3.

1 PUKOTINE

(skupina 100)

Pukotine se smatraju najopasnijim pogrekama u zavarenom spoju. Bitno smanjuju nosivi presjek zavarenog spoja i vrstou zavarenog spoja. Zbog toga pukotine nisu doputene u zavarenom spoju. Pukotine su pogreke koje se najvie obrauju kako u teoretskom tako i u praktinom smislu. Veliki je broj konstrukcija iji je otkaz nastao naknadnom pojavom pukotine a sve zbog promaaja u fazama prije ili nakon nastanka zavarenog spoja. Postoji vie vrsta pukotina i mehanizama njihovog nastajanja, no u praksi se najee susreu hladne pukotine, dok se i ostale trebaju shvatiti jednako ozbiljno. Razlog tomu je to svaka pukotina u uvjetima koji pogoduju njenom irenju moe dovesti do otkaza zavarenog spoja ili proizvoda u eksploataciji. 3.1.1 Hladne pukotine Nastaju nakon izvrenog zavarivanja na temperaturi nioj od 250 - 200 C. [1] Nazivaju se i zakanjele hladne pukotine. Mogu se pojaviti i par dana nakon zavarivanja. Mogu biti uzduno ili popreno poloene na zavar ili na prijelazu u osnovni materijal. S obzirom na smjer rasprostiranja govorimo o longitudinalnim (L) i transferzalnim (T) pukotinama. Mogu biti vidljive i nevidljive za ljudsko oko odnosno mikro ili makro pukotine. Glavni uzronici nastajanja hladnih pukotina su: - zbog nepovoljnog poloaja ukljuaka u zavaru; - zbog skupljanja zavara djelovanje naprezanja, postojanje zaostalih napetosti; - kod struktura metala zavara; - zbog prisutnosti vodika u zavaru; - kod metala sklonog otvrdnjavanju, naroito u ZUT-u; - zbog sklonosti materijala prema zakaljivanju. Za nastajanje hladnih pukotina nuni su svi navedeni uzronici, nastajanje je vee ukoliko je vei njihov utjecaj (vidi sliku 3.1).
KEMIJSKI SASTAV DEBLJINA LIMA MIKROSTRUKTURA UNOS TOPLINE

UTJECAJ OKOLINE VODIK DODATNI MATERIJAL

PROCES ZAVARIVANJA

ZAOSTALE NAPETOSTI

OBLIK ZAVARENOG SPOJA UKLJUCI

Slika 3.1 Shema uzronika nastajanja pukotina [ 1 ]

Prijelomljena povrina kod hladnih pukotina je svijetla, za razliku od toplih pukotina kod kojih je prijelomna povrina tamnija. Kod toplih pukotina dolazi do povrinske oksidacije jer nastaju na povienim temperaturama.
Zona utjecaja topline (ZUT) Zona taljenja ili metal zavara (ZT) ZTT ZUTL Osnovni materijal Osnovni materijal ZTL ZUTT

ZTL

ZTT

ZUTL

Slika 3.2 Lokacije i orijentacije hladnih pukotina [ 1 ] Nastajanje hladnih pukotina je vrlo sloen postupak. Vodik u talini zavara kod visokih temperatura se nalazi u atomarnom stanju. Pri hlaenju vodik prelazi u molekularno stanje i smjeta se u materijal na mjestima gdje su nastale sitne pogreke, i u tim mjestima nastaju vrlo visoki tlakovi. Zbog utjecaja visokih tlakova oni se meusobno povezuju u manju ili veu pukotinu, posebno kada jo dodatno djeluju visoko naprezanje nastalo zbog skupljanja metala zavara. Hladne pogreke su vrlo este kod reparaturnih zavara, uglavnom kod slabo zavarenog elika ili na mjestima gdje su nakon zavarivanja vrlo visoka zaostala naprezanja. Najvei uzronik nastajanju hladnih pukotina je VODIK. On dolazi u zavar razlaganjem vlage na visokim temperaturama, u oblozi elektrode ili u zatitnom plinu ali i iz drugih neistoa koje se nalaze na povrini mjesta zavara kao sto su: vlaga, hra masnoa. Ponekad vodik koji je ostao zarobljen u zavarenom spoju ne izaziva pukotine. Meutim na povrini loma se mogu uoiti tzv. riblje oi i pahuljice. Ta su mjesta karakteristina jer se na njima nakupio vodik koji nije defundirao iz zavarenog spoja. On predstavljaju diskontinuitet u zavarenom spoju, a to dovodi do smanjivanja nosivosti presjeka.

