Dr. Norman W. Walker O knjizi Dobro zdravlje ne ovisi o starosti. Svojini sedamdesetgodinjim istraivanjem na podruju zdravlja i prehrane dr.

Norman W. Walker dokazao je da zdravlje i dugi ivot idu ruku pod ruku. Na samom prijelazu iz 19. u 20. stoljee poeo se dr. Walker u Londonu baviti zdravijim nainom ivota. Pokuao je istraiti uzroke bolesti i zdravlja kod ljudi. Godine 1910. otvorio je u New Yorku Norwalk-laboratorij za prehranu i istraivanje. Njegov najvei doprinos bio je 1930. otkrie terapeutskih vrijednosti sokova od voa i povra. Iz sadraja: ovjek nikad nije prestar da bi postao mlad! Ugljikohidrati, itarice, eer i mlijeko Pravilan omjer izmeu pojedinih sastojaka hrane Post, sokovi, pravilno sastavljeni obroci

I V I MOETE POSTATI PUNO MLAI

O autoru Dr. Norman W. Walker bio je jedan od najznamenitijih lijenika zdravlja i istraiva prehrane u SAD-u. Prvi je ukazao na djelovanje sokova od voa i povra, prijeko potrebno za ovjekovo zdravlje. Dr. Walker napisao je svoju zadnju knjigu, u nizu brojnih naslova, u starosti od 113 godina. Sve do smrti u 116. godini ivota bio je u posjedu svojih moi, radio je poslove u kui i vrtu, i jo uvijek se vozio na biciklu.

Dr. Norman W. Walker

I VI MOETE POSTATI PUNO MLADI

Naziv njemakog prijevoda AUCH SIE KONNEN WIEDER JUNGER WERDEN

Sadraj
Njemaki izdava NATURA VIVA VERLAG GmbH WEIL DER STADT, 12. AUFLAGE 2004

Predgovor

Dr. Walker bio je jedan od najznamenitijih lijenika za zdravlje i strunjaka za prehranu u SAD-u. Njegove knjige bile su uzor mnogim lijenicima, istraivaima i autorima. ak su i Harvey i Marilyn Diamond, autori bestselera "Sposoban za ivot" koristili iskustva dr. Walkera u svojim studijama 0 prehrani. Dr. Walker bio je jedan od pionira koji je ukazivao na veliko znaenje to ga sokovi od voa i povra imaju za ovjekovo zdravlje. Svojim brojnim publikacijama bitno je pridonio tome da se danas u svakom amerikom domainstvu piju ogromne koliine sokova. Naalost, u veini sluajeva radi se 0 pasteriziranim tvornikim sokovima, a ne o svjee pripremljenim domaim napitcima od voa i povra. Knjige dr. Walkera tako su temeljite i sadrajno bogate da bi ih trebao proitati svaki ovjek kojemu je imalo stalo do vlastita zdravlja. Stoga smo preveli i objavili itav niz njegovih knjiga. Evo najvanijih naslova: "Sjajno zdravlje" "Voda moe razoriti vae zdravlje" "Dnevno svjea salata odrava vae zdravlje" "Sokovi od svjeeg voa i povra" 6 1

"Zdrava probava bez zatvaranja" "I vi moete postati puno mladi" "Povratak prirodi" Svoju zadnju knjigu dr. Walker napisao je u 113. godini ivota. I poslije stotog roendana obavljao je poslove u kui i vrtu, te se jo uvijek vozio na biciklu. Bio je posve svjestan svojih moi i sposobnosti sve do smrti u 116. godini. Dr. Walker nadivio je svoje kritiare i podrugljivce. Danas slovi kao pretea svih zagovaratelja prirodnog i Zdravog naina ivota. Manfred G. Longer

Prvo poglavlje

Nikad niste previe stari, da ne biste opet mogli postati mladi

Vi ste ono to jedete, vi ste mladi (ili stari) prema onome kako se osjeate. Godine nemaju nikakve veze s ovjekovom starou, osim to registriraju prohujalo vrijeme. ovjek moe biti star u tridesetoj, a moe biti mlad u sedamdesetoj godini. Stanje tijela najizravnije pokazuje kojim je psihikim i fizikim utjecajima bio izloen u prolosti. Ja osobito naglaavam ulogu duevnih utjecaja, jer je duevnost od ivotnog znaenja za stanje svakog ovjeka. ovjek ne moe biti zdrav, ako stalno misli na potekoe i bolesti. ovjek ne moe biti sretan, ako je istovremeno ispunjen turobnim mislima. ovjek ne moe biti mlad, ako je istovremeno ispunjen strahom od starosnih bolesti. Biti mlad znai posjedovati sve ili barem veinu sljedeih karakteristika: mladost, zdravlje, energinost, vitalnost, te postojani osmijeh u oima i na usnama. Znai odnositi se prijateljski, srdano i pouzdano prema svakome, bez obzira na vjersku pripadnost, na boju koe ili na socijalno stanje. Znai biti stalno aktivan, posjedovati u sebi mnogo eljeza i 8

vatre, tako da se nijedan trenutak ne moe osjetiti kao optereenje. To je duevna strana na kojoj nam valja raditi da bismo postali mlai i ostali mladi. Tjelesna strana izgleda mnogo jednostavnije, meutim, i tu je potrebna odlunost i jaka volja. I tu se radi o stalnom obnavljanju i regeneriranju tijela. U stvarnosti je to mnogo jednostavnije negoli se na prvi pogled ini; ali to iziskuje vrijeme, strpljenje i ustrajnost. Bilo bi prejednostavno nakon tridesete, etrdesete ili pedesete samo prieljkivati: "Da mije sauvati mladost." "Kamo sree da izgledam koju godinu mladi." "Volio bih da te bore nestanu s mog lica." "Volio bih da mi koa ne bude tako mlohava. " "Volio bih..." Da, svi bismo mi voljeli, voljeli i voljeli, sve dok nas ne uhvati panika te posegnemo za umjetnim sredstvima, ne bismo li preduhitrili pojave starenja, za sredstvima pomou kojih moemo sami sebe jedno vrijeme zavaravati - ali ne moemo zavaravati ljude s kojima se susreemo. Postati mladim - je li to problem? Na to morate sami odgovoriti, nitko vam tu ne moe biti od pomoi. Postati mlaim nije nikakva tajna. To jednostavno znai posluiti se zdravim razumom i vjebanjem u samodiscipliniranju. Da bismo postali mlai, moramo biti zdravi. To znai mnogo vie od izraza "dobro se osjeati". Mi moramo poznavati svoju anatomiju i razumjeti se u nju, ba kao to se automehaniar razumije u auto. Znadete li zato morate jesti i piti?

Znadete li za razliku izmeu prehrambenih artikala i ivenih (ivotonosnih) namirnica? Znadete li to se odigrava u vaem tijelu dok jedete i to se dogaa satima nakon toga? Znadete li zato diete? Znadete li to se zbiva kada zrak kojega udiete dospije u vaa plua? Nasluujete li to se dogaa nakon izbacivanja zraka iz vaih plua? Znadete li zato su vam potrebni spavanje i mirovanje? Znadete li zato i kako tijelo odstranjuje otpadne tvari? Znadete li to se dogaa kad otpadne tvari ne moete izbaciti? Jeste li se koji put osjetili premorenima, bezvoljnima ili iscrpljenima? Jesu li vam poznati uzroci takvih osjeanja? Jeste li imali koji put glavobolju? Je li vam poznat uzrok glavobolje? Znate li kakve tete vam nanosi aspirin i ostali slini lijekovi, kako ubrzavaju vae starenje? Jeste li imali problema s hemoroidima? Znadete li to ih prouzrokuje? Moete li uope zamislili do koje mjere naruavaju ne samo va organizam, nego i va moral'? Znadete li da odstranjivanje hemoroida pomou kirurkog zahvata ili pomou elektrine igle stanje samo pogorava i da se oni najee opet pojavljuju nakon jedne ili dvije godine? Patite li od sranih tegoba? Znadete li da tobonje srane tegobe u veini sluajeva nemaju veze sa stvarnim stanjem srca, ve s neim drugim, stoje moda daleko jednostavnije odstraniti? Znadete li da su te tegobe najee posljedica probave odreenih prehrambenih artikala? Vjerujete li daje svaka ponuda i preporuka prehrambenih artikala i lijekova o kojima itate ili ujete preko radija i
Il

10

televizije istinita i korisna? U tom sluaju silno se varate. Veina tih ponuda temelji se na poluistinama ili su viestruko lane. Veina tako ponuenih i preporuenih prehrambenih artikala, prije svega onih koji u sebi sadre krob i eer, te preteni dio lijekova, doprinose zapravo skraivanju vaeg ivota. Naliite se razlikovati istinu od neistine, ispravno od neispravnog! Da bismo postali mlai, nama treba energija. A prije loga moramo upoznati i primijeniti jednostavna pravila po kojima se energija stvara i pohranjuje. Zabrinjavaju vas ili uznemiravaju stvari na koje nemate nikakvog utjecaja? Znadete li da u tom sluaju energiju bre trotite negoli je proizvodite? Znadete li da su zabrinutosl i uznemirenost najvei neprijatelji mladosti? Obavljate li svoj posao, a da se pritom ne obazirete na vlastitu snagu i predah? Je li vam jasno da time troite energiju - na raun svoje mladosti i sposobnosti? Znadete li u kojoj mjeri kvaliteta zraka u vaim pluima oduzima energiju te izaziva premorenost? Je li vam jasno kojom brzinom kokakola i limunada - a nita manje i sva alkoholna pia - razaraju tkivo? Da bismo postali mlai, potrebna nam je vitalnost. Vitalnost nije tek povremena aktivost, okretnost ili nervozna kreativnost; vitalnost proizlazi iz dubokog osjeaja mira, oputenosti, svijesti i jakosti, iz osjeaja bili na vrhuncu, iz osjeaja daje ivot od poetka do kraja vrijedan ivljenja. Znadete li kako nastaje vitalnost? Je li vam jasno da je vitalnost jedna od najjaih snaga privlanosti, da vitalnost u drugim ljudima budi najbolja svojstva, da vitalnost trai od nas i cijeni u nama ono najbolje? Znadete li da vitalnost moe od nas nainiti vodee osobnosti zato to svaki nedostatak vitalnosti ostavlja po strani? Poznajete li neku bru metodu 12

starenja od one po kojoj se ovjek nae negdje po strani? Jeste li ikada razmiljali o tome kako vitalnost najjednostavnije ljude ini uzornima i lijepima? Jeste li ikada pomislili kako ljepota moe brzo nestati, ako se zbog ivotnih i prehrambenih navika zanemaruje vitalnost? Je li vam ikad palo na pamet zato brani drugovi vrlo brzo nakon vjenanja poinju starjeti? Zato ne uspijevaju zadrati i njegovati u sebi velianstvenu sliku branog druga iz zarunikih dana? Je li vam jasno to u takvim sluajevima potkopava zdravlje? Ta i mnoga druga pitanja stoje u neposrednoj vezi s pomlaivanjem. Na sva ta pitanja moramo imati ispravne i temeljile odgovore. Samo u tom sluaju bit emo u stanju izabrati i provoditi svrsishodan program i tako korak po korak odstraniti sve to nam polako oduzima mladost. Moramo se nauiti i biti spremni odbaciti sve navike i pojave preranog starenja kojima najee nasjedamo bez razmiljanja, neovisno o tome koliko nam je godina. Da bismo to mogli uiniti i postii eljeni cilj, moramo uiti; a nema boljeg uenja od iskustva. Doivjeti godine u kojima je veina ljudi ve sahranjena i pokojna, biti u sedamdesetima ili osamdesetima jo uvijek vitalan, budan, paljiv i pun divljenja, te imati tijelo slino nekom tredesetgodinjaku - to je po mom iskustvu cilj kojeg se svakako isplati postii. Slanice i tkiva u organizmu svakog mukarca i svake ene po svojoj prirodi su gotovo isti. Sve to moe pojedinac postii, mogu postii i svi ostali na podruju mogueg, dostinog. To elimo imati stalno pred oima tijekom upoznavanja onog naina ivljenja koji je nuno potreban da se pripremimo za zlatne godine novog i mlaeg ivota.

Drugo poglavlje

Oslobodite se stare gnjavae!

elimo li postati mlai, moramo promijeniti neke navike. To se u pravilu moe postii samo ako smo vrsto odluili te ako od sveg srca elimo iskusiti jesmo li u stanju to uiniti. Nedovoljna odlunost u borbi protiv silnog pritiska duhovnih predrasuda te pribjegavanje izgovoru da se ne isplati razbijati glavu radikalnim promjenama u miljenju, navikama i djelovanju - to su najvee prepreke na putu pomlaivanja. Ne akceptira li ovjek neto to veina ljudi smatra neortodoksnim, ak pomalo ekstremnim, bez predrasuda, u najmanju ruku izazovnim - za takvog je ovjeka bolje da se prepusti ivotnom tijeku te ostatak svojih dana proivi unutar utabanih koloteina, preputen struji koja ga odnosi u senilnost i staraku nemo. injenica da velika veina ovjeanstva slijedi po navici odreeni stil ivota, da jede i pije takozvane "osnovne ivene namirnice", da razmilja i razgovara po propisanim uzorcima, ne znai da su te navike ispravne, ili da su ti ljudi u pravu. Da bismo dobili neoporeciv dokaz za to, dovoljno je osvrnuti se oko sebe i promatrati alost i bijedu u kojoj ivi veina mladih 15

14

i starih ljudi. Ti ljudi slijede bez ikakvog razmiljanja ili pitanja put koji je utaban reklamama. Djeca se ve za vrijeme dojenja truju gnojem i drugim izluevinama bolesnih ivotinja u obliku cjepiva. Znanstvenik Alexis Carrel u svojoj knjizi "ovjek nepoznanica" tvrdi da injekcije odreenih cjepiva ili seruma protiv bolesti nisu nimalo poeljna sredstva za uklanjanje dotinih bolesti. Prije stotinjak godina javnost je bila izloena masovnoj zloporabi milijuna i milijuna djece kao pokusnih pilia. S tri mjeseca cijepljenje protiv kozica, s etiri do pet i pol mjeseci tri cijepljenja protiv hripavca, sa sedam i osam mjeseci dvije injekcije protiv difterije i tetanusa. S tim u vezi valja se podsjetiti daje Dr. Abraham Zingher u "New Yorker Journal for Medicine" objasnio da je serum protiv difterije ve etrnaest puta mijenjan i da je svaki novi serum dokazano opasan! U devetom mjesecu slijede tri cijepljenja protiv tifusa. Raniji tuberkolozni test u desetom mjesecu zamijenjen je zbog svoje opasnosti rendgenskim pregledom. U jedanaestom mjesecu slijedi injekcija difterijskih bakterija iz bolesnih ivotinja, poznatija kao "schicktest". (Zapamtite: "Schicktest" potjee iz Austrije. Kad su austrijske vlasti primijetile koliko je opasan za djecu, stavile su izvan snage lanak zakona koji je propisivao njegovu obaveznu primjenu. Meutim u SAD-u i Njemakoj taj se test jo uvijek primjenjuje!) Posljedice tih cijepljenja i injekcija mogu biti bolesni krajnici, mastoiditis', koni osip, upala slijepog crijeva, srane bolesti, katkada i reumatska groznica, leukemija ili rak krvi, paraliza ili uzetost, encefalitis ili upala modane kore.
1 Upala mastoida, sisate izasline na slijepoonoj kosti lubanje.

Nije li to oiti dokaz da e budui narataji biti ve prije svoje zrelosti osueni na senilnost i starost? Kod tolikog trovanja ovjek moe ostati mlad samo zahvaljujui silnom strpljenju, mukotrpnom radu i postojanosti. Obratite barem malo panje na to kako djeca, djeaci i djevojice, svoja mlada tijela, koja se tek trebaju oblikovati dozrijevanjem, pune otrovanom "hranom". U nervnom i psihikom pogledu odrastaju zapravo u podrtine za koje uskoro nee vie biti mjesta u bolnicama i klinikama za psihike bolesti. Promatrajui ostale ljude, s pravom se pitamo nije li nain na koji tako velik broj pojedinaca upropatava svoj kratki ivot u biti posve pogrean. Ali, promatrajui sebe, moemo pitanje zamijeniti sasvim konkretnim djelovanjem. Mi ne moemo ivjeti ivot drugih ljudi, niti moe itko drugi ivjeti na ivot. Radi se nedvojbeno, posve oito o naem ivotu, o naem jedinom ivotno vanom kapitalu. Tijelo u kojem provodimo svoj ivot jedina je fizika konstrukcija s kojom moemo upravljati i u kojoj se moemo dobro ili loe osjeali. U izreci da "moe ovjek biti sasvim nisko, ali nikad na kraju" ima vie istine nego li otkria - na kraju moe biti samo ako se sam za to odluio. U stvarnosti ne postoji nekakvo beznadno stanje; jedino je ovjek taj koji moe izgubiti nadu. Naposljetku, postoji samo jedan recept kojega moramo primijeniti ako se elimo srediti: samodisciplina. 1 moramo znati, ako nismo nauili da disciplina mora zapoeti od malih stvari, mi se nikad ne moemo dovoljno disciplinirati na velikim stvarima. Iskustvena spoznaja da ste upravo zahvaljujui disciplini u malim stvarima, na svoje veliko zadovoljstvo, rijeili i mnoge teke, bremenite zadae ispunja vas predivnim osjeajem. Taj "recept" bolje ete shvatiti ako do kraja proitate ovu knjigu. Moda ete ak iskusiti kako se neke stvari, koje su vau duu 17

16

optereivale poput kria ili muke, pretvaraju u zadovoljstvo i odreenu prednost. Svako duevno optereenje, svaka briga koju postojano podgrijavamo i ustrajno nosimo na svojim ramenima, doprinosi stanju koje se moe jasno i nedvosmisleno opisati rijeima: "Nalazim se na najboljem l>utit da postanem star". Zadivljujua mudrost krije se u odgovoru nekog dekia na lijenikovo pitanje: "Deder, maleni, reci ti meni, to bi elio postati, kad jednom bude veliki" Deko odgovori: "iv i zdrav, ivahan". On oito nije znao mnogo o tome da biti iv. ivahan i djelotvoran znai daleko vie od samog egzistiranja. Biti ivahan i djelotvoran znai vladati svakim podnoljivim stanjem, znai uzdii se iznad tjeskobe, straha, briga i osjeaja manjevrijednosti. Nitko vam ne moe nametnuti osjeaj manje vrijednosti bez vaeg pristanka. Kad se jednom pomou discipline domognemo samodostatnosti i pouzdanja u samoga sebe, nemamo se ega bojati u bilo kakvim okolnostima. to se tjeskobe tie, pada mi na pamet kineska uzreica: "77 ne moe ptiicu tjeskobe primorati da ne leti iznad tvoje glave; ali je moe primorati da ne gradi gnijezdo u tvojoj kosi". Hrana koju jedemo i pie koje pijemo imaju za stanje naeg tijela gotovo isto znaenje kao i tee dokuive stvari kojima smo se netom bavili. Nema nikakve sumnje da smo upravo ono to jedemo. Nikakvim drugim putem ne moemo obnoviti stanice i tkivo svog tijela osim putem jela i pia. Obnova (regeneracija) je "najstroi zakon ivota". U svakoj sekundi nae egzistencije, sve dok u tijelu ima ivota, stare stanice zamijenjuju se novima koje nastaju na udesan nain. Te nove stanice mogu nastati jedino iz onih tvari koje 18

pribavljamo svom organizmu, iz atoma i molekula hrane koju jedemo, iz tekuine koju pijemo, iz zraka kojeg udiemo. Ta regeneracija je strahovito vana, njene posljedice prepoznatljive su na licu i konstituciji svakog mukarca, ene i djeteta. I zato je naprosto nezaobilazna u naem nastojanju da opet postanemo mladi. Blijeda boja lica, naborana i izbrazdana koa na obrazima i vratu, bezbojne i mutne oi zacijelo nisu znakovi mladosti. Ti znakovi jasno daju do znanja da sve to smo dosad jeli nije sadravalo u sebi dovoljno kvalitenih hranjivih tvari za regeneriranje stanica i tkiva. Naslage masnoe u dijelovima tijela, gdje dodatna masnoa nije nuna ni poeljna, takoer ukazuju na to da hrana koju smo dosad uzimali nije bila ispravna - usprkos svim reklamama. Umjesto da se stanice tijela regeneriraju, takva prehrana ubrzava slabljenje tkiva i prouzrokuje skupljanje masnoa. Takvo stanje je nezdravo - od kolijevke pa sve do groba. Takvo stanje moramo odstraniti, ukoliko elimo biti mladi. Ba kao to je u prolosti nedovoljna ishrana imala za posljedicu razne bolesti, danas razvoj tih bolesti i prijevremenog starenja potie i omoguuje upravo nagomilavanje otpadnih tvari u organizmu. Otpadne tvari u tijelu ne sastoje se samo iz konanih proizvoda koji nastaju probavljanjem (ili neprobavljanjem) hrane. Ti proizvodi mogu dodue prouzroiti mnoge probleme i smetnje, od glavobolje do raka. Meutim, mnogo problematinije su otpadne tvari koje nastaju iz onih stanica i tkiva tijela koje su istroene prilikom tjelesne aktivnosti, a ne mogu se odstraniti iz organizma. Nagomilavanje takvih otpadnih tvari ima u naem nastojanju da postanemo opet mladi osobito veliko znaenje, zato u kasnije o tome govoriti 19

mnogo iscrpnije i detaljnije. Ja sam vrsto uvjeren da je praktiki nemogue postati mlad, ako je tijelo optereeno tetnim tvarima koje su trebale biti izluene ili odstranjene ve godinama ranije. Uvijek iznova moram vas upuivati na to da ovu knjigu valja obraditi svrhovito i postojano. To znai da morate svaku rije, svaku reenicu i svaku tvrdnju temeljito prouiti, ne obazirui se na stajalita drugih teorija prema kojima osjeate moda osobnu naklonost. Dok itate ovu knjigu, ne obazirite se na druge teorije bez obzira na njihovu uvjerljivost u prikazivanju iste leme. Znamo da za svaku temu, pa tako i ovu, postoje mnogi autori i "eksperti", od kojih mnogi tvrde upravo neto suprotno od ostalih, stvarajui na taj nain sebi autoritet na dotinom podruju. Ne dovodite sami sebe u zabludu. Najprije se morate uvjeriti u istinitost tumaenja koje vam jami najbolji uspjeh, pa tek onda izaberite ovu ili onu metodu. Samo ako se koncentrirate na neki cilj, moi ete spoznati dublje znaenje prirodnih zakona. Sve to nije u skladu s prirodnim zakonima usporava na napredak. Stoga elim ponoviti da ovu knjigu valja dobro prouiti, kako biste nauili neto to je mnogim ljudima pomoglo, a to je iskustvo kojim se ponovno stjeu zdravlje, energija i vitalnost. Ako ste suglasni s onim to je kod drugih ljudi - svih ivotnih doba, od najranijeg djetinstva do visoke starosti imalo uspjeha, moete i sami primijeniti ova naela i ocijeniti mogu li ta naela u vaem sluaju imati uspjeha. Svatko eli biti mlad, ali nije svatko spreman poraditi na tome barem malo vie od beznadnog izraavanja puste elje. 20

elite li uistinu biti mladi, morate sami raditi na tome. I vi ete zacijelo imati uspjeha kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama.

