine, koja je izvan i iznad ovog univerzuma materije, energije, prostora i vremena. Tako usmjereni sistemi su malobrojni. Moemo ih nazvati sintropskim. Naizgled postoji i trea grupa sistema usmjerenih na OVDJE i SADA, me u kojima je najpoznatiji Getalt. Ali oni ustvari samo naglaavaju sadanji trenutak u kome procesiraju prole doga aje. Svako procesiranje moe se vriti samo sada, jedino to Getalt to posebno naglaava. Galeb Donatan Livingston u istoimenom romanu kae: Savladamo li prostor, ostaje nam samo OVDJE. Savladamo li vrijeme, ostaje nam samo SADA. Getalt ustvari koristi obratan pristup: sasre ujui se na OVDE i SADA pokuava staviti pod kontrolu prostor i vrijeme. Mogue je uoiti da se u osnovi dva glavna smjera kretanja nalaze pitanja Zato (kauzalni smjer, smjer kretanja unazad ka najranijim uzrocima) i to (teleoloki smjer, smjer kretanja unaprijed ka konanim

22 ciljevima). Entropski ili kauzalni stav Zato podrazumijeva da postoje proli uzroci za ovjekovu sadanju situaciju, poremeaj, oboljenje ili nepoeljno stanje. to, sa druge strane, nagovjetava budui ishod ili cilj koji sadanja ovjekova aktivnost stvara. Stoga je kretanje unaprijed ka sve viim ciljevima, superiornije od kretanja unazad, ka sve dubljim razlozima. Ukoliko ste primorani da se ponaate na odre en nain uslijed prolih razloga, vi ste u poloaju posljedice. Smjer unaprijed proishodi iz uzrone toke gledita - vi inite neto da biste ostvarili neki cilj, da biste prouzrokovali neku posljedicu, vi ste uzrok. ovjeji pokuaji da rijei svoje duevne probleme bivaju ili neuspjeni ili daju samo kratkotrajne rezultate dokgod se dri kauzalnog pristupa i traga za objanjenjima svog stanja. On je tada u oscilatornoj strukturi (vidi Kreaton: Majstor igre stvaranja) u kojoj je nemogue postii trajno rjeenje. Ono je mogue kada se problem ili nepoeljno stanje prevazi e, a to se postie osvjeivanjem ciljne strukture - to je cilj tog stanja? Otkrivanjem cilja izlazi se i prevazilazi struktura problema i postavlja se struktura razrjeenja. Posmatranje svakodnevnog ivota veine ljudi uvjerava nas da su oni uglavnom usmjereni na besplodno razmiljanje o razlozima svojih stanja. Ako osjea strah, ovjek se pita otkud to osjeanje u njemu i kako je do njega dolo? Rijetki su ljudi koji postavljaju pitanje: to je cilj tog njihovog straha? Veina ne zna ni prvi cilj nepoeljnog stanja u kome se nalaze ili, kako bismo preciznije rekli, ne znaju cilj, svog Aspekta koji stvara to nepoeljno stanje. Iz tog razloga veina ciljeva koji se nalaze na Ciljnom Lancu su meta-ciljevi, ciljevi koji su prikriveni iza linije psiholokog i vidnog horizonta. Klijent ih je veinom nesvjestan. Ali, premda su nesvjesni, ti ciljevi djeluju na njega. Razumljivo je da e negativni ciljevi na Ciljnom Lancu na prikriven, ali moan nain, djelovati onesposobljavajue i saboterski na Klijenta, dok e ga pozitivni, vii ciljevi, motivirati u velikoj mjeri. U tradicionalnim Spiritualnim uenjima istican je znaaj osvjeivanja Najvieg Cilja, to se drugim rijeima naziva svjesno kretanje Stazom. Vremenska razdoblja kojima su ta zbivanja mjerena bila su veoma duga, protezala su se na desetine godine ili vie ivota. Me utim, u posljednjih nekoliko godina postalo je mogue operacionalizirati kretanje unaprijed, u obliku primjenjivih procesa. Prvi put to imamo, teorijski potpuno obrazloeno i operacionalno do kraja izvedeno, u Aspektici. A povratno prostrelno kretanje niz ciljeve na Ciljnom Lancu, sa svijeu o Praznini kao sutini Bia, dovodi do nestanka i integracije niih ciljeva i istovremeno do usaglaavanja viih ciljeva sa Najviim ili do prepoznavanja njihove sutinske istovjetnosti. Na taj nain se otvaraju nove dimenzije slobode Bia i ukazuju putevi koji vode u njih. ASPEKTI I NJIHOVA INTEGRAGIJA Rad sa Aspektima i njihovo poznavanje ukazuje da ih ima razliitih, od snanih, sloenih, postojanih i lako uoljivih, do siunih, kratkovjenih i teko primjetnih. Neki su tako trajni i snani da predstavljaju nae podlinosti, koje postojano trae mogunost ispoljenja. Neki su duboko potisnuti, i stoga nesvjesni, ali su u stanju stvoriti jake i neprijatne konflikte. Aspekte moemo uvjetno podijeliti na nekoliko vrsta, pri emu nam kao kriterij podjele slui nivo njihove sloenosti. Podlinosti su psiholoke formacije visokog nivoa organizacije, odmah ispod cjelovite linosti kao takve. One su stvorene od veeg broja elemenata, me u kojima su najbrojnije crte linosti, pa potom navike i kompleksi. Crte linosti su jedan nivo ispod podlinosti u organizacionoj hijerarhiji psihe. To su, na primjer, agresivnost, strepnja, stidljivost, skromnost, osjeanje odgovornosti, ekstrovertnost, introvertnost i sline. Na istom nivou organizacije kao crte linosti jesu navike (koje su ustaljeni modeli ponaanja) i kompleksi. Crte linosti, navike i kompleksi, premda nekada izgledaju kao nezavisne komponente linosti, uglavnom su grupirani u razliite podlinosti. Ispod njih u hijerarhiji postoji veliki broj siunih psiholokih elemenata kao to su pojedinana iskustva, osjeanja, misli (naroito opsesivne) itd. Na taj nain posmatrana ljudska linost nalikuje na stablo drveta, podlinosti na najvee korijenje, kompleksi, crte i navike su vei korijeni koji nastaju spajanjem siunog korijenja, odnosno pojedinanih iskustava i osjeanja. Identiteti su na neki nain etajui ili pokretni Aspekti, koji ine sr kako veih, tako i malih elemenata linosti. Oni podsjeaju na uloge koje igramo na pozornici ivota. Kao to se sjeamo iz Ekskalibura, identitet je nain na koji osoba postoji u odre enom trenutku da bi ostvarila neki cilj. On je toka gledita plus cilj koji ona hoe ostvariti. Identitet je aktiviran kada osoba igra neku ulogu. Kada tu ulogu napusti, ona je u nekoj drugoj ulozi, odnosno u drugom identitetu. Osoba je bez identiteta samo u kratkotrajnim trenucima, kada preskae iz jednog identiteta u drugi i kada postoji kao isto Bie. Podlinosti, kompleksi, crte linosti i navike su prisutne bilo da su aktivirane ili ne. Ti elementi linosti su postojaniji od identiteta. Izuzetak su identiteti u koje je osoba zakovana, na primjer kod duevnog bolesnika koji je sve vrijeme u identitetu Napoleona ili Krista. ovjek obino ulazi u jedan identitet u jednom trenutku, ali su podlinosti i ostali elementi tu sve vrijeme. Neki od njih su veoma aktivni van pozornice svijesti, ostaju neizraeni i nikad ne aktiviraju identitet. Da bismo mogli da primijenimo Aspektni proces, mi naglaavamo i izdvajamo pojedinane Aspekte sa kojima radimo. Potrebno je da ih jasno identificiramo i da ih sebi opiemo, prikaemo i osjetimo na najkonkretniji nain, da se na njih ne bi nalijepili drugi slini elementi i tako zamaglili i oteali proces. Na taj

23 nain oni postaju realniji i lake je raditi sa njima. Stoga ne uzimamo strah uope, ve se strah od novih situacija ili strah koji se javlja u prisustvu nepoznatih osoba, ili jo konkretnije strah koji se javlja pred efom na poslu, strah od oca itd. Treba da utvrdimo MESTO gdje ga Klijent osjea u najveem stupnju, odnosno gdje Aspekt ivi, a tako er njegova svojstva: OBLIK, VELIINU, TEINU, BOJU, TEMPERATURU i STAROST. Ukoliko nam sam Aspekt ne namee takve podatke, mi mu te osobine naporom mate pridajemo. Na taj nain Aspekt postaje ist, oslobo en drugih nanosa, primjesa i sadraja koji bi zamutili sliku i oteali integraciju. Rad sa Aspektima ne podstie cijepanje linosti, premda tako moe izgledati u prvom trenutku, ve naprotiv, dovodi do njene psiholoke i Spiritualne integracije, Raznolikost je prirodna tendencija u univerzumu, primjetna u prvoj fazi evolucije svega postojeeg. Proces poinje izdvajanjem iz Jedinstva i tokom njega nastaje beskonano veliki broj oblika i ispoljenja. Me utim, znanje zasnovano na iskustvu da svi Aspekti u najdaljoj perspektivi imaju zajedniki Najvii Cilj dovodi do toga da na postojanje razliitih Aspekata linosti moemo gledati kao na rezultat suprotne tendencije u ovjejoj psihi i prirodi: da se formira cjelina od razliitih psiholokih elemenata. Javljanje u psihi Aspekata predstavlja izraz tenje za grupiranjem na sve viim nivoima organizacije, ka konanoj integraciji u kojoj e doi do pretapanja linosti sa Istinitim Biem. Aspekti su esto toliko brojni, razliiti i proturjeni da zadugo nisu u stanju da se grupiu u bilo koju koherentnu strukturu. Ali sintropska tendencija postepeno dobiva prevagu unutar psihe i oni se grupiraju u vei broj razliitih struktura, koje predstavljaju prijelaznu mijenu prema organizaciji cjelovite linosti kao spoljanjeg izraza jedinstvenog Istinitog Bia. Ova tendencija prema sintezi na viim organizacionim nivoima ve postoji u prirodi i u osnovi je procesa evolucije, kao to je ukazao ve citirani Sent-Djerdji. Stoga na rad tokom Aspektnog Procesa ne poveava fragmentaciju linosti, ve nasuprot tome, vodi prvo do prihvaanja postojee situacije i potom do nae svjesne suradnje sa sintropskom tendencijom Spiritualne evolucije prema veoj harmoniji i integraciji. Aspektnim Procesom mi se ukljuujemo u evoluciju i ubrzavamo je tako to joj dajemo svoj svjesni doprinos. injenica da je konana tenja svakog Aspekta ostvarenje Najvieg Cilja namee jednostavan zakljuak da, gledano sa najvieg stajalita, nema loih Aspekata linosti. Postoje samo Aspekti koji mogu izgledati nepoeljni dok im ne damo priliku da otkriju svoje najvie tenje. Kada se neki Aspekt razvije i prvi se put pokua ispoljiti, on tei to uiniti na sasvim direktan nain. Ali najee, zbog konfliktnih tenji drugih Aspekata, uslijed barijera pred kojima se osoba nalazi ili zbog prolih trauma koje je doivjela, Aspekt biva sprijeen da izrazi svoju tenju prirodno i neposredno. Od tada nadalje on pokuava to uiniti posredno i zaobilazno. Sr svakog Aspekta je njegova osnovna tenja prema Iskonskoj Praznini. On lii na zrak svjetlosti koji pokuava da zrai ka svom krajnjem odreditu. Ako je prostor do cilja ist, svjetlost zrai u svom izvornom, neizmijenjenom obliku. Ali ako nai e na barijeru ili suprostavljenu energetsku struju, on se prelama, raspruje i uzima oblik koji se bitno razlikuje od izvora iz koga je krenuo. Drugim rijeima, ukoliko Aspekti budu sprijeeni da izraze svoje tendencije direktno, oni ih izraavaju na preobraen, izvitoperen i rigidan nain. Oni to ine uporno, sa vjeitom ustrajnou. Izraz vjeit koristim u doslovnom smislu, jer Aspekti ne mogu tokom vremena nestati sami od sebe. Oni mogu biti potisnuti, ali da bi nestali oni moraju da ostvare svoj cilj ili da budu diskreirani. Barijere na koje nailaze mogu samo da ih zaustave i izoblie na due ili krae vrijeme, ali ne konano i popuno. Svaka od mnogih smetnji na koje nailaze doprinosi njihovom zamuenju. Upravo ta zamuenja i iskrivljavanja mi doivljavamo kao ono to je loe kod Aspekata. Ali ako ih stavimo pod lupu Lanane Tehnike, biti e nam objelodanjena, bez ikakvog izuzetka, njihova najvia Spiritualna aspiracija. Bilo da su sloeni ili jednostavni, pozitivni ili negativni, osnovna karakteristika Aspekata je tenja ka cilju. Posljedica ostvarenja Najvieg Cilja svih pojedinanih Aspekata jeste, ponoviti u, integrirana linost, koja predstavlja spoljanji instrument izraavanja Jastva. Integriranje sve veeg broja Aspekata kroz praksu Aspektnog Procesa uzrokuje porast nae slobode u izboru naina ponaanja. Na prethodnom stadiju, dok takvu mogunost slobode izbora nismo imali, mi smo bili pod kontrolom bilo kojeg Aspekta linosti sa kojim smo se u tom trenutku identificirali. Na taj nain sloboda izbora bila nam je ograniena. Ali kako se proces integracije razvija, sve vie nam postaju dostupni Aspekti linosti koji su za ispoljenje Bia najadekvatniji u odre enim situacijama. Mi stiemo najveu moguu slobodu izbora, jer bilo to od onoga to je u nama moe se aktivirati i ispoljiti. Lananu Tehniku poinjemo prihvaajui svaki Aspekt, ma koji bio njegov prvi neposredni cilj i omoguavamo mu da ga ostvari na planu svijesti, odnosno stvarajui u mati i osjeanjima situaciju kojoj on tei. Kako se pribliavamo Najviem Cilju, posredni ciljevi koji njemu vode bivaju etiki sve prihvatljiviji, logiki sve apstraktniji, a u Spiritualnom smislu sve vii. Bez obzira koliko runih nanosa prekriva Aspekt ili koliko u etikom smislu prvi cilj na Ciljnom Lancu izgleda neprihvatljiv, njegova osnovna motivacija je uzviena, jer takav je njegov Konani Cilj. Samo kada procjenjujemo njegov prvi, neposredni cilj, moemo se prevariti i doivjeti Aspekt kao necjelishodan, nepoeljan ili tetan. Stoga je granica koja dijeli ubrzani Spiritualni razvoj i stagnaciju upravo spremnost da prihvatimo u svijesti neposredne ciljeve naih Aspekata, bez obzira kako izgledaju. Jer u praktinom radu suoavamo se sa operacionalnom zakonitou: kada Aspekt prihvatimo, sa ciljem kome tei, on se kree linijom najmanjeg otpora, Ciljnim Lancem, ka Iskonskoj Praznini. Ako ga potisnemo, on kao dijete ije normalne potrebe nisu zadovoljene, postaje zao i poinje stvarati probleme. Ne postigavi nita na neposredan, zdrav i cjelishodan nain, on eli sve na nain koji je nezreo, tetan i izvitoperen.

24 Ako smo neki Aspekt potisnuli kada nam je bilo 5 godina, on je ostao na tom nivou, jer je psiholoki i Spiritualno bio izgladnjivan, nikada prihvaen i podran. Kada mu prihvaanjem dozvolimo ubrzan pristup zrelijim nivoima ponaanja, koji karakteriziraju vie toke gledita, odnosno vie ciljeve, on e ispoljiti pozitivne tenje i ponaati e se upravo kako bismo mi to eljeli. Tokom primjene Lanane Tehnike neprestance emo sagledavati taj isti model ponaanja Aspekata. Kada god prihvatimo Aspekt koji izgleda negativan ili po nas tetan, utvrditi emo da su njegovi ciljevi korisni, pozitivni i uzvieni. Oni prosto ine najbolje to im je u datom trenutku mogue unutar ogranienja koja smo im tokom ivota postavili. To zaista podsjea na Sokratovu izreku da nitko nee odabrati da ini zlo ukoliko moe birati izme u zla i dobra. Konflikt Aspekata Kada govorimo o potiskivanju nekog Aspekta, mogue je stei utisak da mu se mi kao cjelina protustavljamo i potiskujemo ga. To se ponekad doga a, me utim ei je sluaj da potiskivanje vri neki drugi na Aspekt sa kojim se u tom trenutku identificiramo, a koji je sa njim u konfliktu. Kako nastaje konflikt Aspekata? U izvjesnoj fazi svog razvoja individua se snano identificira sa jednim Aspektom i vrsto vjeruje da ona jeste taj Aspekt, na primjer da je dobro dijete koje slua roditelje. Najvei dio psihike energije u tom periodu usredsre en je u taj Aspekt i kroz njega protie. Drugi Aspekti se razvijaju lagano, u sjenci, neprepoznati ili neprihvaeni (primjera radi, Aspekt koji hoe da se suprotstavi roditeljima) i najee su gurnuti u nesvjesno. Neko vrijeme individua je pote ena konflikata, ima jasno odre ene neposredne ciljeve i u stanju je da ih ostvari. Spolja gledana, to je dobro prilago eno i relativno sretno dijete. Ali su ciljevi tog djeteta ogranieni samo na neposredne ciljeve koje ima Aspekt sa kojim se ono identificira i stoga je dijete sposobno da izrazi samo mali dio kvaliteta koji u njemu postoje, a to su ona svojstva koje taj dominantni Aspekt doivljava kao svoje. Ostali e biti potisnuti. Oni mogu biti potisnuti, ali ne mogu biti eliminirani. Po metafizikom zakonu Poricanja Postojeeg, poricanje ne dovodi do nestanka, ve naprotiv, do istrajavanja. Kao to kae naa narodna poslovica, pritisnuto jae sve vie odskae. Traei da ostvari svoje ciljeve i budui sprijeen od tada dominantnog Aspekta, potisnuti Aspekt e sasvim logino postati njegova opozicija. Kako vrijeme prolazi, ovaj Aspekt e, traei da se ispolji, sve vie odskakati. I tako nastaje konfliktna situacija, najee na nesvjesnom nivou. Sve dok je dominantni Aspekt jai od potisnutog, on e uspijevati da ga dri podalje od svijesti. Potisnuti Aspekt e uslijed toga potraiti indirektne naine da se izrazi. U neuobiajenim okolnostima, kao to su stresne situacije, potisnuti Aspekt e iznenada izbiti na povrinu i izazvati pomak u identifikaciji individue. Na primjer, ona e se identificirati sa bijesom koji osjea prema roditeljima. Kada stresna situacija pro e, osoba e to tumaiti kao izbijanje nepoeljnog, njoj stranog ponaanja (Ne znam to mi je bilo, kao da to nisam bio ja). Ali kako do tada potisnuti Aspekt dobiva snagu, ispoljavajui se kroz fantazije, snove i sanjarenja, on e poeti utjecati na donoenje odluka osobe i ona e poeti da brine. To je znak da je unutranji konflikt izme u dva Aspekta linosti dospio u polje svijesti. Jedna od posljedica takvog konflikta, veoma estog kod ljudi naeg vremena, jeste da osoba nikada nije u potpunosti prisutna u onome to radi, jer je podijeljena, nekada toliko da je mogue nazvati je pocijepanom. Upravo Lanana Tehnika na najbri i najbolji mogui nain razrjeava takve i sline konflikte u linosti. Kada otkrijemo da je osnovna tenja oba Aspekta istovjetna, sagledati emo da je konflikt postojao jedino oko puta kojim je istovjetni cilj trebalo da se ostvari. Mnogi ljudi ne prihvaaju razliite Aspekte svoje linosti, tretirajui ih kao neto tu e, neprijatno i neprijateljsko. Kada ispolje agresiju prema poznaniku, pa je potom savladaju, ljudi kau: Bio sam bijesan na njega, ali sam se poslije smirio. Kao da sam tada bio drugi ovjek. Blie je istini rei da je on ispoljio dva svoja Aspekta u razliitim trenucima. Aspekt koji je kasnije ispoljio nije isti Aspekt sa kojim se okolina suoila pola sata prije toga. Razlog je u tome to ovjek u mnogobrojnim ivotnim situacijama manifestira svoje razliite Aspekte. Teei svom konanom cilju, Aspekti se kao polusvjesne ili nesvjesne formacije ispoljavaju kroz mnotvo posrednih ciljeva. Kao to je do sada znatan broj ljudi otkrio, prihvaanje naih razliitih Aspekata i njihovo operacionalno usmjerenje Lananom Tehnikom ka Konanom Cilju dovodi do otkria njihove istinske, saveznike prirode i predstavlja izuzetno efikasan nain ucjelovljenja Bia. Budui da je individua preko Kolektivnog Nesvjesnog povezana sa ostalim pripadnicima ljudskog roda i jo ire, sa itavim ispoljenim svijetom, privodei komponente svoje linosti Iskonskom Sveizvoru, ona utie na itav ljudski rod, dajui svoj doprinos njegovoj evoluciji. O tome filozof Kajzerlink nedvosmisleno govori: Svaka fundamentalna tendencija linosti je doista nezavisan entitet, a njihove kombinacije i transmutacije stvaraju... unutranju faunu, ivotinjsko carstvo koje se po bogatstvu moe usporediti sa onim koje postoji u spoljanjem svijetu. Zaista se moe rei da se u svakome od nas mogu nai, razvijeni i aktivni u razliitom stupnjevima, svi instinkti, sve strasti, sve mane i sve vrline, sve tendencije i aspiracije, sve sposobnosti i darovi itavog ovjeanstva. Istu misao je sa jo manje rijei izrazio Miel Montenj: Svaki ovjek nosi u sebi cjelokupnost ljudskog postojanja. Aspektna raznolikost moe da promakne laicima, premda ih u energetski nabijenim situacijama i oni uoavaju, ali je, pored filozofa, privlaila panju i velikih i pisaca, tako da je umjetniki obra ena: est Linosti kod Lui i Pirandela, Stepski Vuk i njegovo magino kazalite. Dr Dekil i Gospodin Hajd u djelu Roberta Luisa Stivensona, da nabrojim samo neke. ak i Sveti Augustin, opisujui svoju unutranju borbu, otkriva u sebi dva dominantna Aspekta: ivotinjskog ovjeka i Spiritualnog ovjeka.

25 Razumijevanje ovakvih zbivanja u psihoemocionalnim iskustvima je polako sazrijevalo, kako u dinamikoj psihologiji, tako i u alternativnim Neognostikim uenjima. Sajentologija nezaobilaznog Rona Habarda ui da su sva naa nepoeljna ponaanja nekada bila cjelishodna, ali su kasnijim razvojem prevazi ena i pretvorila se u nedostatke i optereenja. Ona su ranije rjeavala neke probleme, da bi se, kada su prevazi ena, sama pretvorila u probleme na viem nivou. Na primjer, plakanje bebe koja je gladna, kojoj je hladno ili lei u vlanim pelenama je na njenom nivou sasvim svrsishodna reakcija na takve situacije. Ali ako to Bie kasnije, na uzrastu od 30 godina, pokuava probleme rjeavati plakanjem, takvo ponaanje se kvalificira kao duevni poremeaj ili bar kao emocionalna nezrelost. Od Habarda su tu ideju preuzeli avangardni sistemi humanistike i alternativne psihologije. Tako je jedna od osnovnih hipoteza Neuro Lingvistikog Programiranja da svako ponaanje ima pozitivnu intenciju. Ono je u danim okolnostima najbolje to Ljudsko Bie moe uiniti. Ali nevolje poinju kada se okolnosti izmjene. Tada se takva ponaanja pretvaraju u konfliktna i samosabotirajua. Me utim, ako ih, kroz lanac sve viih ciljeva, privedemo Najviem moguem Cilju, iza kojeg nema nieg drugog, ona e se integrirati, odnosno doi e do stapanja sa cjelinom Bia. Nastanku Lanane Tehnike doprinijelo je zapaanje da je jednostavnije i efikasnije raditi ne sa cjelinom Ljudskog Bia, ve sa njegovim Dijelovima ili Aspektima. Sebe najee doivljavamo na taj nain, na to nam svakodnevni govor neposredno ukazuje. Neto u meni nije mi dalo mira. kau ljudi. Ili Ta elja me je savladala. to je to u Ljudskom Biu, to ga goni prema piu?, glasi naslov poznate komedije. Narkoman zna da svojim poremeajem srlja u nesreu, ali se pravda da je to jae od njega. Znai postoji jedan Aspekt koji hoe uzimati drogu i drugi ili vie njih koji se tome opiru. Kada on kae. elja za drogom je jaa od mene, on ukazuje na jedan Aspekt svog Bia koji je za njega nerazumljiv i nesvjestan. Dobra vijest je u tome to ovjek moe, kada odbaci krutu i tetnu racionalnost, da opi sa svojim Aspektima namjerno i cjelishodno, u to se brzo uvjerava Praktiar naeg sistema. POLARITETI U ljudskoj misli davno je prisutno uenje o polaritetima. Svijest o tome da ivimo u dvopolnom univerzumu sreemo kod Pitagore, u iranskom Gnosticizmu u uenju o borbi svjetlosti i tame, a moda je dostigla svoj filozofski vrhunac u Taoizmu. Danas je irom svijeta popularan simbol Janga i Jina, koji predstavlja taoistike polaritete aktivno-pasivno ili muko-ensko i mnogi mislioci ga uzimaju kao simbol kozmikih polariteta. Mistine kole i religije ue da postoji samo Jedno i da je mnogolikost ispoljenja u svijetu prividna. Ali u svakodnevnoj realnosti, gdje god ovjek pogleda, nuno uoava da je cjelina razdvojena na dijelove. Svaki od tih dijelova je sa izvjesne toke gledita cjelina, koja dalje moe da se dijeli na svoje sastavne dijelove. U Aspektici Dijelove svega postojeeg tretiramo kao da imaju izvjesnu svijest. To je hologramski odraz cjeline iji su oni Aspekti. Svaki Dio ima u sebi potencijal da se vrati u cjelinu i tenju da to uini u odre enom trenutku, kao to je teio u nekom trenutku da se odjeli od cjeline. Put tog Dijela nazad vodi kroz reintegraciju u cjelinu. Osnovnu podjelu ovog univerzuma ine JESTE i NIJE ili podjela na Ja i Ne Ja. Vi prihvaate jedan dio kao Ja, a to nuno podrazumijeva da sve ostalo, bilo u vama, bilo izvan vas, sainjava ne Ja. Mukarac se identificira sa svojom mukom stranom i istovremeno potiskuje svoju pasivnu ili ensku komponentu. Kod jakih linosti slabosti su duboko potisnute, ali postoje. Upravo postojanje polariteta ini osnovu za ivotne igre. Najjednostavniji metod Spiritualnog razvoja sastoji se, sudei na osnovu sadanjeg znanja koje nam je omoguila Aspektika, u tome da se omogui Aspektima koje doivljavamo kao odvojene i strane da se ponovo integriraju u Ja. Istini za volju i veina drugih sistema procesiranja ini to isto, samo im je potrebno vie vremena: pomau Biu da povrati odvojene dijelove Sebe, izgubljene sposobnosti i zaboravljena iskustva, da bi moglo da u veoj mjeri bude ono to zaista jeste. U nekim procesima ovjek sebe moe tretirati kao Dio, to u apsolutnom smislu nije istina, ali je u tim procesima korisno. No, mnogo je djelotvornije ako na sebe gleda kao na cjelinu u potrazi za svojim otcjepljenim Aspektima. Kao to je odavno uoeno i to sam vie puta naglaavao u svojim tekstovima, rije religija potie od re-ligere ili re-ligare, to znai ponovo spojiti. Stoga moemo rei da Praktiar Aspektike, kao i slinih sistema sa istim ciljem, jeste istinski religiozan ovjek, koji upranjava religiju u pravom smislu rijei. U veini Neognostikih procesa Dijelove na koje se usmjeravamo moemo podijeliti u dvije glavne grupe: 1. Prvu ine nai eljeni Aspekti, odnosno svojstva, sposobnosti i vrline koje smo nekada imali, pa smo ih kroz neko iskustvo neprijatno ili traumatsko iskustvo izgubili. 2. U drugu spadaju neeljeni Aspekti koji su u nama, kojih bismo htjeli da se oslobodimo, odnosno da ih reintegriramo. Na prvu grupu primjenjujemo (naravno, pored ostalih) Proces poznat kao Povratak Due, a na drugu Aspektni Proces. Razumijevanje razliitih naina na koji cjeline i dijelovi mogu postojati i da se mijenjaju daje polaznu osnovu za razumijevanje tehnologije procesiranja.