ZUTL

Rastvorljivost vodika, ml/100 grama metala zavara 35

Rastvorljivost duika, % N

30 25 20

0,03

Duik (N) u

- Fe

0,02

15 10 0,01

- Fe
priblino 200
o

5 0 0 300

- Fe 600 900

Vodik (H) u

- Fe
1500 1800

1200
o

Slika 3.3 Prikaz rastvorljivost vodika i duika u istom eljezu [ 1 ] 3.1.2 Tople pukotine Ove pukotine nastaju na visokim temperaturama tijekom hlaenja taline do vrstog stanja. Prostiru se po granicama zrna materijala i to najee po duini u sredini zavara, a mogue su i u ZUT-u. Posljednja faza skruivanja metala zavara kod visokih temperatura dovodi do naprezanja koju zavar ne moe izdrati, to se smatra glavnim uzrokom nastajanja toplih pukotina. Nastajanje toplih pukotina moe se objasniti na slijedei nain: - talinu popunjava dio izmeu stranica lijeba, skrutnjavanje zavara zapoinje od stranica koje su hladnije i ide prema sredini; - ako nadvlada skupljanje u procesu izmeu skupljanja i skruivanja, zrna materijala e ostati razdvojena u toplom stanju- topla pukotina; - izmeu zrna skruenog materijala preostaje tanki film taline u zavrnoj fazi skrutnjavanja. Podruje skrutnjavanja materijala skuplja se u smjeru suprotnom od pravca skrutnjavanja. Postoje kristalizacijske i likvacijske tople pukotine. Kristalizacijske tople pukotine nastaju pri kristalizaciji u zoni taljenja. Kristalizacija metala zavara je pojava koja se deava pri hlaenju rastaljenog materijala u lijebu zavara. Eventualne neistoe koje se zadese ostaju zarobljene izmeu kristala. Uslijed skupljanja zavara djelovanjem naprezanja dolazi do nastajanja tople pukotine.

Temperatura,

VLANO NAPREZANJE

SMJER SKRUIVANJA

DJELOMINO RASTALJENA ZONA

Slika 3.4 Shematski pastajanja kristalizacijskih segregacijskih pukotina [ 1 ]

v, mm/s

Slika 3.5 Rast kristala dendrita u zoni taljenja [ 1 ] Likvidacijske pukotine najee nastaju u zoni utjecaja topline. Njihovo nastajanje je popreno ili okomito na uzdunu os zavara. Nastaju zbog neistoa koje su rasporeene po granicama zrna osnovnog materijala u zoni utjecaja topline. Prilikom hlaenja zavarenog spoja, a zbog djelovanja naprezanja, dolazi do nastajanja toplih pukotina likvidacijskog tipa, na mjestima gdje se nalaze neistoe. Neistoe su zbog utjecaja topline pri zavarivanju djelomino ili potpuno rastaljene. Dakle, u zoni utjecaja topline nije dolo da taljenja osnovnog materijala, ali je zbog omekavanja ili taljenja tankih slojeva filma od neistoa dolo do pada vrstoe po granicama kristalnih zrna.
Mehanizam nastajanja likvacijskog tipa pukotine
Djelimina kristalizacija Talina Ovrsnuti av Djelimina Podruje tekueg filma kristalizacija Luk Vrua pukotina Zatezanje Luk Talina

Tekui film

T1 -Temperatura kristalizacije Pritisak zrna T 2 -Temperatura kristalizacije neistoa

TALJENJE NEISTOA

VRUA PUKOTINA U OSNOVNOM MATERIJALU

Podruje tekueg filma

Djelimina kristalizacija

Ovrsnuti av

Zatezanje

Talina

VRUA PUKOTINA U AVU

Slika 3.6 Nastajanje likvidacijskog tipa pukotina [ 1 ]

Pojavljivanje toplih pukotina vee se uz odnos penetracije i irine zavara prema sadraju ugljika u zavaru (slika 3.7).
2,6 b p 2,2 b/h 1,8 Bez pukotina 1,4 p b

Pukotine

1,0

0,6 0,08 0,1 0,14 0,18 %, C 0,22

Slika 3.7 Pojavljivanje toplih pukotina obzirom na odnos penetracije i irina zavara prema sadraju ugljika u zavaru [ 1 ] Toplotne pukotine su posebno izraene kod poveanja oneienja taline u posljednjoj fazi skruivanja i kod nepovoljnog oblika zavara.