21

Tree poglavlje

Nemojte zavidjeti drugima! Postanite i vi mlai!

elite li stvarno postati mlai? Dozvolite onda da taj problem detaljnije obrazloimo. elite li preko noi postati mlai, samo za kratko vrijeme? To nije mogue, odnosno mogue je uz kasnije potekoe. Ukoliko elite postati mlai i ostati trajno mladi, morate sustatvno raditi na tome i drati se odreenog plana koji je primjeren vaoj starosti, vaoj okolini i vaem tjelesnom stanju. Razmislite malo o tome koliko ste roendana proslavili od trenutka kad ste ugledali svjetlo dana. Trideset, pedeset, sedamdeset ili devedeset? Razmislite malo o broju godina koje ste proivjeli i prosudite koliko vam je trebalo da se domognete stanja u kojem se danas nalazite. Zacijelo se niste odjednom, preko noi, domogli tog stanja. Vi ste danas krajnji proizvod hrane koju ste tijekom itavog ivota probavljali, proizvod nedovoljne skrbi i brige koju ste svakog dana u svom ivotu trebali imati za svoje tijelo. 22

Vi ste moda iz iste navike uzimali dnevno tri obroka. To znai da ste godinje u prosjeku probavili oko tisuu obroka. Ako vam je 40 ili vie godina, uzeli ste dosad preko 40.000 obroka. Pitanje o kojemu bi sada valjalo razmisliti glasi: koliko je od tih obroka bilo poeljnih u smislu da pruaju stanicama i tkivu vaeg tijela ive hranjive tvari, nuno potrebne za njihovo obnavljanje, razmnoavanje, regeneriranje? Pogledate li sami sebe u ogledalu, vi ete po svoj prilici vidjeti na sebi zapisan odgovor: u svakoj crti vaeg lica. u svakoj bori i brazdi na vaem obrazu i vratu, u svakoj pori vae koe, u svim konturama i oblicima vaeg tijela koje su onakve kakve ne bi trebale biti. Ako je vrsta hrane koju jedete takva da gotovo u svemu odgovara hrani koju svi jedu najee je rije o dobro reklamiranim tvornikim proizvodima koji se nalaze na policama supermarketa - onda moete zakljuiti da ste jo uvijek na ivotu usprkos a ne zato to uzimate hranu te vrste. Ta vrsta hrane odrava ivot na utrb svega to je doista vrijedno ivljenja. Takva prehrana ne sadri u sebi ivot, niti je u stanju posredovati ivot, bez obzira na sve prividne dokaze da to nije istina. Mi ne moemo istovremeno biti ivi i mrtvi. Kupovanje hrane u konzervama i bocama u kojoj ivot ne bi bio razoren naprosto je zakonski zabranjeno, jer ta hrana mora biti podvrgnuta visokim temperaturama, mora biti pasterizirana ili konzervirana. Jedete li bilo koju ivenu namirnicu koja je zbog svoje odrivosti bila preraivana i podvrgnuta visokim temperaturama, vi unosite u sebe hranu u kojoj nema ivota. To ete dodue rijetko uti, ako niste sami poeli o tim stvarima razmiljati. Neposredne posljedice probave obroka koji se preteno ili u cijelosti sastoje od mrtvih prehrambenih artikala mogu biti duevne i tjelesne tegobe, razne bolesti i 23

prijevremeno starenje. Upravo taj problem zahtijeva temeljito promiljanje, ako smo uistinu zainteresirani za iskustvo po kojem moe ovjek opet postati mlad. To je u biti izvanredno fascinirajui problem. Ako se odstrani prirodnim nainom, moe uroditi tako povoljnim uincima da ih neupueni mogu prihvatiti jedino kao uda. Na pameti mi je interesantna zgoda neke mlade dame. Iako je imala tek 31 godinu, probudila se jednog jutra prilino uspaniena. Bilo je sumorno, mlaglovito jutro, jedno od onih koja probuenoj dui uskrauju svaku volju za ivotom. Dama je prethodne veeri otila pravovremeno na spavanje, ali probudila se ukoena - kako joj se inilo - s bolovima u svakoj kosti svog tijela. Za nepuna dva sata trebala je biti na radnom mjestu i pitala se kako e ustati iz kreveta. Osjeala se kao da ima tisuu kilograma, svaki trenutak bio je ispunjen tjeskobom. U glavi je osjeala bolove i vrtoglavicu, u svakoj misli koja se provlaila njenim mozgom naziralo se slabano svjetlo koje se tek trebalo probiti kroz gustu maglu. Bolovi u leima i ramenima bili su gori nego ikad ranije; kao da posluim li se njenim rijeima - potjeu s "uarenog nakovnja". Bila je jako nervozna te bi vjerojatno vikala i upala sebi kosu da nije bila vina samosvladavanju. ena je tog jutra bila tako oajna da se pitala emu se uope probudila, isplati li se uope ivjeti. Pogled na sat upozori je da nema vie vremena razmiljati o toj temi. Jedva je stigla neto malo dorukovati i pourila je na autobus. Radila je u uredu neke velike tvrtke, zajedno s mnogim drugim damama. Kad se autobus pribliavao njenom uredu, opet je uhvati panika, plaila se dana koji joj predstoji. Osjetila je bol u svojim rukama i pitala se kako e izdrati itav dan za pisaim strojem. U svoj je ured danomice odlazila iz iste nude da zaradi za ivot. Na svretku svakog 24

radnog dana bila je tako iscrpljena da nije znala hoe li slijedeeg dana moi izdrati. Meutim, tog dana zbila se prekretnica u njenom ivotu. Kad se na kraju radnog vremena vratila kui, dola joj je u posjet stara prijateljica, medicinska sestra, koju ve godinama nije vidjela. Prijateljica je takoer imala odreenih problema: najmanji od njih bila je zloudna izraslina zbog koje zamalo nije umrla. No, kad je promijenila svoj nain ishrane i poela jesti obilne koliine svjeeg sirovog voa, salata i povra, te piti sokove od sirovog voa i povra, ta je izraslina posve nestala. "Ali, ti izgleda tako zdrava, izgleda ak puno mlada nego to si izgledala prije est godina - naprosto ne mogu vjerovati da si bila bolesna jedan jedini dani", obrati se mlada dama medicinskoj sestri. Navaljivala je na prijateljicu, ne bi li dobila odgovor na pitanje stoje toj medicinskoj sestri - koja je bila dvije ili tri godine starija od nje - podarilo toliku vitalnost i tako sjajno zdravlje. Ako je prijateljici uspjelo izvesti na sebi tako znaajne promjene, onda sigurno postoji nada i ansa da i sama uspije u tome, pod pretpostavkom da e svoje navike promijeniti na isti nain kao to je to uinila prijateljica. "To je zaista vrlo jednostavan program", priala je medicinska sestra, "ali kod mene je to znailo odbaciti gotovo sve to sam nauila za vrijeme stjecanja zvanja na klinici. Prvo to sam uinila bilo je klistiranje i ispiranje crijeva. Drugo, iz prehrane sam posve izbacila krob i eer. I tree, poela sam redovno iz dana u dan piti sokove od svjeeg sirovog voa i povra. Jednom bih tijekom dana pila sok od mrkve te mijeani sok od mrkve, celera, perina i pinata; drugi put bih pored soka od mrkve pila mijeani sok od mrkve, repe i krastavaca. Pila bih naizmjence te sokove, jedno mjeavinu danas, drugu sutra. Svakog jutra, samo to sam 25

ustala iz kreveta, popila bih au vrue vode pomijeanu sa sokom od jednog limuna, bez zasladivanja. Tijekom dana pila sam osim spomenutih sokova i sok od narane - svjee iscijeen - te sok od grejpfruta. to se pak tie mojih obroka, nit vodilja u njihovom pripremanju bila mi je knjiga 'Dnevno svjee salate odravaju vae zdravlje'." "To mi se ini tako jednostavnim da djeluje ak pomalo smijeno", ree mlada dama medicinskoj sestri, "a ja sam se zamalo nala u stanju kad ovjek pomisli da je s njime gotovo. Dola si kao naruena, dala mi prijedlog kako postupiti i elim ga isprobati." Pod vodstvom svoje prijateljice mlada je dama svaki tjedan imala dva ispiranja crijeva i odmah je osjetila kako nestaje magla u njenom mozgu, kako joj se duh prosvjetljuje. Svoju ishranu nije radikalno promijenila, jedino je dnevno ispijala svjee sokove, a iz svog jelovnika odstranila je svaku hrajlU koja sadri u sebi krob i eer. Otila je u oblinju knjiaru i kupila primjerak knjige "Dnevno svjee salate odravaju vae zdravlje". Uporedo s prouavanjem te knjige poela je postupno mijenjati svoj nain prehrane, svakog tjedna odbacila bi neke nepotrebne namirnice te umjesto njih stavljala na jelovnik sve vie svjeeg voa i povra. Unutar est tjedana bila je u stanju svoje obroke jesti s uivanjem, te je sa svog jelovnika u potpunosti izbacila krob, eer, mlijeko i meso. Osim toga, prestala je piti kavu i aj, zamijenivi te napitke sokovima od voa. Svakog dana uzimala je sa sobom u ured dvije termosice te je umjesto limunade i kokakole pila svjee sokove. Za doruak je uzimala pripremljeno voe. Za ruak je uzimala salatu od raznog povra s ponekim plodom voa ili samo razliite plodove voa. Veera se sastojala iz lagano dinstanog povra i svjee salate, malo kozjeg sira, te 26

ponekog vonog ploda za desert. Svakog dana popila je od pola litre do jedne litre sirovog soka od povra. Naa mlada dama izgledala je do onog dana kad joj je dola u posjet prijateljica dobrih desel godina starija nego to je stvarno bila. U uredu nije u niemu odskakala od svojih suradnica, bila je prosjena inovnica. Nijedan mukarac nije zaprosio njezinu ruku, budui daje openito ostavljala dojam suhoparnosti i dosade. Za nepuna dva ili tri mjeseca, kako je poela mijenjati svoje prehrambene navike, njezina se radna sposobnost poboljala do te mjere da je postala privatnom tajnicom vodeeg namjetenika u tvrtki. Nekoliko godina kasnije udala se za dotinog namjetenika. Volio bih vam pokazati dvije fotografije koje lee preda mnom na stolu, jedna je snimljena prije dvanaest godina, godinu ili dvije prije velikog ivotnog preokreta, a druga prije nekoliko mjeseci. Na starijoj fotografiji naa dama izgleda kao gospoa etrdesetih godina, a na novijoj kao gospoa koja nije prekoraila ni tridesetu. U svom ivotu uvijek sam se povodio za osnovnim naelom da sve to elim uiniti i to je nekome drugom uspjelo uiniti mora i meni uspjeti. Ako elite postati mlai, onda nauite kako se to radi s povjerenjem u uitelje koji imaju iskustva u tome. I vi ete imati uspjeha, kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama.

27

etvrto poglavlje

Zaponite danas! Sutra bi moda ve moglo biti prekasno

nalaze u slinoj ili jo goroj dilemi, lutati s njima od nemila do nedraga i isprobavati svaki lijek koji je trenutno u modi. S velikim nestrpljenjem oekujemo ozdravljenje, a da na osobnom planu nismo u tom pogledu ba nita uinili. Najee nismo spremni uzeti sebi barem malo vremena i pustiti da priroda radi za nas, dozvoliti joj da svoje zadae uspjeno i potpuno izvri. Rezultat toga ve je sada vie nego oit: skrupulant u nama iskoritava nae praznovjerje, sve dok nije kasno ili ve prekasno za izlijeenje. Bilo bi svakako daleko bolje uzeti stvar u svoje ruke, kad postanemo svjesni da s nama nije sve u najboljem redu. Moj savjet svakom mukarcu, svakoj eni i svakom djetetu vrlo je jednostavan:

Ma kako neobino zvualo - mi ipak pripadamo vremenu u kojemu smo razvili posve pogrean osjeaj za vrijeme. Treba nam etrdeset, pedeset, ezdeset godina ili due da bismo nauili stoje zapravo ivot. I kad napokon pokuamo to znanje primijeniti u svom nainu ivljenja, najee konstatiramo daje nae tijelo postalo nemono, oronulo. Mi se zapravo, i prije nego to postanemo toga svjesni, nalazimo u tijelu koje je doslovce postalo neupotrebljivo, i to najee ba u vrijeme kad bismo od njega morali imati najveu korist. Kad ponemo osjeati da nas starost polako nagriza, mi u pravilu ne znamo kako dugo e to trajati, kako dugo emo izdrati, a da nas nee snai razne bolesti i slabosti. Kad nas jednom snae bolest, oekujemo da e tablete i injekcije preko noi uiniti udo, a ne mislimo koliko nanije trebalo da dospijemo u takvo stanje. Ne daju li prvi pokuaji oekivane rezultate ili "zajameno" djelovanje, skloni smo naslijepo povjerovati novim pokuajima, slijediti bijednike koji se 28

Proitajte ovu knjigu danas i po njoj ivite. Sutra bi moglo biti prekasno. Uile danas- Sutra bi moglo bili prekasno. Istraite danas kako stoji stvar s vaim tijelom. Sutra bi moglo biti prekasno. Mijenajte svoje prehrambene i sve ostale pogrene navike jo danas. Sutra bi moglo biti prekasno. Ponite ve danas s nastojanjem da ponovno postanete mladi. Sutra bi moglo biti prekasno. Izgraujte svoja znanja na promiljanju, iskustvu i dobro odvagnutim ocjenama, a nipoto na navikama i rekla-kazala saz nanjima. Ponite ve danas. Sutra bi motilo biti prekasno. . Nauite se pronai istinu prije negoli donosite zakljuak. Mi moramo sa svojim tijelom initi isto to ini graditelj

Kako ije, tako e i eti!

Podruje mozga Do tegoba i oteenja dolazi zahvaljujui: duhanu alkoholu aspirinu i drugim "lijekovima" iz ugljinog katrana.

Podruje plua Ovdje se isti krv, ako udiemo ist zrak. To podruje zagaujemo puenjem duhana. Podruje crijeva Ovaj profil ukazuje na zaepljenje. Ukazuje na injenicu da ova ena unosi u s e b e mnogo kruha, ' itarica, kolaa, slatkia, bom bona i limunade. Ukazuje na to da povlauje svom apetitu na utrb svog zdravlja i svog izgleda.

prilikom obnavljanja neke stare kue. Sva nepotrebna krama i sav ljam moraju biti odstranjeni, a to zahtijeva odreeno vrijeme. Graditelj se moe posluiti dinamitom i graevinu "oistiti" pomou eksplozije. Ali to mu ostaje nakon toga? Opustjelo mjesto, prepuno smea koje moraju odstraniti komunalni djelatnici. Puno vremena treba za izgradnju kue, puno vremena treba da se stara kua obnovi. itav ivot treba ovjeku da dovede svoje tijelo u stanje u kojem se danas nalazi. Pogrena injekcija moe ga smjesta vratiti u prah i pepeo. "Prah si bio i u prah e e pretvoritii", te rijei nemaju nikakve veze s naom duom. elimo li svojoj dui pripremiti ugodno prebivalite, moramo sebi uzeti vremena koje je potrebno da najprije temeljito oistimo svoje tijelo. Istovremeno ga moramo opskrbiti hranom koja moe obnoviti i regenerirati njegove stanice i tkiva. esto sam iscrpno tumaio da nema starenja ako je ovjek odluio biti zdrav i mlad. Vodio sam sanatorij i pacijenti su bili podvrgnuti strogoj terapiji uz upozorenje: "Da ili ne-po vaoj elji". Jeli su samo svjee salate, povre i voe, poneto kozjeg sira i oraha, sve ukusno pripremljeno, a pili jedino svjee sokove od sirova povra i sirova voa, pripremljene pomou hidrauliki izraene pree. Jednog dana doe mi u posjet i razgledavanje sanatorija stariji gospodin, bilo mu je 87 godina, sa svojom njegovateljicom. Patio je preko dvadesetipet godina od tegoba s prostatom, a unatrag dvanest mjeseci stanje se tako strano pogoralo da je morao uza se imati njegovateljicu kamo god je krenuo i gdje god se nalazio. Svaki put kad bi morao svoj mjehur isprazniti, bilo danju bilo nou, morala mu je njegovateljica staviti kateter i na taj nain olakati mokrenje.

(Slika 2.)