26 Postojanje i djelanje u ovom svetu moe da se prikae kao igranje igara razliite sloenosti. Da bismo imali igru mi moramo imati polaritete. Bez njih igre nema! Polariteti se stvaraju polarizacijom ili dijeljenjem neeg to je cijelo. Igra traje sve dok polariteti postoje. Igra poinje polarizacijom, a zavrava se integracijom. Kada se jedna igra zavri, druga mora da zapone, inae e osoba zapasti u stanje apatije i besmisla. Razdvojenim polaritetima moemo dati razliite nazive: dobro-zlo, aktivno-pasivno, lijepo-runo itd., ali nai sudovi zavise u potpunosti od toke gledita i ako bismo vrili procjenu sa potpuno neutralnog stajalita, ne bismo bili u stanju da dajemo vrijednosne sudove, nijedan od polariteta ne bi nam izgledao vrijedniji od drugog. Upravo to se doga a kada, idui uz Ciljni Lanac, stupimo u Dinamiku Prazninu i potom ozraeni njom, kao sutinskim svojstvom svoga Bia, ponemo da se sputamo nazad od jednog do drugog cilja: oni se ili usuglaavaju sa Prazninom ili se rastau i gube u njoj ili izgledaju besmisleni. Igru moete okonati samo kada rastvorite i integrirate suprotnosti, odnosno polaritete. Nijedan polaritet nikada ne moe imati potpunu i konanu pobjedu. Ma koliko bila duga serija pobjeda jedne strane, druga strana nee nestati iz egzistencije. To je nemogue, jer jedan polaritet stvara drugi samim svojim razvojem. Jedan test inteligencije moe da nam baci malo vie svjetla na sutinu polariteta. To je ozbiljan test, nije ala, i ima sasvim odre eno rjeenje, premda je ono u prilinoj mjeri zasieno faktorom znanja. Evo kako glasi. Lovac je krenuo iz svog logora i iao ravno na jug tono 3 kilometra. Skrenuo je pod pravim uglom i iao na istok tono 3 kilometra. Tu je ubio medvjeda. Budui da nije mogao sam da ga nosi, vratio se, pod pravim uglom, tono 3 kilometra na sjever do svog logora, da bi pozvao svoje drugove da mu pomognu. Postavlja se pitanje: Koje boje je medvjed? Ako vas zanima, moete probati rijeiti ovaj test. Me utim, bez obzira da li ga rijeili ili ne, on nam mnogo govori o polaritetima. Rjeenje testa je ovo: Medvjed je bijele boje! Bijeli medvjedi ive samo na sjevernoj hemisferi, na junoj ih nema. Lovac i njegovi drugovi imali su logor tono na sjevernom polu. Jedina toka na zemljinoj kugli, sa koje je mogue ii 3 kilometra na jug, pa pod pravim uglom 3 kilometra na istok i nazad pod pravim uglom 3 kilometra na sjever, jeste sjeverni pol. Na svakoj drugoj toki to bi bilo nemogue. Sjever kao strana svijeta je relacioni pojam. On ne moe da postoji bez juga. Ako uzmemo sjever kao polaritet koji elimo da razvijemo da bismo uklonili drugi polaritet iz egzistencije, moramo da se kreemo sve dalje na sjever. Kada, kreui se sve dalje na sjever, stignemo do najsjevernije toke na kugli zemaljskoj, a to je sam sjeverni pol, tada, kuda god da krenemo-idemo na jug! Bilo u kome pravcu da nastavimo kretanje, ono se neizbjeno pretvara u kretanje na jug! O nunom me uodnosu polariteta govore i mnoge izreke. Najmranije je prije svitanja! Kada je tama tokom noi dola do svog vrhunca, javlja se svjetlost, oznaavajui da poinje dan. Kada hoemo da u emo najdublje u umu, moemo to samo do njene sredine. Ako nastavimo jo dalje, mi poinjemo izlaziti iz nje. Stvarajui neto poeljno i pozitivno, Ljudsko Bie istovremeno stvara neto negativno. To se doga a na nesvjesnom nivou i za individuu ostaje neprimjeeno. O tome govore mnogi znalci. Ne moemo imati i slijediti Mesiju Svjetlosti, a da se odmah u naoj svijesti ne javi misao o Antikristu ili Velikom Majstoru Tame. Postoje An eli i postoje demoni. Suvremeni Neognosti izraavaju to posebnom terminologijom: Kada stvori bilo koju intenciju, Bie istovremeno stvara suprotnu ili kontraintenciju. on Morton, suvremeni prorok i ufolog pie: Uz svaku intenciju koju stvaramo u naim ivotima mi stvaramo i kontraintenciju, koja mora biti savladana. to je vee dobro koje elimo ostvariti, to je vee zlo koje moramo savladati da bismo ostvarili svoj cilj. Sve je u ravnotei. Pozitivno stvara negativno, Jang stvara Jin, bijelo stvara crno. O polaritetima govori i Ralf Valdo Emerson, poznati filozof iz prolog stoljea, nazivajui polaritetna ispoljenja Zakonom kompenzacije. A Njego je taj zakon ljudskog Bia izrazio pjesnikim rijeima: au meda jo nitko ne popi, to, je aom ui ne zagri. aa meda ite au ui, Smijeane najlake se piju. Igra polariteta je najoiglednija upravo u vjeitoj borbi dobra i zla. Dobro nikada ne moe da u potpunosti iskorijeni zlo, niti je mogu suprotan ishod. Pretjerano dobro prelazi u slabost, a ona je zlo. O tome govori izreka: Predobar nedobar! Nemogue je postojanje samo dobra, kao to pokazuje poznat primjer iz Zena o aplauzu jednom rukom. Jedan polaritet ima smisla samo uz prisustvo drugog. Jedina mogunost okonanja igre polariteta dobro-zlo jeste neutralizacija ili mirenje jednog sa drugim, a to u praksi znai da zlo treba da postane u veoj mjeri dobro, a dobro da postane u veoj mjeri zlo. Tada nijedno ne postoji vie kao takvo, a Ljudsko Bie je nauilo jednu novu lekciju. Iz postojanja polariteta proishodi aksioma, koju treba drati na umu u primjeni Aspektike: Ako se Bie usredsredi samo na jedan nain postojanja, jedan polaritet egzistencije, ono automatski stvara suprotan nain postojanja, suprotan polaritet. Ukoliko Bie ne preuzme odgovornost za obje strane koje

27 je stvorilo, ono e izazvati nepoeljno stanje igre, koja je zapoela im je dolo do stvaranja polariteta. Rjeenje ovakvog problema je u tome da se obuhvate obje strane i da se one integriraju u cjelinu Bia. Zato u veini sluajeva kada primijenimo Aspektni Proces na jedan svoj Aspekt, odmah traimo njemu suprotan Aspekt da bismo i njega integrirali, premda on u tom trenutku ne mora da bude restimuliran i aktivan. To je pristup u kome postoje dva protustavljena Aspekta i Bie kao Praznina koje predstavlja ravnotenu toku u odnosu na oba ta Aspekta. Drugi pristup je ovaj. Ako Klijent ima neko nepoeljno ponaanje ili stanje, odnosno nepoeljan Aspekt, to znai da postoji Dio njega koji se tako ispoljava, koji to ini, i Dio njega koji to ne ini. Neeljeni Aspekt istrajava zato to nije bio izmiren i neutraliziran sa suprotnim Aspektom. U trenutku kada Klijent primijeti da ima nepoeljno ponaanje, on je ve u izvjesnoj mjeri izvrio razdvajanje. Dio njega koji smatra to ponaanje kao nepoeljno nije isti Dio koji to ponaanje ispoljava. Mnogi psihoterapeutski sistemi koji pokuavaju da rijee ljudske probleme trpe neuspjehe upravo zbog nepoznavanja odnosa polariteta. A suvremeni sistemi koji posjeduju to znanje ulau najvee napore da suprotnu intenciju, koja automatski biva stvorena, eliminiraju i tako okonaju neku nepoeljnu igra. Kako da postupite, u primjeni Aspektike, budui da imate znanje o postojanju i odnosu polariteta? Kada imate jednostavan problem, na primjer, kada se iznervirate jer ste izgubili neku stvar do koje vam je stalo, integrirajte taj Aspekt ljutnje ne traei njen polaritet. Ali kod svake trajnije nepoeljne tendencije ili ponaanja koje vam stvara problem treba da na ete suprotni polaritet i da i njega integrirate, premda moe da vam se uini da je to nepotrebno. Ukoliko se vi jako nervirate kada god neto izgubite i to stanje vam truje ivot dugo vremena, onda treba da uradite Aspektni Proces i sa odgovarajuim polaritetom. To, u vaem sluaju moe da bude radovanje kada neto na ete ili kada neto dobijete; to moe da bude i osjeanje filozofskog mira koji ste osjetili u nekim situacijama kada ste neto izgubili itd. Polaritete jedino vi odre ujete na osnovu svog iskustva, premda postoje neki ope prihvaeni. Ako sada pomislite, Zato bih ja uklanjao osjeanje filozofskog mira, koje sam osjetio dva-tri puta u ivotu kada sam neto izgubio? Ja hou razviti takvo osjeanje, znajte da ga vi integracijom putem Aspektnog Procesa neete izgubiti. Vi ete ga integrirati, a to znai da ete biti u stanju da taj oblik ponaanja ispoljite po volji. Integracija polariteta vam daje slobodu izbora: vi moete da budete iznervirani, ako to hoete! Vi tako er moete da budete smireni, ako to hoete. Vi jednostavno imate slobodu izbora, slobodu ZA neko ponaanje i slobodu da budete BEZ takvog ponaanja. Slobodu u Aspektici definiramo kao sposobnost da se po volji zauzimaju toke gledita i da se iz njih imaju iskustva. Obratite panju na slijedee. Va problem, iznerviranost kada neto vrijedno izgubite, potie, stvoren je i stalno se iznova stvara iz suprotnog polariteta: zato to se radujete kada neto na ete ili dobijete! Kada biste bili sasvim ravnoduni kada neto dobijete ili na ete, vi biste bili i sasvim ravnoduni kada neto izgubite! Problem ovjeka koji se nelagodno osjea u drutvu nepoznatih osoba postoji zato to je nekada pretrpio ponienje u takvom odnosu, ali prvenstveno zato to on eli odnose i kontakt sa drugim ljudima! Da taj ovjek ne osjea tenju za kontaktom sa drugim Ljudskim Biima, ne bi se osjeao nelagodno, ve bi mu bilo svejedno. Kada uradi oba polariteta - nelagodnost u drutvu nepoznatih ljudi i tenju da bude sa njima (ili tenju da bude voljen od drugih ili tenju da bude prihvaen od ljudi i dr.), on e moi birati kako e se osjeati u drutvu nepoznatih ljudi. Prije toga on je morao da se osjea nelagodno! Veoma est nepoeljni Aspekt je strah od autoriteta. On je svakako izazvan neprijatnim iskustvima koje je osoba imala sa autoritetima, poevi od roditelja, pa nadalje, ali on ne bi istrajavao kada ta osoba ne bi eljela da bude prihvaena od autoriteta kao ravnopravna, simpatina ili voljena. Neki Aspekti su sloeniji od drugih. Aspekt Biti bijesan moe da ima vie identiteta u svojoj osnovi: ostavljenog ljubavnika, otputenog slubenika, gubitnika na kartama, osobu koju supruga prekida dok govori i slinih. Za taj Aspekt mogu da se zakae lanci slinih doga aja u kojima je osoba doivjela ljutnju. U Aspektici nas ne interesira struktura Aspekta ljutnje. Mi uzimamo jedan njegov vid, nekoliko opih situacija u kojima se javio taj Aspekt i jednu konkretnu u kojoj je dolo do njegovog ispoljenja, pa ga Aspektnim Procesom dovodimo do Najvieg Cilja. Ako postoji njemu suprotan Aspekt, koji se protivi njegovom dosezanju Najvieg Cilja, Aspektni Proces primjenjujemo i na njega. Kada se kasnije opet javi ljutnja, radimo sa novim Aspektom koji se tako izraava itd. Razlog zbog kojeg pripisujemo ljutnju Aspektu, a ne osobi, jeste u tome to na taj nain uspostavljamo diferencijaciju i omoguavamo rad sa Aspektnim Procesom. Ako ne bismo naglasili da se to Aspekt izraava ljutnjom, Klijent bi mogao da insistira na svom pravu da bude ljut, jer je bio provociran, da tvrdi da on i jeste ljut, jer ga brani drug uvijek iznova nervira, a ne da se u njemu javlja ljutnja kao Aspekt itd. Posljedica takvog stava bila bi nemogunost da se Aspekt integrira. Jedan moj Klijent mi je, poslije uspjenog izvedenog Aspektnog Procesa, rekao: Ovo je sada u redu, ali imam kritike misli o tome to e se desiti poslije nekog vremena. Na moje ukazivanje da se to javlja opozicioni Aspekt, kritinost, koji e skoro sigurno potkopati uspjeh ura enog procesa, tako da je neophodno uraditi Aspektni Proces i sa njim, odgovorio mi je: Kritinost nije moj Aspekt. Ja sam kao osoba kritian. Bilo je jasno da se on identificirao sa tim Aspektom i da nije mogao da radi Aspektni Proces, jer se on radi na odijeljene Aspekte. Filozofska osnova Aspektnog Procesa je u injenici da se neto to je bilo cjelina razdvojilo u dva Dijela ili Aspekta koji predstavljaju suprotstavljene polaritete. Taj rascjep stvara stanje igre izme u polariteta.

28 Cilj Aspektnog Procesa je da reintegrira ta dva Dijela u cjelinu. Nijedan od ta dva Aspekta nije cijeli, niti savren, iako, tokom procesa, kao jedan od polariteta moemo da tretiramo cjelinu Bia. Klijent najee doivljava da je jedan Aspekt u potpunosti nepoeljan i eli da ga se oslobodi, odnosno da ga reintegrira u cjelinu, osjeajui da je ta cjelina njegovo istinsko Jastvo. Upravo je odijeljenost jedan od razloga zato on ima problem sa tim Aspektom. Problem e istrajavati sve dok ga ne reintegrira tamo odakle se nekada izdvojio, a to je cjelina Bia. Obratite panju na to da proces reintegracije Aspekta zapoinje sa prvim ciljem na Ciljnom Lancu i da je reintegracija sve potpunija kako se kreemo uz Lanac sve viih ciljeva. Kada je prvi cilj osvijeten, dolazi do djelomine reintegracije i smanjivanja tenzije, pa ako bismo tu prekinuti proces, Klijent bi se neko vrijeme osjeao kao da je problem rijeen i tenzija bi djelomino splasnula. Ali bi se problem iznova javio u drugoj formi, a sa njim i tenzija, premda bi bila neto slabija od prvobitne, jer Najvii Cilj nije ostvaren i reintegracija nije potpuna. Uskoro poinje nova igra uspostavljena izme u trenutnog stanja u kome se ovjek nalazi i cilja koji se pred njim ukazuje i kojeg do tada nije bio svjestan. Kada teoriju igre prihvatimo kao osnovu naeg rada, uoavamo da su polariteti bitni elementi u nastanku igre i u isto vrijeme glavni mehanizam stvaranja poremeaja i nepoeljnih stanja sa jedne strane i poeljnih igara sa druge. Postoje etiri glavna naina kako nastaju polariteti i sa njima igra. U prvom, osoba razdvaja svoj identitet i intenciju od nekog poeljnog cilja. Ona se s vremena na vrijeme osjea ucjelovljenom i potpunom. Iz te cjelovitosti osoba u jednom trenutku izdvaja neko stanje, kvalitetu, objekt ili okolnost koje eli stvoriti, staviti pod kontrolu ili imati. To je jedan pol. Drugi pol ini Ja koje eli taj ishod ili to stanje, Ja koje se jedno vrijeme osjealo cjelovitim, ali se vie tako ne osjea. Interakcija koja se uspostavlja izme u ta dva pola stvara tenziju i formira igru. U drugom sluaju polariteti nastaju kada je osoba kao cjelina izloena negativnom spoljanjem djelovanju koje stvara kod nje neprijatno iskustvo. Ona se opire tom iskustvu tako to istura jedan svoj Dio ili Aspekt kao energetsku branu koja dri distancu prema tom iskustvu! Otpor se sastoji iz napora da porekne postojanje iskustva koje osoba nije voljna da doivi. Napor i energija ulau se u odranje distance izme u sebe i nepoeljnog iskustva. Me utim, otpor vezuje panju, a to znai energiju individue, i tako odrava u postojanju Aspekt na koji je otpor usmjeren. U prvom sluaju cilj Bia je da IMA neto. U drugom sluaju cilj Bia je da NEMA neto, tonije reeno da sprijei doivljaj nekog iskustva. Trei nain na koji dolazi do polarizacije Aspekata jeste postojanje prevazi enih oblika ponaanja. Na odre enom nivou razvoja jedan oblik ponaanja je bio primjeren, ali na viem stupnju razvoja vie nije. Tada postoji nepoeljan Aspekt, koji se ispoljava kao problem. Na primjer, u ranim fazama razvoja zavisnost djeteta od roditelja je logina i primjerena, jer mu omoguava zatitu, sigurnost i razvoj. Ali ako je odrastao ovjek zavisan od svojih roditelja, to jeste problem i zavisnost jeste Aspekt na koji treba primijeniti Aspektiku. etvrti nain na koji dolazi do polarizacije i nastanka Aspekata jeste opiranje unutranjim iskustvima kada ovjek ne saopava vjerno ono to je u njemu, ve neto drugo. Na primjer, ovjeka vrije a neiji stav prema njemu i umjesto da to iskomunicira, on saopava neto drugo - da je ta osoba u pravu, da je razume ili, pak uti, odnosno prekida komunikaciju. I u ovom sluaju osoba podie energetsku branu izme u sebe i svog iskustva, samo sada ta brana spreava komunikacija prema spoljanjem svijetu. Ako u formuli stvaranja Biti-initi-Imati razdvojimo Biti od Imati, tada stvaramo initi kao fazu kroz koju moramo proi da bismo dosegli Imati. Ukoliko su barijere koje odvajaju Bie od cilja priblino jednake slobodi izbora koje Bie ima, tako da omoguavaju da se kroz ulaganje napora ostvari cilj, igra tee optimalno. Nevolje poinju u dva sluaja. Kada osoba poinje igru u kojoj je cilj ili suvie lako ostvariti, pa postaje ravnoduna i apatina ili ako je cilj nemogue ostvariti i tada postaje osujeena i nezadovoljna. U drugom sluaju ovjek poinje nove igre, a da prethodne nije dovrio, a to znai da nije postigao njihove ciljeve ili, pak, nije svojevoljno od njih odustao. Podatke o poeljnom i nepoeljnom stanju igre ponavljam zato to izlaganje materijala Aspektike moe da zavede na pogrean zakljuak da su Aspekti naeg Bia neto loe u apsolutnom smislu. Oni to nisu. U ivotu koji vodimo integracija Aspekata se smjenjuje sa njihovom polarizacijom. Da li emo se odluiti za integraciju ili polarizaciju zavisi od situacije u kojoj se nalazimo i kakvu igru elimo. Na primjer, kada god hoemo ostvariti neki poeljan cilj, mi uspostavljamo polarizaciju izme u tog cilja i svog trenutnog stanja. U periodima i situacijama kada u naem ivotu ima premalo aktivnosti, vlada apatija i besmisao jer nema ciljeva kojima bi teili, nama je potrebno vie polarizacije, da bismo stvorili potrebnu tenziju za aktivnost i tako izali iz apatije. To se na najbolji nain postie kada postavimo vee i znaajnije ciljeve ili kada se usmjerimo na ciljeve koji su u ostvarivi u daljoj budunosti. Sa druge strane, ako imamo nepoeljnu vrstu energije, tj. emocionalni naboj u nekoj oblasti, koji izaziva negativne emocije i nepoeljna stanja, ako se osjeamo podijeljeni i necjeloviti, treba da se oslobodimo polariteta i izvrimo integraciju. Vano je zapamtiti, to ponovo istiem, da se ne moemo osloboditi polariteta odbacivanjem, potiskivanjem, guenjem, pobjedom, kontrolom nepoeljnog Aspekta, ve samo njegovom integracijom u cjelinu Bia, tako da me u njima vie ne postoji razlika u potencijalu i u vezi sa njom tenzija.

29 ENERGETSKI FENOMENI ASPEKTNOG PROCESA Rad sa Lananom Tehnikom otkriva nam energetske pojave koje su i ranije bile uoene kod psiholokih i Spiritualnih procesa, ali su ovdje naglaene zbog toga to se najvei dio vremena radi sa polaritetima. Pri tome jedan Aspekt linosti predstavlja jedan polaritet, a drugi Aspekt drugi, suprotni, ili ulogu drugog pola ima preostala cjelina linosti koja se za neko vrijeme sa njim identificira. Na ovome mjestu izloiti u izvjesne iskustvene injenice koje djeluju kao aksiome, odnosno oigledne istine. Svaka polarizacija jedne stvari, pojave ili Bia na suprotstavljene polaritete stvara u njima potencijalnu energiju koja tei da se izjednai. Ako do e do pribliavanja polova jednog drugom, ta potencijalna energija prelazi u kinetiku. Kada se polariteti spoje i na taj nain neutraliziraju, dolazi do nove ravnotee, a kinetika energija se osloba a u vidu toplotne ili emocionalne energije ili, pak, kao tendencija ka aktivnosti i moe se upotrijebiti za obavljanje korisnih psihikih funkcija. Kada se dva ili vie elemenata uzajamno priblie, energija se osloba a. U kontekstu Lanane Tehnike znaajno je uoiti slijedee: kako se proces pribliavanja nastavlja i elementi u sistemu prilaze jedni drugima, osloba ajui pri tome sve veu koliinu energije, oni se ne raspore uju sluajno i kaotino, ve sintropino, stvarajui nove sinteze, u kojima je mogue primijetiti potpuniju harmoniju, bolje funkcioniranje i veu ljepotu. Taj proces je oigledan u drutvenim grupama. Kada nekoliko pojedinaca formira skladnu grupu, pribliavajui se u psiholokom smislu jedni drugima, osloba a se velika energija koja moe da se preusmjeri u korisne ciljeve. Aspekt ima svoj prvi cilj, koji u tom trenutku izgleda jedini i konani. Kada se taj cilj realizira, ostvarena je sinteza, blokirana energija se osloba a i cjelina Bia funkcionira na viem i skladnijem nivou. Iza prvog postoji drugi cilj, ali dok prvi cilj ne realiziramo u svijesti nismo u stanju da vidimo slijedei prikriveni cilj, jer se prvi cilj isprijeio izme u nas kao neprozirna barijera. Kada u potpunosti u emo u iskustvo ostvarenog prvog cilja (premda se realizacija postie samo u svijesti) i do emo do njegove krajnje granice, tek tada, a ne prije tog trenutka, postaje mogue sagledati slijedei, vii cilj. Ulazei u potpunosti u iskustvo prvog cilja, mi ga iscrpljujemo, kao da smo pokrili itavu povrinu njegovog polja i tako stigli do krajnje toke njegovog vidokruga, sa koje moemo da jasno vidimo slijedei cilj. Kada se on ostvari, osloba a se vezana energija i dolazi do nove, vie sinteze, do vieg uskla enja elemenata ili Aspekata Bia i ekspanzije njegove svijesti u do tada nesvjesne oblasti. Ono kao cjelina bolje funkcionira, razvija se i pomjera se na vii nivo. Sada je u stanju da sagleda slijedei cilj i da se na njega usmjeri, i tako... sve do konanog cilja, koji je Praznina. Tada se konano itava ciljna struktura raspada, sva se energija osloba a, do tada polarizirani Aspekt konano biva integriran u cjelini Bia i ono poinje funkcionirati na evolutivno viem, skladnijem i efikasnijem nivou. Me utim, saznanje da je, u konanoj viziji, svaki na Aspekt, od masivnih struktura kao to su podlinosti, do siunih tenji i trenutnih impulsa, usmjeren na Najvii Cilj, ne znai da ovjek moe da ga neposredno dosegne, pri emu bi preskoio posredne ciljeve koji do njega vode. To je nemogue, kao to ovjek koji teorijski zna da iza linije horizonta postoje jo nevi ene teritorije, ne moe da takvim znanjem sagleda te daleke prostore, ve treba da uloi mnogo napora ako hoe da ih vidi. Da bi dosegao do Najvieg Cilja Klijent mora proi Ciljni Lanac i iscrpiti iskustvo svakog cilja na njemu, premda on to ini ubrzano, putem svjesnog uivljavanja u iskustva ostvarenih ciljeva. Uslijed toga, iako je tehniki postupak izuzetno jednostavan, moramo da ga se precizno i dosljedno pridravamo, inae emo umjesto Najvieg Cilja i integracije Aspekta od koga smo poli doivjeti razoaranje. Za nas je znaajno da nova psihika i Spiritualna sinteza u Biu ne samo da ne zahtijeva energiju izuzev na poetku da bi se proces pokrenuo - ve osloba a energiju koja je do tada bila vezana u niim organizacionim oblicima i stavlja je Biu na raspolaganje, a psiholoka struktura Bia dobiva u skladu i efikasnijem rasporedu komponenata. Kratko reeno, kroz integraciju nekada odvojenih Aspekata u Biu dolazi do nove sinteze na viem nivou. Energija koja se osloba a u kretanju ka vioj psiholokoj i Spiritualnoj sintezi osjea se odmah i sasvim nedvosmisleno kao emocionalni uzlet, ushienje, stanje sree, ponekad kao vrhunsko iskustvo ili kao tenja da se djela, a esto kao kreativni impuls. Kada god takva energija postane dostupna, a naroito ako se to dogodi iznenada ili je oslobo ena u velikim koliinama, ona se moe namjerno kanalizirati i iskoristiti za nastavljanja procesa Spiritualne sinteze i njeno ubrzanje. Ako se to ne uini, ona biva rasprena, pri emu je potencijalna mogunost psiholokog proboja beskorisno protraena ili moe postati inilac koji ometa druge vidove unutranje sinteze u psiholokom polju. Polariteti stvaraju energiju, odnosno energetski tok. Za Lananu Tehniku to je znaajno, jer iz te aksiome slijedi praktian savjet. U prethodnom poglavlju to sam spomenuo, ali sada to naglaavam: Ako hoete stvoriti energiju, odnosno pokrenuti energetski tok, trebate izvriti polarizaciju! Drugi izraz za energetsko stanje izme u dva pola je tenzija, najee uoljiva izme u eljenog cilja i trenutnog stanja (vidi Kreaton). Sa druge strane, (ovaj podatak ponavljam zbog pravilnog razumijevanja), ako imate nepoeljnu energiju, odnosno emocionalni naboj, da biste je eliminirali morate ukloniti polarnost, na primjer izme u jednog svog Aspekta koji hoe neto i nekog drugog koji tei drugom cilju, ili izme u nekog Aspekta i cjeline svog Bia. Oito je da upravo to inimo u Lananoj Tehnici. Metafiziki zakon Poricanja Postojeeg ukazuje da se ne moemo osloboditi nepoeljnog polariteta (na primjer, izme u sebe i nekog svog neprijatnog stanja) tako to emo odbaciti jedan od polova, ve to postiemo njihovom integracijom u cjelinu, tako da me u njima vie ne postoji razlika u potencijalu.

30 Za razumijevanje energetskih zbivanja psiholokih i Spiritualnih procesa znaajno pomae znanje o prirodi igara, strukturama i ciljevima, zato je dobro da prouite materijale objavljene u Kreatonu. im ovjek pone jednu igru, kada god postavi sebi neki cilj, on uspostavlja strukturu polariteta, odnosno dijeli se na dvoje, izme u kojih vlada tenzija: TRENUTNO STANJE BIA

TENZIJA

CILJ

Izme u trenutnog stanja i cilja postoji strukturalna tenzija dokgod se cilj ne ostvari. Kada se cilj ostvari, ciljna struktura se raspada, polaritet nestaje, a sa njom i strukturalna tenzija. Nastaje stanje ravnotee, izjednaenje potencijala izme u dva pola, u stvari oni nestaju, jer kada je cilj ostvaren izjednaeni su trenutno stanje i cilj, razlike nema, nema energetskog toka i nema tenzije. Kreacija ili ispoljenje se doga a kada se jedna stvar, ideja ili Bie podijeli u dvoje, u dvije stvari, ideje ili ispoljenja koje djeluju i reagiraju jedna na drugu. Ta ista kreacija se okonava kada to dvoje bude integrirano, a to znai sjedinjeno ili apsorbirano u jedno. To zbivanje nazivamo diskreacijom ili rastvaranjem. Sjetite se diskreiranja jednostavnih osjeanja u Ekskaliburu. Da bismo diskreirali strah, mi ulazimo u to osjeanje i identificiramo se sa njim, to jest, postajemo jedno sa njim. Da bismo spustili bilo koju stvar ili ideju sa vie ravni na niu, treba da je ralanimo na polarne inioce koji su u ravnotei u njoj - treba da zamislimo suprotne ekstreme u njenom ispoljenju i da ih predstavimo odvojeno, drei istovremeno u svijesti njihovo fundamentalno jedinstvo kada su u ravnotei. Primjer je analiza vode na vodik i kisik. Da biste uzdigli bilo koju stvar ili ideju sa nie ravni na viu, zamislite njenu suprotnost i izmirite taj par suprotnosti u svojoj svijesti. Dvije ideje ili energije moraju se spojiti i stabilizirati dovoljno dugo u tom obliku da bi odgovarale ideji ili energiji vie ravni, koja e privui tu energiju i povui je gore. Diskreacija se doga a u kretanju sa nieg plana egzistencije na vii. Tome nasuprot, kreaciju imamo u sputanju na nii plan sa vieg. Iz toga proishodi praktian zakljuak: Sve to doivljavamo stvoreno je na viem nivou nego to je nivo na kome ga doivljavamo. Spoj ili sinteza dvije suprotstavljene ideje ili entiteta pora a neto novo, treu ideju ili entitet, koji je na viem nivou egzistencije nego obje prethodne. Kada se spoje vodik i kisik daju novu sintezu - vodu. Bilo koje dvije stvari ili ideje koje su prethodno podijeljene radi stvaranja djelovati e i reagirati e jedna na drugu. Isprva e njihovi magnetizmi biti suprotne polarnosti, tako da e potom one eljeti da ponovo postanu jedno. U aktu spajanja one prenose magnetizam i energiju. Kada je njihova energija prenijeta i magnetski polaritet se izjednai, one e odbijati jedna drugu, teei da se udalje i ponovo stvore svoju odvojenu individualnost. I tako dalje. Ta neprekinuta serija igara ini ivot. U ovakvom odnosu, energiju e emitirati ona strana koja je vie ima, a strana sa manjom energijom e je primati. Taj energetski naboj nije statian niti fiksiran, ve zavisi od energetskog napona ili vitalnosti ideje ili stvari. Ono to je vano jeste da energetski tok ide naprijed-nazad kao naizmjenina struja, nikada jednosmjerno. Aksiome stvaranja i rastvaranja i ciklinih promjena vae za sve aspekte egzistencije. Nepoznavanje tih aksioma i naa tenja da sve ostane isto u situaciji izmijenjenih okolnosti dovodi do stagnacije u miljenju, tetno je za nae odnose i usporava nau evoluciju. U procesima diskreiranja mora se drati na umu da priroda i ljudski duh ne podnose vakuum. Oboje imaju tenju da ga popune i ona istrajava dokgod se to ne postigne. Stoga u procesima diskreiranja nepoeljnih stanja na mjestu diskreirane strukture uvijek stvaramo novu, poeljnu (vidi Ekskalibur). U Aspektnom Procesu najee nismo prinu eni da to inimo i to je njegova velika prednost. Zato? Objasniti u sasvim kratko, jer je itaocima koji su proli moj jednodnevni Kurs Aspektike to jasno. Kao osnov za objanjenje posluiti e nam opet Ciklus Ostvarenja Biti-initi-Imati, koji odre uje ponaanje svakog pojedinanog Aspekta, isto kao i cjelovitog Bia. Aspekt je nastao u jednom trenutku odjeljivanjem od cjeline. On, kao i sve to postoji u ovom univerzumu, ima svoj Najvii Cilj, Prazninu. Drugim rijeima, on tei da se vrati u cjelinu iz koje je potekao, iz koje se izdvojio. Njegova evolucija odvija se unutar faze initi. Da bi dospio do svog konanog i Najvieg Cilja, Praznine, Aspekt treba proi kroz niz posrednih ciljeva na Ciljnom Lancu. Ako ga mi diskreiramo prije konanog cilja, rezultat je isti kao da smo u rijeci prije njenog uviranja stvorili prazan prostor. U tom praznom prostoru e se napraviti energetski vir i on e uvui duhovne mase u sebe da bi ispunio prazninu. One e stvoriti novu tvorevinu, koja e najee biti slina prethodnoj. Da bismo to sprijeili, mi na mjestu diskreirane tvorevine (obino problema ili nepoeljnog stanja) stvaramo novu, poeljnu ili pozitivnu tvorevinu. Iz tog razloga sam insistirao da u primjeni Ekskalibura Praktiar kreira svoju novu realnost otprilike u istoj mjeri u kojoj je diskreirao elemente stare. Kod Aspektnog Procesa to je nepotrebno, jer je Aspekt, penjui se Lananom Tehnikom, od jednog do drugog cilja, zavrio svoju normalnu evoluciju tako to se konano spojio sa Najviim Ciljem. Nigdje na njegovom putu uz Ciljni Lanac nije ostavljena praznina koja bi kao energetski vrtlog usisala duhovne mase i tako uzrokovala nastanak neke nove tvorevine koja bi mogla biti nepoeljna. Tako er je znaajno ono to se doga a prilikom povratka niz Ciljni Lanac, kada Praktiar, ozraen