3.1.3 Izbjegavanje nastajanja pukotina Nestajanje pukotina se ne moe izbjei, ali se mogu odreenim mjerama smanjiti i djelomino otkloniti. Prilikom izvoenja konstrukcije treba traiti rjeenja sa to manje unoenja dodatnog materijala i to manjom ukruenosti zavarenog spoja. Unos toplinske energije (E) ima vanu ulogu pri pravilnom izboru postupka zavarivanja, parametara i ostalih uvjeta zavara. E = (I x U x 60 x q) / (v x 100) (KJ/cm) I- jakost struje zavarivanja (A) U- napon elektrinog luka (V) v- brzina zavarivanja (cm) q- koeficijent iskoristivosti elektrinog luka Dodatni materijal za zavarivanje igra veoma vanu ulogu, gdje je uputno koristiti preporuke za uporabu proizvoaa dodatnih materijala. Vrlo je vano smanjiti pristup vodiku u zavaru: mjesto zavarivanja mora biti isto od vlage i drugih neistoa. Kod zavarivanja elika treba birati elektrode s bazinom oblogom i malim sadrajem vodika, bazino punjenje ice i bazine prake.

Veoma je bitno rukovanje i pravilno suenje dodatnih materijala. U hladnim danima naroito se preporuuje da se mjesto spoja osui plamenikom, bez obzira to izgleda suho, ako nema pregrijavanja. Sklonost hladnim pukotinama procjenjuje se analitiki na osnovi razliitih formula za ekvivalent ugljika. Svi nelegirani i niskolegirani elici kod kojih ekvivalent ugljika Cekv. C ekv = C + Mn/6 + Ni/15 + Mo/4 + Cr/5 + Cu/13 + Si/26 + P/2 + V/5 Prelazi vrijednost 0,45 , skloni su pukotinama. Da bi se izbjegle pukotine treba ih pregrijavati prije zavarivanja i drati na odgovarajuoj temperaturi tijekom zavarivanja (temperatura izmeu prolaza). Vizualna kontrola zavarenih spojeva izvodi se prije svih kontrola pomou odgovarajuih poveala i osvjetljenja. Povrinske pukotine i pukotine kroz cijelu debljinu lima najbolje se otkrivaju magnetskom i metodom penetrantske kontrole. Slijedom navedenih primjera i uzroka nastajanja pukotina, mogu se postaviti osnovna pravila za izbjegavanje nastajanja pukotina: - pravilan izbor postupka zavarivanja; - pravilan izbor dodatnog materijala (savjetuje se dodati detaljne preporuke proizvoaa); - suenje elektrode prije zavarivanja; - izbjegavati oteenja povrine materijala; - provoditi redoslijed zavarivanja koji osigurava najmanja zaostala naprezanja; - ograniiti unos topline tijekom zavarivanja i - istoa u pripremi spoja za zavarivanje; po potrebi vriti pregrijavanje i odravanje temperature.

Tablica 3.1 Oznaka EN IIW 100 E

Pogreke tipa pukotine Objanjenje Diskontinuitet uslijed lokalnog loma koji moe nastati kao posljedica utjecajem zavarivanja Pukotina sa mikroskopskim dimenzijama

(skupina 100) [ 3 ] Naziv i shematski prikaz pogreke

Pukotine

1001

Mikropukotine

101

Ea

Pukotina iji je glavni Uzdune pukotine pravac paralelan sa osom ava, (uzduno na zavar) Moe se nalaziti:

ZUT

1011 1012 1013 1014

- u zavaru - na granici pretaljivanja - u zoni utjecaja topline (ZUT) - u osnovnom materijalu, izvan ZUT-a

1013 1014 1010

1012

102

Eb

Pukotine iji je pravac poprean na os zavara. Moe se nalaziti:

Poprene pukotine
ZUT

1021 1023 1024

- u zavaru - u zoni utjecaja topline (ZUT) - u osnovnom materijalu, izvan ZUT-a

1024 1021

1023

103

Pukotine koje polaze iz iste toke i zrakasto se rasprostiru. Mogu se nalaziti:

Pukotine zvjezdastog oblika

ZUT

1031 1032 1033

- u zavaru - u zoni utjecaja topline (ZUT) - u osnovnom materijalu, izvan ZUT-a

1034 1031

1033

104 1041 1042 1043

Ec -

Pukotina u zavrnom krateru ava; moe biti: - uzduno na zavar - popreno na zavar - zvjezdasta

Pukotine u zavrnom krateru

1045

1046

1047

105

Skupina odvojenih pukotina sa razliitom orijentacijom. Moe se nalaziti:

Pukotine u odvojenim skupinama

ZUT

1051 1053 1054

- u zavaru - u zoni utjecaja topline (ZUT) - u osnovnom materijalu, izvan ZUT-a

1051

1054 1053

106

Skup pukotina koje su meusobno povezane i polaze iz iste toke. Treba ih razlikovati od grupe odvojenih pukotina (105), i od pukotina zvjezdastog oblika (103). Mogu se nalaziti:

Razgranate pukotine

ZUT

1024 1021

1061 1063 1064

- u zavaru - u zoni utjecaja topline (ZUT) - u osnovnom materijalu, izvan ZUT-a

1023