Kad mu je u sanatoriju bilo objanjeno da mora jesti iskljuivo naprijed navedene ivene namirnice od svjeeg i sirovog povra i voa, prosvjedovao je u smislu da ne moe bez svojih itarica i tjestenine. Nakon upornog objanjavanja daje po naem miljenju njegovo stanje upravo neposredna posljedica probave njegove omiljene hrane, pristao je da ostane u sanatoriju jedan do dva mjeseca i pokua s naom metodom. Zahvaljujui ispiranju crijeva i strogoj dijeti, na kraju prvog mjeseca mogao je otpustiti svoju njegovateljicu, budui da su tegobe s prostatom gotovo sasvim nestale. Potkraj drugog mjeseca osjeao se dvadeset godina mlaim, a tako je i izgledao! Uvjeravam vas da to nipoto nije bio jedini sluaj u mom dugogodinjem iskustvu s lijeenjem. Upoznao sam velik broj mukaraca razliite ivotne dobi koji su imali iste probleme i mogu po istini kazati da ne poznajem nijednog mukarca koji nije profitirao s naim programom, poput 87-godinjeg mukarca koji se opet domogao svoje iskonske snage i vitalnosti. Siguran sam da bi se taj ovjek i danas osjeao kao pedesetogodinjak ili ezdesetogodinjak i da bi tako izgledao, da je dvadeset ili trideset godina ranije svoju sudbinu uzeo u svoje ruke te se pridravao naprijed spomenutog programa. Kako stvari stoje, predmnijevam da e prekoraiti stotu godinu, bude li se pridravao nae metode. A zato ne? Kome smeta predskazivanje trajanja naeg ivota? Nisu li stari patrijarsi ivjeli preko 750 godina! Kad jednom temeljito prouimo svoju anatomiju, svoje lijezde i razliite funkcije krvi i limfe u svom tijelu - sve u to prikazati u kraktim crtama na stranicama ove knjige - vie se neemo izrugivati s predodbom prema kojoj ljudi mogu nadivjeti prvih sto godina. Moda je prvih sto godina najtee razdoblje, ali meni se stogodinjica ini znaajnim obiljejem 32

za kojim se isplati teiti, ako je tijelo mlado, ivahno, budno, paljivo i oduevljeno. Bez obzira jesmo li se odluili za program koji see preko stote godine ivota, svaki od nas morao bi znati: - kako moemo ve danas sprijeiti degeneriranje bilo kojeg dijela naeg tijela; - kako moemo ublaiti pokuaje starenja naeg tijela; - koje smo pogreke u prolosti inili, kako bismo ne samo izbjegli njihovo ponavljanje, ve sve to je bilo loe pretvarali u vlastitu dobrobit. Nije dovoljno skupljati samo teoretska znanja. itava biblioteka ne znai nita, ako stranice knjiga ostanu neproitane. No, knjige mogu biti samo napola proitane, ako znanje sadrano u njima dodue prihvaamo, ali ga ne ostvarujemo, ne pretvaramo u djelo. Jedna od najveih ljudskih tekovina je naa mo prosuivanja. Samo to mi ne moemo prosuivali, ne moemo donositi nikakav sud, ako nita ne znamo; a ne moemo nita ni znati, ako ne uimo. Ne pokuavajte nikad prosuivati neto o emu ne posjedujete potrebno znanje. Ne ispostavljajte se nikad kritici tako to ete kazati: "Ne vjerujem u to!" Istu stvar mogli biste izrei i ovako: "Ja ne znam nita o tome, zato je to pogreno". Pozabavite se temeljitim istraivanjem prije svakog prosuivanja je li neto ispravno ili pogreno, istinito ili neistinito. Iskustvo je vrijednije od svake predaje. Savjetujem vam da ovu knjigu neodgodivo i najozbiljnije prouite i promislite o njenom uenju. Tada ete i vi biti sigurni da ste pronali zdravu i solidnu podlogu na koju ete moi oslanjati ostvarivanje svog plana glede ponovnog zadobivanja mladosti. I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama. 33

Peto poglavlje

vidio kako su ti ljudi za nekoliko godina bili doslovce pokoeni - stoje bila neposredna posljedica tih "znanstveno priznatih obrada" pomou rendgenskih snimanja i cijepljenja - donio sam definitivnu odluku da moram pronai korijen naih problema, pa makar istraivanje trajalo itav ivot. Danom donoenja te odluke postao sam sebi samome vlastiti pokusni kuni. Odluio sam hraniti se preteno itaricama i piti puno mlijeka - bili su to stupovi takozvane "jake hrane". Te ivene namirnice bile su openito - od najviih "autoriteta" - prikazivane kao najvanija i najbolja hrana, kao najdragocjenija hrana, kao hrana koja sadri sve hranjive tvari potrebne za zdravlje, snagu i tome slino. Na toj hrani razvijao sam se oigledno sjajno pune dvije godine, a onda sam jednog jutra iznenada ostao prikovan uz krevet. U meuvremenu sam na tjelesnoj teini dobio oko 15 kilograma. Po vanjskom izgledu i vaeim mjerilima nije mi apsolutno nita nedostajalo - do sudbonosnog jutra, kad me pogodilo neto poput groma iz vedra neba. Lijenicima je bilo jasno da se nalazim u beznadnom poloaju; govorili su da moj ivot moe potrajati svega nekoliko tjedana, budui da se radilo o cirozi jetre s uasnim bolovima neuritisa koji se tada smatrao definitivno smrtonosnim. Dvoumio sam se glede njihovih savjeta i uzimanja lijekova. Prisjetih se razgovora s jednim prijateljem, voenog nekoliko godina ranije. Bio sam tada duboko dirnut mudrou tog strogog vegetarijanca koji mi izmeu ostalog ree: "Ako sluajno oboli i ne mogne ustati iz kreveta, ne uzimaj nipoto lijekove - lijekovi su otrov. Radije nemoj tri dana nita jesti. Bolest je posljedica otpad/uh tvari koje se nagomilavaju u tvom tijelu. U ta tri dana popij svakih pola sata au iste vode i ti e opet biti zdrav". Taj prijateljev savjet obuzeo je moju svijest tek sada kad sam bespomono leao u krevetu. Poeo sam razmiljati da 35

To djeluje!

Uvijek iznova naglaavam kako je vano odravati svoje tijelo istim iznutra i izvana. U svom istraivakom poslu koji je trajao gotovo pola stoljea, tragajui za osnovnim uzrocima ljudskih patnji i traei sredstva i naine kako se zatititi i izlijeiti od tih patnji, doao sam do zakljuka da je najvea prepreka na putu do eljenih rezultata nagomilavanje otpadnih tvari u tijelu. Moja obitelj i prijatelji esto su mi govorili - posluim li se njihovim rijeima - da bi svoje vrijeme "trebao posvetiti mnogo smislenijim stvarima od istraivanja kojima se bavim, jer na takvim istraivanjima ionako ve odavno zarauju milijune dolara klinike i zavodi". Predviali su strane posljedice po moje zdravlje, ako budem i dalje inzistirao na tim istraivanjima koja su u znanstvenim i medicinskim krugovima izazivala gnuanje. Meutim, kad sam se suoio s injenicom kako se mukarci, ene i djeca posvuda u svijetu koriste kao pokusni kunii u raznim eksperimentima koji su, koliko sam tada mogao spoznati i razumijeti, bili posve neprirodni, i kad sam 34

nemam zapravo to izgubiti, da mogu jedino biti na dobitku, ako ga posluam i primijenim. I zaista, prijatelj je bio u pravu. Za nepuna tri dana opet sam bio na nogama. Treeg dana, nakon ispiranja crijeva, moje izluevine bile su tako naprasne i gnusne da mije smjesta bilo jasno stoje prijatelj mislio kad je govorio o tome da su bolesti posljedica otpadnih tvari u tijelu. Pitao sam se odakle toliko toga u mom tijelu i kako je sve to moglo ostati u njemu. Naravno, jeo sam sve to mi je prijalo i postao bolestan. Moj prijatelj bio je vegetarijanac i zdrav poput svih ljudi koji puno vremena provode u prirodi. Hranio se jedino sirovim povrem, sirovom salatom i voem - zato se i ja ne bih tako hranio? Uinio sam to i unutar est mjeseci bio pun energije i stvaralakog poleta. Poeo sam istraivati vrijednost hrane u svjeem, sirovom stanju, usporeujui je s hranom u kuhanom stanju. Hranei se sirovom hranu, osjeao sam se savreno dobro i poletno, bez ikakvih problema sa stolicom. Za razliku od kuhane hrane koja bi me narednog dana jednostavno smlavila; moj duh nije bio bistar, a izluivanje bi se znatno pogoralo. Opet sam se sav zauen pitao to li se to krije u sirovoj hrani te ona tako brzo djeluje na poboljanje mog stanja? Uzeo sam nekoliko mrkvica i naribao ih; iscijedio sam iz njih sok i bio zadivljen koliinom tekuine u mrkvi. Gotovo tjedan dana nisam radio nita drugo nego "igrao" se s voem i povrem, ribajui ga i cijedei iz njega sokove; dnevno sam pio do etiri litre svjeih, sirovih sokova, a prednjaio je sok od mrkve. Lijenici su mojim prijateljima govorili da neu ivjeti due od nekoliko tjedana; ali ja nisam posustajao, trao sam okolo poutjele puti poput Egipana, besprijekorno zdrav. Nijednog od svojih prijatelja nisam uspio nagovoriti da proba moje sokove! 36

Kad se moja jetra i uni mjehur oporavie, brzo je nestala poutjelost puti. Spoznao sam da je obojenost koe bila prouzroena djelovanjem ui i otpadnim tvarima koje se oslobaaju u jetri i unom mjehuru za vrijeme ienja i regeneriranja uslijed uzimanja velikih koliina soka od mrkve. Otprilike mjesec dana primjenjivao sam (na svoj troak) terapiju pomou sokova na mukarcima i enama prikovanim uz krevete, pod budnim okom lijenika koji mi je bio prijatelj. Lijenik je bio tolerantan prema mojim teorijama, ak ih je dobronamjerno prihvaao. Rezultati su bili izvanredni, pogotovo ako su pacijenti primjenjivali dijetu koja se sastojala od sirova povra i voa. Naravno, bio sam tada mlad i znao sam odgovor na sve i sva. (Poznajete li nekoga tko se u mladosti nije tako ponaao?) Nisam imao novaca i bio sam opsjednut milju kako se domoi bogatstva. To je ubrzo postala sveopa manija -jedini i najbolji izlaz svega tjelesnog - i tijekom dvije ili tri godine moja oduevljena istraivanja urodila su sjajnim rezultatima, a nakon etvrte i pete godine pokazalo se da taj posao nimalo ne zaostaje za ostalim dohodovno unosnim poslovima. To su u najkraim crtama uspomene na jednog ambicioznog mladog ovjeka koji je kroio putem "velikog biznisa" (big busines). Posljedice? Bile su posve prirodne, onakve kakve su se jedino mogle i oekivati: slom ivaca na samom pragu ispunjenja ambicioznih planova. Jedan londonski lijenik-u meuvremenu sam svoje aktivnosti prebacio u Englesku doao je u moj stan i rekao mi da mojoj ambicioznoj karijeri prijeti neminovni krah, ukoliko se neu disciplinirati barem godinu dana, u nadi da opet ozdravim. A bilo bi njabolje da odem u inozemstvo i ostavim po strani sve poslovne aktivnosti, kako bi se temeljito odmorio i moda se nakon 37

devet ili deset mjeseci poslovima.

mogao opet posvetiti

svojim

Za vrijeme razgovora dotini je lijenik primijetio na mom stolu sliku umskog krajolika. Pitao me to ta slika u biti predstavlja.. Objasnio sam mu da je to perom i tintom izraena slika koja prikazuje znatno uveano hvatanje zraka, a nastala je prije godinu dana u Bruxellesu. Morao sam mu priznati da sam se tom slikom intenzivno bavio devet ili deset mjeseci i da sam esto provodio za tafalajem po itavu no, sve do ranih jutarnjih sati. "Aha", ree on, "Vaproblem nije samo posao i prehrana, va problem je i nedostatak sna u jednom duem razdoblju". Znajui da govorim teno francuski, savjetovao mi je da posvravam svoje obaveze u Londonu te umjesto na putovanje brodom - to mi je prvobitno bio preporuio krenem u Bretanju i sjevernu Francusku, da se nastanim na nekom seokom domainstvu, da se opustim i jedem sve to mi ondje pripreme. To sam i uinio. Spakirao sam svoje stvari za jedan dui boravak u Francuskoj. Nekoliko dana proveo sam u razgledavanju Dinana i Briecua; ali ti gradovi bili za mene preveliki. Naruio sam taksi i provozao se kroz okolna sela. Kad smo stigli na kraj sela Pontivy, upoznao sam "seosko domainstvo" starijeg branog para i odluio se ostati ondje. Domainstvo je bilo malice udaljeno od sela - koje je u meuvremeno preraslo u pravi grad - tako da se moglo pjeaki, a blizu je bila i rijeka Aulne kamo sam odlazio na pecanje. Taj divni brani par hranio se uglavnom sirom, povrem i voem iz vrta, to je meni itekako odgovaralo. Nedjeljom bi zaklali jednu od svojih kokoi ili neku drugu perad, a povremeno bi se na stolu nala svjea riba iz oblinje rijeke.
38

Temeljito sam uivao u svom dolce far niente (besposliarenju) i primjeivao kako postajem sve snaniji. Jednog jutra, dok je gospoa pripremala povre i rezala mrkvu, primijetio sam kako su narezane krike obilovale vlagom. U mojoj podsvijesti neto je sijevnulo. Zamolio sam gospou da mi dozvoli tog popodneva iupati nekoliko mrkvica koje u usitniti. Vjerojatno je pomislila kako se radi o nekakvoj luckastoj britanskoj ideji, ali je smjesta bila suglasna. Usitnio sam jedno est mrkvica te iscijedio iz njih sok kroz jedan od istih lanenih stolnjaka. Ta metoda bila je tako jednostavna da sam - neovisno o svojim iskustvima od prije nekoliko godina - prvi put popio alicu izvanrednog soka od mrkve pripremljenog za svega nekoliko sekundi. Od tog dogaaja nadalje moja je zadaa bila da svaki dan pripremim sok za nas troje. Moja tjelesna snaga i zdravlje poboljali su se do te mjere da sam se nakon devet ili neto vie mjeseci, to mi je lijenik preporuio, osjeao dovoljno zdravim i jakim za povratak u London. Razumije se da je moj lijenik bio iznenaen kad me je ugledao, zadivljen mojim dobrim izgledom. Naravno da se nije mogao nauditi mojoj metodi lijeenja. Moje lijeenje u trajanju od osam tjedana nazvao je "fenomenalnim". Od tih dogaaja u mojim mladim godinama ja ne prestajem propagirati hranu od sirovih salata, povra i voa uz obilne koliine sirovih sokova, kad god je to mogue. Vidio sam kako su ljudi u svim moguim stanjima zdravlja ili bolesti uvijek na dobitku s tim dvostrukim programom lijeenja, bilo da se radi o ispiranju i klistiranju crijeva, bilo da se radi o brino pripremanoj i umjerenoj sirovoj hrani. Pouzdano mogu tvrditi da su svi sljedbenici ovog programa koje sam u proteklih trideset ili etrdeset godina poznavao bili ne samo izlijeeni od svojih bolesti, ve su bili u stanju izbjei jo gore katastrofe - pa ak kad su im se
39

preporuivale kirurke mjere - i pronai svoj mir, te su uistinu postali mnogo mlai. Prirodna reakcija ovjeka koji prvi put ita o tome svodi se na pitanje: ako je tome doista tako, ako je korist od toga zaista od neprocjenjive vrijednosti - zato onda ostali svijet ne prakticira te stvari? Odgovor je u biti vrlo jednostavan. Osnovni razlog zato taj program nije openito prihvaen lei u nestrpljenju veine ljudi koji boluju i pate. Oni ele brze ili trenutane rezultate. Ovaj program je tei i traje mnogo due od ispijanja tablete ili primanja injekcije u ruku. Ljudima je stalo do to breg djelovanja sredstava i, zaslijepljeni trenutanim uspjesima, olako prelaze preko injenice da se kao neposredne posljedice uzimanja tih sredstava mogu pojaviti dodatni problemi u obliku kasnijih oboljenja i tegoba. Istini za volju, priroda zahtijeva malo vie vremena za lijeenje, ali su zato rezultati tog lijeenja mnogo trajniji. Ne postoje bolovi ili tegobe u bilo kojem dijelu tijela koje ne bi pogaale istovremeno itav organizam. Ljudi obino ne razumiju da se prilikom prirodnog lijeenja pojavljuju reakcije u njihovom tijelu koje valja podnositi s velikim strpljenjem i unutarnjom jakou, sve dok se prirodnim putem ne stvori zdravije i mlae tijelo. Kad ljudi budu jednom to shvatili, razumjeli i primjenjivali, spoznat e da priroda od ovjeka oekuje jedan sasvim jednostavan nain ivota. ovjek je taj koji ini ivot kompliciranim ili sloenim. Kad bismo nauili svoj ivot prilagoavati jednostavnim pravilima, bilo bi nam mnogo lake nauiti kako se moe ponovno postati mlad. I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama.

esto poglavlje

Ugljikohidrati i itarice

Nije mi namjera svoje itatelje zastraivati i primoravati ih da vjeruju kako e biti osueni na vjeno prokletstvo, ako smjesta ne promijene svoje prehrambene navike. To mi zaista nije namjera. Uostalom, veina ljudi ne zna gotovo nita i vrlo malo o patnjama koje mogu ovjeka takorei preko noi drastino promijeniti. A nije ni nuno da to znaju. Pa ipak, elimo li opet postati mladi, po mom miljenju i iskustvu, vrlo je vano uiniti neto glede ienja unutranjosti svog tijela. Polazei s tog stajalita, a radi to boljeg sagledavanja naeg programa, preporua se na samom poetku u najkraim crtama upoznati s procesom kroz koji mora proi hrana koju jedemo da bi bila probavljena i tako postala ili hranjivom tvari za stanice i tkiva naeg tijela, ili bi se pretvorila u otrov protiv kojega se moramo boriti. Strano je velik propust naih kola koje u veini sluajeva nisu u svoje osnovne programe uvrstile studij anatomije ljudskog tijela. Godinama se zauzimam zato da djeca naue sve o svom tijelu - izvana i iznutra - prije nego to naue
-ti

40

itati, pisati i raunati. Da naue kako je strahovito vano itav ivot paziti na svoje tijelo. Da naue jednom zauvijek hraniti svoje tijelo ispravno, u skladu s prirodom, te na taj nain razvijati svoje osobnosti u inteligentne i korisne graane, ispunjene snagom duha, vedrinom i radou. Da postanu svjesni ljepote ivljenja te ne dopuste svom tijelu prijevremeno starenje, beskorisnost i nemo. Osim toga, djeca bi trebala nauiti da bolesti nisu nikakva tajna, da nas je priroda opremila svim moguim sredstvima za doivotno odolijevanje bolestima. Djeca bi trebala nauiti u velikom strahopotovanju odrastati zajedno sa svim ivim biima. Odrastati u ljude kojima e ve sama pomisao o nanoenju tete ivotinjama i ljudima biti odvratna. U ljude koji e se estoko usprotiviti praksi muenja ivotinja u svrhu dobivanja seruma i cjepiva stoje najvei zloin 20. stoljea. U graane koji znaju da se tu radi o zavjeri poslovnih pojedinaca, o ogromnim zaradama od prodaje seruma i cjepiva, supstancija koje u biti ne pridonose uklanjanju bolesti i lijeenju. Ali vas unaprijed molim da ne povjerujete u te tvrdnje dok ih sami ne istraite, kao to sam ih ja istraio: temeljito, bez predrasuda, i nadasve odluno. Kasnije u pokuati objasniti kako je zapravo rije o fantastinim tvrdnjama. Kamo sree da smo ve u djetinjstvu bili upoznati s funkcijama svog tijela, jer bismo zacijelo znali da se tijelo sastoji iz milijuna i milijuna mikroskopski malih stanica. Iz njih nastaju sva tkiva, tekuina i kosti u naem organizmu. Iako neznatne, te su stanice ive i inteligentne. One reagiraju na duevne podraaje, bez obzira jesmo li mi toga svjesni ili nismo. One su nam u svakom pogledu stalno na usluzi. Kao radinim imbenicima u naem svakodnevnom ivotu njima je za obavljanje svog posla potrebna hrana. Ako su gladne, ne mogu raditi, ba kao ni zaposlenici u naim domovima, 42

uredima i tvornicama. Kvaliteta njihova rada obino je u neposrednoj vezi s kvantitetom i kvalitetom prehrane koja im stoji na raspolaganju. Priroda nas je sreom opremila svestrano bogatom tjelesnom otpornou u usporedbi s naom neznatnom brigom za te siune pomonike, stanice naeg tijela. Ako se svojim radom ili svojom prehranom pribliimo granici te otpornosti, bit emo na izravan nain opomenuti. Osjeat emo se moda umorno ili iscrpljeno. Moda emo imati glavobolju ili emo osjetiti jednu ili vie drugih tegoba, pobrojenih u medicinskim leksikonima. Ukoliko te upozoravajue signale zanemarujemo, bilo iz neznanja bilo iz nehaja, priroda nam alje tjelesnu kaznu u obliku odreene bolesti. Bolest neposredno ukazuje na stanje i okolnosti stanica u naem tijelu. Ako ne jedemo hranu koja sadri hranjive tvari za stanice te istovremeno ne dozvoljavamo da se tijelo oisti od nagomilanih otpadnih tvari, mi ne samo to ostavljamo stanice gladnima, ve ih optereujemo otrovima koji se stvaraju truljenjem pohranjenog otpada u organizmu. Na temelju vlastitog iskustva, ali i iskustva velikog broja drugih ljudi, pouzdano znam da je tim siunim stanicama potrebna iva (ivotunosna) hrana. Naa hrana mora biti takva da se atomi i molekule iz kojih je sastavljena mogu rastvoriti i pretvoriti u hranjivu tvar koja putem krvi i limfe dospijeva u te mikroskopski malene stanice. Ako dobro razmislimo i shvatimo princip hranjenja stanica, mi emo brzo stei naviku da svakog dana pojedemo zadovoljavajuu koliinu ive hrane potrebne za odravanje stanica i tkiva naeg tijela, bez obzira na dosadanje navike u jelu i piu. Pokuat u malo kasnije objasniti zato su svjei sirovi sokovi u tom pogledu najpoeljniji. Naime, popijemo li svakog dana od pola litre do jedne litre tih sokova, izvui 43