31 Prazninom i svjestan nje kao svoje sutinske prirode, prolazi povratno kroz ciljeve na Lancu, svi negativni i inferiorni ciljevi raspadaju se i nestaju ili izgledaju besmisleni i nestvarni, kao da ih nikada nije ni bilo. A pozitivni i Spiritualno vii ciljevi, koji odraavaju sintezu vieg nivoa, vei sklad, red i ljepotu bivaju doivljeni potpuno uskla eno sa Najviim Ciljem ili sutinski istovjetni sa njim. Praznina ih pojaava ili ih Praktiar doivljava kao jedno sa Njom. Na taj nain vraanjem niz Ciljni Lanac munjevito se vri indirektno i automatsko kreiranje - u subjektivnom univerzumu Praktiara stvaraju se nove sinteze kao psiholoka sidrita vee snage i harmonije i vieg nivoa Spiritualnosti. Premda mi operiramo sa mnotvom Aspekata, njihovo postojanje je iluzorno. Postoji samo Jedno kao realnost. Sve ostalo je iluzija i zato je sve to postoji samo vid ispoljenja Jednog. Podjela neega u dva suprotna polariteta je iluzija koju ovjek prevazilazi u iskustvu Gnoze, a to je spoj sa Istinom, Prazninom, Taom... Sredstva ili naini kojima se to postie namjerno i svjesno jesu razliiti sistemi koji omoguavaju doivljaj Gnoze. U svakodnevnom ivotu to sredstvo je ljubav, jer ona ukida iluzorne granice i podjele. SOLO PROCESIRANJE Kod veine Gnostikih sistema postavlja se pitanje da li je njegove procese mogue raditi individualno? elja da se to ini je razumljiva i odraz je potrebe svjesnog Bia da bude nezavisno od okoline. Kod nekih sistema razvoja to nije mogue i takva nemogunost predstavlja jedan od njihovih nedostatka. Znaajna vrijednost Aspektike je u tome to je mogue i poeljno raditi solo procesiranje. Individualno ili solo procesiranje je aktivnost kojom Praktiar u sebi spaja uloge Voditelja Procesa i Klijenta. Time se ne negira rad sa partnerom ili Procesorom (Voditeljem). Na protiv, rad u dijadi je vrijedniji i efikasniji. Mi ivimo u dvopolnom univerzumu i kada se dvije svijesti ujedine u naporu osvjeivanja nesvjesnih Aspekata i njihovih ciljeva, proces bre i efikasnije tee nego ako to ini pojedinac. To je sluaj kod svih sistema procesiranja. Tako er, istrenirani Voditelj moe, neutralno posmatrajui Klijenta, jer nije sam zaronjen u duboke slojeve duhovnih masa, lake sagledati probleme koji se javljaju i zaobii podvodno stijenje na koje se moe naletjeti tokom procesa Nekada solo Praktiar ima tendenciju da odustane tokom procesa i tada je uloga Voditelja neprocjenjiva. Tako er, rad u dijadi esto daje udvostruen efekt, jer kada se Aspekt integrira kod Klijenta, ista stvar se doga a i kod Voditelja, ukoliko taj njegov Aspekt nije prethodno bio integriran. Ali je solo procesiranje mogue i vrijedno, a tako er ima neke prednosti. Da bi se prakticirao solo proces, moraju se zadovoljiti jednostavni uvjeti. Praktiar treba prethodno proi Jednodnevni Teaj Aspektike pod vodstvom validiranog Majstora Aspektike, jer se na Teaju vri obuka za solo proces, ili da ima iza sebe najmanje 10-15 Aspektnih Procesa ura enih sa obuenim Procesorom ili vrlo iskusnim partnerom. On tako er mora savladati Aspektni Proces sa tehnike strane u tolikoj mjeri da je u stanju da ga radi automatski. On se ne smije prisjeati to treba uiniti u nekom trenutku, kojim rijeima se obraa Aspektu i nikako ne smije pobrkati redoslijed aktivnosti, niti da neku od njih ispusti. ak i ako napravi neku od takvih greaka, on moe postii izvjestan uspjeh, ali e on biti manji od optimalnog. Solo Aspektno procesiranje, kao to sam spomenuo, ima svoje prednosti. Praktiar ne mora plaati honorar za rad Voditelja, moe da radi kada i gdje mu najvie odgovara i moe da se upusti u sopstvena kreativna istraivanja novih mogunosti Aspektike, jer je njen potencijal za dalji razvoj veoma veliki. Aspektni Proces nije opasan, bilo da se radi solo, bilo u dijadi. Ako moe uope da se govori o opasnosti, ona se sastoji u tome da se on, kao i mnogi metodi meditacije, moe izmetnuti u povlaenje od svijeta. Dobro je da se Praktiar, usporedo sa radom na integraciji Aspekata, upusti u trenje sa problemima svakodnevnog ivota. Tek tada e moi da uoi pravu vrijednost ovog sistema. Praktiar e pametno uraditi ako da sebi dovoljno vremena da se izvri varenje i asimilacija novih iskustava. Najefikasnije je ako radi redovno, jednom dnevno ili jednom u nekoliko dana. Ambiciozni poetnici ponekad pretjeruju, pa obave desetak Aspektnih Procesa jedan za drugim. Posljedica takvog pretjerivanja moe da bude javljanje blagog osjeanje nerealnosti i lebdenja. To osjeanje ete lako ukloniti ako 5-10 minuta radite kreativne procese. Oni se sastoje u tome da u svojim mislima neto stvarate: zamiljate, sa uivljavanjem, da zidate kuu, obavljate neki posao, bilo to to bi u realnom ivotu predstavljalo stvaralaki akt. U tehnikom smislu solo proces se radi na isti nain kao sa Voditeljem, jedino to sam Praktiar obavlja oba posla. Osnovna stvar je da uspostavite to potpuniju i jednostavniju komunikaciju sa Aspektom. Ako u tome imate tekoa na poetku, treba da sami ponovo uradite osnovne vjebe komunikacije sa Aspektima. Zatim, bez kritikog procjenjivanja prihvatite PRVI ODGOVOR koji vam do e od Aspekta ili za koji vam se ini da je doao od njega. U takvom postupku ne moete da napravi znaajniju greku. Budui da sve to postoji vodi Najviem Cilju, ako skrenete u izvjesnoj mjeri sa Ciljnog Lanca koji direktno vodi do Konanog Cilja, vaa greka izazvati e malo obilaenje i vrlo brzo ete mu se vratiti. Jer i greke koje napravimo i pogreni ciljevi tee da se spoje sa Najviim. Za svaki odgovor koji dobijete od Aspekta treba da se zahvalite Aspektu, da ga zapiete, a zatim ulazite sa njim u situaciju ostvarenog cilja (ostvarenog u svijesti i osjeanjima). Tada se trudite da ostvaren cilj osjetite to potpunije, da iscrpite njegov kapacitet do krajnjih granica. Potom se, osjeajui se sve vrijeme u situaciji ostvarenog cilja, obraate Aspektu i pitate ga za slijedei cilj. I tako dalje do Najvieg Cilja. Zatim

32 se, sa stanjem Praznine kao sutinskom karakteristikom svoga Bia, vraate niz Ciljni Lanac kroz ciljeve na njemu sve do Aspekta od koga ste poli. Pazite da na kraju Procesa uvijek provjerite da li postoji opozicioni Aspekt (ili Aspekti) koji se suprotstavlja tome da prethodni Aspekt do e do svog Najvieg Cilja i integrira se u cjelinu Bia. Da bi integracija bila potpuna i da se nepoeljno stanje ne bi povratilo, duni ste uraditi Aspektni Proces sa svakim opozicionim Aspektom. Tako er, ukoliko je Aspekt jai ili se ispoljava due vrijeme, potraite njegovu polarnu suprotnost i sa njom uradite Proces. Trebate voditi kratke biljeke o ura enim Procesima. U njih unesite datum, Aspekt sa kojim ste radili, da li je bilo opozicionog Aspekta i svoju procjenu uspjenosti Procesa. LANANA TEHNIKA I HIJERARHIJA IDEJA Kretanja procesa miljenja moemo arbitrarno razgraniiti na horizontalno i vertikalno kretanje. U kontekstu Aspektike horizontalno nas ne interesira. Ljudi na taj nain misle itavog ivota i malo to vrijedno postiu. U Aspektici imamo vertikalno usmjerenje misaonih procesa koji se kreu kroz veliki raspon nivoa od specifinih do apstraktnih ideja. Svaka ideja, osim to ima razliit sadraj, razlikuje se od drugih po svojoj specifinosti (konkretnosti) ili apstraktnosti (openitosti). Nazvati emo kretanje od specifinog ka apstraktnom apstrakcijom, a kretanje od apstraktnog ka specifinom ili konkretnom konkretizacijom. Nas ovdje interesira hijerarhija ideja kao osnova Lanane Tehnike. Ako izdvojite bilo koju ideju u univerzumu, u odnosu na nju moete nai drugu ideju, ili konkretniju ili apstraktniju. Izuzetak je ideja Apsoluta ili Praznine kao ekstrem na apstraktnoj strani. Kada, tokom Aspektnog Procesa do ete do nje, vi nedvosmisleno uvi ate i saopavate da nema nieg vieg. Ako po emo od ideje televizora i hoemo da postanemo specifiniji, tj. da vrimo konkretizaciju televizora, moramo da govorimo o vrstama ili kategorijama televizora ih o njegovim dijelovima, koji svi spadaju pod opiju ideju televizora. U tom procesu moemo da mislimo ili govorimo o Toibi, Sanjo, Filipsu, Telefunkenu i slinim markama televizora itd, odnosno o bilo kojoj vrsti ili kategoriji televizora. Ako hoemo da nastavimo sa procesom konkretizacije na jednom tipu televizora, na primjer na televizoru Sanjo, misliti emo o crnobijelim Sanjo televizorima i kolor Sanjo televizorima. Ukoliko nastavimo sa procesom konkretizacije na kolor Sanjo televizoru, misliti emo o portabl televizoru, kunom i restorantskom itd. Obratite panju da u kretanju nanie svaki nivo postaje sve specifiniji, sve konkretniji, a da je broj jedinica ili primjeraka u svakoj kategoriji sve manji. Ima manje Sanjo televizora nego televizora uope, manji je broj Sanjo portabl televizora nego svih Sanjo tipova itd. Moemo vriti proces konkretizacije na drugi nain, tako to emo govoriti o sve manjim dijelovima jedne cjeline. Ako se vratimo na ideju televizora i izvrimo ovakvu konkretizaciju, sada emo da mislimo o ekranu, programatoru, tranzistorima, kutiji... Dalje, vrei konkretizaciju na programatoru, doi emo do dugmadi programatora, elektrinih veza, prekidaa, osiguraa itd. Dalje, postoje dijelovi osiguraa koji su manji od osiguraa kao cjeline itd. Na taj nain, u konkretizaciji mi mislimo o manjim dijelovima veih dijelova. Da sada pogledamo proces uopavanja na televizorima, u kome emo se kretati ka sve opijim ili apstraktnijim idejama. Da bismo otkrili ideju koja je apstraktnija ili opija od ideje televizora, trebamo postaviti sebi pitanje: Kojem cilju slui televizor? Ili to mu je cilj? Naravno, on je sredstvo za irenje informacija, odnosno cilj mu je informiranje. Znai dolazimo do ideje informiranja. Sa li primjeujete da je ideja informiranja ira i obuhvatnija od ideje televizora? U nju spadaju i informiranje preko radija, novina, knjiga, usmene informacije itd. Ideju televizora moete staviti u ideju informiranja, jer je ideja televizora ua od ideje informiranja. Da nastavimo sa uopavanjem. to je cilj informiranja? Znanje I dalje, da biste mogli stjecati znanje mora postojati svijet - materijalni, socijalni i duhovni - o kome stjeete znanje, jer je znanje sticanje informacija o svijetu. Svijet je apstraktnija ideja od znanja, jer o nekim dijelovima svijeta moete u ovom trenutku dobiti znanje, a o nekima ne. Dalje, postoje Bia koja ele znanje i koja ga ne ele ili su neutralna u tom pogledu. Daljim uopavanjem doi emo do ideje postojanja. To je jo apstraktniji pojam od pojma svijeta, ili via ideja, jer moda postoji i onaj svijet. Postojanje sadri u sebi prostor, materiju, energiju i vrijeme, sve svjetove koji su ikada postojali i koji e postojati i kada ovaj isezne. Moemo se upitati zato uope razmiljamo o hijerarhiji ideja? Zato to mi najvei dio vremena provodimo komunicirajui, bilo sa drugim ljudima, bilo sa svojim Aspektima, a jedan od problema koji se javljaju u komunikaciji je taj to ljudi esto u svojoj komunikaciji propuste da konkretno definiraju odre eni Aspekt i da izvre proces uopavanja. Moe se javiti pitanje, A kakva je korist od uopavanja? U procesu komuniciranja i u procesu procjenjivanja vanosti informacije veoma vrijedna je procedura provjeravanja vie ili apstraktnije ideje. Tome nam slui pitanje U kome cilju? ili to je cilj toga? U svakoj organizaciji koja valjano i djelotvorno funkcionira cilj manje strukture jeste da slui veu strukturu. Svrha bilo kojeg dijela je da slui cjelini, bilo da se radi o fizikoj strukturi, socijalnoj grupi ili psihi individue. Slino tome, svrha bilo koje klase, kategorije ili dijela organizacije ili organizma jeste da slui klasu, kategoriju ili dio organizacije ili organizma koji je neposredno iznad njega. Na primjer, svrha kotaa je

33 da slue automobilu. Oni mu slue tako to mu omoguavaju da se kree sa mjesta na mjesto. Svrha volana je da omogui automobilu da mijenja pravac u kretanju itd. Svrha nekog tjelesnog organa je da slui tijelu, svrha pojedinih crta linosti je da slui cjelini linosti itd. Ali se s vremena na vrijeme u organizmu, organizaciji ili psihi doga a da njihovi dijelovi zaborave ciljeve vieg reda i poinju da slue sopstvenim ciljevima, koji nekada nisu i ciljevi vee cjeline. Oni kao da stiu poseban ivot. Kada imamo posla sa bilo kojom strukturom, bilo da je to grupa ljudi ili psiha individue, treba drati na umu da je evolutivni cilj ili svrha svakog manjeg dijela te strukture da slui vei dio strukture. Hijerarhiju ideja sreemo kod mnogih filozofskih i mistinih sistema. Na primjer, Plotin koji je razvio Platonovo uenje i stvorio Neoplatonizam, ui da se iz Najvieg, koji je Jedno, procesom emanacije ili radijacije stvaraju nii nivoi egzistencije. Prva emanacija je Nus ili Duh, iz kojeg proishodi Svjetska dua koja je veza izme u ulnog svijeta i nadulnih svjetova, a potom daljom emanacijom razvijaju se sve nii oblici. Postoji hijerarhija stupnjeva kojima se Ljudsko Bie vraa u Jedno obratnim putem. Nuno je prvo se proistiti, a proiavanje se svodi na osloba anje Due od tjelesnih veza i prakticiranje glavnih vrlina. Na drugom nivou Dua se uzdie iznad ulne percepcije do Nusa kroz kontemplaciju. Trei stupanj, koji je neizreciv, vodi do spoja sa Nusom. Konano, uzdizanje se zavrava ekstatikim spajanjem sa Jednim. Jedno kod Plotina predstavlja bezmalo savrenu paralelu Brami u hinduizmu i Statiku u Sajentologiji, Sunjati u klasinom budizmu, Zenu, anu i Praznini u Aspektici. Ono je izvan realnosti i izvan ljudske linosti. Plotin pie o Jednom: Jedno je prije Ono nego On... Sa Jednim su sve stvari povezane i njemu tei itava egzistencija... Ono je bez elja, dovoljno samo sebi, izvan misli, izvan definicija, izvan shvaanja i realnosti. Povratni put Due ide obrnutim smjerom sve do Jednog, Najvieg. U Kabali model Drveta ivota slui za prikaz hijerarhijske strukture univerzuma, a tako er za mentalnu operaciju poznatu pod imenom uspinjanje na planove, u kojoj se Praktiar kree od najkonkretnijeg nivoa, ovozemaljskog, koji predstavlja Sefirot Malkut, do najapstraktnijeg, iji je simbol Keter. Iza Ketera nalazi se Ain ili Nitavilo. Obratnim smjerom tee proces sputanja od najapstraktnije ideje Nitavila do najkonkretnijeg ispoljenja od kojeg smo poli. Hijerarhije idejnih nivoa koristi tako er Alister Kroli kao objanjenje zato efikasna magija mora biti bijela. Ritualna magija nema moi, kae Kroli, ukoliko operator ne prizove kozmike sile, odnosno Kozmiku Inteligenciju koja vladar sferom pod koju spada cilj magijske operacije. Postoji hijerarhija tih Inteligencija, od najniih elementarnih sila do Svemogueg Boga. Da bi ga odgovarajua Inteligencija sluala, operator mora prizvati njoj nadre enu Inteligenciju. Ali, i od nje postoji superiornija, tako da je u slijedeoj operaciji prinu en prizvati i nju. Pri tome, kako se operator penje u hijerarhiji, Kozmike Inteligencije su u moralnom i Spiritualnom smislu sve savrenije. Pri vrhu hijerarhije jesu sile Pravde, Dobra i Svjetlosti. Da bi njih prizvao, operator mora da se usmjeri na Inteligenciju koja je i u odnosu na njih superiorna, a to je Apsolut, iznad koga nema nieg. Stoga se najvia i najefikasnija magija pretvara u Teurgiju, odnosno direktno obraanje Apsolutnom Boanstvu. U Kreatonu sam naveo Habardovu strukturu dinamizama po kojima ljudsko Bie preivljava u ovom univerzumu. Tih osam dinamizama su hijerarhijski strukturirani od najkonkretnijeg - samoodranja - do najapstraktnijeg, a to je postojanje i preivljavanje kroz Apsolut i Beskonanost. Drugi dinamizam je oito apstraktniji od prvog, jer porodica ukljuuje pored pojedinca i branog druga, djecu, roditelje i ostale srodnike. Na taj nain drugi dinamizam je obuhvatniji i apstraktniji od prvog. Socijalne grupe, kao to su pripadnici jednog grada, jednog udruenja ili nacije su apstraktnije od porodice, jer one obuhvaaju porodicu, a porodica je ua od njih. Ideje koje odgovaraju viim dinamizmima su apstraktnije od ideja niih. Ideja itavog fizikog univerzuma je apstraktnija i obuhvatnija od ideje ivog svijeta, jer pored njega obuhvaa i takozvani neivi svijet. A Apsolut ili Beskonanost je apstraktnija od svih ideja nieg nivoa, jer ih ona sve obuhvaa i od nje nema apstraktnije. Jedini nain da prona ete da li i kako manja struktura slui veu strukturu jeste pitanjem to je njen cilj?, odnosno nekom varijantom tog pitanja. To vam je neophodno da biste mogli prepoznati specifino i da se kreete od specifinog ka apstraktnom. U Lananoj Tehnici, poto utvrdimo koji je prvi cilj Aspekta, kreemo se vertikalno od specifinog ka apstraktnom postavljanjem pitanja Aspektu sa kojim radimo: Koji cilj je tebi jo vrijedniji i vii? Verbalizacija pitanja je vana da bismo se najbre kretali po vertikali. U poetnoj fazi formiranja Aspektike nisam na to obraao panju, pa sam varirao verbalizaciju komandi. Ali se pokazalo da je to vaan inilac. Znaajniji ili vaniji cilj utjelovljen je u apstraktnijoj, odnosno hijerarhijski vioj ideji, a do nje se najbre stie naglaavanjem vrijednijeg i vieg cilja. Primjenjujui na Klijenta Lananu Tehniku, nemamo potrebe da mu spominjemo hijerarhiju ideja, ali se on, slijedei pravilno datu komandu, spontano kree uz hijerarhiju sve opijih ideja. Kao prvi cilj nekog neeljenog ponaanja obino se navodi zatita od neprijatnih iskustava, izolacija i slini. Ponekad se navode i negativni ciljevi, kao to su osveta, samokanjavanje ili kanjavanje drugih i smrt. Potom se Klijent, obino bez jasne svijesti o tome to se deava, penje hijerarhijom sve apstraktnijih ideja, a to su u Aspektnom Procesu istovremeno stanja vee neuroloke i psiholoke integracije. On se kree po Ciljnom Lancu sve do nekoliko najapstraktnijih ideja (Istinsko ja, Ja jesam, Mir, Totalna Srea, Jednost, Sve-je-kako-trebabiti, Bog, Istina itd.), koje predstavljaju prva ispoljenja iz Iskonskog Stanja ili Praznine i konano ulazi u Nju, najviu i najapstraktniju od svih ideja. Tokom Aspektnog Procesa moemo se uvjeriti u hijerarhijske odnose o kojima smo prethodno govorili,

34 tj. da je u svakoj strukturi cilj manje organizacije da slui veu. Tako er, kada razmiljamo o svom nepoeljnom ponaanju ili bilo kojem ispoljenju koje nam smeta, moemo da vidimo da se takav jedan Aspekt esto osamostaljuje, uzurpira vlast i namee se vioj organizaciji, itavoj linosti, iako je samo jedan njen dio. Hijerarhija ideja znaajna nam je i kod Kreatonskih operacija kao to je uklanjanje konflikta izme u dvije Vrijednosti. Ako imate bilo koje dvije ideje (Vrijednosti ili Aspekta linosti) koji su u konfliktu, utvrditi ete da moete ukloniti konflikt ako, traei njihove sve vie ciljeve, konano do ete do Najvieg Cilja, koji je zajedniki za obje Vrijednosti ili Aspekta. U pogledu vrijednosti i snage ili moi postoji sasvim jasna zakonitost: Ima vie moi i vea je vrijednost u apstraktnoj ideji nego u specifinoj. Razlog je u tome to apstraktnija ideja kontrolira specifiniju ideju, jer je ukljuuje u sebe, ima vii emocionalni ton i zahvaa vei prostor. U to e se uvjeriti svaki Praktiar. Vie snage i vii emocionalni ton, a tako er veu prostornost, ima ideja Ja sam ja ili Sveopa ljubav nego ja sam lijenik, Ja sam otac dvoje djece Poten ovjek, osjeanje mrnje ili napetosti pred nepoznatim ljudima. Kretanje uz hijerarhiju ideja uoljivo je u ponaanju Majstora na Intenzivu Gnoze. Na samom poetku on Uesnicima ukazuje da je jedini cilj Intenziva Gnoza ili Prosvjetljenje. Na taj nain on stavlja grupu u ciljnu strukturu. Potom poinje voditi Intenziv obraajui panju Uesnicima na veoma specifine stvari. Ukazuje im na veliki broj detalja, poevi od pravila ponaanja, pa do toga kako da postupaju da bi to prije nauili tehniku, kako da se ponaaju prema partneru, kako da meditiraju u etnji i tome slino. Tokom odvijanja Intenziva Gnoze u njemu je primjetno kretanje od pojedinanog i konkretnog ka sve apstraktnijem. Majstor usmjerava panju Uesnika na sve vie ideje: na ljubav prema partneru i ljudima uope, na dobrotu, rtvovanje za druge, na vrijednost toga to rade, na savla ivanje osjeaja krivice itd. Odluujui trenutak nastaje u trenutku takozvanog Otvaranja Intenziva, kada im nedvosmisleno i naglaeno ukazuje na konani i najvrijedniji cilj - Iskustvo Gnoze! Nekada Majstori zaborave Najvii Cilj Intenziva i usmjeravaju Uesnike na uenje tehnike kao na glavni cilj. Kada Uesnici naue tehniku, odnosno ostvare taj cilj, njihova ciljna struktura se raspada, oni ostaju u praznom prostoru i gube svaku motivaciju. Stoga, kada je tehnika nauena i neko vrijeme prakticirana, Majstor mora otvoriti Intenziv, a to znai da Uesnike snano emotivno pokrene ka ostvarenju osnovnog cilja, Gnoze. Od tada nadalje, u zavrnom djelu Intenziva, on im govori samo o Istini, jer ta ideja ima tada najveu mo. A na poetku im je o njoj malo govorio, koliko da ukae da je Istina njihov konani cilj na Intenzivu, da su zbog nje ovdje i da im stvori motivaciju da izdre kroz tekoe. Na taj nain Majstor svojim Uesnicima stvara ciljnu strukturu koja ih najefikasnije gura ka ostvarenju. Hijerarhiju ideja moemo tako er predstaviti kao hijerarhiju toaka gledita. Postoje nie toke gledita i vie, sve vie i vie... i najzad Najvia. Bol i nepoeljna osjeanja kao to su strah, ljubomora, mrnja i slina ovjek osjea na niim tokama gledita. Na viim i sveobuhvatnijim tokama gledita bol je nevaan i zanemariv (kao i nepoeljna stanja), a na vrlo visokim, koje odgovaraju Spiritualnim stanjima, on ne postoji. Sa uspinjanjem uz hijerarhiju toaka gledita emocionalni ton postaje sve vii: na najviim tokama gledita i u Spiritualnim stanjima koja im odgovaraju (na primjer, Ja Jesam, Bog, Sve Je Jedno, Sve Je Kako Treba Biti, Ljubav, Svjetlost) ovjek ne moe osjeati mrnju, zavist, ljubomoru i sline negativne emocije. U vezi sa poloajem u hijerarhiji toaka gledita jeste ne samo njihov emocionalni ton, ve i njihova prostornost, odnosno prostor koji obuhvaaju. Nie i negativne toke gledita imaju uske granice, koncentrirane su na ogranien prostor i u tom suenom prostoru sabijena je njihova energija. Pozitivna stajalita imaju vii emocionalni ton i istovremeno su prostranija i obuhvatnija. Kada osoba osjea bol ili ljubomoru, taj osjeaj i ili osjeanje (proeto odgovarajuim idejama) koncentrirani su u skuenim dijelovima fizikog tijela: u glavi, sinusima, stomaku i tome slino. Takvom osjeaju i emociji odgovaraju hijerarhijski niske toke gledita. Kada osoba osjea radost, to osjeanje i ideje koje sa njim idu su mnogo ire nego tijelo, ispunjavaju veliki prostor, a u hijerarhiji su mnogo vie. Nekada osoba ima utisak da se njena radost ili ljubav prostiru i obuhvaaju itav svijet. Isto vai i za ostale vie ideje i emocije: sreu, rtvovanje za druge, ushienje pred prirodom Ljudskog Bia, ljepotom itd. to je via ideja i vii emocionalni ton osjeanja, ona obuhvaa vei prostor, stajalite je vie i ire. Na to nas upuuje i osnovno znaenje rijei ekstaza izvan tijela. to je via toka gledita to vie ivota ona zahvaa, ima veu energiju i veu mo psiholoke i Spiritualne integracije. Znanje o hijerarhiji ideja pomae nam da u primjeni Lanane Tehnike izbjegnemo mogue greke. Na poetku Aspektnog Procesa moramo Aspekt sa kojim radimo definirati najkonkretnije. Ako to ne uinimo, pogrijeiti emo, jer e granice tog Aspekta biti preopirne i u njih e ui mnotvo detalja koji tu ne spadaju, tako da e nam zamagliti sliku. Apstraktne ideje, premda su monije od pojedinanih, ne sadre dovoljno detalja. Stoga moramo poi uvijek od sasvim specifinog Aspekta, oienog od svega to u njega ne spada, jer ako nismo dovoljno specifini Klijent e morati izmiljati detalje ili e ih uzimati od slinih pojava, a takvi detalji su za konkretnu operaciju tetni ili optereujui. Druga mogunost da pogrijeimo jeste ako zastanemo na nekom niem, podbaajnom cilju i tako ne dospijemo do Najvieg Cilja, odnosno Praznine. Da bismo te greke izbjegli, uvijek na poetku uzimamo Aspekt u njegovoj najveoj specifinosti, traimo njegov neposredni cilj i kreemo se dalje po Lancu Ciljeva od konkretnih ka opijim, sve do najopije i tada vodimo Klijenta u Prazninu. U tom kretanju, dok radimo Aspektni Proces, ne treba da sebe

35 optereujemo razmiljanjem koliko su ciljevi na koje nailazimo konkretni ili apstraktni, ali ako poslije zavrenog Procesa analiziramo itav postupak i konkretnost, odnosno apstraktnost ciljeva na Lancu, moemo vidjeti da smo se vrlo brzo kretali od najkonkretnijeg do najapstraktnijeg. On predstavlja konaan cilj iza kojeg nema nieg vieg, a izraava se najapstraktnijim moguim idejama: Apsolut, Praznina, Apsolutna Praznina, Vakuum, Bog, Nita, Nitavilo ili Istina. OBLASTI PRIMJENE ASPEKTNOG PROCESA Budui da sve to postoji u ovom univerzumu, prvenstveno sva ispoljenja Ljudskog bia, tei Stanju Praznine, Praktiar moe da radi sa bilo kojim svojim Aspektom ili ispoljenjem. Stanje egzaltacije i sree je tako er tenja ka Najviem Cilju, kao i stanje depresije i nesree, premda je sa relativnog ljudskog stajalita neto emu Bie tei. Ono je prijatno i poeljno, za razliku od depresije koja je neprijatna i nepoeljna. Malo je vjerojatno da ete poeljeti ukloniti prijatna emocionalna stanja, ali je sasvim mogue da sa njima eksperimentirate. Ona su veinom blia Praznini, jer su to hijerarhijski vie toke gledita, tako da ima manje beouga na Ciljnom Lancu do Nje. Aspektni Proces ne moete uspjeno da primijenite na svoje sposobnosti, osjeanja, toke gledita, stanja i iskustva koja su ve dobro integrirana u cjelinu Bia. Ne moete puniti au koja je ve puna! Na primjer, ako je neka osoba doivjela Gnozu na pitanje Tko sam ja? i ako je to iskustvo u potpunosti integrirala, besmisleno je raditi Aspektni Proces sa Aspektom koji se ispoljava kao osjeanje Ja, jer je sutina tog procesa integracija, a sa tim Aspektom proces integracije je ve zavren. Ako, pak, osoba nije imala takvo iskustvo, ili ako ga je imala, ali ga nije potpuno integrirala, otvara se veoma plodno polje eksperimentiranja sa Ja Aspektom (vidi poglavlje Iskustvo Gnoze i Aspektika). Ponekad, kada Praktiar eliminira dva ili tri oblika ponaanja koji mu smetaju, imati e utisak da nema vie to da uklanja i transformira. Me utim, ukoliko sistematski pregleda nekoliko glavnih oblasti u kojima se najee javljaju nepoeljna ispoljenja, lako e nai brojne Aspekte sa kojima je rad koristan i poeljan. Napominjem da ovjek sam odre uje to mu smeta i to treba da mijenja u sebi, a nikako njegov Voditelj, partner ili neko trei. Ne postoje opa pravila za sve ljude. Ovdje su vam navedene neke oblasti radi lake orijentacije, a vi ih slobodno izostavite ako vam ne odgovaraju ili dodajte nove, koje ovdje nisu navedene. Aspekti moralne inferiornosti To su Aspekti koji nam smetaju sa moralnog stanovita. Na primjer, elja za ogovaranjem i pasivno uestvovanje u ogovaranju - sluanje kada to neko ini. elja da se laganjem privue panja na sebe ili prida sebi znaaj. Osjeanje da nam je krivo kad neko drugi postigne uspjeh u neemu, odnosno zavist. Osjeanje ljubomore. Ograniavanje slobode ponaanja bliskih osoba, naroito partnera i djece. Netrpeljivost prema pripadnicima drugih narodnosti ili religija itd. Bez ega ne mogu (Aspekti koji me dre ovdje) Bez slobode, ljubavi, pravde, bez uloge majke ili oca, domovine, seksa, novca, udobnog ili pristojnog ivota itd. Neke osobe ne ele da rade sa ovim Aspektima, jer osjeaju strepnju da e ih izgubiti ako ih integriraju. Takav stav je neosnovan. Logika koja je u osnovi rada sa njima je ova. Ljudsko Bie treba da ima beskonane mogunosti ponaanja, a vei broj opcija ima osoba koja moe da ivi bez ljubavi, nego osoba koja osjea da joj bez ljubavi nema ivota. Da ponovim ono to sam prethodno istakao. Kada integrirate osjeanje ljubavi, to ne znai da ete izgubiti sposobnost da volite, ve neto sasvim drugo: moi ete da volite, ali neete morati da volite. Imati ete slobodu izbora izme u te dvije mogunosti. Kada postanete sposobni i voljni da usvojite bilo koju toku gledita, biti ete u stanju uvijek odabrati onu koja najbolje odgovara danoj situaciji. Aspektno Procesiranje je, u biti, vraanje individui njenog nekadanjeg Spiritualnog determinizma i slobode. Nepoeljne navike Prejedanje ili pretjeran nedostatak apetita, puenje, alkoholizam, narkomanija, uklanjanje napetosti kroz prenaglaen seks ili masturbaciju. Predugo spavanje ili nesanica, predugo leanje u postelji poslije bu enja zbog kojeg se ovjek osjea krivim. Kronino zakanjavanje. Nemogunost da se posao obavi do kraja i odustajanje prije konanog ishoda. Nemogunost da se pone sa provo enjem sopstvenih odluka. Grickanje noktiju. Nervozno smijanje u prisustvu drugih osoba, prisilno lupkanje prstima po stolu, prisilno odravanje istoe (ako je pretjerano). Prisilno provjeravanje da li su vrata zakljuana i struja iskljuena. Prekidanje drugih u govoru itd. Osjeanja

36 Svaki normalan ovjek je s vremena na vrijeme izloen nepoeljnim emocijama, ali kada savlada Aspektni Proces on ne mora da ih trpi ako to ne eli. Razmislite da li ste podloni strepnji, da li vam se esto javljaju strahovi od moguih nesrea, depresije, nastupi agresije ili bijesa, tuga i nesrazmjerna patnja, osjeanja uvrije enosti, besciljnosti i usamljenosti? Odnosi sa drugim ljudima Da li vam je teko traiti usluge od drugih ljudi? Je li vam teko da drugima odbijete uslugu kada vam trae? Osjeate li ustezane kada treba da kaete ne drugima? Da li vam je teko da iznesete sopstveno miljenje, suprotno od osobe sa kojom razgovarate? Imate li problema da u drutvu preuzmete inicijativu? Da li obino inite stvari da biste zadovoljili neku osobu, iako je to na vau tetu? Da li ste na neke osobe ili situacije posebno osjetljivi? Da li izbjegavate ljude? Imate li tekoa da stupite u razgovor sa nepoznatim osobama ili da ih neto pitate? Da u ste vi osoba koja ima tremu kada treba da govori pred grupom ljudi, pogotovu nepoznatih? Da li se priklanjate eljama drugih i kada vi elite neto sasvim drugo? Imate li strah da e vas osobe za koje ste emotivno vezani napustiti? Da li vas nervira kada se neko pred vama hvalie i razmee itd. Odbojnost prema korisnim stvarima i aktivnostima Matematika i sve to je povezano sa raunanjem (ukoliko vam je to potrebno u ivotu). Nesposobnost da odrite urednost u svom stanu ili radnom mjestu. Osjeanje odbojnosti prema uenju nekog stranog jezika (ili svih), prema tehnikim novitetima i kompjuterima, prema dokolovavanju i usavravanju u struci i ivotu uope, prema fizikim vjebama ako su vam neophodne itd Tjelesni poremeaji i oboljenja Aspektni Proces nije zamjena za lijeenje i njegu pod nadzorom kvalificiranog lijenika i ja ga nipoto ne savjetujem u tom smislu. Vjerovati da je bilo koji psiholoki, gnostiki ili Spiritualni proces lijek za sve nevolje, naroito tjelesne, bilo bi sasvim pogreno! Tijelo ima svoje zakone i podlono je kako psihikim tako i fizikim nepoeljnim djelovanjima, ali je prevashodno pod kontrolom Genetskog Entiteta (o Genetskom Entitetu vidi kasnije). Tenje Genetskog Entiteta se ispoljavaju u najveoj mjeri kao tendencija odranja vrste i samoodranja. Te tendencije se mogu samo privremeno potisnuti, a ne mogu se eliminirati. Na primjer, vi moete da osjeaj gladi dovedete po Ciljnom Lancu do Praznine, ali e se taj osjeaj ponovo javiti poslije nekog vremena, jer ga Genetski Entitet neprestance stvara da bi tijelo preivjelo. To vai i za druge osnovne ivotne nagone. Sa druge strane, budui da Aspektni proces djeluje na cjelinu Ljudskog Bia, sasvim je logino da na taj nain moete ukloniti veinu nepoeljnih psihikih komponenata oboljenja ili poremeaja kao to su alergije, glavobolje, migrene, crvenjenje pred drugima, ekcemi, proljev i zatvor, ir u stomaku ili dvanaestercu, visok krvni pritisak, bolovi u kimi, vratu, ramenima, bol u nogama, brzo zamaranje i slini. Dosta osnova ima stav da je bolest poruka koja nam dolazi od dijelova naeg tijela ili duha. Ta se poruka prvobitno ispoljila na neke druge naine, ali smo je mi ignorirali. Zato je poruka postepeno postajala sve drastinija. U javljanju razliitih oboljenja postoji izvjestan uoljiv sistem. Razliita oboljenja koja zahvaaju odre ene organe znae razliite stvari. To znaenje nije apsolutno, ali postoji velika korelacija izme u odre enog tipa ljudi i ponaanja i vrste oboljenja. Ljudi koji potiskuju ljutnju i bijes vjerojatno e oboljeti od upalnih oboljenja kao to je ir u stomaku. Neprihvaanje drugih esto izaziva srana oboljenja. Neprihvaanje sebe sree se kod mnogih bolesnika od raka. Stalni umor i iscrpljenost ukazuju da se osoba opire neemu ili porie to. Problemi sa grlom nagovjetavaju da osoba nije u stanju prevaliti preko usana ono to bi htjela itd. Tako er postoje ivotne situacije kada oboljenja uestalo izbijaju ili se pogoravaju ukoliko su ve bila prisutna. To su situacije kao smrt voljene osobe, gubitak posla ili drutvenog ugleda, razvod braka, odlazak iz roditeljske kue, preseljenje i sline. Oboljenja nam otvaraju oi za injenicu koliko mogu biti uporni potisnuti ili zanemareni Aspekti da bi privukli nau panju. Izazivanje oboljenja je za njih muan i naporan nain da skrenu panju na sebe da bismo im omoguili da ostvare svoj Najvii Cilj. Oni istrajavaju ka tom cilju, iako ih mi nekada godinama odbacujemo. Drite na umu slijedee. U nastanku i istrajavanju oboljenja uestvuje obino grupa Aspekata: jedan ili nekoliko Aspekata izazivaju bolest, drugi Aspekti je odravaju ili pogoravaju, trei joj doprinose, neki se odupiru bilo kakvoj promjeni, a postoje i takvi koji od oboljenja imaju koristi itd. Oito je da e bolest biti pogorana ako bolesnik ima jako osjeanje grinje savjesti, snano osjeanje krivice i ako uporno i rigidno potiskuje svoja osjeanja. Tako er ako od bolesti ima sekundarnu korist, na primjer veu panju okoline. Posebno naglaavam da kod nekih osoba postoje Aspekti koji ele smrt kao rjeenje svih problema i nirvansko spokojstvo i smirenje. Takvi Aspekti svakako doprinose izbijanju oboljenja ili njegovom istrajavanju. Prakticirajui Aspektiku utvrditi ete da u ovoj oblasti mogu da se dogode udne stvari. Vi esto bez jasnog znanja i svjesne namjere uzgred integrirate neke Aspekte koji izazivaju tjelesne poremeaje. Primjera

37 radi, jedan moj poznanik je godinama patio od tekog oboljenja hemeroida, tako da se podvrgao i operaciji, ali bez velikog uspjeha. Poslije 2 mjeseca od kako je poeo da redovno radi Aspektiku, primijetio je da ve nekoliko sedmica nema vie nikakvih problema. Rad sa nepoeljnim identitetima Kao Praktiar moete primijeniti Aspektni Proces na bilo koji identitet, jer svi identiteti postoje u nama kao Aspekti. Logino je i vjerojatno da ete ga primijeniti na nepoeljne identitete koje uoite kod sebe. Kao smjernica moe da vam poslui lista nepoeljnih identiteta iz Novog Ekskalibura, na primjer Rugalica, Osvetoljubiva osoba, Nametljiva osoba, Vulgarna osoba, Sugestibilna osoba , Kukavica i drugi. Rad sa negativnim vjerovanjima, blokadama i ogranienjima Sa negativnim vjerovanjima, blokadama i ogranienjima radimo direktno ili indirektno. Kada inimo to neposredno, polazimo od liste ogranienja i negativnih vjerovanja koja je data u Ekskaliburu ili Novom Ekskaliburu (moemo da stavimo na listu i druga, koja tu nisu navedena). Redom se usredsre ujemo na jedno po jedno negativno vjerovanje i pokuavamo da otkrijemo da li ono postoji u nama, makar u maloj mjeri. Na primjer, vjerovanje Ja nisam u stanju ukloniti svoje nedostatke, ukoliko postoji u nama je ispoljenje koje nam svakako smeta, a ispoljava se kao Aspekt. Ako u nama nema tragova takvog negativnog vjerovanja, ve smo ubije eni da moemo da uklonimo svoje nedostatke, oito da takav Aspekt ne postoji u nama, tako da sa njim ne radimo. Ili je duboko pokopan u naoj linosti, tako da e znatno kasnije da se ispolji. Kada takvo negativno vjerovanje postoji, na njega primijenimo Aspektni proces na uobiajen nain. Posredno uklanjamo negativna vjerovanja, ogranienja i blokade kada radimo na nekom drugom Aspektu, koji je na razliite naine povezan sa njima. Ona su usa ena u nae ciljeve na lancu kao komponente njihove prirode i poslije izvjesnog vremena moemo utvrditi da je neko nae negativno vjerovanje otpalo, kako nam se ini, samo od sebe. Uistinu, mi smo ga uklonili usput, radei na drugim Aspektima. Zabrane i zapovijedi Ono to je reeno za negativna vjerovanja, ogranienja i barijere vai u potpunosti i za zabrane. Uzmite listu zabrana datu u Novom Ekskaliburu: Nemoj!, Nemoj osjeati. Ne pokazuj svoje emocije, Ne plai! i ostale, udubite se u njih i utvrdite da li neka od njih nalazi odjek u vama, pa na nju primijenite Aspektni Proces. Rad sa Osnovnom Formulom ivotnog Neuspjeha Interesantni rezultati mogu se postii ako se Aspektika primjeni na Osnovnu Formulu ivotnog Neuspjeha iz Ekskalibura-2 (vidi knjigu Ekskalibur-2). Prvo je treba otkriti preko zadravanja daha, pa onda primijeniti Aspektni Proces radi njene integracije. Nije potrebno dva puta zadravati dah (kao to se to radi u Ekskaliburu-2,) ve samo jednom, jer ovom prilikom ne pokuavamo je savladati, ve samo da je otkrijemo da bismo primijenili na nju Aspektni Proces. Moemo pretpostaviti da Osnovna Formula ivotnog Neuspjeha nije ista u svim periodima ivota. U izvjesnom periodu ivota to je primarni nain na koji se povlaimo od svojih ciljeva. Tako er pretpostavljamo da je takva Formula postojala u prethodnim ivotima i ukoliko u njima nije prepoznata i diskreirana javiti e se i u nekom trenutku ovog ivota, jer je na dubljem nivou uzronosti u odnosu na sadanju Formulu. Rad sa Alfama i uklanjanje Beta Aspektni Proces nam omoguava stvaranje izuzetno jakih i prodornih Alfi. Postupak je jednostavan. Date sebi Alfu ili je saopite svom partneru i ako se javi Beta, tretirate je kao jedan Svoj Aspekt, to ona svakako jeste. Kada je dovedete do Praznine, ona e nestati i sva njena deblokirana energija biti e vam na raspolaganju za podrku Alfi (vidi energetske Aksiome). Kada tu Alfu iskaete sebi ili partneru, sva oslobo ena energija e joj se pripojiti i uiniti e je izuzetno snanom. Aspektni Proces treba da primjenjujete samo na izuzetno ilave Bete. Na uobiajene, normalne Bete jednostavnije je primijeniti Formulu Ekskalibura-1 ili Prihvaanje. Primjena Aspektnog Procesa na teke i kronine probleme Pojava Aspektnog Procesa ne znai da je Metoda-1 Ekskalibura postala suvina, ve da imamo na raspolaganju jo jedan efikasan postupak. Od Praktiara zavisi koji e metod primijeniti. Trajni problemi su nain na koji se ispoljavaju neki Aspekti, koji uporno i na neprijatan nain tako er tee Najviem Cilju. Tehniki postupak je isti kao za bilo koji drugi Aspekt. Kod tekih problema primjena Aspektnog Procesa je zahvalna, jer se Klijent odmah i neposredno uvjerava u njegovu uinkovitost. Aspektnim Procesom takvi

38 problemi se rjeavaju izuzetno brzo, za nekoliko minuta, koliko je potrebno i za bilo koji dragi Aspekt. Jer restimulirani Dio, koji izaziva nepoeljna stanja, nije nita drugo do Aspekt koji iza prvog cilja na Ciljnom Lancu ima niz ciljeva sa sve viim nivoom integracije koji vode Napiem Cilju, zajednikom za sve to postoji u ovom univerzumu. Ve dana napomena da se tea nepoeljna stanja obavezno rade u parovima polariteta posebno je naglaena kod kroninih problema. Navesti u primjer iz svoje prakse koji se dogodio u periodu kada sam usavravao Aspektni Proces. Tada nisam imao iskustva sa tekim akutnim problemima i pitao sam se koliko e ovaj postupak biti djelotvoran u takvim sluajevima. Jedna osoba zapala je u teko psihiko stanje zbog porodinih problema. Ona je imala veliko iskustvo, jer je sama vodila brojne teajeve i pomogla je mnogim ljudima. Pokuala je primijeniti svoje dotadanje znanje da bi sebi pomogla, ali nije uspjela. Ula je u stanje potpune konfuzije, depresiju i oajanje. Kada sam pokuao odrediti Aspekt sa kojim treba raditi i dio tijela gdje se on javlja, odgovori te osobe ukazivali su da je Aspekt zahvatio bezmalo itavo njeno Bie, ostao je samo mali Dio koji je htio da se izvue iz nevolje. Rekla mi je za nepoeljni Aspekt da je Lociran je u grudima, pleksusu, rukama, nogama, glavi... i najzad je zakljuila Osjeam ga u cijelom tijelu. Kada je, slijedei instrukcije, zapitala Aspekt to je njegov cilj, nije mogla dobiti odgovor. Zbog tekog stanja u kome se nalazila, nisam postupio na uobiajen nain - da uzmem tu nemo da dobije odgovor kao novi Aspekt od kojeg bismo poeli primjenu Procesa, ve sam je donekle usmjerio: Pitaj ga da nije njegov cilj za tebe moda smrt Fizikog tijela? Klijentkinja je poslije nekoliko sekundi dobila odgovor: Da, on eli smrt mog fizikog tijela kao olakanje ovih muka. Sada je proces tekao glatko i Ciljni Lanac je konano ovako izgledao: 1. Smrt fizikog tijela 2. Da pobjegnem iz ovog svijeta 3. Da ostanem zauvijek izvan ovog svijeta 4. Da budem posmatra zbivanja u ovom svijetu, ali da me nita ne poga a 5. Da budem Apsolutna Praznina im je stupila u Apsolutnu Prazninu kao Najvii Cilj, itava ciljna struktura se raspala. Klijentkinja je osjetila ogromno olakanje praeno napadom zdravog smijeha. Nije imala nijedan opozicioni Aspekt, a integrirani Aspekt, koji je bio izvor problema, vie se nije ispoljio. Od tada je prolo dosta vremena. U nekoliko navrata sam razgovarao sa njom i sve to joj se javljalo u vezi sa tom situacijom bilo je u enje kako je tako teak problem nestao na tako brz, jednostavan i lak nain. itav postupak trajao je pet i po minuta. A koliko bi trajale patnje te osobe da nismo imali na raspolaganju Aspektni Proces? I koje bi sve bolesti stvorio Aspekt da bi ostvario svoj prvi cilj - smrt fizikog tijela? Kao pomono sredstvo u primjeni drugih metoda Veoma zahvalna oblast primjene Aspektnog Procesa je uklanjanje emocionalne nestabilnosti Klijenata poslije upranjavanja drugih tehnika. Mogunost da se takva nestabilnost ispolji kod Uesnika razliitih seminara i teajeva inila je mnoge Voditelje nervoznim. Uvijek je bila prisutna strepnja da neka osoba poslije dubokih iskustava odlijepi, postane nestabilna, prestraena ili u e u stanja koja su na granici psihoze. Na jednom 14-dnevnom Intenzivu Gnoze, ija je jedna komponenta bila sjeanje prolih ivota, kod jednog Uesnika dolo je do vrlo jake restimulacije identiteta majmuna. Ispoljavanje te restimulacije bilo je neprijatno i za ostale Uesnike zastraujue. Ta osoba je poela da se ponaa kao majmun i, tovie, njen fiziki izgled se izmijenio tako da je doista liila na majmuna. Majstor se namuio dok je uspio smiriti tu osobu i ukloniti restimulaciju. U to vrijeme nije postojala Aspektika. Da jeste, stvar bi se drugaije odvijala. Aspektni Proces takve probleme rjeava izuzetno brzo, za nekoliko minuta, koliko je potrebno i za bilo koji drugi Aspekt. ienje prolosti U mnogim terapeutskim sistemima na ovjeka se gleda kao na zbir njegovih iskustava iz prolosti. Premda je ovjek u sutini Spiritualno Bie ili Atman, njegova linost je svakako produkt prolih iskustava. Postoji vie Neognostikih postupaka za ienje negativnih iskustva iz prolosti i njih Praktiar treba birati prema prilici i na osnovu svog iskustva. Me u najefikasnijim su Ekskalibur-1, Ekskalibur-2 i Kreaton, ali se u iste svrhe veoma djelotvorno moe primijeniti Aspektika. Postupak je jednostavan. Postavimo Klijentu 2-3 pitanja koja nisu striktno odre ena, ve treba da na najbolji nain otkriju Aspekt sa kojim emo raditi. Na primjer: Da li postoji srodnik koji je na tebe negativno utjecao u prolosti, tako da ti jo uvijek osjea taj negativan utjecaj (otac, majka, brat, sestra)? Kako se on ispoljava u tebi, kako u tebi ivi? Da li postoji doga aj iz prolosti koji je na tebe negativno utjecao, tako da ti to jo uvijek osjea? Kako se on ispoljava u tebi? Da li si ti sam uinio neto to na tebe jo uvijek negativno djeluje? Kako se to ispoljava u tebi?

39 Budua iskustva (strepnja za budue doga aje) Ne bi trebalo da bude mnogo nejasnoa oko primjene Aspektike u ovoj oblasti. Utvrdi se kako se kod Klijenta ispoljava strepnja od neprijatnih buduih doga aja i to ispoljenje tretiramo kao Aspekt sa kojim se radi proces. Primjena na uklanjanje konflikta Vrijednosti u Kreatonu Proces Kalemljenja izloen u Kreatonu, sada dobiva veoma vrijednu dopunu. Kod Kalemljenja je kljuni problem konflikt Vrijednosti, koji potkopava rezultate tog procesa. Kada je konflikt oigledan, Praktiar ga uklanja tako to dovodi obje Vrijednosti do zajednikog cilja. Ali on je najee prikriven. Sa Aspektnim procesom mi veoma lako utvr ujemo koji se Aspekt protiv podizanju ranga neke Vrijednosti u hijerarhiji Vrijednosti. Sve to treba uraditi jeste dovesti Vrijednosti koje su u konfliktu do Najvieg Cilja koji je zajedniki za obje i tada konflikt trajno nestaje! Na primjer, jednom prilikom radio sam sa Klijentkinjom Kalemljenje elemenata njenog doivljaja osobe koju je voljela na novac. Kalem je bio vrlo jak i izgledalo je da e rezultati biti trajni. Ali kada je, po mojoj instrukciji, postavila pitanje Da li se neki moj Aspekt protivi ovakvoj Vrijednosti novca?, osjetila je jak otpor u stomaku. Primijenili smo Aspektni Proces na otpor kao Aspekt i dobili Ciljni Lanac od samo dva cilja. Drugi cilj na Lancu bio je Bog, a za Boga je odmah rekla da je isto to i Praznina. 1. elim vrijednije stvari od novca - Spiritualni razvoj 2. Boga (Izme u Boga i Praznine nema razlike) Otpor na novu strukturu novca i njegov vii poloaj u hijerarhiji Vrijednosti je nestao i to stanje bilo je trajno. Sutina konflikta Vrijednosti jeste u javljanju polariteta. U poglavlju o polaritetima naglasio sam da svaki ozbiljniji problem treba rjeavati kao par polariteta da bi djelovanje bilo relativno trajno. U praktinom radu utvrditi ete da konfliktne tendencije uvijek imaju isti cilj (Najvii), a da konflikt nastaje u vezi sredstava ili naina na koji taj se cilj treba ostvariti. Primjena na rad sa akrama Ova oblast primjene biti e jasna osobama koje su prole bar jedan napredni Intenziv Gnoze na akre. Na Intenzivu Gnoze radi se na nekoliko akri: vrh nosa, povije, pleksus solaris, osnova potiljka i tjeme glave. Primjena Aspektike je sasvim logina, jer vrh nosa je tako er Aspekt koji Uesnici doivljavaju kao neto odijeljeno od Bia. Na Intenzivu je bilo potrebno dva dana da se do e do Direktnog Iskustva sa realizacijom Nema vrha nosa, postojim samo Ja!, ili nekom slinom. Sada je integracija mogua za mnogo krae vrijeme. Moje dosadanje iskustvo u ovoj oblasti pokazuje slijedee. Ako je neki dio tijela dobro integriran besmisleno je na njega primjenjivati Aspektni Proces, jer je cilj integracija - ve ostvaren! Treba ga raditi samo na dijelove koji nisu integrirani u potpunosti ili u situacijama kada se prethodno integriran dio polarizira, na primjer u bolesti, prilikom javljanja akutnog bola, ili kada nam taj Aspekt hoe uporno poslati neku poruku, tako to stalno skree panju na sebe. Kljuni Aspekti necjelovitosti Obavezno primijenite Aspektni Proces na kljune Aspekte na kojima poiva necjelovitost Bia. Zanemarite samo one od slijedeih za koje ste sigurni da se kod vas ne ispoljavaju. To su Aspekti slini stavkama u Zavrnom procesu Ekskalibura. Neke sam ve spomenuo u instrukciji za ienje prolosti. Na primjer, va otac koji ivi u vama na nain koji vam smeta da se osjeate kao cjelovita osoba - ako osjeate da vas prekorava zbog neega ili da se ne bi sloio sa nekim vaim postupkom i slino. Svakako da neete raditi Aspektni Proces na oca sa kojim ste imali ili imate dobar i zreo odnos, tako da vas veu veinom lijepe uspomene, jer on ve jeste integriran u vae Bie na najbolji mogui nain. Aspektni Proces ete primijeniti tako er na majku, ili bilo kojeg bliskog srodnika ako za to imate razloga, a tako er na razliite situacije. Opi princip je ovaj: Kljuni Aspekti necjelovitosti jesu znaajni Aspekti odijeljeni od Ja kao cjeline na takav nain da vam ta razlika smeta. 1. Da li su neki prizori na tebe negativno utjecali, tako da ti taj utjecaj jo uvijek osjea? 2. Da li postoji neki inilac (odnosno Aspekt) u tebi koji te spreava da u potpunosti izrazi svoje Bie osobi koju voli, djeci, prijateljima ili poznanicima? 3. Da li osjea strah od sopstvene smrti ili smrti bliskih osoba? 4. Da li ima utisak da je materijalni svijet na bilo koji nain odijeljen od tebe? 5. Da li ima utisak da vrijeme postoji nezavisno i odijeljeno od tebe? 6. Da li ima utisak da bilo koji oblik energije postoji nezavisno ili odijeljeno od tebe? 7. Da li ima utisak da bilo koji dio prostora postoji odvojen od tebe? 8. Da li ima utisak da je sudbina na bilo koji nain i u bilo kojoj mjeri inilac izvan tebe?

40 9. Da u postoji u tebi utisak da su druga Ljudska Bia odijeljena od tebe? 10. Da li ima utisak da Bog postoji odvojeno od tebe? 11. Da li osjea u sebi snanu nacionalnu ili religioznu pripadnost koja te odvaja od ljudi ija se nacionalna ili religiozna pripadnost razlikuje od tvoje? 12. Da li u tebi postoji otpor na tvoju spolnu pripadnost (ako si ena, da li ti to smeta, ili te to nervira)? Kod stavki kao to su odijeljenost vremena od tebe ili odijeljenost Boga od tebe Aspekt nije vrijeme, niti Bog, ve samo osjeanje odvojenosti! Praktiar treba sam da na ovu listu za rad stavi nove Aspekte necjelovitosti koje osjea u sebi. Primjena Aspektnog Procesa na Ideniku Idenika je jednostavan metod rjeavanja problema putem osloba anja Klijenta od identiteta u koje je ukopan, tako da ne moe po volji da ih se oslobodi. Premda je Idenika jednostavna, primjena Aspektnog Procesa na nju ini je jo jednostavnijom. Kratko reeno, kada Voditelj na e pomak kod Klijenta i oba identiteta (prije i poslije pomaka), treba primijeni Aspektni Proces na oba identiteta. Tako e ih dovesti do zajednikog Najvieg Cilja i osloboditi Klijenta vezanosti za bilo koji od njih. Oni najee izraavaju polaritete u problemskoj situaciji. Primjena Aspektnog Procesa na uklanjanje Entiteta iz aure To je posebna oblast primijene o kojoj detaljno govorim u jednom od slijedeih poglavlja. Aspektika i Iskustvo Gnoze Ovo je sasvim nova i neistraena oblast koja mnogo obeava Majstorima Intenziva Gnoze koji su spremni uloiti napore u istraivanja. Posebno sam je obradio u slijedeem poglavlju. Rad sa heksagramima Ji Dinga Ovakav rad daje veoma zanimljive i vrijedne rezultate, ali trebate se upustiti u ovu oblast samo ako vas privlai. Postupak je jednostavan. Uzimate jedan po jedan heksagram (ne vie od jednog dnevno) i iz dobrog prirunika itate smireno i paljivo njegovu znaenje. Heksagrami su arhetipske situacije i ive u svakom Ljudskom Biu. Neki od njih su duboko pokopani, neki su blizu povrine budne svijesti. Ukoliko bilo koju situacija, o kojoj govori neki heksagram, doivite kao odvojenu od sebe, primijenite na nju Aspektni Proces i tako je integrirajte. Na primjer, ako je savjet da se povuete a vama je teko da tako postupite, primijenite Proces na taj va Aspekt! Potpuna asimilacija svih arhetipskih situaciju, do koje treba da do e postepeno da bi se ostvarila trajna integracija, izazvati e znaajne promjene u vaoj linosti. Druga mogunost za rad sa heksagramima je nekima privlanija. Koristite je u problemskim situacijama, kada dobijete lo heksagram koji govori o problemu u kome ste se nali. Ne uvijek, ali dosta esto, kada tretirate svoje osjeanje problema kao Aspekt i integrirajte ga Aspektnim Procesom, problem e nestati iz egzistencije, ili e vam se nametnuti jednostavno rjeenje koje vam je prethodno izmicalo. Nuni prethodni uvjet jeste da problemsku situaciju prihvatite bez otpora, jer otpor na nju dovodi do polarizacije. Mogue objanjenje ovakvog ishoda je slijedee. Problemi, tekoe i nevolje predstavljaju prilike da nauimo neke lekcije u ivotnoj koli. U drutvenoj i fizikoj realnosti uenje jedne lekcije traje veoma dugo, ali kad je lekcija nauena, ona je integrirana u nae Bie i nema vie potrebe da se ui. Aspektni Proces omoguava da Dio koji hoe neto nauiti, proleti kroz ta iskustva u obliku ciljeva ostvarenih i doivljenih u svijesti. Potrebno vrijeme je mnogo krae, ali je ishod isti - integracija. Rad sa Tarot kartama Tarot karte tako er predstavljaju arhetipske situacije u obliku praslika. To su vjeni pralikovi koji ukazuju na stanja i okolnosti kroz koje putnik mora proi na svojoj Stazi do konanog cilja. Princip rada sa njima slian je kao kod Ji Dinga. Rad za druga Bia Metodologija svih valjanih Spiritualnih sistema moe se primijeniti za pomo drugim Biima. Mnogo puta smo ponovili da je osnovni mehanizam kojim to postiemo identifikacija ili poistovjeenje sa drugima. Na taj postupak sam uzgred ukazao kada sam opisao holistiko procesiranje. ISKUSTVO GNOZE I ASPEKTIKA Vertikalno kretanje po Ciljnom Lancu dovodi nas, vidjeli smo, vrlo brzo do Spiritualnih stanja. Na izvjesnom stupnju razvoja Aspektike postavilo se pitanje, kakav je odnos Gnostikog iskustva postignutog na