emo iz toga enonnnu korist - moda ne odmah, ali s vremenom sasvim sigurno. Naravno da je u tu svrhu dobro, ako ne ak i bolje, jesti svjee sirovo povre, salatu i plodove voa u prirodnom, cjelovitom stanju. Ovdje valja naglasiti da povre i salate tijelo izgrauju, a plodovi voa iste. Stoga moramo imati stalno na pameti da voe ne moe nadomjestiti povre i salatu, budui da nema isti uinak u naem tijelu. Jo jednom elim jasno napomenuti da sve te ivene namirnice moraju biti sirove, ukoliko elimo da budu ivotonosno djelotvorne. Preraivanjem, konzer viranjem ili pasteriziranjem tih namirnica unitava se u njima ivot i razara njihova ivolonosnn djelotvornost. Atomi i molekule su najmanji dijelovi na koje se materija moe rastaviti i kao takva posluiti u sasvim praktine svrhe. Povre, salata i voe sastoje se iz atoma i molekula. Kad se dva ili vie atoma meusobno povezu, oni tvore molekulu. Zato je kemijska formula za vodu H2O; to znai da se najsitniji dijelovi vode sastoje iz dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Formula za molekulu kroba je C6H10O6. To znai da se sastoji iz est atoma ugljika, deset atoma vodika i est atoma kisika. Molekula kroba je karakteristina po tome to je netopljiva u vodi, alkoholu ili zraku. Kad sam prvi put postao svjestan te injenice, bilo mije odmah jasno zato su itarice i ugljikohidrati, kojima sam se hranio u velikim koliinama, dovodile do zaepljenja jetre te je taj organ otvrdnuo poput neke daske. Osim toga, bilo mi je jasno zato dolazi do stvaranja pijeska ili kamenca u unom mjehuru i bubrezima, zato dolazi do neprirodnog zgruavanja krvi u krvnim sudovima i kapilarama, zato dolazi do stvaranja hemoroida, tumora, raka i ostalih izraslina u svim dijelovima organizma. Temeljito istraivanje otkrilo mi je, nadalje, razlog zato mnogi ljudi koji po ustaljenoj navici jedu bijeli kruh. 44

proizvode od brana i ugljikohidrale imaju priteve po koi i razna druga oneienja koe. Ustanovio sam da molekula kroba - koja je netopljiva u vodi - kao stabilna molekula putuje krvotokom, a da zapravo nije potrebna ni stanicama, ni tkivu, ni lijezdama. Zato je kao takvu, suvinu i nepotrebnu, tijelo pokuava izluiti. Ako su organi izluivanja preoptereeni tim molekulama - u obliku nanosa na stijenkama, to se moe usporediti s gipsom na zidovima sobe - one se ne mogu odstraniti iz organizma kroz kanale tih organa. Postoji druga mogunost njihovog odstranjivanja, mogunost izluivanja kroz pore na koi. Odatle pojava bubuljica. 1 ovdje nam u pomo priskae priroda. Bakterije se najbre i najbolje razmnoavaju upravo na supstanciji kroba. Zhvaljujui toj injenici, one pomau kod razgraivanja nagomilanih molekula kroba u gnoj te na taj nain omoguavaju njihovo lake izluivanje kroz pore na koi. Tako nastaju bubuljice. S tom slikom pred oima moda ete daleko spremnije akceptirati moju tvrdnju da nema trajnog uspjeha u lijeenju, ako se prije samog postupka lijeenja organi izluivanja temeljito ne oiste od nagomilanog otpada i ako se iz jelovnika ne izbace proizvodi koji u sebi sadre krob i itarice. Za svakog pojedinca koji se nije uzdigao iznad uobiajenog tradicionalnog miljenja to e naravno zvuati krajnje drastino i radikalno u usporedbi s injenicom da su ljudi tisuljeima ivjeli od itarica i namirnica koje u sebi sadre krob. Moj odgovor na takvu argumentaciju jest ukazivanje na injenicu da bolesni ljudi, koji ne jedu namirnice od iatrica i kroba, ne samo da poboljavaju svoje duevno stanje, ve se u veini sluajeva uspjeno lijee od svojih bolesti. 45

Uostalom, niste li primijetili kako koa ovjeka koji se obilato hrani namirnicama od itarica i kroba s vremenom postaje naborana, isuena i uvela? Tvrdnje da se namirnicama od itarica i kroba dobiva sve stoje nekom mladom ovjeku potrebno da postane vrsnim sportaem, ili djevojci da postane Rimskom zvijezdom, temelje se na poluistinama ili neistinama. Ako vam za tu injenicu treba dokaz, osvrnite se po stolovima u zalogajnicama, pivnicama i slastiarnicama te pobrojite djecu i mlade iji obrazi su prekriveni bubuljicama, pritevima, ekcemima i drugim izraslinama. Ja sam vie nego siguran da ete doi do zakljuka kako krob u tom pogledu prednjai ispred svake druge hrane. To je posljedica pogrenog odgoja. Kad bi ti mladi ljudi mogli vidjeti nekoliko godina unaprijed, itekako bi znali svoj apetit drati pod kontrolom, te bi jeli i pili samo one ivene namirnice koje e im u kasnijim godinama pomoi da ostanu mladi, atraktivni, dinamini i uspjeni. I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama.

Sedmo poglavlje

eer i slatkii

Vi ste vjerojatno okirani spoznajom kako itarice i sve ostale namirnice bogate krobom djeluju na ljudski organizam. Jednako tako bit ete vjerojatno okirani djelovanjem eera i slatkia, o emu e biti rijei u ovom poglavlju. Mnogi ljudi znaju da su eer, slatkii i tome slino namirnice vrlo tetne. eerna bolest je zdravlju djece i odraslih zadala tolike teke udarce da je upozorenje u vezi s smanjivanjem obroka koji obiluju itaricama i krobom postalo ope poznatom injenicom. Pa ipak, ini se da to upozorenje kod mnogih ljudi ide kroz jedno uho unutra a kroz drugo van, mnogi ga ne ele shvatiti kao signal koji najavljuje opasnost, sve dok se na djelu ne pokae kao dijabetes ili neka druga smetnja. Jedemo li rafinirani eer u bilo kom obliku - u hrani, slatkiima ili tekuinama - on u tijelu fermentira i dovodi do stvaranja octene kiseline, ugljine kiseline i alkohola. Octena kiselina je jaka, razorna kiselina, o emu najbolje svjedoi njena primjena kod spaljivanja bradavica na koi. Ako na povrinu koe djeluje tako razarajue, preputam vam da
-17

16

sami sebi predoite koje tete nanosi osjetljivoj sluznici probavnom traktu. Njeno djelovanje jo je izraenije kad neoekivan dospijeva u organizam. Zbog svoje sklonosti z povezivanjem s masnim i ivanim tkivom stvara rekaciju koja dovodi do slabljenja ivaca. Alkohol takoer djeluje ra/.aralaki, ak jae od octen kiseline, budui da postaje u tijelu jedinom otopinom za nek tvari koje se teko obnavljaju. Obino je najskloniji razaranju bubrenog tkiva. Naima ivce koji su u najuoj vezi s mozgom te izaziva smetnje kod ovjekova opaanja, koncentriranja i kretanja. Jedemo li eer ili slatkie u kojima je sadran alkohol - n primjer u limunadi i kokakoli - njegovo je djelovanje jak opasno za guterau. Guteraa je najaktivnija probavna lijezda, smjetena u dvanaesniku ili "drugom elucu". Od nj do njegova sredita vodi jedna cjevica. Kroz tu cjevicu guteraa alje nuno potrebne probavne sokove u dvanaesnik, kako bi omoguila istovremenu probavu raznovrsne hrane. Jedemo li ili pijemo neto to sadri u sebi eer, guteraa postaje preoptereena i ispostavljena reakcijama koje izazivaju razne smetnje u organizmu. Sve to zahvaljujui ponajprije injenici daje eer "mrtav", rafiniran proizvod, zato je njegova smetnja u organizmu razlog mnogih patnji i tegoba. Mogli bismo slobodno kazati da je eer u oragnizmu zapravo droga i da ljudi koji tu drogu esto uzimaju podlijeu prije ili kasnije istoj degeneraciji kao i svi ovisnici o drogama. Kad govorim o razaralakom djelovanju eera, mislim u prvom redu na tvorniki eer. Toj kategoriji pripadaju bijeli i smei eer, sirov eer i sve druge vrste eera, ukljuujui i sve nusproizvode. Svi ti proizvodi dobivaju se pomou visokih temperatura. Bijeli eer djeluje u velikoj mjeri 48

razaralaki i degenerativno, budui da se najee "rafinira" pomou sumporne kiseline. Jedina vrsta eera potrebna ljudskom tijelu jest prirodni eer koji se nalazi u svjeem vou i medu. Razne vrste voa i povra sadre u svjeem stanju prirodni eer, poznat kao voni eer. Rafinirani eer je osobito tetan za zube. Djeca koja jedu slatkie - bez obzira koju vrstu - imaju itekako razloga biti ljuta na svoje roditelje, jer e u kasnijim godinama imati problema sa zubima. Na primjer, paradontoza ne nastupa odmah. Paradontoza je posljedica podmuklog, laganog degeneriranja zubnog mesa i zubiju, degeneriranja koje se svodi na pretjerano uzimanje hrane od eera i kroba u proteklim godinama. Najednom mom seminaru u Los Angelesu javila se jedna dama kojoj je velike muke zadavao gnojni zub. Bila je jedna od redovitih sudionica na mojim seminarima i za vrijeme predavanja o njegovnju usne upljine i zubiju ustala je i rekla da ima slijedeeg dana dogovoren termin kod zubara koji e joj zbog uasno bolnog apscesa morati izvaditi oboljeli zub. Pitala me to bih ja uinio na njenom mjestu. Rekao sam da bih smjesta otkazao dogovoreni termin sa zubarom i umjesto toga dogovorio termin s nekim specijalistom za ispiranje crijeva. Kad sam je dvije godine kasnije ponovno sreo, ree mi da je postupila onako kako sam joj savjetovao. Bolovi su nestali vrlo brzo nakon ispiranja crijeva, a posve je nestao i apsces. Bilo je to sasvim prirodno, budui da apsces nije bio nita drugo do vapaj tijela za odstranjenjem nagomilanog otpada u njemu. Kad je debelo crijevo bilo temeljito oieno, sav je otrov bio odstranjen kroz taj prirodni kanal i nije morao probijati preko zubnog mesa. No, eer ne samo daje tetan sam po sebi, ve je tetan i kao zaslaiva drugih jela. Ako se uzima zajedno s plodovima 49

voa, bez obzira na vrstu voa, on razara njihovu hranjivu vrijednost. Voe isti tijelo, pogotovo kiselkastije voe reagira u organizmu alkalijski, naravno pod pretpostavkom da je zrelo. Ako mu se dodaje eer, dolazi do promjene kemijskog procesa u samoj probavi i stvaranja velikih koliina kiselina u tijelu. Navodim te injenice, ne bih li vas potakao na razmiljanje. Ako dobro razmislite o njima, uvidjet ete da moramo izbjegavati sve vrste tvornikog eera, sve ivene namirnice i napitke koji sadravaju eer, kao i sve slatkie, ukoliko elimo opet postati mladi. Trebamo li neto zasladiti, uzmimo radije med koji se vadi iz konica bez velikih temperatura. Med je prethodno probavljen ugljini hidrat koji se moe primjenjivati u ishrani. Osjeamo li potrebu za neim slatkim, onda jedimo neprskane datulje, smokve, groice i drugo voe bogato prirodnim eerom. Ponudi li nam netko kriku okolade, nemojmo je uzeti, budui da znamo koliko je tetna za zdravlje. Jedenje okolade najbolji je dokaz kako zadovoljavanje naih potreba za slatkiima ne vodi pomlaivanju. Cesto moemo od sportskih trenera uti kako njihovi sportai prije utakmica uzimaju eer. I to prvenstveno u svrhu dodatnog "naboja energije". Ni treneri ni sportai nisu u takvim sluajevima svjesni to se zapravo dogaa kad se u sportau potroi taj eerom dobiveni naboj energije. Sporta je u pravilu na kraju utakmice posve iscrpljen i slomljen. Razlog tome lei u pogrenom stimulansu s eksplozivnim djelovanjem. To je isto kao da benzin, koji ima daleko jae sagorjevanje i veu kalorijsku vrijednost, ulijemo u pe na ulje. Posljedica takvog postupka moe biti jedino razorna eksplozija. 50

Prije nekoliko godina posjetio sam prijatelje na istoku zemlje ija kua stoji na obali rijeke u kojoj su sveuilitarci trenirali za veslako natjecanje. Upoznao sam se s jednim trenerom i savjetovao mu da prije takmienja svakom lanu veslakog tima dadne liicu meda. On je to uinio. Njegov tim izgubio je s vrlo malom razlikom. Ali je svaki lan protivnikog tima na kraju takmienja bio posve iscrpljen, dok su lanovi njegovog tima bili u stanju veslati natrag do svojih klupskih prostorija. Trener protivnikog tima dao je svakom lanu tri liice bijelog eera neposredno prije takmienja. Bilo bi dobro da se prije svakog gutljaja ili zalogaja koristimo svojim mozgom i svojom inteligencijom.

51'

O s m o poglavlje

Bjelanevine

Kad ljudi koji ne poznaju moj nain prehrane uju da ne jedem nikakvo meso, pa ak ni meso od riba i ptica, obino me pitaju: "Odakle vam onda bjelanevine?" Vjerujem da je to najee postavljano pitanje kad se raspravlja na temu vegeterijanstva. Tu se najbolje vidi kako su velike rupe u znanju iz anatomije, u znanju glede nastajanja i odravanja stanica i tkiva u tijelu. Takva pitanja najbolje dokazuju da ljudi nemaju nikakve predodbe o tome kako probava koncentriranih bjelanevina, na primjer u mesu, djeluje na zdravlje i trajanje ivota. Ta su pitanja postala tako znaajna da sam u svojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje" posvetio posebno poglavlje bjelanevinama i aminokiselinama. Da bismo izbjegli ponavljanje dvanaest ili trinaest stranica spomenute knjige, na kojima se obrauje ta tema, savjetujem vam da nabavite sebi primjerak te knjige i dobro je prouite. Ono to u ovdje rei samo je nadopuna ranijih izlaganja. 52

Ljudsko tijelo ne moe upotrijebiti nijednu cjelovitu bjelanevinu - na primjer u svinjskom i goveem mesu, zatim mesu od riba ili peradi - ve mora to meso rastvoriti i rastopiti u atome i molekule iz kojih se tek onda stvara bjelanevina. U toj bjelanevini atomi su tako poredani da mogu proizvoditi ba onoliko aminokiselina koliko nanije trenutno potrebno. I ta bjelanevina moe biti posve razliita od mesa koje jedemo. Za vrijeme samog procesa rastvaranja i otapanja probavni sustav radi u biti prekovremeno, a posljedica tog prekovremenog rada jest stvaranje mokrane kiseline. Mokrana kiselina dospijeva u tijelo i zadrava se poglavito u miiima. Prije ili kasnije neki miii postanu prezasieni tom kiselinom, ona se u njima kristalizira, stvara mikroskopski siune, otre kristalie. Tek sada poinju pravi problemi. Pokretljivost miia dovodi do toga da ti otri krislalii probijaju opne ivaca te nam zadaju tegobe poznate pod nazivima reuma, neuritis, iijas itd. S tim u vezi imam vrlo zanimljivo iskustvo. O toj temi raspravaljao sam s lijenikom koji mi je bio prijatelj i kolega sa studija. Kod jedne od njegovih pacijentica razvila se anemija i on joj je propisao dijetu bogatu mesom i jetrenim ekstraktom. Dok mi je priao o tome, zaboravio sam na svoje diplomatsko ponaanje i naprosto planuo: "Jadnog li stvorenja - od jetrenog ekstrakta dobit e Brightovu bolest (negnojnu upalu bubrega), a od mesa neuritis ili reumu\" Naravno da je njemu moja uzrujanost izgledala smijenom, pogotovo jer se krvna slika njegove pacijentice znatno poboljala. Zamolio sam ga da najmanje pet godina biljei sve u vezi s tim sluajem i obeao mije da e to uiniti. Za nepune 53

tri godine pojavile su se reumatske tegobe, a u narednim godinama razvila se Brightova bolest (upala bubrega). Taj je dokaz naravno podloan prigovoru, budui da se radi o njegovoj pacijentici koju ja nisam vidio. Meutim, njezin lijenik sloio se sa mnom i poeo je eksperimentirati s ispiranjem crijeva. Propisao joj je dijetu koju smo zajedno sastavili u svrhu korigiranja nje/inih navika i naina ivota. Traio je od nje da ujutro odmah nakon ustajanja popije sok od limuna u ai vrue vode, da to ponovi prije ruka i prije veere. Savjetovao joj je da svakog dana pije sok od svjeeg sirovog povra u najveim moguim koliinama. Pila je svakodnevno od pola litre do jedne litre soka od mrkve, repe i krastavaca, pola litre soka od mrkve i pinata, i ukoliko je bilo mogue, pola litre soka od mrkve, celera, perina i pinata. Kod pripremanja tih sokova sluila se receptima iz knjige "Sokovi od svjeeg voa i povra". Nakon nekoliko tjedana svratio je k meni i rekao mi da se njegova pacijentica oporavlja na jedan vrlo zagonetan i zauujui nain. Starost je gotovo istoznana sa slabou. esto moemo uti kako se ljudima koji nemaju snage da uine ono to se od njih oekuje postavlja pitanje: osjeaju li se starima? Ako niste znali, bit ete neugodno iznenaeni spoznajom da nas ivene namirnice bogate krobom i mesom ine slabima i nejakima. Predodba prema kojoj je meso nuno potrebno nekome tko obavlja teak i naporan posao totalno je pogrena i oprena. Jeste li ikada imali priliku primijetiti kako se ljudi osjeaju umornima nakon obilnih rukova za Boi ili Uskrs? Umjesto da pucaju od energije, da se osjeaju jakima i aktivnima, oni bi najradije spavali i mnogi od njih to i ine, poslije obilna ruka odlaze na spavanje. Da su meso i krob namirnice od kojih se dobiva energija, ti rukovi zacijelo ne bi tako zavravali. 54