41 Intenzivima Gnoze i spajanja sa Prazninom kao sutinom Bia do kojeg dolazi na Aspektici? Da li je to, po svojoj sutini, isto iskustvo, slabije samo po intenzitetu, plie i povrnije? Naravno, jedini vrijedan kriterij za prosu ivanje jeste bitno svojstvo Gnoze - nestanak razlike izme u subjekta i objekta. Da li do takvog spajanja subjekta i objekta dolazi u posljednjoj fazi Lanane Tehnike, kada Klijent u e u Prazninu i sa njom se identificira. Pitanje koje se ovdje prevashodno namee jeste: koliko je potpuna identifikacija koja se doga a tokom Aspektnog Procesa? Ako su subjekt i objekt jedno, a to se deava u potpunoj identifikaciji, onda u okviru Aspektike imamo metodu za namjerno i voljno ulaenje u Iskustvo Gnoze! U prvoj fazi razvoja Aspektike ta ideja se nije javljala. Tada sam eksperimentirao sa osobama koje su odavno bile u Meuni, a one svakako nisu mogle doivjeti nita slino probojnom Direktnom Iskustvu, koje su nekada ranije doivljavale na Intenzivima Gnoze. Me utim, takve osobe nisu mogle doivjeti takvo Direktno Iskustvo niti na Intenzivima Gnoze, jer su stalno u neposrednom dodiru sa sobom, Drugim Ljudskim Biem i ivotom. Ono to Meunu ini Stabilnim Stanjem Svijesti jeste nepostojanje duhovnih masa u polju svijesti, koje bi sprijeile ovjeka da neposredno doivljava svoj objekt. Poetnik ili manje iskusan ovjek razlikuje se od osobe u Meuni samo po tome to mu je polje svijesti ispunjeno duhovnim masama koje ga spreavaju da stvari doivi neposredno. Kada takva osoba hoe da doive sebe, Drugo Ljudsko Bie ili ivot, umjesto neposrednog iskustva tih objekata ona nailazi na masu (identitete i identifikacije, sjeanja, traume, patnje, lijepe uspomene, bilo to...) i ima indirektno iskustvo, jer ne doivljava svoj objekt, ve duhovnu masu koja mu se u svijesti isprijeila i koja ga odvaja od objekta. Neke od emocionalnijih Meuna-osoba imale su jai doivljaj Praznine od neemocionalnih osoba, ali razlike nisu bile toliko znaajne da bi nagovjetavale javljanje pretpostavki o srodnosti ili istovjetnosti tog stanja i probojnog Iskustva Gnoze sa Intenziva. Situacija se dramatino izmijenila kada sam poeo eksperimentirati sa osobama koje nisu imale Direktno Iskustvo (nisu ni uestvovale na Intenzivu), ili su imale samo dva-tri takva Iskustva, odnosno nisu bile u Meuni. U tim eksperimentima nisam radio sa nepoeljnim Aspektima koje je trebalo integrirati, ve sa koanima sa Intenziva, koje sam tretirao kao Aspekte. Prva osoba sa kojom sam radio imala je prethodno na Intenzivima jedno iskustvo na Tko sam ja i jedno na Drugo Ljudsko Bie. Uzeli smo Drugo Ljudsko Bie kao objekt njene Gnoze i radili sa njim Aspektni Proces. Tehnika koju sam primijenio predstavljala je kombinaciju tehnike Intenziva Gnoze i Lanane Tehnike (ta kombinacija opisana je kasnije u ovom poglavlju). Za nekoliko minuta osoba je ula u stanje koje bih ja kao Majstor na Intenzivu uvijek validirao kao Direktno Iskustvo. Sva u suzama ona mi je saopila svoju realizaciju: Drugo Ljudsko Bie je Praznina, isto kao i ja, isto kao i sve drugo! Zatim je ispoljila oitu potrebu da govori o tom svom iskustvu, da ga stabilizira. Premda je nisam nita pitao, rekla mi je: To je nesumnjivo Iskustvo Gnoze. Nema sutinske razlike izme u ovog iskustva i onog prethodnog sa Intenziva. Samo je druga realizacija. Tada sam doivjela da sam ja Drugo Ljudsko Bie, a sada da je Drugo Ljudsko Bie Praznina, isto kao i ja, isto kao i sve ostalo. Kada sam primijenio isti postupak na osobu koja je bila u Meuni (premda nije bila toga svjesna), ona je pokuala raditi tehniku, ali je morala odustati: Ne mogu. Drugo Ljudsko Bie je Drugo Ljudsko Bie! Nema to drugo. Isti ishod imao je moj pokuaj eksperimenta sa osobom koja je imala punu svijest da je u Meuni. Naravno, nemogue je integrirati ono to je ve integrirano. Ne moe se puniti puna aa. Rad sa novom, potpuno neiskusnom osobom, ukazao je na mogunost da takvi ljudi imaju Direktna Iskustva na bri i jednostavniji nain. Ona je tako er imala iskustvo koje bih kao Majstor na Intenzivu bez ustezanja validirao kao Direktno. I opet je u svojoj realizaciji dola do Praznine. Ustezao sam se od donoenja preuranjenih zakljuaka, jer je situacija izgledala zavodljivo, a u takvim situacijama najprije se pogrijei. Jedan od razloga za moje ustezanje bio je taj to nisam mogao isti postupak primijeniti na sebi, a u taj nain sam se vazda najvie pouzdavao. Nastavio sam eksperimentirati i, u ovom trenutku, sa dosta osnova mogu kazati slijedee. Ljudi koji su u Meuni ne mogu imati Direktno Iskustvo na ovaj novi nain, koji je kombinacija tehnike Intenziva Gnoze i Aspektike. Ali oni ne mogu da ga imaju ni na Intenzivima. Oni sve vrijeme neposredno doivljavaju sebe, druge osobe i ivot. Osobe koje nisu u stabilnom stanju mogu da doive Iskustvo Gnoze na ovaj nain. U takvom doivljaju utoliko vie energije biva oslobo eno ukoliko su manje Direktnih Iskustava prethodno imale, odnosno ukoliko imaju vie duhovnih masa. Me utim, u Iskustva Gnoze doivljenom na ovaj nain uglavnom ima malo emocionalnog pranjenja, jer to su tiha iskustva, iskustva do kojih dolazi postepenim uklizavanjem, a ne naglim probojem. Istini za volju i dananji Intenzivi Gnoze veinom su tihi, bez emocionalnih pranjenja i katarzi. U prilog zakljuka da je takvo iskustvo mogue doivjeti identifikacijom sa Prazninom na vrhuncu Aspektnog Procesa ukazuje zapaanje mnogih Majstora Ekskalibura, da poetnici ili neiskusni ljudi ponekad doivljavaju Iskustvo Gnoze u zavrnom procesu Ekskalibura, kada doive sebe kao Prazninu. Prosjeno jedna od svakih sedam-osam takvih osoba ima Direktno Iskustvo. Moram naglasiti i slijedee. Nije svako dosezanje Praznine prilikom kretanja po Ciljnom Lancu istovjetno sa Iskustvom Gnoze. Nekada jeste, a nekada nije. U ovom trenutku nisam u stanju da kaem od ega sve zavisi da li e konani ishod biti Direktno Iskustvo ili ne. Ja koristim izraz Praznina kao da je ona jedna i uvijek ista. Ali iskusni Majstori Zena razlikuju 17 vrsta Praznine i koriste za njih razliite termine. Izrazi Prazna Praznina samog sebe i Apsolutna Praznina djeluju apstraktnije i Spiritualnije od izraza Praznina materije i Praznina svojstava. Sasvim je mogue da se u nekim slojevima Praznine doivljava Gnoza, a u nekima ne, pa ishod zavisi od toga u koji je sloj Praznine Praktiar prodro. Tome u prilog govori i to to neki

42 avangardni istraivai Spiritualne tehnologije, kao to je Roland Bakli, radi procese sa Statikom i SuperStatikom, to znai da razlikuje najmanje dvije vrste Praznine (Statik je, kao to sam ranije napomenuo, sajentoloki termin adekvatan Praznini, Brami i dr.). Ne smijemo zaboraviti ni injenicu da sva iskustva koja na Intenzivu Gnoze Uesnici prijavljuju Majstoru nisu Direktna, niti su to sva iskustva koja je Majstor validirao, jer on moe da se prevari u procjeni. To su iskustva koja spolja lie na Direktna: katarze, mistina iskustva, vrhunska iskustva i, najee, duboki uvidi o sebi, drugima i ivotu. to vie, mnogo su ea ovakva indirektna iskustva, za koja Uesnici Intenziva zabludno vjeruju da su Iskustva Gnoze, nego istinska Direktna Iskustva. Ono to moe zbuniti manje iskusne ljude je slijedee: Na ovaj nain, Lananom Tehnikom, bivaju zaobi ene realizacije tipa Ja sam Ja, Ja sam Drugo Ljudsko Bie, Ja sam sve, ivot je sve, ivot to sam Ja i sline. Uvijek se dolazi do realizacije koja se izraava rijeju Praznina, a ponekad Svjetlost, Tiina, Nita, Nitavilo, Zaborav i slinim, premda se ponekad javlja i Istinsko Ja i Ja jesam. Pometnja se moe stvoriti i iz slijedeeg razloga. U jednoj fazi klasinog Intenziva Uesnik bi stupio u stanje Praznine, koje se tretiralo kao jedna od faza kroz koje treba da pro e da bi imao Iskustvo Gnoze. Namee se slijedei zakljuak: Ako to nije bilo Direktno Iskustvo, ne moe biti ni ovo iskustvo Praznine. U takvom zakljuku se prenebjegava slijedee. U stanju prazne svijesti postojala je jasna podjela: jedno je bio subjekt, a drugo praznina. I od osobe se nije trailo da se spoji sa Prazninom. U Aspektnom Procesu od uesnika traimo da u e u Prazninu i da se poistovjeti sa njom. Drugim rijeima, da subjekt i objekt postanu jedno. Pri tome ne smijemo zaboraviti da je Praznina Najvia Istina o naem Biu. Nije to objekt razliit od nas sa kojim se spajamo, ve najsutinskija sutina naeg Bia. Drugi problem je u slijedeem. Nisu sve identifikacije sa Prazninom potpune. Neki Klijenti to urade manje ili vie povrno. Tokom identifikacije oni se pitaju to se sa njima zbiva, da li su ispotovali Voditeljev zahtjev kako treba i tome slino. Da bi se dogodilo iskustvo Gnoze Klijent bar za trenutak mora biti u totalnom spoju sa Prazninom, odnosno svojom najviom sutinom. Drugim rijeima, to valja naglasiti, bar za trenutak mora da do e do potpunog spoja i nestanka odjeljenosti izme u subjekta i objekta. Bili smo u ubje enju da do Direktnog Iskustva mora da do e iznenada, samo od sebe ili milou Provi enja i da samo tako dobiveno Direktno Iskustvo ima vrijednost. Sada se namee zakljuak da to ne mora da bude tako. Ovakva diskusija nije od velikog znaaja. Sve nedoumice raistiti e budua praksa. Ono to sada sigurno znamo jeste da kako integracija polariziranih Aspekata napreduje, osoba sve vie i potpunije sebe doivljava kao Prazninu. Tehnika Tehniku kojom dolazimo do Iskustva Gnoze razvio sam kao kombinaciju Tehnike Intenziva Gnoze i Lanane Tehnike u kojoj se vertikalno penjemo ka doivljaju objekta na sve viem nivou Istine. U prvoj verziji tehnike koristio sam izraz na sve dubljem nivou Istine, ali se pokazalo da taj izraz zbunjuje Klijenta, jer ga usmjerava nanie, umjesto vertikalno navie! Zato zavrni dio komande, bilo da radite solo ili sa Klijentom, uvijek treba glasiti... na jo viem nivou Istine! Na poetku svakog pokuaja da primjeni tehniku Klijent treba nai konkretan objekt na koji se odnosi njegov koan. Za pitanje Tko sam ja? to je tko on doista jeste u tom trenutku. Za pitanje to sam ja? objekt je to on jeste za sebe u tom trenutku. Za pitanje to je ivot? objekt je ono to za Klijenta jeste ivot u tom trenutku. Za pitanje to je Drugo Ljudsko Bie? objekt je ono to je Drugo Ljudsko Bie za njega u tom trenutku. Uzeti emo za primjer da Klijent na ovaj nain eli da doivi ivot na najviem nivou Istine. Procesor mu kae: to je za tebe zaista ivot? Kada na e konkretan objekt, Klijent treba da ga osjeti u potpunosti. Odgovor je, na primjer, Moj pas. Kada je to uinio, Procesor treba da ga dalje vodi: Osjeti u potpunosti da je ivot tvoj pas, (slijedi pauza, da bi Klijent mogao da se potpuno uivi u to)... Dok osjea da je ivot tvoj pas, doivi ivot na jo potpunijem, jo istinitijem, jo viem nivou Istine! Zvuk ptijeg pjevanja Osjeti da je ivot zvuk ptijeg pjevanja, osjeti to u potpunosti... (pauza) Dok osjea u potpunosti da je ivot zvuk ptijeg pjevanja, doivi ivot na jo potpunijem, jo istinitijem, jo viem nivou Istine! Kada na e sadraj koji je za njega ivot na jo viem nivou Istine, Klijent treba da ga osjeti u potpunosti. Dok je u tom osjeanju, on treba da trai to je za njega jo istinitije ivot, na jo viem nivou Istine. I tako do samog kraja, kada kae da nema nieg vieg. Ukoliko Klijent nije uao u Prazninu, Procesor treba da trai od njega da opie to nita, to je iza posljednjeg sadraja na Lancu, a potom da u e u to i da se identificira sa tim Nitavom ili Prazninom. Procesor moe da provede Klijenta nazad, niz Lanac objekata koji su za njega bili ivot i svi ti objekti na Lancu usuglasiti e se sa najviom sutinom ivota, Prazninom ili e nestati. U primjeni ove tehnike nekim Klijentima vie odgovara da umjesto izraza Praznina koriste druge izraze, kao to su: Jedno, Sve, Punoa, Tao itd. Procesor treba da im to dozvoli, jer je Istina neimenjljiva, pa su svi termini arbitrarni i ne odgovaraju sutini Najvieg.

43 Poslije ovakvih iskustava, neke pokretake metafore koje smo negda shvaali na jedan nain, dobijaju za nas nov smisao i punoznanost. Takva je pria o Prosvjetljenju imana, najuvenijeg putujueg pripovjedaa srednjovjekovnog Japana. Za njega se govorilo da je svojim priama i najtvr im ratnicima mogao natjerati suze na oi. Dok je priao, pred ljudima su se stvarale vizije bitaka, uo se zveket maeva, jauci ranjenih i njitanje konja. Glas o njegovom umijeu dopro je do najudaljenijih sela njegove zemlje. Ali jednoga dana on je poelio da se prosvijetli i otiao je kod nita manje uvenog Uitelja Digora. Hou se prosvijetliti, rekao je imano. uo sam da mi ti moe prenijeti Istinu. Mogu, odgovorio mu je Digoro, ali hou da mi za uzvrat uini neto. Samo reci. Uiniti u sve da bih se prosvijetlio. Ispriaj mi priu kao to mi je priala moja majka kada sam bio dijete. To su najljepe prie koje sam ikada uo. Star sam ovjek, ali eznem da ujem glas svoje majke. Ispriaj mi priu kao moja majka i ja u te prosvijetliti. Nita lake, rekao je imano i poeo je da pria. To je bila lijepa pria i on je uzbudljivo pripovijedao. Svi Digorovi Uenici, koji su okupljeni sluali, bili su uzbu eni. Ali je Uitelj Zena rekao: Ti lijepo pria, no moram da ti kaem da sam sve vrijeme vidio tebe i uo tvoj glas. To nije bila moja majka. imanu je teko pao neuspjeh i on se zarekao da e ostvariti to to je od njega Majstor traio. Tri mjeseca je od jutra do mraka lutao selima i gradovima, posmatrao majke sa djecom i sluao to govore. Potom se vratio kod Digora sa rijeima: Ispriati u ti priu kao tvoja majka. Govorio je mekim glasom kao majke kada pjevue voljenom djetetu i dirnuo je u srca okupljene Uenike. Svima su oi zasuzile, osim Digoru, koji je netremice gledao u imana i najzad mu rekao: Ovog puta je bilo mnogo bolje. ao mi je, ali moram da ti kaem, nije to bila moja majka. Sve vrijeme sam vidio tebe kako pokuava biti kao ona. Digorov ponos bio je povrije en i njegovo samopouzdanje uzdrmano. Odluio je da pokua jo jednom, pa da odustane ako pretrpi neuspjeh. itavu godinu dana samo je traio majke sa malom djecom i sluao to govore. Sluao ih je dok tjee svoju djecu kada se povrijede i njihovu radost kada dijete naini prve korake. U ljetnim veerima prikradao se ispod otvorenih prozora djejih soba i sluao kako majke rijeima punim ljubavi pjevaju uspavanke. Obilazio je groblja na kojima su majke sa lelekom sahranjivale svoju prerano umrlu neja i upijao njihov bol. Potpuno je zaboravio na sebe i jednog dana je znao da je spreman. Doao je kod Digora i rekao mu: Sada u ti ispriati priu kao to ti je priala tvoja majka kada si bio dijete. I poeo je da pria. Dok je on govorio, veliki Uitelj Zena se sasvim izgubio. Pred njim nije bio pripovjeda imano, ve njegova majka. On se osjetio kao malo dijete, suze su mu grunule na oi i on je djejim glasom pozvao: Mama, mama! U tom trenutku imano se prosvijetlio. Tako je Digoro prenio Istinu uvenom pripovjedau. Koji je bio mehanizam, ili ako hoete, put i nain imanovog Prosvjetljenja? Bez sumnje identifikacija, poistovjeenje preko osjeanja! Poistovjeujui se sa majkom koja pria svome djetetu, osjeajui se u potpunosti i bez ostatka kao ona, imano je ostvario stapanje objekta i subjekta u jedno, a to je sutinsko i jedino svojstvo Gnoze. Iz ove poune prie sasvim je jasno da su Majstori Zena koristili ne samo meditaciju za ostvarenje Prosvjetljenja, ve i druge postupke, kao to je identifikacija, koje mi danas ponovo otkrivamo. ASPEKTIKA I SRODNA DREVNA I MODERNA UENJA Premda Aspektika predstavlja nov metodoloki proboj, rad sa Aspektima star je koliko i najstarija okultna i mistina uenja. U tim uenjima Aspekti su razliito nazivani, ali su u sutini tretirani na dva naina: kao otcjepljeni Dijelovi nekada jedinstvenog Ljudskog Bia i kao Entiteti pridoli od drugih Bia i iz drugih dimenzija, obdareni manje ili vie jasnom svijeu, koji su sa ovjekom u odnosu uzajamnog djelovanja. Na osnovu ciljeva koji su im pripisivani, Entiteti dijeljeni su na dobre i zle. Teko je precizno odrediti kada je nastao prvi sistematski pristup Ljudskom Biu preko njegovih Dijelova ili Aspekata. Sva je prilika da se to dogodilo u okrilju amanizma. Osnov amanizma je vjerovanje da zli duhovi uzrokuju bolesti i mentalne poremeaje kra om due osobe ili Dijelova due. aman ih u amanskom transu nalazi, vraa rtvi i tako postie ozdravljenje. Ovakav postupak, znatno osuvremenjen, prakticira se danas u Neognosticizmu pod nazivom Povratak Due. Slian pristup kasnije sreemo u egzorcizmu koji je prakticiran u okviru etabliranih religija. Egzorcizam je istjerivanje zlih duhova, utvara, demona i drugih nefizikih Entiteta. Egzorcistiki metodi bili su raireni u mnogim kulturama u kojima se vjeruje da se bestjelesna Bia upliu u ovozemaljski odnose i izazivaju nesree, bolesti i opsjednutost. Primjenjuju ih posebno obueni pojedinci, obino sveenici ili znalci ritualne magije. Sam termin egzorcizam potie od grkog exorkizo to znai zakletva, odnosno kletva i sastoji se u prizivanju vieg Spiritualnog autoriteta da prinudi duha ili demona da napusti svijest ili tijelo posjednute osobe. U judaistikoj religioznoj literaturi iz prvog vijeka spominju se egzorcistiki rituali i vjeruje se da dibuk ili zao duh posjeda duu rtve i da ga je nuno otjerati. U hinduizmu, budizmu, islamu i intoizmu, i u mnogim manjim religijama, tako er postoje razni religiozni rituali, u sutini egzorcistiki, kojima se na slian nain protjeruju zli duhovi. Kranstvo povezuje egzorcizam sa demonskom opsjednutou za koju se vjeruje da je izaziva Satana, a sam akt egzorcizma predstavlja borbu za duu opsjednutog.

44 U modernom okultizmu, koji je procvjetao u 19. vijeku, dosta panje je posveivalo takozvanim larvama u ljudskoj auri. Larva je umjetno bie koje nema fiziko tijelo, ve samo astromentalno. Ona je koncentrat astralne energije, a njena dua je ideja ovjeka koji ju je zaeo. Stoga ona moe djelovati kao programirani automat samo u jednom smjeru, koji odgovara zaetnoj misli njenog tvorca. Takva larva e sve vrijeme podsjeati ovjeka, u ijoj se auri nalazi, da ne zaboravi ideju koja ini njenu mentalnu kimu i da ga navede da je hrani energetskom hranom tako to e esto razmiljati o istoj temi. Da bi se ovjek oslobodio tetnih larvi klasian okultizmu je nudio dva glavna sredstva: 1. Da se svjesnim naporom volje usredsredi na druge teme u meditaciji ili molitvi i tako prestane da hrani larvu. Prestanak obraanja panje na nju dovodi do njenog uvenua i slabljenja. Ovaj nain nas podsjea na Ekskalibur. Dranje panje na nekom objektu predstavlja njegovo konstantno kreiranje. Kada skrenemo panju sa njega, mi prestajemo da ga kreiramo, on kopni i gubi snagu. 2. Paracelzusov trozubac, o kome sam pisao prije vie od 20 godina u svojoj knjizi Simboli hermetizma. Spominje ga vie okultnih pisaca, poevi od knjige Transcendentalna magija Elifasa Levija, objavljenoj u prolom stoljeu. Udar metalnim iljcima trazupca po larvi dovodi do njenog energetskog pranjenja, kao to se koncentrirani atmosferski elektricitet prazni preko gromobrana. Ti podaci ostali su zadugo u domenu klasinog okultizma, ali su ezdesetih godina ovog vijeka uskrsli u Sajentologiji. Do ponovnog otkria larvi, zlih duhova i Entiteta, koje je Habard nazvao tjelesnim Tetanima, dolo je eksperimentalnim putem, oditiranjem u bezbrojnim seansama. Na osnovu prikupljenih podataka, Habard je razvio teoriju o kozmikoj historiji Atmana (on ih naziva Tetanima), ali je podatke o nastanku tjelesnih Tetana uvao kao najveu tajnu. I poslije njegove smrti u Sajentolokoj crkvi se odrao isti stav prema tom djelu operativne Sajentologije. Tek je nastanak Nezavisne Sajentologije poslije Habardove smrti doveo do znaajnih promjena. Nekolicina Nezavisnih Sajentologa objavila je djelomine podatke o galaktikoj Odiseji Atmana i kozmikoj kataklizmi koja se dogodila u ovom dijelu univerzuma. Ja sam 1985. godine, prvi na ovim prostorima, objavio dijelove tajnih materijala OT-2 i OT-3 pod naslovom Galaktika Odiseja Rona Habarda. Ti materijali inili su jedan od lanaka u knjizi Onostrano je u nama, koju je priredio i izdao Milan Gligorijevi. Osjeao sam se slobodnim da to uinim, jer sam podatke dobio u organizaciji Dejvida Meja (Centar Naprednih Sposobnosti) u Santa Barbari, gdje nitko od mene nije traio obavezu da u ih drati u tajnosti. Ponoviti u neke podatke tamo iznijete i ukazati na nove materijale koji su od tada izali na vidjelo. Materijali stupnja OT-2 i OT-3 predstavljaju za Klijente sajentolokog oditiranja veliko iznena enje. Do tog trenutka sajentoloki procesi nalikuju na efikasnu psihoterapiju, premda zahvaaju oblasti prolih ivota i, kod nekih ljudi, sjeanja na druge planete i kozmike civilizacije. Ali to su bili individualno obojeni podaci. U OT materijalima Sljedbenik se suoava sa engramom koji je zajedniki za bezmalo sve pripadnike ljudskog roda. Naime, dijanetika, kao terapeutska metoda, zasnovana je na hipotezi da je neophodno utvrditi najraniji ili bazini engram koji je osoba doivjela da bi se postiglo oslobo enje Bia od traumatske prolosti. U povjerljivim OT materijalima Habard iznosi tvrdnju da postoji bazini engram u dalekoj prolosti koji je zajedniki za sva Ljudska Bia na ovoj planeti. Sa materijalima OT-2 Klijent kree u avanturu koja nalikuje na nauno fantastinu seriju Zvjezdane staze. Evo kako glasi poetak tih tajnih materijala: HISTORIJA OT-2: Prije nekih 95.000.000 godina u ovom dijelu univerzuma osnovana je konfederacija od 76 planeta. Nazvana je Galaktikom Konfederacijom. Prije oko 75.000.000 godina Konfederacijom je vladao izuzetno svirepi despot Ksenu. On se suoio sa problemom prenaseljenosti u Konfederaciji (prosjeno je ivjelo 178 milijardi stanovnika na planeti, a na nekim planetima bilo je 250 milijardi ili vie). Njegovo rjeenje tog problema i masovno implantiranje ini ga moda najgorim kriminalcem svih vremena. DOGA AJ br. 2 Ksenuovo rjeenje prenaseljenosti naziva se doga aj br. 2. On se sastojao iz tri faze: hvatanja, pakovanja i implantiranja bia. HVATANJE: Ksenu je naredio da njegovi otpadnici pohvataju viak stanovnitva. Ovo je znailo da e oni koji predstavljaju taj viak biti ubijeni na neki nain. Zatim su pohvatani Tetani bili zamrznuti glikolom ili etanolom. Tako zamrznuti Tetani pakovani su u sanduke i transportirani na Zemlju. Zemlja se tada zvala Tegeak. Samo implantiranje obavljeno je nekoliko sedmica ili mjeseci kasnije (implant je po Habardovoj definiciji, bolno i nasilno sredstvo savla ivanja Bia sa vjetakim ciljem i lanim pojmovima, koji se u njega usa uju u zlonamjernom pokuaju da se kontrolira i potisne njegova istinska priroda - primjedba moja). Naravno, itelje Tegeaka nije trebalo hvatati... italac sa izvjesnim znanjem Neognosticizma moe da postavi pitanje kako su Tetani (drite na umu da je to sajentoloki termin za Atmane) bili zamrzavani, kada oni nemaju masu, energiju i poloaj u prostoru? Nisu bila zamrzavana mrtva tijela iz kojih su Tetani htjeli da se izvuku, ve njihova energetska polja oko fizikih tijela. To je postizano prskanjem mjeavine zamrznutog alkohola i glikola u vidu finog spreja, to je stvaralo izuzetno niske temperature koje paraliziraju elektronske vibracije u njihovoj blizini. U ovom sluaju to

45 su bile vibracije energetskog polja Tetana. U OT materijalima slijedi detaljan opis implantiranja. Zamrznuti Tetani stavljani su na ivice i u grotla nekih vulkana u Aziji i na pacifikoj obali Amerike. Potom su aktivirane nuklearne eksplozije u vulkanima koje su unitavale zamrznuta fizika tijela Tetana. Te eksplozije stvarale su snane elektronske vjetrove koji su nosili Tetane uvis. Oni su tada hvatani elektronskim instrumentima i lijepljeni su na specijalne trake, a potom su implantirani elektronskom hipnozom i tako im je stvaran prvi, najraniji engram, kojim su sprjeavani da postanu slobodna Bia, jer im je svaka misao o slobodnom djelovanju i Spiritualnim ciljevima izazivala patnju, kritike misli i odbojnost. Za Aspektiku je znaajan slijedei podatak iz sajentolokog uenja OT-3. Na svakom Ljudskom Biu i oko njega, u njegovom psihoenergetskom polju, nalazi se vei broj drugih Tetana, pojedinano ili u grozdovima. To su Tetani koji nisu uspeli nai odgovarajua individualna fizika tijela u koja bi uli i koristili ih kao svoje nosae. Stoga se oni, kao psihike pijavice, lijepe za auru koja se nalazi oko fizikog tijela neke osobe i u izvjesnoj mjeri utiu na njeno ponaanje, jer su i oni implantirani. Habard ih je nazvao tjelesnim Tetanima, premda se oni ne nalaze samo u tijelu, ve i u njegovoj auri ili psihoenergetskom polju koje okruuje tijelo. Oni svojim psihikim usmjerenjem utiu na ovjekov proces miljenja i osjeanja, naroito tako to spreavaju svaku misao o Spiritualnom razvoju, slobodi djelovanja i miljenja, a svaka ideja o naputanju ove planete, ivotu u kozmosu i tome slino izaziva strah, nervozu ili oboljenja. Pri tome ovjek njihove ciljeve i implantirane stavove doivljava kao svoje, premda ne umije da ih objasni na zadovoljavajui nain. Treba drati na umu kako ih je Habard otkrio. Kada je sajentolokim procesiranjem potpuno oistio reaktivni duh nekog Klijenta, on je oekivao da e se takav ovjek ponaati kao zdrava, dobro integrirana, socijalno prilago ena i sretna osoba i da e svoje problemske situacije rjeavati kao savren kompjuter. Ali je utvrdio da i tako oieni ljudi ispoljavaju agresivne i asocijalne ideje, opsesivne misli i depresije. Objanjenje te pojave bilo je u tome to su takvi sadraji poticali ne od samog oienog Klijenta, ve od tjelesnih Tetana u njegovom energetskom polju. Budui da Klijent nije bio svjestan njihovog postojanja, on je takva nepoeljna ponaanja tumaio kao svoje otu ene Aspekte. Da bi ovjek nastavio svoj Spiritualni razvoj poslije dijanetikog ienja bilo je neophodno, utvrdio je Habard, u slijedeoj fazi, oistiti oditiranjem njegove tjelesne Tetane od implanata. O tome govore OT-materijali. Cilj OT-2 bio je da ukloni prvobitni implant izazvan u Ljudskom Biu prije 75.000.000 godina. Cilj OT-3 stupnja da oslobodi Ljudsko Bie tjelesnih Tetana, koji su tako er implantirani i utiu na njegovo ponaanje. Implanti, kao i tjelesni Tetani, ne nestaju sa smru fizikog tijela, jer su vezani za psihoenergetsko polje ovjeka ili njegovo individualno nesvjesno, koje ga prati iz inkarnacije u inkarnaciju. Me utim, tjelesni Tetani ponekad mijenjaju svoje nosae, odnosno prelaze iz aure jedne osobe u auru druge, traei najpogodniji nosa za svoje ispoljenje. Podaci koje sam ovdje naveo zvue veini zdravorazumskih ljudi kao izljev mate nekog ljubitelja naune fantastike. Ali to je fantastika od koje se donedavno moglo ozbiljno razboljeti. Jer izlaganje takvim podacima restimuliralo je mnoge ljude i njihove implantirane ideje bi poele da se aktualizuju u obliku nemira, strepnje, straha, opsesivnih ideja ili, ponekad, tjelesnih oboljenja. Sajentolozi starog kova i danas vjeruju da je odavanje ovakvih podataka iroj javnosti opasno. Taj stav je zaet instrukcijama samog Rona Habarda, koji je u OT-3 materijalu 28. oktobra 1968. godine napisao svojom rukom: Taj implant je sraunat da ubije (preko zapaljenja plua i na sline naine) svakog tko pokua da ga razrijei. Ova opasnost je uklonjena kada sam ja razvio odgovarajuu tehniku... Decembra 1967. godine znao sam da neko mora da se baci u to. Ja sam to uinio i isplivao sam nokautiran, ali iv. Vjerojatno sam prvi koji je u tome uspio u ovih 75.000.000 godina. Ja sada raspolaem sa svim podacima, ali samo ovi koji su vam dati su neophodni. Veina Sajentologa tvrdi da je Habard otkrio postojanje tjelesnih Tetana, ali Defri Filbert u svom neobjavljenom, ali proslavljenom, rukopisu Obnovljeni ekskalibur tvrdi da se jedan istraiva sa tom idejom obratio Habardu jo 1958. godine, ali da je ovaj odbacio kao izmiljotinu. Da li su ljudi u prvo vrijeme zaista umirali kada bi se izloili materijalima OT-2 i OT-3, ja ne znam. Premda ranije nisam vjerovao nijednu rije od tih tvrdnji, uvjerio sam se iz linog iskustva i iskustava mojih bliskih suradnika da su mnogima izbijala blaa ili tea oboljenja. Najee bi se ispoljila preko sluzokoe nosa, oiju, desni, grla, anusa i spolnih organa. Neki su dobijali iznenadne i neobjanjive napade straha i panike, a kod mnogih su se javile jake alergije. Istini za volju, ti poremeaji nisu bili trajni. Proli bi poslije nekoliko dana ili sedmica. Sada je to malo vjerojatno, tako da mogu mirne savjesti objaviti te podatke. Evo zato. Opisani doga aji ieni su na hiljadama Klijenata, tako da je njihov potencijal za restimulaciju drugih ljudi sasvim iscrpljen preko kolektivnog nesvjesnog. Poetkom sedme decenije mnogim oditorima bile su potrebne mnogobrojne seanse solo oditiranja da bi uklonili naboj sa tih doga aja, a sada je za to dovoljno nekoliko diskreiranja Metodom-1 ili dosljednim Prihvaanjem, ali i bez njih poremeaj prolazi za kratko vrijeme. Tu se iznova sreemo sa fenomenom stotog majmuna: kada dovoljan broj ljudi pro e uspjeno kroz izvjesna iskustva, ma koliko bila neprijatna, ostali ih slijede bez tekoa kao dobro utabanim putem. Do ovog trenutka nekolicina Nezavisnih Sajentologa je objavila djelomino OT-2 i OT-3 materijale, a ve cirkuliraju i preko elektronske pote. Pa ipak, L. Kin u svojoj knjizi, u kojoj je do sada najdetaljnije opisano implantiranje Atmana i itava njegova historija u ovom univerzumu, upozorava itaoca: Opomena! Svako tko nastavi da ita preko ove toke ini to na sopstveni rizik!

46 A potom daje praktian savjet: Ako preuzmete na sebe rizik usprkos ove opomene i osjetite neko neprijatno osjeanje, muninu ili nesanicu na bilo kojem mjestu u tekstu, evo to moete uraditi. Uzmite vitamine C, E, B1, kalcij i magnezij u velikim koliinama... da ojaate energetsko polje tijela itd. Potom detaljno opisuje postupak koji italac treba primijeniti ukoliko ga sadraj knjige restimulira. Postoji jo nekoliko verzija katastrofe koja je zadesila ovaj dio galaksije. Najpoznatija je ona koju je 1987. i 1988. objavilo Markev drutvo. Godine 1991. u knjizi Praktian kurs Gnostikog Okultizma iznio sam podatke o takozvanoj Civilizaciji M, koji potiu uglavnom od te Neognostike grupe. Premda su Markev materijali u jo veoj mjeri od Sajentolokih liili na naunu fantastiku, bilo je dosta opipljivih pokazatelja da u njima ima istine. U odnosu na Habardovo uenje, Markev teorija se slae u pogledu tri stvari: da je postojala Galaktika federacija (u Markev materijalima naziva se Subgalaktikom federacijom, jer se prostirala na planetima jednog dijela galaksije), da je izvreno masovno implantiranje bezmalo svih njenih itelja i da su se ti doga aji odigrali prije oko 75.000.000 godina. Ostali podaci se razlikuju u velikoj mjeri. U Markev materijalima tvrdi se da su itelji Subgalaktike federacije imali ne organska, ve vjetaka, androidna tijela. Ova razlika dovela je do sasvim razliitih posljedica, pogotovo u prikazu naina ivota i nivoa koje je to drutvo imalo. Atmani koji su se koristili androidnim, elektronskim, tijelima nisu osjeali bol i glad, niti su bili podloni bolestima i starenju. U toj civilizaciji nije bilo djece, staraca, bolesnih, pa ni lijeenja. U izvjesnom smislu nije bilo ni umiranja, jer bi oteena elektronska tijela lako bila zamijenjena. Vijek tih tijela, mjeren zemaljskim vremenom, kretao se izme u 10.000 i 900.000 godina. U Spiritualnom smislu, Markev civilizacija je bila superiornija od drutva koje u svojim materijalima opisuje Habard i veina Nezavisnih Sajentologa, jer su Atmani koji su koristili androidna tijela bili stabilno eksteriorni, odnosno upravljali su svojim vjetakim tijelima iz toke gledita izvan njih, a dokgod Bia koriste organska tijela ona su vei dio vremena interiorna, odnosno koriste toku gledita iz tijela. To dovodi do toga da se Atman u organskom tijelu u velikoj mjeri identificira sa njim, a sa androidnim tijelom to nikada ne ini, jer ima prirodnu tendenciju da se od njega raspoistovjeti, kao to malo tko moe da se poistovjeti sa svojim automobilom ili drugim prijevoznim sredstvima. Obje teorije govore o masovnom implantiranju, ali se tehniki podaci razlikuju. Markev govori o tu inima koji su doli u ovaj dio galaksije i preventivno razorili Markev civilizaciju, da ne bi previe ojaala i tako ih ugrozila, a dozvoljava se i mogunost da je to bio pljakaki pohod. Potom su u prostor oko Zemlje i drugih planeta koje su sainjavale Galaktiku konfederaciju stavljene implantne stanice, kao neka vrsta elektronskih klopki. Atmani su se, lieni dotadanjih tijela i mogunosti da ih zamijene drugima, usmjeravali u slobodan kozmiki prostor i nailazili bi na implantne stanice, koje bi ih privukle svojim zraenjem, kao to svjetlost privlai none leptire. Kada bi uli u implantnu stanicu, njihova budunost bi bila zapeaena za vei broj slijedeih inkarnacija, jer bi bili implantirani da osjete strah pri svakoj pomisli na slobodu, odlazak sa Zemlje, razvoj svojih telepatskih i ostalih psihikih sposobnosti i tome slino. Tada su bili prinu eni da uzimaju i koriste inferiorna organska tijela, na koja je lako utjecati, jer osjeaju bol. Da bi se njihov razvoj kontrolirao na najefikasniji nain, me u njima su stvorene podjele po rasama, narodima, jezicima i slinim kriterijima i implantirani su da osjeaju neprijateljstvo prema pripadnicima drugih grupa, sklonost prema svireposti u odnosu na njih i tome slino. Za razliku od implantnih stanica u Markev uenju, Nezavisni Sajentolozi koji slijede uenje pokojnog kapetana Bila Robertsona obznanjuju da su eksperimentalno, putem oditiranja, potvrdili podatke koje Habard daje (izvor tih podataka je takozvana Audiotraka br. 10) o postojanju elektronske mree, koja se nalazi na visini od samo 26,5 kilometara iznad povrine Zemlje. Njena debljina bita je 300 metara i podsjeala je na elektronsko sae. To nije bila materijalna, ve energetska tvorevina, tako da se nije mogla vidjeti, ali se posljedice njenog djelovanja mogu pratiti. Ona je podsjeala na zavjesu od mlazova toplog zraka koja se instalira zimi na otvorene ulaze u robne kue. Dok ne stupite u toplu zranu struju vi je ne vidite, ali je tada sasvim dobro osjetite. Kozmonauti koji su bili lansirani u Zemljinu orbitu ili su letjeli na Mjesec prolazili su kroz tu mreu ne primjeujui je, ali bi tada bili ozraeni implantima. Kao to tijelo strada kada se ozrai velikom dozom X zraka, a ne osjea ih, tako isto linost i psiha trpe posljedice od ovakvog nevidljivog implantiranja, jer su u toj elektronskoj mrei koncentrirani svi podaci o implantu i uvijek se aktiviraju kada podlona osoba u e u oblast njenog djelovanja. Kao dokaz da se to doista doga a, pripadnici grupe koju je stvorio Bil Robertson (Rons Org) navode da su kozmonauti koji su proli kroz mreu postajali ili religiozni mistici ili alkoholiari i narkomani. Iako se ovi podaci prikazuju kao novootkriveni, oni predstavljaju samo osuvremenjena tvr enja koja sreemo u klasinom okultizmu o postojanju Nahaa ili astromentalne zmije to opasuje planetu Zemlju i, kao neka vrsta energetske bodljikave ice, spreava nedovoljno oiena Ljudska Bia da napuste njenu sferu poslije smrti njihovih fizikih tijela. tovie u starovjekovnom Gnosticizmu ta prepreka nazvana je neprolaznim prstenom, koji odvaja ispoljeni svijet, pun patnji i gadosti od uzvienog svijeta Plerome ili Punoe Boje i spreava neupuene da napuste zemaljsku tamnicu. Perati, pripadnici najmistinije od svih gnostikih sekti, znali su tajnu prolaza kroz neprolazni prsten. Kao to sam spomenuo na drugim mjestima, ime Perate znai Oni koji znaju da se probiju, Oni koji znaju da pro u kroz nebeski svod. Postoji vrlo malo Ljudskih Bia koja mogu da pro u kroz ovu mreu nedirnuti. To su Bia koja su dostigla visok nivo svijesti i Spiritualne istoe, a to znai Bia koja su se raspoistovjetila od tijela, duha, ak i samog postojanja, tako da implantna mrea nema preko ega da na njih djeluje. Kada se takve osobe, koje esto na poetku nemaju svijest o svom stanju, aktivno angairaju u nekom od gnostikih procesa, brzo se

47 otkrije da sa njima ima malo toga da se radi. Obino male tekoe u svakidanjem ivotu. One vrlo brzo rehabilitiraju sjeanja prolih ivota i doga aja koji imaju mnogo zajednikog sa OT-3 materijalima, iako nikada nisu imali prilike da to negdje proitaju ili uju u ovom ivotu. Prilikom oditiranja ili drugih gnostikih procesa sve ee se nailazi na ljude koji su bili lanovi takozvane Galaktike Patrole i kao kozmiki misionari doli na zemlju. O takvim osobama L. Kin pie: Takvi ljudi su obino lieni ikakve pomisli na to i ive miran i obian ivot, tako da su obino zaprepateni doivljenim uvidima o svojim onostranim ciljevima i misiji. Bez obzira koliko uporno pokuavali potisnuti i odbaciti takve spoznaje naunim skepticizmom i realnim gledanjem na stvari, oni u tome ne mogu uspjeti i zbog toga se sve gore osjeaju. Me utim, kada jednom prihvate svoju misiju, oni se osjeaju kao da su konano nali svoj svrhovit put kao Tetani (a ne prosto kao stanovnici Zemlje). Njihovi ivoti tada imaju tendenciju da se ubrzaju i pretvaraju se u uzbudljivije igre nego ranije. Veina Bia ija svjesnost nije na tako visokom nivou moe proi kroz mreu kada ulazi, ali ne moe da iza e napolje, kao iz neke velike miolovke. Na naoj planeti u ovom trenutku postoji veliki broj osoba koje su, u stvari, udolice, Bia sa drugih planeta, koja su dola na Zemlju poslije katastrofe o kojoj govore Habard i Markev drutvo, ali su prilikom ulaenja, odnosno prolaska kroz elektronsku mreu, implantirani i nisu mogli otii sa ove planete. Praktino, veina istaknutih mislilaca, naunika i umjetnika, kao i mnotvo samosvojnih individua, pripada toj skupini. Neki imaju nejasna sjeanja na svoju kozmiku prolost i ivote u drugim civilizacijama u kozmosu. Nikola Tesla pie u svojim autobiografskim spisima da je polovinu svog ivota provodio u paralelnom svijetu u nekoj drugoj civilizaciji. Premda ne kae kako su Bia sa kojima je prijateljevao izgledala i to su radila, on nedvosmisleno istie da su ona bila u istoj mjeri realna kao i poznanici iz ovog ivota. A Wilhelm Rajh je u spisu Kontakt sa kozmosom (1957.) doslovno napisao: Dvadesetog marta 1956. godine, u 10 sati uveer, misao o izvjesnoj mogunosti mi se javila u svijesti, koja me, bojim se, nikada vie nee napustiti: Da li sam ja ovjek iz kozmosa? Da li sam ja pripadnik nove rase na zemlji, stvorene ukrtanjem vanzemaljaca i ena sa zemlje? Jesu li moja djeca potomci prve interplanetarne rase?... Mnogi doga aji iz mog ivota su, kao posljedica ovog pitanja, doli na svoje mjesto, a samo do prije etiri dana predstavljali su potpunu neizvjesnost; iskuenje da potvrdno odgovorim na prethodno pitanje je neodoljivo. Me utim, ja u odloiti konaan odgovor sve dok ga injenice ne potvrde. U me uvremenu nastaviti u da djelujem na osnovu pretpostavke: Sasvim je mogue da su se ljudi iz kozmosa spustili na zemlju (ili e to uiniti u budunosti) i poeti se ukrtati sa zemljanima iz bilo kojeg svog razloga. Budui da Rajh nije osvijestio gnostika iskustva o dolasku na zemlju kao Atman, bez fizikog tijela, on je pretpostavljao da je jedini nain dolaska na zemlju bio u takvom tijelu. Me utim, podaci prikupljeni na osnovu razliitih gnostikih procesa ukazuju na to da je veina Atmana dola na Zemlju u astromentalnim tijelima, a ne u kozmikim letjelicama. Neke istaknute linosti dananjice imale su jo odre enija iskustva od Rajha, ali su izbjegavale da o tome govore da ne bi privukle panju okoline. Ipak, sve je vei broj individua koje su spremne da to uine. Pako Raban, jedan od najradikalnijih i najutjecajnijih modnih kreatora, u svojoj nedavno objavljenoj autobiografiji Kraj vremena pie: Tokom jednog svog astralnog putovanja vidio sam sve svoje prethodne ivote. A imao sam sedam godina i tada, 1940. godine, nisam ni uo za reinkarnaciju... Doao sam prije 70.000 godina iz sazvije a Orla, iz jedne veoma stare civilizacije sa planete Altar. Tisue sati oditiranja od 1968. godine do danas dovele su do cijepanja i do unitenja implantne mree u velikoj mjeri, tako da sada Ljudska Bia mogu proi kroz nju neozraena. Tako er, na nivou itave ljudske rase taj implant je u velikom stupnju potroen i istanjen, pa podaci o kozmikoj katastrofi mogu relativno slobodno da se saope. Markev drutvo je vodio ovjek po imenu Don Lorens, a sjedite mu je bilo u Feniksu, u Arizoni. Nedovoljno upuen ovjek bi mogao pomisliti da su pripadnici drutva kao to je Markev udaci, fantasti i sline osobe koje imaju slab kontakt sa realnou. Nije tako. Don Lorens je direktor jedne od najveih amerikih kompanija za proizvodnju kompjutera, ija je godinja produkcija vea od dvije milijarde dolara. Njegovo ime nalazi se u poznatim izvorima podataka Tko je tko u USA i Tko je tko u svijetu. On je tipian ameriki ovjek od uspjeha, energian, sposoban i inteligentan. Prije oko tri godine Markev drutvo je nestalo sa scene i pisma upuena na njihovu adresu u Feniksu vraaju se sa naznakom primalac nepoznat. Me utim, Don Lorens je, u pismu koje mi je uputio neko vrijeme prije povlaenja, nagovijestio takav postupak. On je bio uvjeren da je jedini mogui uspjean nain da izbjegnemo nov napad, unitenje zemaljske civilizacije i ponovno masovno implantiranje da se, ovdje na Zemlji, primirimo i ne pokazujemo koliko znamo, sve dok nam se sposobnosti toliko ne razviju da budemo u stanju da uklonimo implantne stanice, koje imaju ulogu elektronske bodljikave ice i proirimo se u slobodan kozmiki prostor. Glavnu smetnju takvom oslobo enju i naputanju ovog prostora predstavljao je, sve do sada, ljudski mozak, koji je vrsta elektronskog i perceptivnog interfejsa izme u Atmana/Tetana i tijela. On je tako programiran (u implantnim stanicama u kozmikom prostoru) da njegova ula ne mogu da sura uju sa elektronskim, androidnim mozgom. Ta neusuglaenost je jedino sigurno sredstvo koje nas spreava da se pojavimo u galaktikom drutvu i do ovog perioda djelovala je kao izuzetno efikasna barikada. Ali mi emo to izmijeniti, obeao je prije nekoliko godina Lorens, i okrenuti emo tok historije u svoju korist. Pridruite nam se. Potrebna nam je vaa pomo. To je sada teko, jer se Markev drutvo, kao to sam rekao, povuklo sa javne scene. Nijedan od mnogih istaknutih Nezavisnih Sajentologa sa kojim sam u kontaktu ne zna to se sa

48 Sljedbenicima Markev organizacije u ovom trenutku zbiva. Ono to sam napisao o posljedicama restimulacije OT-3 materijalima, vai u veoj mjeri za Markev Rundown, odnosno Markev materijale. One se ispoljavaju najee u vidu jakih, iznenadnih alergija, oboljenja sluzokoe i napada straha ili panike kod inae smirenih, sre enih i spokojnih osoba. Za rjeenje tih problema Sljedbenici Markeva razvili su poseban postupak oditiranja, iji je cilj destimulacija Bia od implanta usa enog prije 75.000.000 godina. Premda je bio jeftiniji od sajentolokog OT-3 stupnja, ipak je bio skup. Koliko je bio efikasan, ja ne znam. Habardova zabluda svodila se na vjerovanje da tjelesni Tetani stvaraju nevolje i probleme, da su to paraziti i neprijatelji kojih se moramo osloboditi. Umjesto toga, moemo ih tretirati kao svoje Aspekte i dovesti ih Lananom Tehnikom do Dinamike Praznine, jer to je i njihov najvii cilj, premda njihovi prvi, neposredni ciljevi u Ciljnom Lancu mogu biti za ovjeka jako neprijatni. Veina praktiara Neognostikih sistema danas gleda na problem tjelesnih Tetana ire od Rona Habarda i umjesto izraza tjelesni Tetani koristi izraz Entiteti. Taj termin potie od latinskog esse, to znai biti. Rjenici daju vie definicija Entiteta. Po svemu sudei najbolje su slijedee dvije: Entitet je stvar ili pojava koja ima odre enu individualnu egzistenciju u realnosti ili ljudskom duhu i Entitet je sve to moe da se percipira kao individualna egzistencija. To moe biti pisac ili italac ovog teksta, to moe biti njegovo tijelo, bol u ramenu, pritisak u glavi ili sasvim odre en problem. Me utim, to nije naziv, ve aktualna, postojea stvar. Entitet moe biti dio vee cjeline i on sam moe biti djeljiv na svoje dijelove. Sutina entiteta je u tome - vraam se na prethodne definicije - da on moe biti percipiran kao individualna jedinica bilo u materijalnoj i drutvenoj realnosti, bilo u ljudskom duhu, svjesnom ili nesvjesnom. Sve je ivo, sve to postoji obdareno je manje ili vie jasnom svijeu, sve jeste svijest. Stoga e svaki dio velikog oceana svijesti biti za vas entitet ako tako odluite i ako se tako ponaate prema tom dijelu svijesti. Moete komunicirati sa njim i prihvatiti da ima svoju individualnost i svoj ivot. To ne znai da oni zaista jesu ili nisu nezavisna Bia i to uope nije vano. Za praktian rad vano je da se oni ponaaju kao da jesu, pa smo stoga u stanju da komuniciramo sa njima kao sa individualnim jedinicama. elija ljudskog tijela ima svoju posebnu svijest, grupa elija tako er, svijest imaju organi i grupe organa itd. Pored Aspektike, i prije nje, sa Entitetima su radili i rade amanizam, razliiti sistemi egzorcizma, Ritualna magija, Getalt Terapija, NLP, Holodinamika, Transakciona analiza i mnogi drugi. Izuavanje razliitih starih i suvremenih sistema razvoja svijesti ukazuje da svaki takav sistem, pokuavajui da oslobodi Ljudsko Bie, prije ili poslije mora da se suoi sa Entitetima. To je tako er iskustvo mnogih individualnih istraivaa. Robert Monro, biznismen koji se proslavio svojim knjigama o astralnoj projekciji, izdao je posebnu audio traku posveenu Entitetima. Materijali na toj traci primljeni su eneliranjem sa planova Vie Svijesti. Po njemu, upravo svjesni i nesvjesni Aspekti linosti dre nae tijelo zakovano u materijalnoj realnosti. Njihova misaona energija esto preplavljuje nau svijest i nama padaju napamet misli koje nas iznena uju, zbunjuju ili poniavaju. Ovo je drugim rijeima izraena ista ideja koja je toliko opsjedala Habarda. Arhetipovi su tako er Entiteti, premda su tokom normalnog ivota duboko pokopani u nesvjesnom. U odre enim situacijama oni bivaju aktivirani i tada prodiru u svijest i sa velikom snagom opsjedaju individuu, tako da je najee primorana da se sa njima identificira. Karakteristini su Vjeito dijete, Heroj, Velika sveenica, Mag, rtva, Pustinjak itd. Mali ljudi je termin koji za Entitete koriste amani plemena Seminola. Po njihovim tvrdnjama, kada se mali ljudi posva aju ili stupe u sukob, javljaju se tjelesna i duevna oboljenja. Ako prevedemo to na razumljiv jezik, do takvih poremeaja dolazi uslijed konflikta energetskih masa i energetskih tokova. Entitet moemo sebi predstaviti kao ogranieni dio svoje svijesti na koji smo se usredsredili ili dio svoga tijela obdarenog svijeu na koji smo usmjerili panju. Najee je to koncentrat sopstvenih misli i osjeanja sasre enih u energetsku formu. Drugim rijeima, dio nas. Osoba ih postaje svjesna kada oni djeluju negativno na nju. Ali oni tako er omoguavaju druge toke gledita sa kojih bolje moemo da shvatimo to u nama postoji i to se u nama doga a, tako da smo u stanju da preko njih nauimo korisne lekcije i nastavimo svoj razvoj. Praksa pokazuje slijedee: Jedina nevolja nastaje kada se sa Entitetima identificiramo! Zanimljivo je da je mogue svjesno i namjerno stvoriti Entitet obdaren svijeu. Takvi veoma komplicirani postupci bili su opisivani jo u srednjovjekovnim magijskim tekstovima, ali je mogue to postii na jednostavan i kontroliran nain. Dobar primjer za takav postupak je opit grupe kanadskih parapsihologa izvren sedamdesetih godina ovog vijeka. Eksperiment je izvelo osam lanova Drutva za psihika istraivanja u Torontu pod vodstvom A.R.G. Ovena. Nijedan od osmoro uesnika eksperimenta nije bio parapsiholoki obdaren. Cilj im je bio da stvore, putem intenzivne koncentracije i vizualizacije, kolektivnu misaonu formu ili mentalno-emocionalni koncentrat obdaren posebnom svijeu, drugim rijeima Entitet. Na poetku su stvorili vjetaki identitet, fiziki izgled i prolost osobe koju su nazvali Filip Ajlsford. Zamislili su da je ro en 1624. godine u Engleskoj, da je postao vitez sa esnaest godina i imao znaajnu ulogu u Gra anskom ratu na strani rojalista. Bio je prijatelj arlsa II i radio kao njegov tajni agent. Doivio je ljubavnu aferu sa mladom Cigankom. Kada je njegova supruga to otkrila, optuila je suparnicu za vjetiarstvo i ova je bila spaljena na lomai. Oajan zbog toga, Filip je izvrio samoubistvo u svojoj tridesetoj godini. Ovenova grupa je pokuavala da spiritistikim sredstvima prizove tako stvorenog Filipa. Pored toga uporno su ga vizualizirali, meditirali o njemu i diskutirali detalje iz njegovog ivota. Tokom spiritistikih seansi neki lanovi Ovenove grupe imali su veoma ive slike Filipa. Poslije nekoliko mjeseci javili su se

49 psihokinetiki fenomeni: stol koji su koristili u seansama poeo je da podrhtava i da se pokree naizgled sam od sebe, njegova povrina je vibrirala, uli su se snani udari i lupa. Filip je na pitanja davao odgovore u skladu sa svojom izmiljenom prolou, ali je davao i druge historijski tone informacije o stvarnim ljudima i doga ajima. Oven i njegovi suradnici tumaili su to priticanjem informacija iz kolektivne nesvijesti njihove grupe. Fenomen levitacije koji se ispoljavao u grupi snimljen je na film 1974. godine, a lanovi su tvrdili da na svoja pitanja uju Filipove odgovore izgovorene apatom. Uspeh Ovenove grupe podstakao je i druge grupe u Torontu i Kvebeku da ponu sa ovakvim eksperimentima, pa su tako stvorene Francuska pijunka iz II. svjetskog rata Lilit. srednjovjekovni alkemiar Sebastijan i ovjek iz budunosti Aksel. Svi oni ispoljili su osobine sline Filipovim. Ove podatke naveo sam da bih ukazao na injenicu da ono to Sajentolozi nazivaju Entitetom ima iste karakteristike kao i bilo koji drugi Aspekt sa kojim radimo u Aspektici. To je energetski koncentrat obdaren posebnom svijeu, ma koliko bila na niskom nivou, sa kojim se moe stupiti u komunikaciju. Jednostavan i dosta efikasna metoda openja sa Aspektima je estostepeno preramljivanje koji su uveli NLP praktiari (vidi Psiholoke vjetine menadera Sr ana Mihajlovia). Nasuprot rairenom stavu da su Entiteti koji posjedaju osobu uvijek zlonamjerni, osnovna pretpostavka NLP praktiara, koja se pokazala ispravnom, jeste da je svako ponaanje u osnovi dobronamjerno, svaki Entitet hoe da zadovolji neku potrebu, da ispuni elju ili ostvari koristan cilj. Ali neki od naina kojima pokuava da to postigne su prevazi eni i mogu da se zamijene primjerenijim ponaanjem. Koje je to ponaanje govori nam Aspekt preko uspostavljenog sistema komuniciranja. To je postupak u kome na konkretna pitanja koja ovjek postavlja neki oblik njegovog ponaanja (mi bismo rekli Aspekt) daje odgovore o svom prvom, neposrednom cilju. Ali NLP praktiari su se zadovoljili time da im Aspekt saopi efikasniji i primjereniji oblik ponaanja i na tome se pria zavrila. Mnogi Nezavisni Sajentolozi, NLP Praktiari i Sljedbenici drugih sistema Novog Doba ukazuju da traganje za korijenima, odnosno primarnom intencijom nekog Aspekta (taj smjer kretanja sam nazvao Kako) otkriva njegovu pozitivnu usmjerenost. To je nesumnjivo tono. Ali u Aspektici koristimo suprotan smjer kretanja (to): pristupamo Dijelovima Linosti ili Aspektima teleoloki, tragamo za njihovim ciljevima, koji u Ciljnom Lancu proishode jedan iz drugog sve do Konanog Cilja koji je uvijek Spiritualne, uzviene prirode. Entitet ne mora da se ispolji kao osoba, niti vi treba da ga prikazujete sebi antropomorfistiki. Ali ako se tako ispolji, prihvatite ga kao osobu. Inae, kao i svaki drugi Aspekt, on moe da se javi u vaoj svijesti kao obojeno tijelo, pravilno ili nepravilno, balon, oblak, lopta, ovjeuljak ili tijelo promjenjivog oblika kao tekuina koja se komea. Stupite sa njim u komunikaciju kao sa svjesnim Biem. Kada god vam da odgovor, zahvalite mu se kao to biste to uinili razgovoru sa bilo kojom osobom. Radite sa njim Lananu Tehniku i dovedite ga do njegovog prvog cilja na Ciljnom Lancu. Kod Entiteta o kojima govori Habard, kao i kod zlih duhova, prvi cilj je esto negativan, na primjer da nanese bol i zlo ljudima, da ih uznemiri, osveta i slini. Ve e slijedei cilj biti pozitivan. Izuzetno rijetko i drugi cilj na Lancu moe biti negativan, ali ako jeste, ne uzbu ujte se. Nastavite sa primjenom Lanane Tehnike do Najvieg Cilja. Me utim, iako moemo prihvatiti da je Aspekt sa kojim radimo ponekad sajentoloki Entitet, koji se kao psihika pijavica zalijepio za nau auru ili boravi u tijelu, treba uvijek zadrati kauzalan odnos prema njemu. Mi smo mu dozvolili da bude tu, mi smo ga na ovaj ili onaj nain prizvali ili stvorili itd. Postavlja se pitanje, zato je neka osoba podlona utjecaju nepoznatih Entiteta koji esto izazivaju nepoeljne posljedice? Razlog je jednostavan - i ta osoba je Entitet u najirem smislu rei. Kao dio pravila u ivotnoj igri koju igramo, mi smo se sloili da, kao Entiteti, imamo mo ili sposobnost da komuniciramo sa drugim Entitetima ili utiemo na njih, bilo da su u tjelesnoj formi ili bestjelesni, a tako er da oni imaju istu takvu mo i sposobnost u odnosu na nas. U ivotnoj igri individualni Entiteti ja, ti, on, ona - sloili su se nekada sa pravilom da mogu uzrokovati posljedice na drugima i drugi na njima. Prednost Aspektnog Procesa u radu sa Entitetima nad OT procesima je u tome to u Aspektici Praktiar nikada ne dolazi u poloaj posljedice, on uvijek ima kauzalni stav da je on to uzrokovao i da e on tako er uzrokovati uklanjanje ili integraciju nepoeljnog Aspekta. Tome nasuprot, OT praktiar esto pravi greku i tretira implante kao neto to je njemu uinjeno, ija je on posljedica ili rtva i za to nije odgovoran (vidi materijale o OT-3 i Markevu). A bez preuzimanje kauzalne pozicije nema ni uklanjanja nepoeljnog stanja. Neprihvaanje odgovornosti za sva svoja iskustva ini zaludnim svaki pokuaj da se iskorai iz sopstvene sudbine. Ako ste savladali Aspektni Proces, bilo na Jednodnevnom Kursu na brz i jednostavan nain, bilo uz pomo ove knjige i partnera, kada nai ete na restimulaciju koja izgleda kao da potie od opisanog implanta, od negativno usmjerenih Entiteta ili od poremeaja koji nalikuju na njih, neete morati razmiljati o hiljadama dolara koji se trai za pomo te vrste, niti e vam biti potrebne prethodno navedene mjere predostronosti o kojima pie L. Kin. Rijeiti ete, taj problem brzo i efikasno preko Aspektnog Procesa. Jer i tjelesni Tetani/Atmani, odnosno koncentrati psihike energije u auri obdareni svijeu, hoe istu stvar kao i bilo koji drugi Entitet - hoe svoj Konani Cilj, spajanje sa Prazninom iz koje su potekli. Tjelesni Tetani ispoljavaju se kao bilo koji drugi nepoeljni Aspekti - u obliku blagih zdravstvenih poremeaja kao to su alergije ili bolovi u nekim dijelovima tijela, zatim kao prisilne misli, trajni strahovi i