S druge strane, ljudi koji jedu samo sirove salate, povre i voe te piju puno svjeih sokova, osjeaju se poslije obroka uvijek bolje nego to su se osjeali prije uzimanja obroka. Gosti koji jedu takvu hranu za naim stolovima ude se otkud im osjeaj sitosti i ne mogu se nauditi odakle im tolika energija i svjeina satima nakon obroka. Objanjenje je vrlo jednostavno i logino. Sveane gozbe sastoje se od mesa i kroba, ali to nije hrana za tijelo. Ta hrana nije iva, nije ivotonosna. ivot je u toj hrani razoren kuhanjem, jelo slui samo za punjenje eluca i obino stvara velike koliine nimalo ugodnih vjetrova u probavnom traktu. Za razliku od kuhane hrane, sirova hrana je iva, ona opskrbljuje tijelo hranjivim tvarima koje nam pruaju trajnu snagu i energiju. Ponekad se mogu uti primjedbe da vegetarijanci u pravilu nisu najbolji primjer za zdravlje i vitalnost. I to uglavnom zato to prevladava miljenje da su li ljudi iz svojih jelovnika izbacili sve vrste mesa, a umjesto toga jedu velike koliine itarica i namirnice bogate krobom. esto kuhaju sve vrste povra i piju, ako uope piju, premalo svjeih sokova. Kod takve prehrane praktiki je nemogue imati zdravo tijelo koje bi "pucalo" od snage i vitalnosti, zato to svaka, pa i najmanja, molekula kroba potkrada dobru namjeru. Vegetarijance ne bi trebalo osuivati kao jedinstvenu skupinu sve dok se jasno ne definira skupna pripadnost. Strogi vegetarijanci koji se hrane sirovom hranom i piju mnogo svjeih sokova gotovo su bez izuzetka izvanredni i svakog dana sve mlai ljudi. Vrlo je interesantno da se kod ljudi koji jedu meso osjeti zadah po trulei - makar jedva zamjetan - tek kad se podvrgnu ispiranju crijeva. To je gotovo neizbjeno, budui da svako meso sadri u sebi znaajne koliine adrenalina iz 55

polububrega ivotinja. Polububrezi su mali organi nalik na kapuljau koji sjede na bubrezima. Adrenalin kojega stvaraju ima tako uinkovito djelovanje da je atomska bomba gotovo beznaajna stvarica u usporedbi s tom monom tvari u naem tijelu. Kad polububrezi ispuste kap adrenalina u krv, krv se smjesta razrjeuje za jednu ili dvije milijarde puta. To se moe usporedili s jednom jedinom kapi tinte koja se rastvori u etrnaest milijuna litara vode. Ukoliko te proporcije ne moete shvatiti, predoite sebi odnos izmeu pola kilometra duge ceste i putanje od pet tisua mjeseevih ophodnji kugle zemaljske. Je li vam sada jasno o kakvom se otrovu radi kad je u pitanju adrenalin i kad se nae izvan kontrole? Kad god smo ispunjeni bijesom ili strahom, polububrezi se aktiviraju i u krv isputaju adrenalin ovisno o tome koliki je na bijes ili strah. Kad se neka ivotinja vodi na klanje, ona je sva u strahu, ba kao to bi bio ovjek na njenom mjestu. Polububrezi te ivotinje putaju loliko adrenalina da je njeno tijelo posve proeto njime. Unutar nekoliko minula nakon stoje nastupila smrt dolazi do rastvaranja svake stanice i svakog tkiva. Jedenje mesa je obiaj koji prelazi s narataja na narataj, zahvaljujui tisuama i tisuama godina staroj praksi, obiaj za koji ne postoji razumno objanjenje ili opravdanje. ovjek se naprosto naviknuo na to da mu meso ivotinja prija, ne razmiljajui o tome je li ta hrana za njega korisna ili tetna. On to naprosto eli, prohtjelo mu se, jede meso - a potom silno pati zbog tog ina. U svojoj dugogodinjoj praksi nisam naiao na ovjeka koji bi deset ili vie godina ivio od svjee sirove salate, povra i voa te pio razumnu koliinu svjeih sokova od povra i voa, a da bi u tom razdoblju ikada patio od tegoba to ih izaziva nagomilavanje mokrane kiseline u tijelu. Ali sam zato kod svakog sluaja reume, neuritisa ili iijasa s

kojima sam se susretao i kod kojih sam mogao kontrolirati prehranu, morao konstatirali daje neizbjeni sastavni dio te prehrane bilo meso. Na temelju tih opaanja donio sam ve davnih godina zakljuak da ovjek ne bi trebao jesti nikakvo meso, ako eli biti mlad. Naravno da nisam ba svakom pacijentu savjetovao da mora mijenjati svoje prehrambene navike i nain ivota. Svaki ovjek ima pravo jesti i ivjeti prema svom vlastitom nahoenju. Sve to ja mogu uiniti jest pokazati put. Nisam li i sam morao prei teak i naporan put? Zato to ne bi uinili i drugi ljudi? Nikad nisam zadovoljan eksperimentima, iskustvima ili savjetima, ukoliko ih sam nisao isprobao i ukoliko se nisam osobno uvjerio u njihovu ispravnost. Tek kad to uinim, znam da sam u pravu. Ako netko drukije misli, mene to ne pogaa. Sve dok poznajem istinu, istina me ini slobodnim.

57 56

D e v e t o poglavlje

Razlika izmeu majina i kravljeg mlijeka sastoji se u tome to kravlje mlijeko sadri triput vie kazeina; kravlje mlijeko treba izgraditi kotano tkivo teleta koje e zadovoljavati potrebe odraslog ivineta tekog do 750 kilograma. Usporedba je vie nego jasna. Ogromne koliine kazeina u kravljem mlijeku tele e bez problema probaviti i ugraditi u svoje tkivo. Nijedan seljak koji je kod zdrave pameti nee odraslu kravu hraniti mlijekom. Znatno vee koliine kazeina u kravljem mlijeku postaju vrlo problematine za ovjeje tijelo koje ih ne moe tek tako probaviti i ugraditi u svoje tkivo. Mlijeko je, osim u rijetkim sluajevim, nepoeljno kao hrana za ovjeka, jer zaepljuje organizam stvaranjem suvine sluzi (vidi knjigu prof. Arnolda Ehreta "Zdrava hrana osloboena sluzi"). Kravlje mlijeko stvara prevelike koliine sluzi. Ta sluz ostaje obino u eonoj upljini, u dinim organima i mnogim drugim ivotno vanim dijelovima tijela. Svojevremeno sam doao do zakljuka daje mlijeko glede stvaranja sluzi najizdanija od svih ivenih namirnica. Prije nekoliko godina posjetila me jedna stara dama sva zaprepatena. Taje dama zahvaljujui promjenama u nekim svojim prehrambenim navikama postala znatno mlaa. U ranijim godinama patila je od astme i hunjavice. U tim je godinama bila velika ljubiteljica mlijeka, samo zato jer se ta ivena namirnica tako esto i posvuda hvalila. Kad je spoznala da bi se od svojih patnji mogla osloboditi ako prestane piti mlijeko, odmah je tako i postupila. Umjesto mlijeka pila je dnevno razliite svjee sokove i za nekoliko tjedana disala je prirodno i slobodno. Godinama je ivjela bez ikakve naznake ranijih tegoba i bolova i bila je vrlo zadovoljna stoje upoznala uzrok svojih problema i uspjela te probleme zauvijek rijeiti. 59

Mlijeko, vrhnje i mlijeni proizvodi

Mlijena industrija narasla je u posljednjih nekoliko desetljea poput hobotnice; njeni krakovi seu danas u eter, u tiskovine i kunu propagandu: na prvom mjestu je prodaja, bez obzira na gubitke i bez poznavanja stvarne tete koja se time ljudima nanosi. Propaganda i pogrean odgoj navode velik broj ljudi na to da kupuju pasterizirano kravlje mlijeko, uvjereni kako se radi o savrenoj hrani za ljude svakog uzrasta, od kolijevke do groba. Mi elimo odgovoriti na pitanje to je mlijeko i kako djeluje, bez ikakvog tematiziranja unaprijed donijetih zakljuaka. Mlijeko ima po svojoj prirodi zadau jaanja kotanog tkiva pojedinih ivotinja. Stoga se dijete treba odreeno vrijeme hraniti kemijskim sastojcima majina mlijeka, sve dok se u njemu ne razvije kotano tkivo koje e zadovoljavati potrebe odraslog ovjeku ija teina se kree od 55 do 80 kilograma.
2

Izgraivanje kotanog tkiva samo je jedan dio zadae koju ima majino mlijeko: ono slui openito za izgraivanje zdravog tijela, ono je za novoroene jedina i naj viijednija zdrava hrana.

58

Pokuajte ovo!
Gucnuti i pritom osjetiti epi. Podizanje i zatvaranje dunika za vrijeme otvaranja grkljana

Zaprepatenje prilikom njenog ponovnog posjeta prije nekoliko godina odnosilo se na problem njezina dvogodinjeg unuka. Od samog roenja imao je velikih problema sa spavanjem te nije zapravo nijednu no prespavao kako treba, a nije bilo ni dana kad mu iz nosa ne bi curilo kao iz nekog hidranta. Zamolila me da joj preporuim togod to bi djetetu moglo pomoi kao stoje svojedobno pomoglo njoj. Djetetova majka nije se ograniavala na uobiajene metode njege i prehrane: mlijeko u svim prilikama, lijekovi za svaku sitnicu, a u meuvremenu obroci od itarica. Nikakvo udo, dakle, to se dijete nalo u takvom krkljancu! Problem je bio kako kerku privoljeti da za nekoliko tjedana prepusti dijete njegovoj bakici. To nam je nekako uspjelo, i dok je kerka bila odsutna, baka je bre-bolje poduzela kod djeteta klistiranje. Zatim mu je tijekom dana svako pola sata davala sok od narane. Slijedee noi dijete je bez prekida spavalo od 20 sati naveer do 6 sati ujutro. Samo dva ili tri dana hranila je dijete sokom od narane i sokom od mrkve, s malo naribanih svjeih jabuka i slinih namirnica, koje nadopunjavaju sokove i pruaju neto vru hranu, i ve su nos i oi bili osloboeni od sluzi. Na kraju prvog tjedna dijete je bilo posve normalno, zaigrano, radosno i sretno. Za vrijeme trotjedne majine odsutnosti dijete nije dobilo ni kapi mlijeka, ni trunku itarica ili hrane koja sadri u sebi krob, nikakvu kuhanu hranu. Na povratku je majica bila tako radosna da je nastavila dijete hraniti u skladu s prirodom; promijenila je vlastite navike glede jela i naina razmiljanja. Od tog dana poela je i ona bivati sve mlaom. Kod odraslih osoba djelovanje mlijeka je posve isto. Otprilike prije etiri tjedna primio sam telefonski poziv od jedne itateljice iji suprug nikako da prihvati i pomiri se s

(Slika 3.) 60
hl

prirodnim nainom ivota. Glavne poslatice bile su mu palainke i ostala hrana od kroba, te ispijanje kave. Ono najgore dogodilo se prije nekoliko mjeseci, kad gaje bez ikakvih prethodnih naznaka spopala tako jaka astma da se zamalo nije uguio. Morala je intervenirati hitna pomo, kako bi se odrao na ivotu. Pod brinom njegom svoje ene vidno je napredovao te je bio u stanju krenuti na slubeni put, stoje bilo sasvim dovoljno da povjeruje kako je opet ozdravio. Otputovao je u New York, ali po pvratku opet gaje spopao napad astme i mogao se uguiti. Odluio je doi k meni, ne bi li se on i njegova supruga okoristili mojim iskustvima. Nisam bio kod kue kad su njih dvoje doputovali, te su taksijem produili u apartman kojega smo iznajmili za njega. Te noi morali su zvati tri razliita specijalista da hitno interveniraju i sva trojica bila su u velikoj nedoumici hoe li preivjeti cijelu no. Ali njegova je ena imala kod sebe sokovnik i cijelu no naprosto ga zalijevala vonim sokovima. Kad sam se sljedeeg dana vratio kui, on je otiao k lijeniku koji se brinuo o mojim pacijentima, ako bi zatraili lijeniku pomo. Podvrgnut je urednom ispiranju crijeva. Tog i naradnih dana njegova ena je uporno pripremala vone sokove te je on nastavio s ispiranjem crijeva. Na kraju tjedna bio je u stanju sam otii k lijeniku, a narednih tjedana pjeaio je kilometar dugom stazom do ordinacije i natrag. Danas, svega mjesec dana nakon to je praktiki bio mrtav, on je izvan svake opasnosti, lijepo se oporavio, kree se po cijelom naselju, te je problem svoje ene koja mu je eljela sve najbolje radosno preuzeo na sebe. To nipoto nije jedini takav sluaj. Poznajem ljude diljem nae zemlje koji su temeljito promijenili svoje prehrambene navike i nain ivljenja. Mogu posvjedoiti da su postali savreno zdravi, zahvaljujui iskljuivo prirodnim meto62

dama, izbacivanju mlijeka i kroba iz svojih jelovnika, te istom i zdravom odravanju crijeva. Vrhnje je svojevrsna mast koja se probavlja na posve drukiji nain od mlijeka. Vrhnje treba uzimati u sirovom stanju, a ne pasteririzano. U razumnim koliinama nije posebno tetno, iako po svojoj prirodi doprinosi stvaranju sluzi. Mlaenica ili stepka nema s vidika prehrane nikakvu posebnu prednost, ali djeluje ublaavajue kod upale probavnih puteva. Ako se pije hladna, njezino ublaavajue djelovanje moe ovjek osjetiti po svoj duini probavnog trakta. Dokazano je da mlaenica i bakterijske kulture, bez obzira kako ih nazivali, ine zacijelo vrlo unosnu izmjenu prirodnih dobara. No, ja jo uvijek nisam pronaao nijednu dobru stranu te izmjene za ovjeje tijelo. Prije nekoliko mjeseci mogao sam najednom seminaru o zdravlju vidjeti i uti predstavljanje obogaene mlaenice ili stepke. Dama koja je prezentirala obogaenu mlaenicu nije se nimalo ustruavala hvaliti kako je taj napitak od velike koristi i zato ga ona pije triput na dan. Pritom joj nije bilo na pameti, kako se moglo primijetiti, da se kod nje godinama, otkad pije taj napitak, nagomilalo enormno mnogo spuvastog masnog tkiva. Njezina figura poprimila je izgled vree brana zavezane u sredini, a nateeni nos morala je stalno brisati velikom maramicom. Upravo na to mislim kad govorim da proizvodi od mlijeka stvaraju sluz. Nemogue je naravno osporavati injenicu da se mlijeni proizvodi mogu u odreenim prilikama primjenjivati s velikim uspjehom za odreenu svrhu - u hitnim sluajevima. No, ako se nita ne uini na 63

odstranjivanju nagomilane sluzi, bila bi sva pozitivna djelovanja mlijenih proizvoda zanemariva, pogotovo kad se radi o viegodinjem nagomilavanju sluzi. injenica da se u hitnim sluajevima mlijeko i mlaenica, obogaena bakterijama, moe uspjeno primjenjivati ne moe nipoto biti razlog da svatko uzima te proizvode i time doprinosi stvaranju suvine sluzi u svome tijelu. Upala plua i tuberkoloza su bolesti prouzroene pretjeranim stvaranjem sluzi u tijelu. U svojim dugogodinjim istraivanjima nikad nisam naiao na nijednu rtvu tih bolesti koja nije u svom ivotu konzumirala velike koliine mlijeka. Meutim, u kontaktu s tisuama i tisuama vegetarijanaca nisam imao priliku upoznati jednog jedinog koji bi patio od spomenutih bolesti. Moda bi za vas bilo korisno potraiti informacije o mlijeku u mojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje". Ovdje sam se samo uzgred dotaknuo te teme, budui da nam valja istraiti mnoge druge aspekte u potrazi za najsigurnijim putem pomlaivanja. I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama.

Deseto poglavlje

Pravilan omjer pojedinih sastojaka hrane

Najbolji prijatelji starenja jesu vrenje i truljenje. Oba procesa naravno prethode raspadanju. I zato ubrzavaju starenje kod ljudi. Vrenje moe ponekad biti posljedica svrhovite razgradnje, ali truljenje ZflflSl nesumnjivo degeneraciju i nema mu mjesta u naem nastojanju da postanemo mladi. Bakterije stvara priroda zato da razgrauju i rastvoraju ljaku u nama. Same po sebi nisu ni najmanje tetne. tetiti su njihovi konani proizvodi koji nastaju razgradnjom ljake te svojim truljenjem stvaraju probleme. Kod pripremanja naih obroka svaka ivena namirnica predstavlja zapravo kemijsku kombinaciju elemenata, atoma i molekula u suglasju s prirodom. Ako se hrana sastoji iz sirova povra i voa, ona sadri u sebi organske, ive, ivotonosne elemente koji se mogu kombinirati na sve mogue naine. Svaka mjeavina te vrste je korisna. Elementi se povezuju na prirodan nain. Meutim, ako su namirnice preraivane ili kuhane, ivot se u njihovim sastojcima razara. To vrijedi za sve ivene namirnice. krob, itarice i eer pripadaju

(.-I

65

alkalijskoj grupi, premda dovode do kiselinske reakcije u tijelu, ako se jedu. U probavnom procesu potrebni su alkalijski sokovi probave. Ako u svom obroku uz bjelanevine uzimamo krob, itarice i eer - pod zajednikim nazivom ugljikohidrata - moramo raunati s ozbiljnom kemijskom situacijom. Probava ugljikohidrata bit e poremeena prisutnou kiselih eluanih sokova, a istovremeno nee se temeljito obaviti probava bjelanevina zbog prisutnosti alkalijskih probavnih sokova. Posljedica toga je vrenje ugljikohidrata i truljenje bjelanevina (vidi "Fit za ivot" od Harveya i Marilyn Diamond). Te su posljedice vrlo jasne i realne, nije to nikakva puka fantazija ili teorija. Te su posljedice preesto bile dokazane, da bi ostavljale bilo kakvu mogunost sumnje - osim u glavama onih koji su toliko zaljubljeni u svoje meso i svoj krumpir da se naprosto ne ele suoiti s injenicama. Po mom miljenju ne moe biti boljeg dokaza za to od sluaja s jednim ovjekom koji je nedavno doao u na grad da se pozabavi mojim istraivanjima. Bio je porijeklom Britanac i za njega naprosto nije bio dobar nijedan obrok koji nije sadravao meso i krumpir, a esto i Yorkshir-puding (teletina peena u tijestu). Prije godinu dana doivio je infarkt, a ubrzo zatim uslijedila su jo tri. Vie nije mogao govoriti, niti se mogao kretati. Unato uobiajenim metodama lijeenja u njegovu rodnom gradu, njegovo zdravstveno stanje bivalo je sve gore, te je odluio doi k meni. Izgubio je kontrolu nad svojim mjehurom i crijevima. Odmah po njegovu dolasku odveo sam ga k lijeniku koji se brinuo za polaznike mojih seminara. Lijenik mu je propisao prilino strogu metodu lijeenja: ispiranje crijeva, dnevno velike koliene svjeih sokova, sirove salate, sirova povra, sirova voa, a podrazumijeva se samo po sebi da u nijednom obroku nije bilo mjesta krobu, eeru i bjelanevinama. Za 68

nepuna tri mjeseca bio je u stanju razgovarati, dodue vrlo nerazgovjetno, i kretati se uz pomo tapa. Njegov britanski apetit ipak je zagoravao ivot njegovoj eni. Poelio je opet jesti meso i krumpir. Govorio sam mu da e, ako se na to odlui, za dva do tri dana proklinjati dan svog roenja. Sljedeeg vikenda doli su mu u posjet neki prijatelji i on me zamolio da moe s njima otii - kako se izrazio - na "pravu uinu". "U redu", odgovorio sam. "Uinite to to ne biste smjeli. Vi ste gospodar svoga tijela. Ako preuzimate na sebe posljedice, nemojte od nikoga traiti suosjeanje. Ja u sljedee srijede opet doi ovamo i nasiivati se vaom bijedom i nepromiljenou." I on ode s gostima u restoran koji je bio poznat po dobroj i bogatoj hrani, upravo onakvoj za kakvom je eznuo. Pojeo je komadi mesa, nekoliko krumpira, kriku kruha i komadi torte. Sasvim sluajno sreo sam ga u ponedjeljak i vidio kako je, ugledavi me. naprosto cvao od zadovoljstva. "Jeste li vidjeli. Doktore, ipak sam bio u pravu kad vam rekoh da mi jelo ne moe nakoditi! Osjeam se sjajno." Odgovorih mu: "Lijepo, raduje me to to ujem. Ali vas moram podsjetiti na stanje koje u ugledati kad vas u srijedu ponovno obiem." Kad sam dogovorenog dana doao u njegov stan, ugledah ga kako se savija u krevetu i plae poput malog djeteta. Odmah smo ga odveli lijeniku koji se pobrinuo za njega i poduzeo ispiranje crijeva. I gotovo sat vremena trajala je pokazna vjeba silnih vjetrova i smrada po trulei ljake koja se ispirala iz njegovih crijeva, vjeba koju njegova supruga nee zaboraviti dok je iva. I nju i njega podsjetio sam na upozorenja koja sam im davao. Nisam li im govorio da za njega nipoto ne bi bilo dobro vraati se starim navikama? Pogrena kombinacija ivenih namirnica za kojima je toliko eznuo prouzroila je upravo to emu smo svjedoci. 69

Postoji neto to nikad u ivotu nee biti jasno. Kako je mogue da kemiar kojemu je vrlo dobro poznato djelovanje kemijskih spojeva, danomice prenatrpava svoje tijelo nepodnoljivim mjeavinama, kakve ni u snu ne bi mijeao u svom laboratoriju. Prije nekoliko godina druio sam se s jednim kemiarem, jednom od najmudrijih glava koje sam u ivotu sreo - kad je rije o laboratorijskom istraivanju. Njegovo detaljno poznavanje minerala, biljnog svijeta i kemije openito, bilo je za mene od neprocjenjive vrijednosti. Dodijeljene su mu akademske titule najslavnijih sveuilita u zemlji i inozemstvu, njegovi radovi bili su na podruju eksperi mentalnog istraivanja nadaleko poznati. Bilo mu je oko 45 godina, ali je izgledao deset godina starijim. U svom ivotu, od najranije mladosti naovamo, jeo je apsolutno sve to mu je prijalo, u tekuem ili vrstom stanju. Godinama ga ve mue eluane i srane tegobe, obolio je na jetri, a zatajili su mu i bubrezi. Njegov odnos prema zdravlju i metodama lijeenja bio je posve staromodan. Bio sam uvjeren da moja istraivanja, moje zakljuke, pa ak i mene kao osobu podnosi samo zato to ga masno plaam. esto se dobrano alio na svoje tegobe, ali je tvrdoglavo odbijao svaku moju primjedbu da bi dotine tegobe trebalo pripisati hrani koju jede i nedovoljnom izluivanju otpadnih tvari iz organizma. Nakon trodnevne odsutnosti, uvjetovane njegovim stanjem, vrsto sam inzistirao na tome da bi trebao popiti malo soka, da bi barem na kratko vrijeme trebao promijeniti svoje prehrambene navike i podvrgnuti se ispiranju crijeva. On mi na to bez okolianja odgovori da se ne moram brinuti za njega, jer u njega nema nieg to vrijeme ne bi moglo izlijeiti, njegovo tijelo i njegov ivot nisu u mom vlasnitvu, ve pripadaju izriito njemu. I ne proe tjedan dana, te on doivi napad s ekstremno jakim bolovima. Kad sam mu 70

apnuo da bi se, po mom miljenju, moglo raditi o raku i da e rendgenski snimak najbolje pokazati do koje mjere se opaka bolest razvila, napokon je popustio i pristao na pretrage. Skica na 67. stranici zapravo je egzaktna reprodukcija rendgenskog snimka njegovih crijeva, a konture njegovih crta pokazuje figuru kakvu sam vidio svojim oima. alosna vrba od bolesna ovjeka! Tvrdoglavo je poricao sve simptome koje sam mu nastojao objasniti, odbijao je svaki prijedlog koji se temeljio na mojim iskustvima. Jedina stvar koju mi je otvoreno priznao odnosila se na injenicu daje godinama osjeao glad bez obzira koliko bi pojeo. Nijedan od mojih savjeta nije prihvaao, pa ni onaj da pije sokove. No, nije se navrila ni godina dana od rendgenskog snimanja i on se zauvijek pridruio mnotvu pokojnika koji su bili rtve sustava pogrenih prehrambenih navika. ak su i sami nosai mrtvakog lijesa govorili: "Kad smo ga nedavno vidjeli, izgledao je posve zdrav i jak. A evo ga odjednom mrtva\" Da bih potvrdio svoje tumaenje rendgenskog snimka, zamolio sam za jednu autopsiju. Najdublji depi zadebljanog debelog crijeva krio je u sebi mnotvo glista. Tu lei objanjenje za njegovu neutaivu glad. Zadebljano debelo crijevo bilo je prekriveno debelim slojem vrste fekalne mase - gotovo dva i pol centimetra debele - to je posljedica nedovoljnog izluivanja u vremenskom razmaku od 25 do 30 godina. Kod zakrivljenja, na mjestu gdje krak uzlaznog debelog crijeva u neposrednoj blizini jetre prelazi u popreni krak debelog crijeva nalaze se irevi i jake upale koje upuuju na potekoe s jetrom. Malo dalje sluzne vijuge ukazuju na tegobe koje su prouzrokovane tvrdom stolicom na tom specijalnom mjestu. To podruje u izravnom je odnosu sa srcem i jasno pokazuje zato se u tom sluaju pojavila reakcija srca. 71

Na pola puta popreno poloenog debelog crijeva nalazi se podruje koje je u neposrednoj vezi sa elucem. Tu je na djelu velika promjena i jasno nam je odakle njegove eluane tegobe. Cirevi na sredini suavajueg debelog crijeva - to podruje u neposrednoj je vezi s bubrezima - daju nam jasno na znanje zato su otkazali bubrezi. Kad smo naposljetku , istraili bubrege, nali smo mnogo tkiva u stanju sve jaeg raspadanja, to se svodi na uivanje alkohola u proteklim godinama. Naravno da to nisam primijetio dok je bio iv i dok je radio sa mnom. Zamislite: ovjek etrdesetih godina, u punini ivotne zrelosti, izvanredno pametan, koji je mogao postii sjajnu karijeru, odjednom se rastaje sa ivotom, samo zato to je tvrdoglavo ustrajao na svojim prohtjevima! Zaista je uboga i oplakivanja vrijedna injenica da velika veina ljudi naprosto zubima kopa sebi grob i u pravilu se pukim prederavanjem baca u njega. I to unato neizmjernom znanju i dokazima koji nam danas stoje na raspolaganju. Odvanim prouavanjem jednostavnih sredstava i metoda koje priroda svakome od nas omoguuje moemo ne samo sprijeiti prijevremeni ivotni svretak, ve moemo sebe uvijek iznova pomlaivati. Samo kad bismo se tim sredstvima i metodama htjeli posluiti! U svom dugogodinjem istraivanju otkrio sam da su pravilan izbor i omjer pojedinih sastojaka hrane izvanredno vani za nae pomlaivanje. Pronaao sam korisnu nit vodilju glede kombiniranja ivenih namirnica koja se nalazi u mojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje". Prouavajte tu knjigu i ivite po njoj, ukoliko elite biti mlai. I vi ete imati uspjeha, kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama.

Jedanaesto poglavlje

Vaa krv

Jeste li kad razmiljali koliko krvi ima u vaem tijelu? Sigurno mislite da je ima na litre i litre, tako da bez razmiljanja moete koju litru dati drugima. Grdno se varate. ovjeje tijelo sadri svega etiri i pol litre krvi. Oko etri litre od toga ispunja krvne sudove i nalazi se u stalnom krvotoku. Krv se sastoji od mikroskopski sitnih kivnih zrnaca. U jednom prosjeno zdravom ovjeku ima izmeu 24 i 25 bilijuna takvih krvnih zrnaca. Ta krvna zrnca putuju takvom brzinom kroz nae tijelo da bi nam se od te brzine sasvim sigurno zavrtjelo u glavi: Svakih petnast do dvadeset sekundi (!) prolazi svako pojedinano krvno zrnce (!) od tih dvadeset bilijuna kroz srce, a potom prema pluima gdje se opskrbljuje svjeim kisikom te istovremeno ostavlja u pluima ugljinu kiselinu u plinovitom stanju. Krvna zrnca hitaju natrag prema srcu, zatim itavim tijelom sve do nonih prstiju, i opet prema srcu. Svih dvadeset bilijuna krvnih zrnaca prevale u jednom danu od tri do pet tisua puta putanju po cijelom tijelu. 73

72

Svake sekunde, danonono, putuje vie od 200 milijardi krvnih zrnaca u mjehurie plua gdje u zamjenu za isti zrak odlau otpadne molekule ugljinog dioksida u plinovitom stanju. Zato vam sve to priam? Zato jer vam elim to zornije prikazati od kolike je vanosti zadrati maksimalno zdravu krv, ukoliko elimo postati mlai. Upravo zbog visoke brzine kojom krv kola naim tijelom i zbog ivotno vanog znaenja njenog djelovanja vie je nego oito da svaka smetnja u krvotoku, ali i openito u krvi, utjee na cijeli organizam, prouzrokuje osjeaj slabosti i poravnava put zahvatima kojekakvih bolesti, sve dok nam pande starosti ne ostave senilne bore na obrazima. elio bih da vam je itavo vrijeme, dok razgovaramo na temu krvi, pred oima injenica da sveukupna koliina krvi u vaem krvotoku stane u neto manje od esnaest alica. Predoite sebi tu injenicu i razmiljajte o njoj. Svaka stanica krvi je nositelj hranjivih tvari te istovremeno skuplja tvari koje valja izluiti iz tijela. Svaka stanica krvi mora biti dobro hranjena da bi mogla 24 sata na dan neumorno raditi za nas i svaka 24 sata napraviti od tri do pet tisua krunih putovanja, bez predaha, po itavom tijelu, od najmanje vlasi na glavi do vrka malog prsta na nozi. Jednom sam o tim brojevima raspravljao s jednim od svojih uenika i upitao ga: Kako bi se vi osjeali da vam svakodnevno bude uskraeno nekoliko obroka?" Mislim da bih umro od gladi", odgovori mi. Pa ipak, taj isti ovjek doputa da njegova krvna zrnca svakog dana gladuju, on ih truje time to unosi u svoj organizam neisti dim duhana kojega tijekom radnog vremena udie u svom uredu. Taj je uenik imao niski krvni tlak i anemiju, iako je
71

prije nekoliko godina slovio kao najjai i najzdraviji u svojoj koarkakoj momadi. Njegovi obroci sastojali su se od uobiajene hrane u restoranima. Sreo je neku enu koja je privukla njegovu panju, ali mu nije uzvraala na jasno oitovane znakove simpatije. Ne preosta mu drugo nego daje otvoreno zamoli da mu po istini kae zato ga izbjegava i zato se ne eli ee viati s njime. Njezin odgovor ga potrese i unese malo razuma u njegovu umiljenost i samozaljubljenost. Ree mu: Prvo, zato jerpui. Odbija me zadah iz tvojih usta i tvoje tijelo koje zaudara po duhanu. Drugo, hrana koju jede opasna je ne samo za tvoje tijelo, ve je opasna i za tvoje duevno raspoloenje. Sve to doprinosi tvom prilino ostarjelom izgledu, to ne bi smio sebi dopustiti. Istina, moram otvoreno priznati da si mi simpatian, ali jednostavno ne mogu zamislili da ljubim ovjeka koji nije ist iznutra, iji zadah bi me natjerao na povraanje ve kod same pomisli da ga moram poljubiti. Nije samo dim u tvojim pluima neto to ne mogu podnijeti, ve je to i hrana koju jede: meso i krumpir, namirnice od itarica i sve te stvari ine tvoj dah neistim." On je zamoli da mu pomogne u prevladavanju i odbacivanju svega to joj smeta. I tako je prestao pustiti, a postigao je ak i to da je njegova tvrtka zabranila puenje u svojim prostorijama. Proitao je svaku knjigu o zdravlju koje se domogao. Neke reenice toliko su ga potresle daje odluio s autorima osobno razgovarati. Tako se jednog dana zatekao u mom stanu i uvjerio se da moj program ne podnosi nikakve kompromise. Nauio je da krvna zrnca mogu biti najdjelotvornija i najbolje odravana samo ako se tijelu posveuje izvanredna briga i ivotna mudrost. Samo ako ovjek jede i pije prirodne, 75

ive i ivotonosne organske namirnice, mogu se slanice opskrbljivati ispravnim i dostatnim hranjivim tvarima. Samo ako se tijelo dri istim iznutra i izvana, iz njega je mogue u potpunosti odstraniti nagomilane otpadne tvari. Na je ljubavnik shvatio da jedino pomou samodiscipline u duevnim i tjelesnim aktivnostima moe postii svoj cilj: osvojiti izabranicu i domoi se znanja koje ovjeka moe pomladiti. Najbolji dokaz da moj program dobro funkcionira i daje itekako djelotvoran jest injenica da se teko pristupana prijateljica dvije godine nakon te epizode udala za mog uenika. Moj svadbeni dar mladencima bio je sokovnik, uz elju da im u velikim koliinama svjeeg sirovog soka prua ubudue obilje zdravlja, sree i mladosti. Iz te dogodovtine moramo izvui moralnu pouku da se ne treba obazirati na miljenje i obiaje onih pojedinaca koji se slijepo povode za svime to se smatra modernim". Daleko je bolje ustrajavati na jasnom i istom naelu, nego se trovati ubitanom hranom i puenjem iz straha ,,a to e drugi rei". Nikad se nisam ustruavao odbaciti sve to mi je bilo ponueno, a znao sam da teti mome tijelu. Ako se netko tko me nagovara da jedem ono to ne elim nae uvrijeenim mojim odbijanjem ponuene hrane, znam da mi nije prijatelj i lako u bez njega. Uvjeren sam dakako da u oima drugih ljudi, do kojih nam je stalo, dobivamo na vrijednosti, ako ustrajemo na svojim naelima. Tko se tim naelima ruga, najblae reeno, nije promiljen. Takav ovjek ivi u ozraju koje vodi u prijevremenu dekadenciju i starenje. to se mene tie, prednost dajem boljem, jasnijem putu koji nam omoguuje da postanemo mlai.
70

Kad je rije o naelima, imajte uvijek na pameti, da su krvna zrnca vai vjerni sluge. Ako ih kanjavate lijekovima, injekcijama i hranom koja za njih nije hranjiva, te ako nemate nikakvu priliku da se oistite i ostanete isti, onda ste vi ti koji patite i trebat e vam daleko vie vremena da postanete mlai - ako vam to uope poe za rukom.

Dvanaesto poglavlje

Limfa

Limfa je tekua tvar. Sastoji se od stanica koje nazivamo limfnim stanicama, iz bijelih krvnih zrnaca (leukocita) i od stanica koje imaju sposobnost prodiranja", tj. unitavanja mikroba i mrtvih stanica organizma (fagocita). Svaka stanica i svako tkivo naeg tijela, izuzev hrskavice, noktiju i kose, stalno se kupa u toj limfnoj tekuini. Kad bismo sve limfne sudove naeg tijela poredali jedan iza drugoga dobili bismo duinu od preko 150.000 kilometara. Stijenke crijeva ispunjene su limfnim voriima koji se postojano i ljubormno bore protiv svih razornih tvari i tekuina u naem tijelu. Na milijune i milijune limfnih voria nalazi se i na drugim stratekim mjestima naeg tijela. Osobito ista limfa, cerebrospinalni likvor (hrptena tekuina koja se nalazi pod mreastom opnom, a nastaje izluivanjem u mozgu; u narodu poznatija kao voda ivaca") slui mozgu i modini hrptenjae kao jastuk kostima. Na taj nain ona pouzdano titi te vrlo osjetljive organe. Stanje hrptene tekuine ili "vode ivaca" od velikog je znaenja za ovjekovo duevno i tjelesno zadovoljstvo. Prema potrebi tu tekuinu obnavljaju, izmijenjuju i apsor biraju najsitnije, mikorskopski tanke kapilare krvnih sudova. 78

Oba organa, mozak i lena modina, od izvanredne su vanosti, tako da o njima, o njihovom odmjerenom zajednikom djelovanju i njihovoj neporemeenoj funkciji ovise najjednostavnije stvari, kao to je ustajanje, hodanje, tranje i svako drugo kretanje. Miii primaju impulse za pokret od lene modine, a koordinacija tih impulsa proizali iz mozga. Limfa je najvaniji element za odravanje nae tjelesne ravnotee. Sluni kanali ispunjeni su limfom i njihov nivo se mijenja prilikom okretanja glave u jednom ili drugom smjeru. To mijenjanje nivoa prouzrouje jai ili slabiji pritisak na vrlo osjetljive ivce koji su povezani sa stijenkama limfnih sudova. Limfni sudovi reagiraju tako da impulse alju u mozak i lenu modinu te na taj nain omoguuju ovladavanje tijelom i odravanje ravnotee. Mislim da vam nije teko shvatiti od kolikog je znaenja odravati te mikroskopski fine limfne i krvne sudove uvijek iste i nimalo zaepljene. Samo u tom sluaju moe tijelo sauvati otpornost, polet i mladost. Stvori li se u jednoj od tih kapilara gruevina, one postaju zaepljene, a njihova funkcija poremeena. Sto ih moe zaepiti? Najgori zloinci u tom pogledu jesu molekule kroba. Odakle to znam? Na temelju injenice da kod ljudi s potekoama koje se svode na zaepljenje kapilara te potekoe nestaju nakon uzimanja svjee hrane i velikih koliina sokova, pod pretpostavkom da smo iz jelovnika izbacili sva jela sa krobom i da smo svoj organizam oistili od trovanja, da smo ga vrlo temeljito i u najveoj moguoj mjeri oistili od suvinog otpada. Moda ne poznajete posljedice zaepljenja kapilara, zato u barem neke od njih ovjde usput spomenuti: uestali osjeaj vrtoglavice, potekoe s vidom, slab sluh i slabost u nogama prilikom hodanja. 79

Limfni sustav u podruju uzlaznog debelog crijeva i crvuljka iliti crvolikog produetka na donjem dijelu slijepog crijeva (apendiks)

esto sam imao priliku vidjeti kako se ta bolesna stanja brzo popravljaju, ako se poduzimaju ispravne prirodne mjere glede njihova korigiranja. Mi se moramo jednostavno pomiriti s injenicom da postoje zakoni prirode. Kljune rijei tih zakona jesu ienje, prehranjivanje i samodiscipliniranje. To su jedina sredstva koja nas mogu uiniti mladima. Ako je na apetit jai od nae volje za samodiscipliniranjem, to e se naravno uravnoteiti u nekoj prednosti. Volimo li na primjer jesti podosta hrane koja sadri u sebi krob, mi emo sve slabije uti, dok neemo posve ogluiti - a zamislite kako bismo u tom sluaju sretno mogli ivjeti, znajui da ne mogu do nas doprijeti nikakva graja i besmislice! Ako gluhoa doprinosi tome da se ne osjeamo ba vrsto na svojim nogama - osvrnimo se kojiput za slabanim starcima i staricama i pogledajmo kolika se njenost poklanja tim ljudima! Sto se mene i mojih prijatelja tie, mi smo svakako odluili postati mladima, bez obzira hoe li nam netko pokloniti njenost ili nee. Na ovom mjestu elim ukazati na razaralako djelovanje peene i kuhane masti. Mast preuzimaju iz crijeva limfni vorii, koji inae ne preuzimaju nikakvu bjelanevinu ili ugljikohidrate u crijevima. Limfni vorii skupljaju mast i pretvaraju je u izvanredno finu emulziju. U takvom stanju alju je preko limfnih sudova u glavni limfni vod (ductus thoracicus) a odatle dalje u krv. Ako je ta mast sirova, a ne kuhana ili peena, ako je prirodna - kao to je nalazimo u avokadu, maslinovu ulju, orasima, te u neznatnim koliinama gotovo u svakoj vrsti povra - limfni vorovi mogu je brzo i temeljito emulzirati, tako da se po itavom tijelu moe smjesta koristiti kao gorivo i sredstvo za podmazivanje.
XI

Uzlazno debelo crijevo

(Slika 6.)

Crvuljak (apnediks) ima zadau sivaranja sckrcta koji stolicu tjera dalje i ne doputa njeno zadravanje u debelom crijevu. Istovremeno laj sekret onemoguuje prekomjerno irenje bakterija gnjilenja. Slino je s krajnicima. Krajnici alju u tijelo stanice koje imaju mogunost prodiranja" (fagociti) i ostale tvari koje unitavaju uzronike bolesti. Krajnici i limfni sustav u crvolikom produetku na donjem dijelu slijepog crijeva najvaniji su sastavni dijelovi imunoloko sutava obrane naeg tijela! Tu su prikazane samo neke lijezde u dugom nizu limfnih vorova. Skupina limfnih vorova desno gore i na sredini slijepog crijeva sastoji se iz lijezda koje skupljaju limfu i alju je dalje. Limfne lijezde apendiksa ili crvuljka jae su i vanije od limfnih lijezda slijepog crijeva; njihova je zadaa da ouvaju tijelo od prijevremenog raspadanja i smrti. Zaepljenje je prvi znak apendicilisa (upala crvuljka slijepog crijeva). Limfne lijezde prostiru se po itavom tijelu, u unutranjosti i pod koom - kao najfiniji vrci. Promatrajte to mnotvo kruia koji predstavljaju limfne lijezde.