50 strepnje, nastupi agresivnog ponaanja ili depresije i tome slino. Njihov neposredni cilj je da izazovu takva stanja, ali je njihov Konani Cilj, ponoviti u, isti kao kod bilo kojeg drugog Aspekta - praiskonska Praznina. Ljudi koji su primjenjivali Aspektni Proces ponekad su radili sa tjelesnim Tetanima, a da nisu to ni znali. Uzgred reeno, stara gnostika mitologija predstavlja bezmalo savrenog preteu sajentoloke teorije: gnostiki Demijurg je oito Ksenu; zarobljavanje Boanskih Iskri u tjelesnu tamnicu i izazivanje zaborava u njima nije drugo do proces implantiranja Bia; tajne gnostike formule osloba anja od vlasti Arhona predstavljaju jasnu paralelu gnostikom procesiranju itd. O tehnikom postupku uklanjanja tjelesnih Tetana nemam to da dodam, izuzev da sa njima radite Aspektni Proces kao sa bilo kojim Aspektima. Ja vam ne savjetujem da se uputate u istraivanja da li je neki Aspekt, sa kojim radite, nastao na ovaj ili onaj nain. Ali ako ste voljni da uloite vrijeme i napore u to, moda ete imati interesantnih iskustva. POVRATAK DUE: NAJBOLI I NAJSRETNIJI DIO MENE Strogo uzevi, Povratak Due nije dio Aspektike, jer je ona originalan i samosvojan sistem. Unio sam ga u sadraj i esto sam ga radio grupno na Kursu Aspektike, zato to se u njemu tako er radi sa Aspektima i zbog dobrih rezultata koje daje. Povratak Due je proces ponovnog sticanja dijelova linosti koje je individua negdje ostavila ili izgubila, ili koje je netko od nje pozajmio ili uzeo. Cilj ovog procesa je uiniti osobu cjelovitijom i u veoj mjeri integriranom. To je u stvari suvremena verzija amanskog postupka, prakticiranog u amanskim tradicijama Amerike i Azije. Sastojao se iz manje ili vie sloenog rituala, koji je u amanu izazivao stanje transa. U takvom izmijenjenom stanju svijesti aman bi se identificirao sa Klijentom i odlazio Vremenskom Stazom u njegovu prolost ili alternativne svjetove da bi naao Dio linosti koji je nedostajao Klijentu i pozivao ga da se vrati sopstveniku. Suvremenu verziju ovog postupka razvili su, koliko je meni poznato, Roland Bakli, Deni Keje i grupa njihovih suradnika u Australiji. Ja sam ga preuzeo, jo vie pojednostavio i ponekad prakticirao u radu sa individualnim Klijentima. U osuvremenjenom postupku mi aljemo Klijenta da sam putuje u svoju prolost, ali se pokazalo korisnim da sazna porijeklo ovog procesa. Veina ljudi bez tekoa prihvaa metaforu o dijelovima sebe koji su negdje ostali. Ona izgleda kao prirodan nain gledanja na takvu situaciju. Povratak Due je jednostavan proces. Obzirom na uloeno vrijeme on je izuzetno efikasan. Ostali Gnostiki procesi idu mnogo bre i lake kada se prethodno uradi Povratak Due. Neki Praktiari (Roland Bakli i Deni Keje) tvrde da Klijenti na takav nain oiste i do 3/4 svojih problema. Premda je ovakva tvrdnja moda pretjerana metoda je sasvim sigurno djelotvorna. Ako su znaajni Dijelovi linosti otcjepljeni i u prolosti blokirani, onda se ne mogu oekivati stabilni rezultati od procesa koji te Dijelove ne zahvaaju, jer tokom njih nije prisutna cijela osoba. Naroito su neka iskustva praena gubitkom Dijelova linosti, moi ili sposobnosti. To su iskustva koja nagone osobu da odcijepi Dio sebe. Ona to ini da bi lake preivjela bolnu situaciju, kao to guter u kandama grabljivice ostavlja dio repa da bi preivio. Kasnije guteru izraste izgubljeni dio, ali se za ovjeka tokom daljeg ivota pokazuju neprijatne posljedice takvog gubitka Dijela sebe, jer on vie nije cjelovita linost. Treba istai da i drugi Gnostiki procesi indirektno vre osvjeivanje i povratak potisnutih Dijelova linosti. U Povratku Due to inimo direktno. ovjek je u osnovi cjelovit, on inherentno posjeduje sve kvalitete koji su mu potrebne. Kada u jednom trenutku nije tako, razlog je uvijek u tome to je nekada podijeljen i svoja iskustva ne doivljava cjelovit. Ako je Klijent izgubio samopouzdanje, ono se negdje nalazi. Ono nije nepostojee. Moe da se nalazi na nekoj zabavi, 30 godina daleko u prolosti, na kojoj je Klijenta odbila djevojka u koju je bio zaljubljen, a okolina zbog toga ismijala. Ta zabava jo uvijek traje, muzika jo uvijek svira i otcjepljeni Dio svo vrijeme pati. Taj Dio treba nai i povratiti. Budui da mi za Duu ili Istinsko Bie koristimo termin Atman, postavlja se pitanje da li pod Povratkom Due mislimo na povratak nekog dijela Atmana? Svakako ne, jer Atman je Individua (In-dividua), to znai Nedjeljiv i ne moe se svoditi na dijelove. Pod Duom u ovom procesu podrazumijevamo skup linih kvaliteta, sposobnosti ili osjeanja. Najee je to emocionalni kapacitet osobe. Na primjer, ena od 45 godina bila je, kao beba ostavljena due vrijeme u kolijevci, to je na nju traumatski djelovalo i ona je izgubila sposobnost da se osjea kao beba. A ona kao odrasla osoba treba imati pristupa i takvom osjeanju, pored ostalih. Stoga, kada se javi svijest o izgubljenom osjeanju, slijedi pitanje Praktiara: Da li je tada Dio tebe otiao? Ili Da li si tada izgubila Dio sebe? I potom: Da li bi ti eljela da ti se on vrati? Mogue je vidjeti nagovjetaje o izgubljenim Dijelovima linosti kada ljudi govore o svojim bolnim iskustvima. Tada je sva moja sigurnost nestala., Ona mi je ukrala srce, Odnio je moju sreu sa sobom, Izgubio sam svoju djetinju nevinost, Tada sam izgubio snagu, Moja ljubav je zauvijek ostala na tom ljetovanju. Ponoviti u da u ovom procesu kao Dio ili Aspekt prihvaamo skup linih kvaliteta, sposobnosti ili osjeanja. Osoba osjea nedostatak tog izgubljenog Dijela. Taj Dio moemo posmatrati kao skup jedinica panje ili Spiritualne energije. to je najvanije, praksa pokazuje da on ima sopstvenu svijest i sopstveni ivot koji ivi sasvim odvojeno od cjeline linosti. Kada se taj Dio reintegrira sa ostatkom linosti, mi ga vie

51 ne zovemo Dijelom, ve se obraamo toj osobi kao cjelini. Proces ide ovako. Na poetku traimo od Klijenta da skenira ili brzo pro e u mislima svoj ivot i na e toke na kojima su se dogodila iskustva poslije kojih iznenada vie nije imao moi i sposobnosti koje su prethodno bile prisutne. Prvo treba utvrditi da li je Klijent spreman da slijedi tu metaforu. Poto se prisjeti takvog iskustva i restimulira ga, postavljate mu pitanje: Jesi li ti tada izgubio neki Dio sebe?... Da li ti taj Dio nedostaje? Ukoliko je odgovor odrean, besmisleno je da radite ovu tehniku. Ako je potvrdan i po Klijentu se to vidi, usmjeravamo Klijenta da taj dio Due povrati: Da li hoe da ga na emo i vratimo tebi? Kada Klijent potvrdi slijedi: Gdje je taj dio sada? Ako Klijent oklijeva, treba mu dati izvjestan nagovjetaj to treba da radi: Je li taj dio u prolosti?... Je li sada tu negdje oko tebe?... Da li se taj Dio tebe krije?... Da li ga neko drugi sada posjeduje?... Najee se taj dio nalazi u prolosti i ostao je istih godina kao kada ga je Klijent izgubio. Druga najea mogunost je da ga je Klijent dao nekoj drugoj osobi, na primjer u nekom odnosu ispunjenom emocijama i da je jo uvijek kod te osobe. Ali, sve je mogue. On moe biti u bilo kojoj alternativnoj dimenziji. Veoma esto su dijelovi linosti u poetskim, bajkovitim ili vilinskim svjetovima: U zalasku sunca na ljetovanju prije 30 godina, U oima djeteta, U zvjezdanoj noi kada sam bio najsretniji u ivotu i tome slino. Ako je Klijent proao Kreaton, treba da se uputi Vremenskom Stazom u vrijeme u kojem se taj Dio nalazi. Ukoliko nije, jednostavno mu recite da ide u prolost tamo gdje se Dio sada nalazi. Nalaenje Dijela linosti nije stvar logike, ve osjeanja. Kada smo se nali na mjestu gdje se Dio nalazi, trebamo utvrditi to on radi. Stoga pitamo: to taj tvoj Dio sada radi? Zanimljivo je da on obino ima svoj poseban ivot. Mala djevojica se jo uvijek igra u kolskom dvoritu, dijete koje je imalo sposobnost da se raduje ivotu sjedi jo uvijek u uglu sobe djejeg obdanita, sretno sa svojim igrakama i slino. To je esto druga verzija Klijenta, obino sa mla im tijelom i razliitim odlikama nego to ih danas posjeduje. Neophodno je stupiti u komunikaciju sa dijelom. Kaete Klijentu: Usmjeri svu svoju panju na njega. Oslovi ga. Potom slijedi: Kada gleda taj Dio sebe, to osjea?... Pusti neka tvoja osjeanja slobodno teku ka njemu. Kada Klijent shvati da je to istinski Dio njega, tuga to ga je izgubio moe da se veoma snano ispolji. Sada je vano ne pourivati Klijenta, neka provede onoliko vremena koliko je neophodno sa tim svojim Dijelom. Klijent moe da razgovara sa svojim Dijelom o emu god eli. Oni mogu da razmijene obavjetenja i dobre elje, osjeanja itd. Potrebno je da iznova postanu bliski. Ali glavna stvar na koju ciljamo jeste da navedemo Dio da se vrati Klijentu: Pitaj taj svoj Dio, da u eli da ti se vrati. On e vjerojatno eljeti, ali ne uvijek. Jer postoje razlozi zato je on tamo, van cjeline linosti. Obino je potrebna neka vrsta pregovora ili neto treba da se izmijeni u Klijentu prije nego to mogu da se spoje. Otcjepljeni Dio je neka vrsta zabludjelog sina i cjelina Bia pati sve dok joj se on ne vrati. Kada Dio potvrdno odgovori, kaete Klijentu: Pitaj ga to ti treba da uini da bi on zauvijek ostao u tebi? A potom: Jesi li ti voljan uiniti to? Klijentov Dio obino sugerira neto vrlo pozitivno i valjano. To moe biti Da vie vodi rauna o drugima, Da ima vie samopotovanja ili neto slino. esto se itava stvar ne moe dovesti do kraja odjedanput. Klijent i njegov izgubljeni Dio moda trebaju raistiti neto izme u sebe, na primjer da imaju probni period u kome e biti intimniji. Za nas je to u redu ukoliko to moemo da prihvatimo u procesu i ako smo sigurni da e proces da se nastavi. Ponekad je neophodno provesti Dio linosti kroz izvjesne promjene. Moda je potrebno da on odraste, ukoliko je jo dijete. On tada treba da pro e kroz PROCES ODRASTANJA sve do sadanje starosti linosti. Taj proces ne treba da traje due od minut-dva. Klijentu se kae: Pozovi ga da odraste i da do e do iste starosti koje si ti sada. Neka nakratko proleti kroz prola iskustva i pridrui ti se. Ukoliko je Dio spreman da se vrati odmah i bez uvjeta, kaite Klijentu: Neka on zna da si sretan to ti se on vraa i da e se dobro starati o njemu. Prui mu ruke, zagrli ga snano i unesi ga u svoje tijelo! Trenutak ponovnog spajanja se obino ispoljava kao slabaan toplotni ili elektro ok. Integracija tako er moe da bude vrlo suptilna, tako da mi treba da provjerimo da li je do nje dolo, pa pitamo: Gdje je Dio sada? Da li ti se vratio? Ako se Dio vratio, Klijent treba da provjeri reintegraciju (vidi dolje). Kada se integracija dogodi. Klijent je esto euforian ili u stanju oamuenosti i zaprepatenja. esto ima utisak da okolina drugaije izgleda. I doista, mnogo toga e se promijeniti za Klijenta. Kaite Klijentu da e se proces reintegracije nastaviti tokom slijedeih dana i sedmica.

52 Druge varijante izgubljenog Dijela mogu imati donekle izmijenjen redoslijed akcija. Ako je Dio bio ukraden i sada je u posjedu neke druge osobe, mi treba da stupimo u telepatski kontakt sa lopovom i da pregovaramo o uvjetima pod kojima e da ga vrati. Ako je neophodno, mi emo da ga jednostavno uzmemo, ali je uvijek bolje imati obostrano prihvatljiv dogovor. Sljedei fenomen na koji moemo da nai emo je duevni poklon. To je sluaj kada je neko drugi dao Klijentu Dio sebe. To se najee doga a u emotivnim odnosima i osoba koja je primila Poklon moda toga uope nije svjesna. U takvom sluaju proces radimo tako da stupimo u komunikaciju sa tim Dijelom, utvrdimo kako se on tu naao i kakve su mu namjere i potom zatraimo da se vrati svom sopstveniku. Povraaj Due nije proces koji se esto radi. To je akcija koja u znaajnoj mjeri mijenja ivot Klijenta, jer mu vraa kljune emocionalne kapacitete i kada ste sa njim proli nekoliko glavnih situacija, koje su dovele do gubitka emocionalnog kapaciteta ili moi individue, vie ga ne radite, a ako je kasnije potrebno, jednom u 6 mjeseci. Vodite rauna o moguim grekama. Najea se sastoji u tome da Klijent ne uzima iskustvo u kojem je izgubio neke Dijelove svoje linosti, odnosno svoje kvalitete, sposobnosti ili osjeanja, ve se usmjerava na traumatian doga aj kao takav i poinje da se ispovijeda. Osnovni kriterij jeste da li je tada izgubio neto vrijedno, tako da sada nema ta osjeanja ili sposobnosti koja je do tog iskustva imao? Premda su vam navedene faze i pitanja koja se Klijentu postavljaju, ona su data uslovno, konkretne rijei nisu najvanije, glavni vodi treba da vam je intuicija. Ovdje u ukratko ponoviti faze procesa Povratka Due: 1. Traimo da Klijent pro e u mislima svoj ivot i uoi iskustva u kojima su se desile za njega znaajne promjene u tom smislu to poslije tih iskustava nije vie imao moi, sposobnosti i emocionalne kapacitete koji su do tada u njemu postojali. Kada na e takvo iskustvo i u nekoliko rijei nam ga opie, slijedi pitanje: 2. Jesi li ti tada izgubio neki Dio sebe?... Da li ti taj dio nedostaje? 3. Da li hoe da ga na emo i vratimo tebi? 4. Gdje je taj Dio sada? 4. to taj tvoj Dio sada radi? 5. Kada gleda taj Dio sebe, to osjea? 6. Pusti neka tvoja osjeanja slobodno teku ka njemu i oslovi ga. 7. Pitaj ga to bi ti trebalo da uini (kako da se ponaa) da bi ti se on vratio i zauvijek ostao u tebi?, a potom: 8. Jesi li ti voljan da to uini?... Reci mu da hoe. 9. Neka zna da si sretan to ti se on vraa i da e se dobro starati o njemu. Prui mu ruke, zagrli ga snano i unesi ga u svoje tijelo! Provjera reintegracije: 10. Gdje je sad taj tvoj Dio? Da li je sjedinjen sa itavim tijelom podjednako ili ga jae osjea u nekoj oblasti? Ukoliko ga jae osjea u nekoj oblasti svog tijela slijedi: 11. Neka se potpuno razlije po itavom tijelu, neka se sasvim pretopi! 12. Da li osjea da ti se... (izgubljeni kapacitet) vratio...Da li ti ima to... B. Poto je Klijent povratio izgubljen Dio sebe, treba da pro e munjevito od tog vremena kada je izgubio Dio sebe, do sadanjosti i to UKLJUEN, sa tim dijelom potpuno integriranim, tako da sva svoja kasnija iskustva ozrai kao cjelovita linost. Kada do e do sadanjosti, treba da se iskljui i da vidi svoje tijelo kako se kree u budunost, kao na ekranu, i kako ozraava sva svoja budua iskustva kao cjelovita osoba. Na Seminarima Aspektike, u okviru ove tehnike, obino prakticiram povratak Najsretnijeg i najboljeg Dijela sebe. Razlog za povratak tog Dijela Bia je u tome to je on u najveoj mjeri ispunjen emocijama i to bez njegove integracije mnogi odrasli ljudi nisu u stanju da budu sretni. Me utim, redoslijed kojim vraate izgubljene Dijelove nije od bitne vanosti. Da bi se Praktiari lake sjetili kada su takav emocionalni kapacitet imali, pa ga potom izgubili, dobro je ukazati im preko primjera drugih osoba na situacije kada su se, iz bilo kojeg razloga, osjeali voljeni, sretni ili sposobni. Jedan Praktiar kae: Imao sam 7, 8 ili 9 godina, ne sjeam se tono. Bio sam kod svoje bake na selu. Iao sam putem i bosim nogama gazio po praini. Sunce je sijalo, pele su zujale, ptice pjevale. Odjednom sam osjetio strahovitu sreu i proimanje sa itavim svijetom. Ili: Leao sam na travi jednog toplog i lijepog dana. Bio sam sasvim sam, oputen i sretan. Gledao sam kako po plavom nebu plove bijeli oblaci. Vrijeme kao da je stalo. Osjeao sam da bih mogao da ostanem zauvijek u tom stanju. Sve je bilo u najveem skladu, kako treba da bude. Slino je i ovo iskustvo: Bio sam na selu i jedne ljetne veeri leao sam na travi i gledao prelijepo zvjezdano nebo iznad sebe. Obuzelo me je osjeanje strahopotovanja i sree prema tim beskonanim svjetovima. Dok sam se pitao kakva sve udesa postoje tamo daleko, osjetio sam neizmjerno duboku sreu bez vidljivog razloga. Uvijek kada mislim na sreu, dolazi mi u sjeanje slika tog zvjezdanog neba, ali nema tog osjeanja. Da biste uzeli u rad neki takav Dio, nuno je da Klijent osjea da ga nikada poslije tog vremena nije osjetio, ili da ga je nekada kasnije izgubio, a da bi volio da sada ima mogunost da to isto iskustvo ponovo doivi.

53 NIVOI SPIRITUALNE ZRELOSTI Svi oblici ivota su Spiritualni, ne postoji nijedno ispoljenje lieno Istine, ali takva spoznaja ne moe da se javi na osnovu intelektualnih spekulacija, ve svie tek u svijesti prosvijetljenog bia. Aspektika to pokazuje u praksi, ali davno prije njenog nastanka u svim Spiritualnim tradicijama je istican takav stav. O tome nam, pored ostalog, govori Zen pria o mladom kalu eru koji se upravo prosvijetlio i sa nove toke gledita gnua se ljudi koji ne vide Istinu, ve oboavaju njene prazne forme. On je furiozno uao u budistiki hram, u kome su se oko Budinog kipa molili vjernici i pljunuo je na kip. Bezumnie, povikali su vjernici, to radi to?! Pljuje na Budu, na samu Istinu! Na to im je on sa prezirom odgovorio: Neka mi neko od vas pokae gdje nije Istina, da tamo pljunem. O Spiritualnosti u uem smislu govorimo kao o probu enosti za Istinu i mogue je, na osnovu ponaanja ljudi i njihovog pogleda na svijet, zakljuiti na kome stupnju Spiritualnog razvoja jesu u nekom periodu vremena. Takva procjena ima i praktine posljedice u me uljudskim odnosima, jer razliiti nivoi Spiritualne zrelosti dvije osobe dovode do tekoa u njihovoj komunikaciji i nerazumijevanja. Osjeajui to, neki psiholozi i alternativni mislioci su davali svoje sheme ili mape Spiritualne zrelosti, premda ih nisu uvijek tako nazivali. Najpoznatije takve pokuaje uinili su Erik Erikson, Abraham Maslov, Erik Bern, Ken Vilber i Ron Habard. Vjerujem da su relativno precizno opisani nivoi Spiritualne zrelosti potrebni Sljedbeniku bilo kojeg Spiritualnog sistema da bi mogao da valjano shvati tko je on, kuda ide i da barijerama koje ga ekaju na Stazi pri e sa veim stupnjem razumijevanja. Ovo je posebno vano u vremenima Spiritualnih kriza, kada se Sljedbeniku ini da gubi vrsto tlo ispod nogu. Ljudsko mladune neko vrijeme poslije ro enja zavisi u potpunosti od svoje okoline, jer nije u stanju da preivi bez potpore odraslih. Ali vrlo brzo ono otkriva naine za utjecaj i kontrolu svoje sredine. Kada pone da stie osjeanje svoga Ja, roditelji obino bivaju iznena eni njegovom tvrdoglavou i upornou. Kasnije dijete ui da je korisno ne samo potvr ivati se u drutvenim situacijama ve i da kooperacija sa okolinom ima vrijednost, ui da je davanje drugima jednako vrijedno kao i primanje. Potom u periodu mladalakog sazrijevanja osoba obino oscilira izme u potpune zavisnosti od drugih i samopotvr ivanja. Da bi izborilo svoje mjesto u svijetu mlado Bie mora da postane nezavisno, a to zahtijeva sticanje i razvoj mnogih vjetina i znanja o svijetu i ljudskom drutvu. Radei sa pacijentima razliite starosti, Jung je primijetio dr se proces ucjelovljenja individue ubrzava kada ona dosegne srednje doba. I nae vrijeme i u ovoj oblasti vidljive su promjene. Sve je vie mladih ljudi kod kojih je uoljivo ubrzano odvijanje procesa individuacije. Ovaj proces zahtijeva djelomino povlaenje i distanciranje od drutvenih normi i opeprihvaenih vrijednosti i usmjeravanje itavog Bia na traenje novog psiholokog teita u sebi. On tako er podrazumijeva prihvaanje tamnih dijelova svoje linosti, koji su u periodu socijalizacije gurnuti u dio nesvjesnog koji Jung naziva sjenkom. Ukoliko taj proces tee kako valja, osoba nalazi novu toku ravnotee i potpunije prihvaa sebe i druge sa vrlinama kao i slabostima. Proces individuacije je posebno ubrzan ako osoba pone prakticirati neki od sistema Spiritualnog razvoja. Tokom takve prakse kljuni trenutak jeste Iskusno Gnoze na pitanje Tko sam ja? Kroz takvo osoba otkriva da ona nije tok misli koji se konstantno odvija u njenoj svijesti, da nije niz slika, ulnih otisaka ili osjeanja, premda sa svim tim sadrajima moe da se identificira i to ini u trenucima jakih iskustava. ovjek otkriva da on jeste zapravo taj koji se pita i koji trai. Osoba se u takvom iskustvu obino ne identificira sa svjesnim Egom, ve ima osjeanje Jastva kao ireg i potpunijeg Bia. U tim trenucima individua ima neporecivo osjeanje da je sve kako treba biti, da je sve jasno, tako da je suvino bilo kakvo objanjenje, da je ona - ona, a ljudi su ljudi, takvi kakvi jesu. Premda ima dalekosene posljedice, pogotovo na ubrzanje Spiritualne evolucije, ovakvo iskustvo je trenutno ili kratkotrajno. U Zen terminologiji naziva se Keno stanjem, a u suvremenom gnosticizmu odgovarajui termin je Lumejo. To stanje svijesti moe da bude tiho, ali je obino praeno pranjenjem energije. Bilo da je mirno ili burno, uvijek ide sa potpunom satisfakcijom i nalaenjem novog psiholokog teita u sebi. U sutini to novo teite, koje se izraava kroz spoznaju Ja sam Ja, tako er je nova identifikacija, ali osoba zadugo nije toga svjesna. Ona je uvjerena da su identifikacije prethodile tome stanju svijesti (dobar, zao, pametan, glup, lino ime, profesija i dr.), a da je Ja sam Ja neporeciva i apsolutna Istina. Sljedbenik koji poha a Intenzive Gnoze i prakticira ostale Gnostike sisteme Spiritualnog razvoja, kroz vei broj kratkotrajnih Direktnih Iskustava Istine prije ili poslije neumitno stupa u stabilno stanje svijesti koje nazivamo Meunom. Zajedniko je iskustvo mnogih ljudi da ovjek u jednom periodu poinje da prepoznaje u sebi to stanje. On neko vrijeme potiskuje tu pomisao, koja se najee javlja kada druge osobe, koje su u tom stanju, u njegovom prisustvu opisuju kako se osjeaju. Poslije nekog vremena oiglednost tog stanja svijesti ne moe vie da se potiskuje i Sljedbenik ga konano prihvaa. Na mjestu kratkotrajnih Lumejo iskustava postupno je nastalo i ovrslo trajno osjeanje Ja sam Ja. ovjek ima snaan utisak da je igra murke sa samim sobom konano zavrena. Gdje god da se ovjek usmjeri, nalazi sebe: u drugim Ljudskim Biima, u ivotu, u Bogu, u svjetlosti i tami. U sutini, Meuna je ograniena na prvi dinamizam, samopreivljavanje individue, ali zahvaa donekle drugi i trei (Ti i Mi). ovjek ima jasnu svijest da je on to to jeste, ta svijest je postojana i ne zavisi od toga da li se dobro ili loe osjea. Prije Meune na osobu su razliita iskustva djelovala tako da je ulazila u

54 razliite identitete, stalno se pitajui koji od tih identiteta ona doista jeste. Kada je neto r avo uinila, ona je imala utisak da je zla osoba; kada je uinila neto dobro - da je dobra. Kada se ponijela kukaviki, da je kukavica, a kada je ispoljila hrabrost, da je hrabra osoba. U trenucima objektivnog razmiljanja o sebi javljala se stalna upitanost - Tko sam ja ustvari? Odgovor na to pitanje privremeno bi dalo Lumejo stanje, ili trenutna Gnoza po pitanju Tko sam ja?, ali bi to osjeanje brzo ishlapilo i osobu bi opet okolnosti bacale iz jednog identiteta u drugi. Sa ostvarenjem Meune osoba sve vrijeme ima neporecivo osjeanje da je ona ona! Uvijek i u svim okolnostima. Ona je to to jeste, nekad se ponaa kukaviki, a nekad hrabro, nekada r avo, a katkad plemenito, ali je to uvijek ona, kao glumac koji ide iz jedne uloge u drugu. Uloge se mijenjaju, ali je glumac isti. Prvih nekoliko sedmica ili mjeseci poslije prihvaanja Meune ispunjeni su uglavnom osjeanjem satisfakcije. Ovakvo osjeanje djelomino potie od spoznaje da je zavren period neizvjesnosti u kome su se rezultati razliitih procesiranja gubili poslije dueg ili kraeg vremena i da je osoba konano uplovila u luku spokoja. Obino je ovakvo stanje praeno fiziolokim i psiholokim promjenama. Nestaje velika miina tenzija, usporava se i gubi neprekidni unutranji dijalog i ovjek postaje izotreno svjestan sopstvenog prisustva i egzistencije. On se dobro i usuglaeno osjea ovdje i sada. Ponekad i u izvjesnim situacijama svakodnevnog ivota, pogotovo u konfliktnim ili problemskim odnosima, on automatski ulijee u identifikaciju sa svojim Egom, ali daleko ee i trajnije se poistovjeuje sa osjeanjem Sebe kao potpunog i ucjelovljenog Bia. Sutinu Meune, pored stabilnosti iskustva o svom Ja-stanju, ini oslobo enost od duhovnih masa ili reaktivnog duha. Ona nije potpuna, ali je znaajna i primjetna. ovjek u Meuni ne moe da pati dugotrajno, niti snano, zbog nesretnih iskustava iz prolosti. Okolnosti ponekad restimuliraju neprijatna sjeanja, ali su restimulacije znatno slabije nego ranije i kratko traju. Osoba je samousredsre ena u viem smislu rijei: niti prisilno rtvuje svoj integritet da bi zadovoljila druge, niti je prisilno sebina, ve se ponaa primjereno situaciji. Prevelika oekivanja su nestala, istovremeno sa velikim razoaranjima. Stvari su takve kakve jesu, ljudi su ljudi, ivot je ivot. Iskustvo pokazuje da osoba koja je Spiritualno ispod stadija Meune nije u stanju da preuzme odgovornost za sva svoja iskustva, pogotovu nepoeljna. Njena neprijatna stanja, problemi, tekoe i neprilike izgledaju joj kao posljedica djelovanja drugih osoba, drutvenih okolnosti i slinih inilaca izvan nje. Kada Spiritualnim razvojem dostigne stadij Meune, ovjek ubrzano poinje da preuzima odgovornost za svoja iskustva, dok u jednom trenutku ne shvati da je on jedini i iskljuivi tvorac svih svojih iskustva, da ih stvara i rastvara u dugoj igri postojanja u ovom svijetu. Od tog trenutka nadalje ovjek relativno lako moe da rastvori neprijatna stanja i iskustva kojih je svjestan. On tada ima jasnu i izotrenu toku usredsre enja panje sa koje moe da duplira i rastvori ona iskustva koja je iz te toke stvorio. Stanja svijesti koja ne moe da rastvori iz te toke sasvim su sigurno stvorena iz drugih toaka gledita. Sve to treba da uini jeste da otkrije gdje su, da ih zaposjedne i sa tih toaka iskusi ta stanja svijesti i tako ih rastvori. Na toj toki gledita osoba se zadrava due vrijeme, nekada godinama, jer je jo uvijek upletena u igru identifikacija sa tokom gledita Ja sam Ja, koju doivljava kao apsolutnu i konanu. Ona, na tom nivou, jo nije u stanju da uini kvantni skok u viu svijest i prepozna da su sve iskustvene pozicije, sve toke gledita i svi identiteti arbitrarni i priblini, uslovljeni nivoom razvoja svijesti, a nikako apsolutni. Meuna ili Stabilno Stanje Ja sam Ja tako er je identifikacija, jaa i trajnija nego prethodne, ali ipak prolazna mijena u Spiritualnom razvoju. Kontakti sa Majstorima Intenziva Gnoze i voditeljima drugih sistema Spiritualnog razvoja uvjerilo me je da mnogi od njih dijele ubje enje da je to kraj iza kojeg nema nieg vieg. Ono je zabludno, ali je razumljivo, jer nita osim svoga Ja ovjek ne moe da na e. Svijet je postao nalik na sobu sa ogledalima. Kuda god krene, ovjek ide od sebe do sebe. Me utim, to je samo jedan stadij Spiritualne zrelosti, premda stamen i naizgled vjeit. Stadiji Spiritualne zrelosti nisu nita drugo do nivoi ogranienosti nae percepcije i kada se percepcija proiri u nove dimenzije nuno bivaju prevazi eni. I na ovom stadiju ovjek je podloan Ego igrama koje mogu da njegov dalji razvoj uspore ili zadre due vrijeme. Neki ljudi e se dokopati ovog stanja kao krune njihovog Spiritualnog ivota i nee htjeti da ga puste ni po koju cijenu. Ono im daje osjeanje sigurnosti i konanosti, a iz luke spokoja nerado se isplovljuje na iroku puinu oceana. Stvar se uslonjava i pogorava ako je osoba na tom stanju svijesti i na Spiritualnoj metodologiji kojom je do tog stanja dola izgradila osjeanje sopstvene vrijednosti. Moji kontakti sa ljudima koji su stvorili sebi reputaciju kao Majstori Intenzivima Gnoze ili voditelji drugih Spiritualnih sistema pokazuju da Ego spremno koristi novonastalu situaciju. Takvi ljudi ili tvrde da ne postoji nita vie i dalje od Intenziva, da je to posljednja rije u metodologiji ljudskog razvoja i da je sve to se javi poslije toga zabluda i naputanje Istine; ili uzimaju sebe kao primjer kako treba i mora da se odigrava proces Spiritualnog razvoja. Ovo drugo se svodi na uvjerenje da svi ljudi koji iza njih dolaze moraju proi kroz iste patnje i uloiti isto vrijeme i iste napore koji su njima bili potrebni. Pri tome zaboravljaju na fenomen 101. majmuna, sveprisutan u svijetu Spiritualnog sazrijevanja: neke individue probijaju led, a oni iza njih piju vodu, odnosno postiu to isto sa mnogo manje napora. Primjera radi, meni i grupi mojih najbliih suradnika trebalo je punih deset godina da dosegnemo stanje Meune i da prihvatimo to stanje svijesti. Te godine bile su ispunjene bezbrojnim trodnevnim

55 Intenzivima, mnogim dugim i vrlo dugim Intenzivima i nemalim brojem specijalnih Intenziva. Danas nije nita neobino da osoba pro e nekoliko dvodnevnih (to su praktino jednodnevni Intenziv) Intenziva, jedan dugi i nekoliko Specijalnih Intenziva, kao to su Intenzivi na zvuk, akre i Zlatna Meditacija, pa da stupi u stanje Meune. Ista pojava je uoljiva unutar jednog Intenziva. Na starim trodnevnim Intenzivima Prosvetljenja prva Iskustva Gnoze mogla su se oekivati drugog dana uveer, a veina Uesnika bi ih doivjela tokom treeg dana. U ovo novo vrijeme nije nita neobino da poetnici doive Gnozu u prve tri ili etiri dijade. Ponekad Iskusni Majstori stare generacije daju primjedbu da bre steena iskustva Gnoze nemaju istu vrijednost kao iskustva za koje se Uesnik namuio, kao u njihovo vrijeme. Kao primjer navode ljude koji su brzo i relativno lako doivjeli Iskustvo Gnoze i otili drugim putem, kao da su pri tom zaboravili na Stazu Istine. Takav stav isputa iz vida vanu injenicu da tako er ima mnogo ljudi koji su proli kroz vie kratkih i dugih Intenziva i naizgled ostali nezahvaeni Istinom, pod krutom dominacijom svog Ega. Tako er se ne uvi a da je takva vrsta Spiritualnog ideolokog sukobljavanja postojala prije nas i da je veinom odraavala sukob generacija. Tako je, primjera radi, Filip Kaplo, prvi rukopoloeni Zen Roi sa Zapada, na pitanje svojih Uenika o vrijednosti Intenziva i slinih suvremenih tehnika, dao odsjean i nedvosmislen odgovor: To su instant prosvetljenja koja ne vrijede dvije pare. U tom svom odgovoru ispustio je da spomene da su pripadnici Zen kole u kojoj je dobio zvanje Roija istu takvu kritiku upuivali njemu - da je izdao izvorne principe Zena i podlegao zapadnjakoj opsesiji da je vrijeme novac. Ali pria nije tu poela. Prethodne generacije Zen Majstora kritizirale su kasnije Majstore da radi vremenskog ubrzanja daju manje kvalitetnu obuku. Vjekovima je star ideoloki sukob dvije glavne struje unutar Zena, kola Soto i Rinzai. Na osnovu mog petnaestogodinjeg vo enja Intenziva, uea na brojnim kratkim, dugim i specijalnim Intenzivima, obuke preko 150 Majstora Intenziva Gnoze i praenja rada mnogih od njih, nametnuo mi se ovakav zakljuak: Jedini kriterij za procjenu da li osoba treba da nastavi sa Intenzivima ili ne, odnosno da li je u Meuni ili nije, jeste da li moe da doivi Iskustvo Gnoze na Intenzivu ili ne? Do stupanju u Meunu i njenog potpunog, nesumnjivog prihvaanja, Intenziv Gnoze je od najvee vrijednosti za Spiritualni razvoj Individue. Tako e biti dokgod ne nastane bolji i efikasniji metod. Kada individua stupi u Meunu i to stanje osvijesti i u potpunosti prihvati, Intenzivi Gnoze postaju prevazi eni i neefikasni. Kakvo Direktno Iskustvo moe osoba da doivi kada je ona svo vrijeme u tom Iskustvu? Ona je ona, sve vrijeme i uvijek, tonije reeno dokgod to stanje ne prevazi e. Ona je ona, Drugo Ljudsko Bie je Drugo Ljudsko Bie. ivot je ivot. U trenutku kada pokua da Direktno Doivi neki od tih objekata, ona se vraa na sebe. Stigla je na cilj u trenutku kada je krenula sa starta, jer su start i cilj jedno. Ali se i u Meuni, poslije vremena ispunjenog satisfakcijom i osjeanjem da je konani cilj postignut, javlja osjeanje prikraenosti potpune slobode. To osjeanje koje karakterizira Meunu javlja se iz nekoliko razloga. Prevashodno zato to Atman koristi fiziko tijelo kao svoj nosa i ne moe da trajno djeluje bez njega u fizikom univerzumu na ovom stadiju evolucije. A fiziko tijelo nije samo gomila tjelesnih elija povezanih tjelesnim procesima, ve ima sopstvenog kontrolora kojeg Sajentolozi nazivaju Genetskim Entitetom. To je u stvari ovjeje psihoenergetsko polje. Budui da u ostalim sistemima nisam naao bolji termin, ja u nadalje koristiti taj. Genetski Entitet ima ciljeve razliite od ciljeva Atmana, a dominantni su mu preivljavanje fizikog organizma i nastavak vrste. On nalikuje na Genetski Entitet bilo koje razvijene ivotinje, kao to su majmun, delfin, pas ili maka. Genetski Entitet ima sopstveni vremenski trag u ovom ivotu i prolim ivotima. Zbog toga, kada doivljava iskusna prolih ivota, ovjek moe da ih ima jednovremeno dva vremenska traga: jedan ine iskusna Atmana, a drugi iskustva koja je doivio njegov genetski materijal u prolosti. Sutinski problem odnosa Bia sa njegovim fizikim tijelom na stadiju Meune je u tome to tijelo ne pripada Prvom dinamizmu. Ja-dinamizmu, ve Petom, a to je itav ivi svijet u fizikom univerzumu. Na taj nain Procesiranje po Prvom dinamizmu i osloba anje Ja od reaktivnih masa nesvjesnog duha i njegova ekspanzija u stanje Meune ne zahvaa tijelo. Ono se svakako bolje osjea kada ovjek poisti mnogobrojne restimulacije iz prolosti, jer duh utie na tijelo, kao i tijelo na duh, ali e se tjelesno stabilno stanje, tjelesna Meuna, dogoditi tek poslije procesiranja na Petom dinamizmu. Djelovanje duha na tijelo ostvarujemo u Aspektici procesiranjem raznih Aspekata oboljenja, jer neki Aspekti imaju za neposredan cilj izazivanje oboljenja, drugi podravaju oboljenje, trei stvaraju otpor na izljeenje itd. Sljedei razlog koji u ovjeku stvara osjeanje da njegova sloboda nije potpuna jesu velike promjene u njegovim emocionalnim i drutvenim odnosima. Realnost u kojoj smo se nali nastala je tko-kreacijom ili zajednikim stvaranjem nas i drugih Bia sa kojima smo u relativnoj suglasnosti. Realnost svake osobe je nalik na kazalinu dramu, a istovremeno to je i igra, sa strukturom na koju sam vie puta ukazao. U vaoj drami vi ste i reiser i glavni glumac. Ostale osobe igraju sporedne uloge. Vi ste, istovremeno, sporedni glumac u komadima u kojima oni igraju glavne uloge. To dovodi do toga da vam je teko da izmijenite svoj ivot kada vas dotadanji vie ne zadovoljava. Jer vi imate nesvjesna slaganja sa mnotvom osoba o mjestu, vremenu i nainu na koje se vae isprepletene drame odigravaju. Ako donesete odluku i ponete da djelujete na promjeni svoje realnosti dok ste jo uvijek povezani sa osobama sa kojima ste dijelili prethodnu realnost, to neete uspjeti uiniti, a da pritom ne izmijenite realnost tih ljudi. Svi oni imaju svoje ivotne programe i nijedan se potpuno ne poklapa sa vaim. Oni veoma esto nesvjesno pokuavaju da vas izmjene i da vas uguraju u sporedne uloge koje odgovaraju njihovom komadu

56 na ivotnoj pozornici. Ali promjene su rijetke i kada jedna osoba pokua da izmijeni svoju dramu, nailazi na veoma jaku inerciju. Kada ste vi osoba koja je odluila da izmijeni svoj ivot, inercija malim dijelom potie od vas, a velikim dijelom od njih. Kao sporedni glumac u komadu nekog od njih, vi ete u njihovoj drami stvoriti probleme ako odbacite dotadanju ulogu i napustite pozornicu. Vi moete otpustiti nekog od glumaca koji je igrao sporednu ulogu u vaoj drami, ili nekoliko njih, ak i sve, ako se ne uklapaju u va novi scenarij. Sa druge strane, ako neko sa kim ste se godinama vi ali ili druili na misteriozan nain nestane iz vaeg ivota, budite sigurni da ste vi otputeni. Ukoliko vi sve manje elite da komunicirate sa starim poznanicima koji su igrali sporedne uloge u vaoj drami i prestanete da to inite, onda ste vi njih otpustili. Sasvim je jasno da tenja da zadrite stare prijatelje u nepromijenjenim odnosima jeste siguran nain da zadrite stare modele ponaanja i stari nain ivota. Vi ne moete da odrite nekadanje prijatelje u istim ulogama koje su prethodno igrali i da istovremeno izmijenite svoj ivot. Zato? Zato to oni ine bitne elemente vaeg ivota i ako elementi ostanu nepromijenjeni, ne moe ni ivot da bude drugaiji. U rijetkim i veoma sretnim situacijama itava grupa ljudi maltene istovremeno stvara novu realnost. To nalikuje na grupu glumaca koji svi skupa poinju da igraju novu dramu. Veze izme u takvih ljudi, premda prolaze kroz povremene krize, postaju jo vre i uzajamni odnosi se produbljuju. To su sve razlozi zbog kojih poslije prvog perioda ispunjenog satisfakcijom, koja prati svijest o ulaenju u Meunu, ovjek doivljava tekoe u pokuaju da kontrolira sve oblasti svog ivota i veliki su izgledi da e poeti doivljavati nepoeljne emocije i impulse. Ovo ga moe navesti da pone podcjenjivati stanje Meune. Tijelo, sa svoje strane, obino poinje ispoljavati neke poremeaje u tom periodu, za ija su uklanjanja nuna fizika sredstva. Ono to veina ljudi nije pretpostavljala kada je teila Meuni jeste da ovjek postaje osjetljiv i ranjiv na spoljanje utjecaje. To vie nisu direktni utjecaji na njega kao individuu, ve utjecaji koji su prisutni u mnogobrojnim oblastima ivota, kojih on sada postaje izotreno svjestan. Postati e ranjiv na ponaanja svoje najblie okoline, kao to su lanovi porodice, prijatelji i poznanici. Stupanjem u Meunu ovjek se izmijenio, ali njegova okolina nije. Duhovne mase koje je ranije imao bile su za Spiritualni razvoj glavna prepreka, ali su ga na izvjestan nain titile od okolnih utjecaja. Na primjer, neki ovjek je ranije imao unaprijed stvorenu ideju da je moralna osoba; kritike primjedbe ljudi o njegovom moralu odbijale su se od te rigidne ideje kao od energetskog oklopa. Kada ukloni takvu fiksiranu ideju, koja je smetnja za razvoj Spiritualnosti, on ostaje ogoljen i doivljava kritiku svog morala od strane okoline kao mnogo jau, nepravedniju i suroviju. Ponaanje okoline nije se izmijenilo, ali je on postao mnogo povredljiviji i nalikuje na novoro ene koje iz sterilne situacije u rodilitu ulazi u svijet prepun bakterija, gljivica i virusa. U osnovi, ovjek poinje da vodi vie rauna o stvarima koje se dalekoseno tiu itave planete. Brige oko novca i veine ivotnih potreba gube snagu, on ih doivljava kao potrebe tijela koje se tiu jedino svijeta fizikih odnosa. ovjek e initi ono to je neophodno da odri fiziku komponentu svoga Bia, ali e to doivljavati kao sutinski nevano. On e srediti svoje stare odnose iz prolosti sa drugim ljudima, iz kojih Karma crpe svoju energiju i imati e jasne ciljeve u budunosti, ali njihovo ostvarenje nije neto oko ega e mnogo brinuti. Ono to je do tada postigao sada je za njega ravno, plosnato, prevakano i izigrano do kraja. Svijet mu izgleda prazan, pun poremeenosti i nenormalnosti. ovjek poinje da gubi strpljenje i motivaciju da pomae ljudima koji ne ele da im se pomogne, ve se grevito, i zubima i noktima, dre svoje bijede. Tako mu se sada putevi sa mnogima razilaze. ovjek se odvaja od mnogih prijatelja, poznanika i ro aka koji su igrali znaajne uloge u njegovom ivotu. On ih, kao to sam rekao, otputa iz svoje nove ivotne drame koju postavlja na scenu, koju reira i u kojoj igra glavnu ulogu. Zato je to obino teko razdoblje u ivotu Sljedbenika. to je najgore, kada hoe da ukloni nepoeljna emocionalna stanja koja prate ovakve doivljaje, on e rezignirano utvrditi da mnogi metodi Spiritualne tehnologije, Intenzivi i drugi sistemi sticanja Direktnog Iskustva Istine vie nisu djelotvorni, ili nee imati ni truni volje da njihovu vrijednost provjerava. ovjek nalazi da je sam, sam, sam, na irokom, irokom oceanu. Samoa, makar usred velike gomile poznanika, postaje prevladavajue osjeanje. ovjek je sam sa svojim Bogom, bilo koga da je postavio na to mjesto. On je u Spiritualnom i psiholokom bezizlazu. Postaje podloan depresijama, koje kratko traju, ali esto dolaze. Samoa, svuda samoa, inercija, nepostojanje ciljeva kojima bi teio i bezgranina dosada. Sada ovjeku vie nije tako udna tvrdnja da je Bog stvorio svijet i sva Bia u njemu, sa njihovim kompliciranim odnosima, jer mu je bilo dosadno u svom vjeitom i bezgraninom savrenstvu. Ne samo da su metodi, sistemi i vjebe izgubili djelotvornost, ve sam ovjek najee potpuno gubi motivaciju za Spiritualni rad i razvoj. Duhovna disciplina, metodi, vjebe, procesi, posebni naini ishrane i ivljenja, okultne moi, preobraaji i Spiritualna evolucija... sve ovo u jednom trenutku za Tragaa postaje prevazi ena igra. Budui da je sve proeto Spiritualnou, meditacija nema veu vrijednost od cijepanja drva, kuhanja ili pranja djejih pelena. Vrijeme kao takvo postaje jedini Spiritualni proces u kome ovjek uestvuje. To i jeste taoistiko djelovanje nedjelovanjem. Ovaj fenomen u prvo vrijeme veoma zbunjuje Sljedbenika u Meuni, ali je njegovo objanjenje sasvim jednostavno. ovjek nema motivaciju da nastavi putem Spiritualnog razvoja, jer on ve jeste na tom putu i on jeste put. Njega ka krajnjem odreditu nosi postojana struja ivota i pomisao na naprezanje da bi to prije dosegao cilj lii mu na zaludnu ideju da pue u jedra svog jedrenjaka da bi ubrzao njegovo kretanje. U tom periodu doista se nastavlja Spiritualni razvoj, premda mnogi nisu svjesni promjena koje se deavaju. Ljudi se sada ne suoavaju sa duhovnim masama, jer su one u velikoj mjeri uklonjene, ve sa

57 odlukama. To potvr uje zapaanje zasnovano na iskustvu da najveu korist od Zlatne Meditacije, u kojoj se radi sa odlukama, imaju osobe koje su u Meuni. U takvom radu nema katarzi, jer nema diskreiranja velikog energetskog naboja, ve on nalikuje na intelektualnu analizu sa minimumom emocija. Kada ovjek do e do spoznaje da on ispunjava itav svoj univerzum, da ne postoji nijedan dio bez njega (I. nivo Zlatne Meditacije), onda se sva iskustva u tom univerzumu nameu kao posljedica njegovih sopstvenih odluka (II. nivo). Ekspanzija osjeanja Sopstva daleko preko granica starog Ja, dovodi do preuzimanja mnogih toaka gledita koje je ovjek ranije doivljavao kao tu e, ili ih nije bio svjestan. Sada on poinje da se suoava sa problemima za koje bi neiskusan posmatra rekao da ne bi trebalo da ga se tiu, jer pripadaju drugima, bilo da su to Bia (ljudi i ivotinje) koja imaju fizika tijela, bilo Entiteti, odnosno energetski koncentrati obdareni svijeu. On ekspanzijom obuhvaa i njih, tako da njihove probleme doivljava kao svoje. Neki od Entiteta imaju sopstveni reaktivni duh, koji je bio u stanju mirovanja dok se nivo sresti Praktiara nije podigao. Sada reaktivni duh takvih Entiteta biva restimuliran, premda je on najee u jakoj konfuziji u odnosu na to tko su oni i u odnosu na sopstvene ciljeve. Da nije tako Entiteti bi uli u slobodna tijela i njih bi koristili kao svoje nosae. Na sreu po Praktiare, takvi Entiteti su prije Meune obino u stanju veoma pomuene svijesti i zadaju malo nevolja. Procesiranje ih budi i restimulira u aktivnost. ak i razgovor o tome, ili itanje materijala u kojima se spominju Entiteti, kod nekih ljudi je ranije izazivalo neprijatne restimulacije. Oni podsjeaju na uspavanu vojsku apatinih bia, koji gun aju i stenju, ali ne znaju ni tko su, niti to hoe. Me utim, oni su u stanju da restimuliraju tjelesne poremeaje Praktiara i vezuju veliku koliinu njegove panje, jer on pokuava da odbije i porekne njihovo postojanje i fenomene koje oni izazivaju. Razliite toke gledita, premda naizgled pripadaju drugim ljudima i biima, stvorili ste vi sami, da biste mogli da opaate ovaj univerzum iz njih. Vi moete da igrate dugo igru pretvaranja da ta stajalita pripadaju drugim Biima, ali kad vam jednom ta igra dosadi, potrebno je samo da obrnete proces, zauzmete te toke gledita i sa njih preuzmete odgovornost za iskustva koja sa njih imate. Tada moete da ih u svojoj svijesti duplirate i uklonite iz postojanja. Postavlja se pitanje, kakve e se promjene dogoditi u vaem Biu u odnosu na stanje Meune poslije due primjene Aspektnog Procesa? Sa integracijom mnotva otcjepljenih Aspekata neizbjena je ekspanzija tog stanja i njegovo ucjelovljenje. Postepenim procesom integracije i Spiritualizacije tamo gdje je bio Ego dolazi Jastvo. Stabilna svijest o Ja, koja je sutina Meune, iri se na nove prostore i zahvata sve vei broj toaka gledita, a dvojstvo izme u ispoljenog svijeta i Praznine se gubi, oni se pretapaju i doivljavaju kao Jedno. ovjek zakorauje u stanje Aine. To je algolijanski i gnostiki termin koji znai Sve Jednost, odnosno da je sve to postoji u sutini jedno. Naravno, stupanje u to stanje ne oznaava jedan trenutak, ve je to postepen, ali neizbjean proces. Nuan uvjet za prevazilaenje Meune jeste da se kapacitet identiteta Ja sam Ja potpuno iscrpi, da se on proivi do krajnjih granica, jer poslije toga te granice nestaju i dalji razvoj se svodi na ekspanziju iste svijesti u do tada zatamnjene sfere. to dalje slijedi? Smjena kratkotrajnih depresija sa blagim euforijama i povremeno zaranjanje u jo neosvijetljene dijelove Bia, kojim ono otkida komad po komad hladnog i tamnog kozmosa. U doslovnom smislu ovjek se susreo sa samim sobom. Smrtno Bie sa svojim mukama i besmrtno Bie sa svojom ravnoteom koja izaziva dosadu i on sada treperi izme u to dvoje. On stoji na ivici duboke provalije sa ludostima uskovitlanog svijeta iza sebe, prema kome osjea ga enje i bezgraninim prostorima vjenosti ispred sebe. Ukoliko ste vi, koji ovo itate, prevazili svoje strahove, i prerasli sirenski zov prolosti koji vas je dotada zadravao, ukoliko ste nauiti dosadanje ivotne lekcije kako valja i ako ste zaista Spiritualno sazreli, onda je daleko najbolje da prepoznate ovo stanje u sebi i da ga prihvatite, jer to je istina o vama u ovom trenutku. Ukoliko to ne uinite, vratiti ete se u zaoijane vrtloge vremena i ludorija svakodnevnog ivljenja i doivjeti ete da ponavljate stare lekcije, jedino ovoga puta sa manje poleta. Oigledan dokaz da ovjek koraa ponovo istim putem jeste stanje depresije i ponekad konfuzije. Jedini nain da okona svoja sputanja u blato, iz kojeg je odavno prvi put izaao, jeste da prepozna to stanje u sebi i da prestane da se brlja u istoj staroj bari, togod ona bila. Kada potpuno prihvati da je na ivici provalije pred nepoznatim i shvati da je pokuavao da je izbjegne vraajui se i igrajui stare igre, smirena radost e se spustiti na njega, koja je uvijek bila tu negdje. To stanje postajati e sve jae i jae kako on potpunije bude shvaao da je prerastao staro igralite. Ono ne mora da ukloni osjeanje usamljenosti, ali usamljenost e vjerojatno biti posljednje iskuenje na tom nivou, jer mi smo prvenstveno doli u ovaj svijet pretrpan smrtnim Biima zbog uasnog osjeanja usamljenosti da bismo doivjeli sami sebe kroz druga Bia. Ali za razliku od prethodnog razdoblja, ovo je puno Bia koji su izgradili za sebe most izme u smrtnog i besmrtnog, izme u materijalnog i Spiritualnog i poto su prije nas proputovali Stazom usamljenosti sada nas kao prijatelji ekaju na drugoj strani. Kada Individua prepozna i prihvati da stoji na ivici bezdana, ona e poeti da osjea toplu i sveproimajuu ljubav Bia koja je ekaju na drugoj strani. Tada e se ona sjetiti da su je ta Bia tamo oduvijek ekala, ali da je ona bila gluha za njihove pozive. Tako er moe spoznati da je oduvijek bila spremna za taj korak, ali da nije to shvaala. Na ovom nivou ovjek je predodre en da uspije i bolje je za njega da to shvati i ne ponavlja stare greke. Ukoliko Praktiar usmjeri svoju panju unutar sebe, na centar svog identiteta, doivjeti e sebe u velikoj mjeri bezlino. Umjesto jesam, u svijesti e se sve jae formirati osjeanje jeste, Praznina, nitavilo, neto prisutno, a bez ikakvog svojstva, ista svijest slobodna od sadraja.

58 Aspektni Proces e, kroz primjenu, doivjeti svoju evoluciju. U prvo vrijeme, tokom Procesa, Praktiar dolazi do Spiritualnih stanja kao pretposljednjih ciljeva na Ciljnom Lancu i sagledava ih odvojeno od Praznine koja je iza njih. Zatim ih sagledava kao istovjetne. U slijedeem razdoblju primjene Lanane Tehnike on e sagledati drugi, trei ili etvrti cilj na Lancu i odmah e imati u svijesti i Najvii Cilj ili Prazninu. Taj doivljaj Sve Jednosti se pomjera sve blie poetku Ciljnog Lanca, dok najzad Praktiar u svemu ne vidi Ainu, to jest Sve Jednost. im usmjeri panju na neki svoj Aspekt, on e ga doivljavati kao istovjetan sa svim to postoji, ispoljenim i neispoljenim. U jednom periodu, tokom tog procesa, istovjetnost sa Prazninom, Sunjatom, Biem, Taom, Boanstvom, istom svijeu, svijeu bez objekta - nazovite to kako hoete postaje tako jasna, da prestaje svaka identifikacija sa linim Ja -jesam stanjem i ovjek identifikaciju Ja sam Ja doivljava spolja, kao posmatra ili svjesni svjedok procesa identificiranja. Elementi linog ivota koji su vezani za Ja ostaju, ali su sagledani iz toaka gledita izvan Ja-stajalita. To stanje je neemocionalno, stanje prisustva, ali neukljuenosti u doivljaje Ja ili svijeta. To nije stanje raspadanja koje karakterizira duevne bolesti, jer je ovjek uglobljen u pojam Sopstva kao iste svijesti. On vie nije vezan za pojedinani identitet, niti prelazi iz jednog identiteta u drugi. On se tada identificira sa istom svijeu ili sa osnovom iz koje nastaju svi identiteti. Neki ljudi imali su takva kratkotrajna iskustva na specijalnim Intenzivima, posebno Intenzivima na kojima se radilo na povije i potiljak (Bezlino Ja, Ja prije svakog ja i Ja koje sadri sva ja, a u prijelazu iz Meune u Ainu to postaje sve trajnije stanje. Sutinska razlika izme u stanja Meune i Aine izraava se u pomjeranju teita sa linog Ja na Prazninu. Od prvog Direktnog Iskustva Istine sa koanom Tko sam ja? ovjek je doivljavao sebe kao ja. Na pitanje: Tko si ti? uvijek je neizbjeno i nedvosmisleno odgovor bio samo jedan: Ja sam Ja! Stupanjem u stanje Meune taj odgovor postaje stabilan i nepomjeriv. Sa ekspanzijom Ja u druge toke gledita i sve dublje kroz njih ka Praznini, iskustvo samog sebe se mijenja i sa njim i odgovor na to pitanje, jer se ogranieno Ja kao takvo gubi. U stvari, Ja postoji kao funkcionalni Ego u situacijama svakidanjeg ivota, kada rjeava tekue probleme egzistencije. U trenucima smirenosti i meditativnog usredsre ivanja ovjek nedvosmisleno zna da je on Praznina. Proces sagledavanja sutine svoga Bia, koji sam spomenuo u odjeljku o primjeni Aspektnog Procesa na pitanje Tko sam Ja, otkriva da e Praktiar sada neminovno doi do odgovora Ja sam Praznina, umjesto prethodnog odgovora Ja sam Ja. Stanje Aine je posljedica procesa Spiritualizacije, a on se svodi na sagledavanje sve veeg dijela ispoljenog svijeta kao istovjetnog sa Sveizvorom. Ciljni Lanci postaju sve krai. Praktiar tei Praznini kao Najviem Cilju, ali Praznina kao da odgovara na njegove napore i hrli mu u susret. Proces Spiritualizacije se okonava kada osnovni polaritet Ja i Ne Ja nestane u Praznini iz koje je nekada i nastao i Praktiar sutinu svog Bia doivi kao istovjetnu sa sutinom svijeta. Kada potpuno iskusimo tu Istinu, ona nam daje ogromno olakanje. Tada neposredno doivljavamo da ne moemo nestati, odnosno prestati da postojimo. Drugim rijeima, ako prestanem da postojim, Ja sam u jo veoj mjeri Ja. Kao to lucidno uvi a pjesnik Mia Danojli, Ima me koliko me nema! Mi moemo da se vratimo u Prazninu, da se sa njom stopimo kroz identifikaciju i nestanemo kao Ja i da se opet vratimo na pozornicu ispoljenog univerzuma bezbroj puta. To nam pokazuje praksa Aspektnog Procesa. Mi smo integralni dio i onoga to je nastalo i onoga to je nestalo. to god prividno da pati ili se raduje, plai se ili se junai, nastaje, iezava ili umire, to nije vae Istinsko Bie. Vi ste najdublja sutina svega postojeeg. Nemogue je da vi nestanete, jer vi jeste u najdubljoj svojoj sutini Praznina ili Neispoljeno, ono Jedno iz kojeg je sve proisteklo i u koje se sve konano vraa. Kada se takva iskustva ustale, dostignut je stadij Aine, koji odgovara stanju dubokog Satorija i Aspektni Proces nadalje postaje suvian i prevazi en. Iz tog stanja je esti Patrijarh Zena napisao svoje stihove: Drvo Saznanja nije nikakvo drvo Niti je na duh ormar sa ogledalima. Kada je sve to postoji Apsolutna Praznina, Na emu e se praina nahvatati? U kontekstu teorije igara, promjene se ispoljavaju tako to ovjek sve manje igara koje je nekada zapoeo ostavlja nedovrenim i zapoinje sve manje igara koje ne moe da zavri. Tako er, on se sve manje i sve rje e opire neprijatnim iskustvima, a to znai da ih sve vie i potpunije prihvaa i na taj nain ih ubrzano proivljava i diskreira. Takva osoba privuena je igrama vieg nivoa. To su, ako su ograniene na ovu planetu, igre spaavanja svijeta, nesretnih Bia ili itave prirode; igre usmjerena na to da se ovaj svijet uini boljim i pravednijim. U psiholokom smislu, kao posljedica dosljedne primjene Aspektnog Procesa na razliite komponente i ispoljenja svoje linosti ivot individue i njeni odnosi sa drugim Biima bivaju u sve veem stupnju proeti osjeanjem odgovornosti, brigom za okolinu, skladnom suradnjom, neposesivnom ljubavlju i Spiritualizacijom. Veina takvih osoba, pak, usmjerava svoj pogled preko kozmikog bezdana ka daljim horizontima. Igre ove planete postaju im dosadne, kao to su djetetu koje je sazrelo za kolu nezanimljive igre iz djejeg vrtia i one se posveuju igrama ije se polje prostire u daleki svemir.