80

Ako je mast kuhana ili peena, kakvu nalazimo u peenju, ipsu, oraicama i kolaima, ona se pretvara u anorganski proizvod i njezino emulziranje je daleko sloenije. To je razlog da takva mast ponekad satima nakon probave ostaje nepreraena u krvotoku i zaepljuje tijelo, umjesto da tijelo raspolae njome u mnogo korisnije svrhe. Je li vam ikad zapelo za oko kako izgledaju vai prijatelji koji iz iste navike jedu peenje, ips, peene kolae i slino? Jeste li primijetili da se na tim ljudima pokazuju znakovi starenja mnogo ranije negoli bismo to oekivali? Ako volite jesti takve ivene namirnice, nema velike koristi govoriti vam kako se postaje mlaim. Ali to vas ne mora sputavati da slijedite savjet kojega bi zacijelo rado preporuili sebi samima. Sada, kad znate istinu, vi ste zapravo ve puno mlai. I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama.

Trinaesto poglavlje

Stvaranje plinova

Jeste li ikad imali potekoe s plinovima? Stvaranje plinova je prirodni kemijski postupak; tim postupkom materija se iz krutog ili tekueg stanja pretvara u plinovito. Kad jedemo ili pijemo hranu koja je pogreno sastavljena, tada moe plin koji nastaje vrenjem i truljenjem takve hrane izazvati posvuda u probavnom traktu vrlo neugodan pritisak. Imao sam priliku uvjeriti se u to da se u probavnom traktu djece koja su od samog poetka hranjena prirodnom hranom uope ne proizvodi plin, a ako se ipak proizvodi, onda u vrlo neznatnim koliinama. Pod prirodnom hranom podrazumijevam svjeu i sirovu, nipoto preraivanu, konzerviranu ili kuhanu hranu. Djeca koja dobivaju konzerviranu, pasteriziranu, kuhanu i preraenu hranu izgledaju ponekad vrlo osorno, to je posljedica stvaranja plina u elucu. Meutim, stariji ljudi obino s lakoom prelaze preko razloga za potekoe u slinim okolnostima. Gornji dio eluca oblikovan je u obliku kupole namijenjene skupljanju plinova koji se stvaraju za vrijeme

82

83

prirodnog vrenja hrane. Kad eludac dobiva sirovu hranu, probavili sokovi otvaraju vlakanca i oslobaaju hranjive tvari; posljedica toga je stvaranje neznatnih koliina plina koje "kupola" eluca s lakoom prihvaa. Kad hranu mijeanu) i jedemo ono to ne ide jedno s drugim - kao na primjer meso i krumpir, kruh i marmelada, voe i eer - razvija se vrlo veliko vrenje s nevjerojatno jakim i obilnim stvaranjem plina. Ako se takvom vrenju pridrui i gnjiljenje kuhanog mesa svih moguih vrsta, ne samo da se poveava koliina plina, ve taj plin poprima uasno odvratan miris. Evo nam? objanjenja za neugodan zadah iz usta ne samo kod veine ljubitelja mesa, nego i kod veine starijih ljudi. Kad bismo svoje prohtjeve za mesom uspjeli barem donekle promijeniti, pa makar i ne jeli iskljuivo svjee, sirovo povre i voe, polo bi nam za rukom da ne moramo svoj zadah iz usta istiti pomou raznih sprejeva, vodica i vakaih guma. Kad je hrana jednom preraena u elucu i tankom crijevu, ostatak je preputen bakterijama - ukoliko se sve odvija prirodnim puteni. Bakterije imaju tu zadau da ostatak hrani do te mjere rastvore i neutraliziraju da debelo crijevo - pod pretpostavkom da je isto i da funkcionira besprijekorno moe preuzeti sve preostale hranjive tvari u tom ostatku te ih korisno upotrijebiti. Ostatak hrane prelazi u tekuem stanju iz tankog u bedelo crijevo. Uzlazno debelo crijevo uvruje tu tekuinu, izvlaei iz nje hranjivu tvar i velike koliine vode, a alje vlaknaste tvari kao "stolicu" u drugi dio debelog crijeva, prema maru ili izlaznom otvoru. Mrtva vlaknasta tvar u kuhanoj hrani i mesu nema nikakve hranjive vrijednosti; ona oteava rad cjelokupnog probavnog trakta. Vlakna u sirovoj hrani postaju, slikovito reeno, jako magnetska i na svom putu kroz crijeva pomau probavnom traktu da radi to ujednaenije.
S-l S3

Stalno poveavanje "mrtve" hrane i nedovoljno prehranjivanje ivaca i miia crijevnih stijenki dovodi s vremenom do sve vee degeneracije i gubitka normalnog stanja napetosti miia ili miinog tonusa. Posljedica toga je nedovoljno izluivanje otpadnih tvari, njihovo zadravanje na stijenkama i nagomilavanje u udobinama i depovima crijeva. U takvim sluajevima dolazi do neprestane borbe izmeu poeljnih bakterija koje neutraliziraju otpadne tvari i bakterija gnjiljenja koje se u tim tvarima razmnoavaju. Uslijed toga stvaraju se mnogo vee koliine plina od onih koje se uobiajeno stvaraju u istom debelom crijevu. Odreena koliina plina u crijevima porirodna je i neizbjena. Pretjerano stvaranje plinova moe prouzroiti itav niz tekih oboljenja. Imao sam prijatelja u New Yorku koji je godinama primao digitalis protiv neega stoje njegov lijenik dijagnosticirao kao "ozbiljna srana tegoba". Patio je od tekog zaepljenja, ali nije htio primijeniti ni klistiranje ni ispiranje crijeva, budui da mu je lijenik rekao kako to ovjeku moe lako prei u naviku. Zatekao sam se sluajno jednog vikenda kod njega u posjetu, kad je doivio jako teak "srani udar". lanovi obitelji pokuali su na sve mogue naine pronai lijenika, ali nisu imali sree. Nije nam preostalo drugo nego uzeti stvar u svoje ruke i podvrgnuti ga klistiranju. Kad je iz tijela bila odstranjena tvrda stolica, dolo je do takvog strujanja plinova kakvo u tolikim koliinama nikad ranije nisam uo kod nijednog ovjeka ili ivotinje. I gle. njegov "srani udar" odjednom je nestao. I dok je uenje mog prijatelja bilo jo na vrhuncu, uhvatio sam ga za uperak kose i primorao da ode specijalistu za ispiranje crijeva. Osim ispiranja uinili smo i rendgensku snimku njegova debelog crijeva. 86

Imajui pred oima jasne dokaze, moj prijatelj je smjesta prestao uzimati digitalis. Od tog vremena on bi svaki put nakon predosjeanja "sranog udara", budui daje sada znao :da to nije nikakva organska srana mana, ve naprosto posljedica pritiska plina na srce i krvne sudove, poduzimao ispiranje crijeva, ili bi otiao u neko ljeilite i podvrgnuo se klistiranju. Nakon nepune dvije godine nestalo je sranih udara. U moju ordinaciju dolazili su mnogi zastupnici i poslovni ljudi iji zadah nisam mogao podnijeti ak ni na razdaljini od dva metra. Ne trebaju vam nikakvi posebni savjeti za pronalaenje uzroka nepodnoljivog zadaha. Crni kolutovi oko oiju, blijedi obrazi, poguren stas i nedostatak mladenake vrstine u nihovu koraku najbolji su pokazatelji da degenerirani probavni organi neumorno rade na pripremanju organizma za prijevremeno starenje. Postojanom iromou svog organizma mi u biti izravno prizivamo starost. Starost voli stvaranje plinova, premda je malo ljudi koji znaju o emu se zapravo radi. Budui da mi to znamo, uinimo sve to je u naoj moi da bismo se to ispravnije hranili, da bismo to ispravnije ivjeli i bivali iz dana u dan sve mlai. Sva pia koja sadre alkohol i eer stvaraju plinove. Stoga je zadah iz usta ruan poput najloijeg koktela. Ako svoj uobiajeni nain prehrane zamijenimo korektnom, prirodnom metodom, smijemo s pravom oekivati da e plinovi posve nestati iz naeg tijela. Kad Jednom prihvatimo ispravan nain ivota i prehrane - kakav se od nas oekuje - jo uvijek e u tijelu biti mnogo plina. Njegovo nestajanje ovisi o samom procesu ienja koji moe godinama potrajati. Ali se to svakako isplati, elimo li postati mlai. 87

ivana napetost je takoer jedan od razloga stvaranja plina. Ta napetost remeti probavu nae hrane i proizvodi plin. A moramo znati da izgladnjelim organima naeg tijela trebaju godine i godine da bi se opet domogli svoje radne sposobnosti. ak e se i u vrijeme njihova oporavljan stvarati velike koliine plinova. Samo to djelovanje tih plinova nee biti tako tetno, a zacijelo ne tako smrdljivo, kao to je kod tijela koje je preoptereeno provrelim i gnjilim otpadnim tvarima koje se nagomilavaju iz dana u dan. Stvaranje plinova u znatnoj mjeri usporava proces pomlaivanja. Osim toga, nae napredovanje usporava i na nain ivota u ovom "civiliziranom" svijetu: ljudi se premalo kreu i razgibavaju, zrak je zagaen ugljinim monoksidom i? bezbrojnih automobila i tvornikih dimnjaka. Svi ti faktori dovode do stvaranja plinova u organizmu, a da bi nae tijelo moglo postati mlae nije mu dovoljna samo ispravna prehrana, ve mu treba puno istog zraka, sunca i gibanja. O plinovima u govoriti opsenije kad budemo govorili o razlozima i uincima zaepljenja. Do tada nam valja initi sve stoje u naoj moi da smanjimo stvaranje plinova u svojini tijelima - tako to emo se ispravno hraniti, to emo oputeno ivjeti i to emo piti sokove od mrkve i pinata. U svojim istraivanjima doao sam do zakljuka daje enjak takoer vrlo koristan u suzbijanju plinova, pogotovo ako se uzima u onom obliku koji je najprihvatljiviji za debelo crijevo.

etrnaesto poglavlje

Plua

Prosjeni grozd ima otrpilike 50 do 200 ili 300 bobica. Kad bi vaa plua bila posve ispranjena i vi biste u njih htjeli poloiti sve do jedne bobice, imali biste vrlo neugodan osjeaj zbog prostora kojeg su bobice zauzele. Vaa plua nalik su grozdu, samo to su bobice mikroskopski sitne. Te "bobice" su u stvarnosti tako siune da ih u vaim pluima ima 400 milijuna. Svaka bobica mogla bi se provui kroz iglene ui. Ako ste pua, vi oito niste shvatili znaenje vaih plua. Vaa plua mogu dugo vremena biti rosno mlada, a mogu vrlo brzo ostarjeti s izrazito loim posljedicama za ovjekovo zdravlje. ene koje pue postaju svake godine starije za jo jednu godinu, na njihovim obrazima pojavljuju se bore, a crte lica se vidljivo iskrivljuju. Reklamiranje duhana moda u najveoj moguoj mjeri doprinosi tome da ljudi ne postaju mladi, pogotovo ne oni ljudi koji tim reklamama naivno vjeruju. Da biste ispravno ocijenili znaenje svojih plua, morate znati da je ovjek u stanju danima, a katkada i tjednima, ivjeti bez jela; meutim, ostane li samo pet ili est minuta bez
so

SS

zraku, on se pretvara u le. Kivnim zrncima potreban je kisik da bi mogla obaviti svoj posao za nas. Potreban im je kisik za odravanje jednakomjerne temperature naeg tijela. Potreban im je kisik za djelomino spaljivanje otpadnih tvari u organizmu. Potreban im je kisik za rastvaranje hrane koju pojedemo i tekuine koju popijemo, kako bi hranjiva tvar mogla doprijeti do atoma i molekula stanica, tkiva i lijezda u naem tijelu. Mi dodue udiemo svega pola litre zraka odjednom, ali tijekom jednog dana udiemo u prosjeku 10.000 litara zraka. Pod pretpostavkom da nam plua nesmetano funkcioniraju mi prilikom svakog izdisaja izbacujemo u obliku ugljinog dioksida otpadne proizvode koji su nastali rastvaranjem milijuna molekula u naem organizmu. Ako smo jeli hranu ili pili tekuinu koja pogoduje stvaranju sluzi, kao to je krob, mlijeko itd., jedan dio te sluzi, koji se stvara tijekom probave takvih jela i napitaka, zadrava se u pluima. Isto je i kad udiemo zrak zagaen dimom cigareta ili alkoholnim parama - poneka siuna "bobica" u naim pluima bit e do te mjere zaepljena da nee moi propustiti kroz sebe zrak i kisik. To to jo uvijek na ovoj zemlji ivi tako velik broj ljudi imamo zahvaliti prije svega injenici da nas je dobra mati priroda opskrbila s preko 400 milijuna tih bobica. Moda bi glagol ivjeti bilo pametnije zamijeniti glagolom egzistirati. Naime, zastraujua je brojka onih koji se danas kreu u naoj blizini, a umiru ve u starosti od trideset ili tridesetipet godina. To su ivi mrtvaci koji ekaju da u pedesetoj ili ezdesetoj budu sahranjeni. Ne moemo oekivati pomlaivanje ako neemo korisno iskoristiti darove prirode, ako neemo iz zraka uzimati onu koliinu kisika koja je potrebna naem tijelu. Zagaenje 90

bronhija prouzrouje nastanak astme, hunjavice, prehlade, katara, iscrpljenosti i brojnih drugih tegoba. To zagaenje nije iskljuivo posljedica pogrene prehrane, ve i ljake kojom su ispunjena plua. Disanjem upravlja nervni sustav iz centara u velikom mozgu. Ljudi koji pue da bi "smirili svoje ivce" ne znaju o emu govore. Osjeaj oputenosti koji nastaje pomou puenja nije nita drugo do obina iluzija i samozavaravanje. Svodi se na unitavanje ivaca, a to nam nipoto ne moe biti od pomoi u nastojanju da postanemo mlai. Trovanje nikotinom ionako je tetno ve samo po sebi, meutim trovanje tijela ugljinim monoksidom i dimom od cigareta jo je tetnije. Budui da je tijelu potreban kisik, a plua ga ne mogu opskrbiti dovoljnim koliinama zato to su zaepljena dimom i ostalom ljakom, nastoje taj nedostatak kompenzirati uzimanjem atoma kisika iz ugljinog dioksida (C02) koji se zadrava u njima. Pritom ostaje u tijelu ugljini monoksid kao opasan i smrtonosan otrov. Kad god bih napustio neki prostor u kojemu je bio lo zrak - bilo zbog puaa koji su ga zagadili, bilo zbog nedovoljnog prozraivanja- vie puta bih snanim izdisajem potjerao zrak iz plua. Da to nisam uinio, udisanjem bih zagaeni zrak potisnuo jo dublje u plua. Ovako sam pluima stvorio mogunost da prime u sebe to vie istog, svjeeg zraka. I nemam nikakvog straha glede smetnji to ih je teki, zagaeni zrak, nakupljen duboko u pluima mogao prouzroiti. Ako se zaista elimo osvjeiti, dovoljno je nainiti nekoliko koraka u sobi kraj irom otvorenog prozora, a jo je bolja etnja u prirodi, kad udiemo i izdiemo u skladu s ritmikim pokretima ruku i nogu. Krenite u etnju i bit ete ugodno iznenaeni njenim osvjeavajuim uinkom. 9.1

Osjetit ete kako se uistinu isplati poduzeti sve to nam pomae u nastojanju da postanemo mlai. I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama. Petnaesto poglavlje

Srce u mladosti i starosti

Barometar najavljuje jugovinu dok je nebo jo vedro, a vrijeme lijepo. I u nama ima neto to o nadolazeoj starosti zna mnogo vie od vanjskih okolnosti.

Pjesnik zna iz iskustva to to "neto u nama" znai za njega osobno i za sve nas, kad srce poinje poputati u svom otkucavanju. Nae srce je tako udesan mehanizam da nijedan izumitelj nije u stanju izumiti neto ni priblino slino tom sredinjem organu naeg tijela. Srce nije vee od osrednje stisnute muke ake, a radi 24 sata na dan poput neke pumpe ili stroja, sve dok je tijelo ivo. Srce otprilike 100.000 puta na dan otkuca te ispumpa od 7.000 do 10.000 litara krvi. Prisjetimo li se podatka da tijelo sadri svega etiri i pol litara krvi, moemo zamisliti o kakvom je radu srca rije kad je u pitanju cirkulacija krvi u naem organizmu samo u jednom danu, a kamoli u jednoj godini! 92 93

U vremenskom razdoblju od 5o godina srce ispumpa vie od 170.000.000 litara krvi. Frekvenciju otkucaja srca odreuje ugljina kiselina u krvi. Kisik to ga udiemo povezuje se u tijelu s ugljikom kao sastavnim dijelom hrane koju jedemo i tvori ugljinu kiselinu. Kao to smo ve vidjeli, ta se kiselina prilikom naeg izdisanja izbacuje iz plua u plinovitom stanju. To je tako otrovan plin da bismo sasvim sigurno umrli, kad bismo udisali zrak koji bi sadravao svega 14% tog plina. U organizmu je taj plin otpadna tvar, koristan samo onda kad se nalazi u ispravnom odnosu prema potrebama tijela. Dakle, taj plin nastaje, kao to smo vidjeli, povezivanjem atoma kisika i ugljika. Imajte to pred oima kad razmiljate o hrani bogatoj ugljikohidratima, naprimjer o kruhu, itaricama i svim ostalim namirnicama koje u sebi sadre velike koliine kroba. U njima je previsok udio ugljika. Kao to smo vidjeli, otkucaji srca reguliraju se sadrajem ugljine kiseline u krvi. Dakle, jedemo li velike koliine hrane u kojoj ima puno kroba, u nau krv dospijeva velik broj ugljikovih atoma, to znai da krv sadri velike koliine ugljine kiseline. Unutar deset sekundi molekule ugljine kiseline primoravaju srce na bre kucanje. to je vea koliina ugljika koju dodatno primamo u sebe, to je vea proizvodnja ugljine kiseline, a shodno tome vea je i opasnost za normalan rad srca. Ako ste ovih nekoliko odlomaka paljivo proitali, lako ete shvatiti zato kod ljudi koji vole jesti hranu bogatu krobom - itarice i slino - dolazi do sranih tegoba. Punano i rumeno dijete, na koje je va susjed tako ponosan, puno je ugljine kiseline koja e prije ili kansije, ukoliko se nain prehrane ne promijeni, prouzroiti itavu seriju sranih tegoba. Visoki krvni tlak, ba kao i niski, nije nita drugo nego posljedica konzumiranja prevelikih koliina ugljikohidrata. 94

Ti hidrati proizvode ugljinu kiselinu koja naruava mirnu i ritmiku funkciju srca. Iste posljedice imaju za srce i sve vrste tvornikog eera. S ovim injenicama na pameti, injenicama koje nitko ne moe osporiti, lako je shvatiti zato moramo stalno paziti na ono to jedemo i zato je potrebno temeljito izluivanje otpadnih tvari iz tijela, ako elimo postati mlai. Zaista je teko rei kome se treba obratiti ovjek kad se jednom nae na slijepom kolosijeku. Sreom, predobri Otac koji nas je stvorio nije propustio prosvijetliti one koji su spremni neto dobra uiniti. elimo li uistinu postati mlai, treba nam odluna volja i poticaj za to, bez obzira koliko ljeta i zima e to potrajati. Vjerujem da ete s velikim zanimanjem proitati pismo koje sam primio od jednog branog para. I on i ona pribliavali su se svom osamdesetom roendanu. Dragi dr. Walker! Prije petnaest godina povukao sam se s posla radi bolesnog tijela i slabog srca. Moja ena nije mogla uiniti nita drugo nego se na zaista mukotrpan nain brinuti za nae kuanstvo. Besane noi, zastraujui sati tmine koji se vrte oko senilnosti i bojazni hou li zavriti u starakom domu, dani prepuni bolova u zglobovima i miiima, alac artritisa i reume - ivot je postao morom bez svjetla i nade za budunost. Bilo je strano. Lijekovi, pilule i sredst\>a za smirenje nisu donosili nita drugo do letimino olakanje, u najboljem sluaju prolazno, ali su rauni za medicinsku obradu bivali sve vei. Jedne nedjelje, na putu u crkvu, proli smo pored jedne preporodne knjiare na kojoj je u izlogu stajao natpis koji privue nau panju. Na njemu je pisalo: "Ne budite stari 95

uinite neto protiv toga. Pijte svjee sokove od povra. Odstranite pomou ispiranja crijeva sve otpadne tvari iz vaeg tijela koje vas ine starima. Zahvaljujte Bogu na odluci koju ete jo danas donijeti - mi elimo postati mladi!" Proitali smo to nekoliko puta, a zatim nastivili putem u crkvu. Pitali smo se nije li ta poruka namijenjena upravo nama. Slijedeeg jutra otili smo vrlo samouvjereno u dotinu knjiaru gdje je vlasnik vrlo suosjeajno sasluao nae probleme. Rekao nam je da su slabosti i bolesti u svakoj starosti izravne posljedice uzimanja hrane koja u sebi ne sadri ivot, koja nije ivotonosna, ali i posljedice stalnog nagomilavanju otpadnih tvari u crijevima. Bili smo iznenaeni i zaprepateni istovremeno, saznavi da je hrana koju smo smatrali najboljom prema opepriznatim standardima naeg vremena zapravo jedini krivac za patnje i potekoe koje su nas snale. Kruh i itarice koji su bili tako hvaljeni u novinama, asopisima, na radiju i televiziji - na reklamama koje su plaali ljudi prema kojima smo gajili visoko potovanje - dakle, ivjeli smo od ivenih namirnica koje su za svakoga razumljive same po sebi. A gle, sada smo saznali da smo sa svojim predodbama 6 dobroj hrani bili zapravo u velikoj zabludi. Vlasnik knjiare imao je preko sedamdeset godina, ali bio je snaan, zdrav, pun energije. Suoeni s takvim dokazom osjetili smo da ovdje nema mjesta nikakvoj sumnji ili raspravi. On je prije petnaest ili dvadeset godina temeljito promijenio nain prehrane te ve godinama jede samo sirovu hranu i pije sokove od povra i voa koje svakog dana priprema iz svjeih namirnica. I zato ne izgleda stariji od pedeset ili pedesetipet godina. Osjeali smo se uistinu blaenima, naputajui knjiaru s nekoliko knjiga u rukama - te s njegovom opomenom da nas ne smiju zbuniti proturjena miljenja autora tih knjiga. 96

Knjige nam trebaju pomoi kod spoznaje da je priroda najvanija kad se radi o prehrani. Ne elim vam uzimati dragocjeno vrijeme, ali znam da e vas itekako zanimati vijest da se ve godinama drimo programa kojeg smo dobili od vlasnika knjiare, uvjereni da nee potrajati dugo te emo opet biti spremni primiti se posla. ini mi se nevjerojatnim da tih sokova koje vi preporuujete u svojim knjigama nema na slobodnom tritu, da se ne mogu kupiti u trgovini, kao to se kupuje na primjer mlijeko. Kad bismo ljude mogli nagovoriti da pokuaju, kao to smo to nas dvoje uinili, oni bi upoznali novi svijet koji lei pred njima. Osjeamo se ve sada deset godina mlaima. Svaki put kad me iznova netko pita: "Kako dugo moram uzimati tu hranu? Kako dugo moram piti te sokove?" imam osjeaj da je moje zauzimanje za promjene u prehrambenim navikama uzaludno. Ali kad primam takva pisma, preda mnom se otvara novo obzorje, i na pamet mi dolaze rijei Gospodinove: "to ste uinili jednome od najmanje brae, meni ste uinili". I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama.

07

sustav ovisi o vitalnosti svakog pojedinanog ivca, bez obzira kako neznatnim nam se inio. Slikovita predodba znaenja ivanog sustava pomoi e vam da lake shvatite to nam ivci govore i to ine. Svaki organ, svaki ud i svaki dio naeg tijela ima tri vana ivana vrhunca. Jedan se nalazi u arenici ili irisu oka, jedan u stijenkama debelog crijeva, a jedan u nonim stopalima. Uzimamo li na primjer lijekove ili natrijev karbonat, dakle, anorganske tvari, i ako te tvari nisu smjesta odstranjene iz tijela, one se pohranjuju u organizmu. Sluajno ili ne, natrijev karbonat trai za sebe gornji dio tijela, podruje mozga. Ako ga ovjek koristi, prije ili kasnije pojavit e se u gornjem dijelu njegove arenice ili irisa srebrni polumjesec. To znai da ga tijelo nije izluilo i daje pohranjen u mozgu. Naravno da tu injenicu smjesta registriraju ivci dotinog podruja. To je samo jedan primjer. Da bi se ta tema temeljito obradila, trebale bi nam jedna ili dvije knjige takvih primjera. Kad se u nekom odreenom dijelu debelog crijeva pojavi neka smetnja, mi znamo u kojem dijelu tijela e se pojaviti odgovarajui simptom. Tako ivac najdonjeg depa uzlaznog debelog crijeva odgovara lijezdi u malom mozgu, lijezdi duevne i tjelesne harmonije. U tom najdonjem depu nalazi se esto gnijezdo glista. To gnijezdo prouzrouje posustalost ili upalu tog depa, to se moe lijepo vidjeti na rendgenskoj snimci. Valja iznova upozoriti na to da se takvo stanje ogleda u duevnim smetnjama, a esto i u tjelesnim slabostima. Posljednje se mogu oitovati u napadima padavice. O tim vidovima bit e govora i ilustracija u poglavlju o zaepljenju. Drugi ivci zavravaju u nonim stopalima. Svojevremeno sam izradio prikaz nonih stopala - "Prikaz
99

esnaesto poglavlje

ivci

Na ivani sustav je neto najvrijednije to posjedujemo. im popustimo u svojoj samodisciplini, nai ivci plaaju to istom mjerom. Igraju na sve ili nita. Tijelo ostaje mlado, vitalno, puno energije i zdravo sve dotle dok se nalazi u harmoniji sa svim funkcijama ivanog sustava. Kad te harmonije ponestane, iza ugla vreba na nas starost. Koliko puta ste imali priliku uti da je netko "ivenjak"? Uzroci njegova stanja mogu bili duevni i tjelesni. Nedostatak ivane harmonije kao posljedice uzrujanosti jedan je od duevnih uzroka. Nedostatak mira, nedostatak spavanja, neist zrak, sredstva protiv uzrujavanja - sve su to niti pomou kojih se "ivani zaveljaj" stee do te mjere da ne slui samome sebi ni bilo kome drugome. Za vrijeme spavanja ivani sustav puni se poput baterije; obnavljaju se ivotne snage i pribavlja energija - odatle potreba za mirom. Zdravlje naeg ivanog sustava ovisi o tome to jedemo i pijemo. Mi ne smijemo sebi dozvoliti da uzrujamo i najmanji ivac u naem tijelu; sveukupni ivani 98

terapije koja se temelji na refleksiji nonih stopala" - na kojemu su naznaeni svi dijelovi tijela kojima se moe pruiti pomo ili oputenost pritiskom na odreeno mjesto nonog stopala. Jedna od mojih sluateljiea koristila se tim prikazom vrlo uspjeno kad joj je otac, kako je mislila, doivio srani udar. Pritisnula je odreeno mjesto njegova stopala, koje je prema spomenutom prikazu bilo povezano sa srcem, ali bez praktinog uinka. Nakon toga pritisne na odreeno mjesto, koje je prema tom prikazu povezano s debelim crijevom ispod srca, i gle, nestalo je plina iz njegova grkljana i njegovih crijeva, a nestankom plina nestao je i "srani udar". Napeti ivci bili su razlog suavanja crijevnog depa u kojemu se mogao skupljati plin, tako da je crijevna napuhlina vrila velik pritisak na ivce i miie, to je dovodilo do jakog naprezanja srca. Kad su ivci bili oputeni, plin se mogao odstraniti, a srce opet normalno raditi. Glavni ivani centar naeg tijela nalazi se na donjem dijelu mozga, u vratnom tkivu koje nazivamo vratnom modinom {medulla oblongata). Odatle se grana po itavom tijelu. Sastoji se od dva glavna dijela. Jedan dio ini vegetativni ili autonomni ivani sustav, a drugi dio ini centralni ivani sustav koji obuhvaa veliki mozak, mali mozak i lenu modinu sa svim mnogobrojnim granama. Vegetativni ivani sustav vri uglavnom naputke centara u mozgu. Utjee na nae disanje, na regulaciju temperature naeg tijela, na sadraj vode u naem organizmu, na probavne organe, na raspodjelu krvi u tijelu, na izdrljivost krvnih i limfnih sudova te na mnoge druge funkcije i radnje. Centralni ivani sustav je splet ivaca kojeg ine mozak i lena modina. Odatle se iri itavim tijelom sve do koe. Osjetite li bol na prstu, ivac daje znak drugom ivcu u lenoj 100

modini. Ovaj posreduje taj znak "motorikom" ivcu lene modine. Taj ivac stimulira pogoene miie i va prst se brzo povlai pred poetnim ubodom. Drugi ivac pokree vae oi, kako biste mogli vidjeti to se dogodilo, dok e neki drugi ivac dati podraaj mozgu te ete odmah znati to vam valja poduzeti. Uinite ovaj pokus: Uzmite gutljaj tekuine i pazite kako se resica na nepcu podie, a dunik zatvara prilikom otvaranja grkljana (vidi sliku 3.)! ivci imaju udjela u svakoj ovjekovoj kretnji i poslu. ivci ukljuuju alarm, ako neto nije u redu s naim organizmom, bez obzira koliko se to inilo beznaajnim. Ako smo na primjer premoreni, mi se vraamo kui prilino razdraljivi. (Pritom ne mislim, usput reeno, na vas ili na sebe, budui da mi nismo razdraljivi. Kad kaem "mi", mislim na druge ljude). Razdraljivost nas poput nekakve zauzlanost uvlai u oblast solarnog pleksusa ili sunanog spleta (ivanog spleta u trbuhu). Taj splet obino prvi reagira na vanjske uvjete koji dakako utjeu na nas. Domognemo li se posvemanje kontrole nad svojim sunanim spletom ivaca, mi smo daleko odmakli na putu pomlaivanja. elim vam pokazati sasvim praktinu vjebu pomou koje moete naslutiti napetost sunanog spleta ivaca: Pokrenite trbuh vie puta naprijed i natrag. Ispraznite plua, tako da zatvorenih usta ispustite zrak te istovremeno uvuete trbuh. Oputajte se nekoliko sekundi, zatim udahnite duboko i dugo. Ponovite tu vjebu. Uinite to nekoliko puta, pa i onda kad imate osjeaj da ste ovladali svojim ivcima. Kad nam glavobolje zadaju muke, to je znak da ivci zovu na uzbunu, loje opomena da valja poduzeti neto razborito u svrhu odstranjivanja nereda i uspostavljanja ponovnog reda u naem organizmu. 101

Uzmemo li na primjer aspirin, mi emo time ogluili nae ivce i oni nee pozivati na uzbunu. To je isto kao da ste se zatvorili u kuu i prerezali icu zvona na ulaznim vratima neposredno prije susjedova dolaska i priopenja da vam je kua u plamenu. Sve to poduzimamo glede ublaavanja bolova ogluuje nae ivce. To ima svoje opravdanje samo u sluaju trenutanog olakanja, pod pretpostavkom da emo u meuvremenu poduzeti neto glede odstranjivanja uzroka te se istovremeno pobrinuti da sredstva za ublaavanje bolova to prije odstranimo iz naeg tijela. Glavobolja je najee znak da su otpadne tvari u debelom crijevu dovele do zaepljenja tog organa, ili da im je pola za rukom zloporaba njegove gostoljubivosti te su u sebi apsorbirale otrove debelog crijeva i poslale ih u krvotok. Prouio sam na tisue i tisue sluajeva raznih glavobolja i doao do zakljuka da je debelo crijevo uzronik najteu glavobolja samo zato to ljudi ne znaju ili ne ele znati istinu daje glavobolja povezana s crijevima. Zubobolja je drugi znak s kojim nas ivci pozivaju na uzbunu, na temeljito ienje naeg tijela. Nije u pitanju odstranjivanje zuba iz usne upljine, zubi su nam potrebni do kraja ivota, ve je u pitanju odstranjivanje otpadnih tvari koje truju nae tijelo. Na temelju dugogodinjeg iskustva vrsto sam uvjeren da svaki ovjek koji doputa vaenje svojih zuba zbog artritisa, reume ili nekih drugih patnji ukljuujui i apscese - dobiva ono to zasluuje, jer se ne zna sluiti razumom kojeg mu je Stvoritelj poloio u lubanju. Da mije vidjeti ovjeka koji je uistinu sretan s umjetnim zubima! Jedna od najjadnijih ljudskih podrtina koje sam ikada vidio uzela je uee na mom seminaru u San Francisku. Kad 102

se pojavio u mornarici, bio je snaan, jak i zdrav mladi. Shodno pravilima medicinske obrade u mornarici, primio je sve potrebne injekcije i cjepiva. Te injekcije naruile su njegovo zdravlje, kao to su ga naruile stotinama i tisuama nesretnih ilava prije njega. Proao je sve mogue klinike, dok se naposljetku nije zaustavio u San Francisku. Lijeniki nalaz glasio je da se za njega ne moe nita vie uiniti, a sve stoje uinjeno samo je pogoralo njegovo stanje. Stoga su najvii autoriteti nakon temeljitog pregleda zakljuili: Eto, jedino to bismo mogli uiniti jest da mu povadimo zube, moda mu to pomogiie. Zubi su bili gotovo jedini dio njegova tijela koji se jo nije poeo raspadati. Kad su mu zubi povaeni, vrlo brzo je gotovo posve izgubio sposobnost govora i jedva je bio u stanju uiniti koji korak. Koordinacija miia funkcionirala je samo djelomino, to ga je silno iscrpljivalo i inilo ga nemonim. Siguran sam da i vi poznajete takve sluajeve. Bolnice kopnene vojske i mornarice naprosto ne znaju kamo bi s njima. Prije otprilike desetak godina posjetio me jedan od tih nesretnika, poslali su ga iz Klinike za veterane. Bio je tako nervozan i iscrpljen kad je uao u moju ordinaciju da se jedva dovukao do stolice i sjeo. Prema bolnikim nalazima patio je od raka, a nakon temeljitih pretraga doao sam do zakljuka daje rak dobiven od cjepiva u vojsci. Njegovo stanje bilo je kritino, kritino do te mjere da gaje klinika dodue poslala k meni, ali je istovremeno javila njegovoj obitelji da poalju nekoga tko e preuzeti njegovo truplo. Navrio je tek 28 godina, bio je oito premlad za umiranje, eznuo je za ivotom. Odmah je izbacio obroke s meko kuhanom hranom koju su mu propisali na klinici. Poeo je jesti "zabranjeno" sirovo voe, salatu i povre, ivene namirnice koje su mu ranije zabranjivali. Pio je svakog dana 103

dvije do tri litre svjeih, sirovih sokova, od toga litru i pol soka od mrkve. Tijekom prva tri ili etiri tjedna svakodnevno je bio podvrgnut ispiranju crijeva, kasnije se to svelo na tri i dva puta tjedno. Dnevno se izlagao suncu, izleavajui se od travnja do jeseni na zelenoj travi. Budui da u to vrijeme nisam ordinirao, zamolio sam lijenika kojemu sam povjerio brigu o njemu da me svakog dana informira o njegovu napredovanju. Najesen je bio u stanju posvetiti se svojim poslovima. Bilo je to prije desetak godina. Nedavno, prije nekoliko tjedana, uao je u moju ordinaciju, zdrav i poletan kakav se samo poeljeti moe, i nije izgledao nimalo stariji od naeg prvog susreta prije desetak godina. Preda mnom je stajao mladi ovjek koji eli ivjeti i biti mlad. Odluio je vrsto promijeniti svoje prehrambene navike i nain ivota u nastojanju da ostane zdrav, a istovremeno je svoj ivani sustav uspio uspostaviti na nain koji mu priinja najvee zadovoljstvo. vrsto sam uvjeren u to da su cjepiva bilo koje vrste tetna za ivani sustav. Nema nikakve sumnje da svako cjepivo uvelike "doprinosi" degeneraciji i prijevremenoj senilnosti. Nastojim se koristiti zdravim ljudskim razumom kojega mi je Bog dao da se njime sluim. 1 zato odbacujem 90% svega to mi se "lijeniki preporuuje", pogotovo kad mi se to prua besplatno. Sve to sami ne plaamo, plaaju razna zdravstvena osiguranja ili plaa opina, odnosno aktualna vlast od poreznih sredstava koje ubiru od svih nas. Uvjeravam vas da, dugorono gledano, uvijek sami plaamo ceh. Zato ne prihvaajte nita kao da je samo po sebi razumljivo, pa ni to to vam ja govorim, ve se na temelju vlastitog iskustva 104

uvjerite u sve to priroda ini za vas. Tek u tom sluaju moete doprijeti do iskustvene istine. Nastojmo svoje ivce u svako vrijeme imati pod kontrolom. Na taj nain moi emo razvijati svoje znanje i samopouzdanje, bez ega nema pomlaivanja. I vi ete imati uspjeha kad jednom postanete svjesni snage koja se krije u vama.

105

Sedamnaesto poglavlje

Miii

Miii i ivci djeluju meusobno uredno povezani i usklaeni, ako je tijelo zdravo i orno. ivci posreduju impulse i spasonosne signale, a miii izvravaju radnje sukladno signalima. Njihova meusobna povezanost tako je uska da se bilo koja smetnja u funkcioniranju ivaca osjea i u funkcioniranju miia i obrnuto. Postoje mnoge bolesti iji uzroci lee u zloporabi miia, ivaca i kostiju. Najgora zloporaba je zapravo ona koja se svodi na rtve mode. Mislim sasvim konkretno na noenje cipela s visokim petama. teta koja nastaje zbog toga tako je zarazna da se svaki put kad moda diktira noenje cipela s visokim potpeticama postaje sve izraeniji i vei broj napuknua, uleknua i ostalih enskih tekoa. Kad se tekoe tek pojave, uzroci se rijetko trae u stopalima, premda najee potjeu upravo odatle. Visoke potpetice izbacuju iz prirodnog poloaja kost po kost, od stopala preko kukova i kraljenice do podruja mozga. Time se stvara enormi pritisak na ivce, miie i organe po itavom tijelu. U svom istraivanju doao sam do zakljuka da se noga nalazi u prirodnom poloaju kad se stopalo nalazi najblie 106

samom tlu, kao za vrijeme hodanja bosih nogu. Peta neke cipele ne bi smjela biti deblja od 12 milimetara. Na temelju vlastitog iskustva, ali i iskustva na tisue i tisue drugih ljudi, sandale su najzdravija i najpraktinija obua. Noge diu, njima je potrebno to vie slobodnog i neometanog pristupa zraku, u protivnom e otrovi zadrati u nogama snagu koja pokree donje ekstremitete. To moe dovesti do platfusa ili ravnih stopala, nonih gljivica i jakog znojenja nogu. Ranije sam imao velikih problema s navedenim potekoama, ali otkako nosim sandale nemam vie nikakvih problema s nogama, niti osjeam hladnou u nogama. Mnoge potekoe ivaca i miia, do kojih dolazi uslijed loe prehrane, mogu ovjeka s vremenom uiniti bogaljem, ukoliko se na vrijeme ne odstrane. Nisam li svojevremeno znanstveno dokazao da djeja paraliza moe biti izazvana pogrenim prehrambenim navikama majke i djeteta. injenica da se ostatak svijeta na tu vrstu znanosti ne obazire, nimalo me nije obeshrabrivala. Na svoje veliko zadovoljstvo domogao sam se istine to u biti znai uspjeh a to neuspjeh. Ni ja ni moja obitelj ne prihvaamo nikakve kompromise u ivotu. Stoga nastavljam sa svojim znanstvenim istraivanjima iz dana u dan, ne bih li otkrio sve to mogu otkriti i to nam pomae da postanemo mlai. Vrlo rano doao sam do spoznaje da nisu svi ljudi zreli za prirodnu hranu i prirodni nain ivljenja. Ljudi biraju svoju hranu, svoj uitak i svoje provode shodno svojoj samosvijesti. Ljudi ija samosvijest naginje tjelesnosti i materijalnosti povode se nagonom mase ili krda. Sve to je neuobiajeno, sve to lei s one strane njihova razuma i njihove moi rasuivanja, njima se ini uasom, neim idiotskim ili pomahnitalim - ne obaziru se na nikakve dokaze koji bi njihovom poimanju mogli proturjeiti. 107

Kad se ovjek domogne vieg nivoa samosvijesti, bilo sluajno bilo planski, potrebna mu je hrana s mnogo vie hranjivih tvari nego to ih ima mrtva, kuhana i preraena, puna koncentriranog kroba i bjelanevine. Radujem se oduevljenju i procjeni svih ljudi koji su svratili do mene da me osobno upoznaju s postignutim uspjesima zahvaljujui primjeni mog uenja. Ovdje elim javno objaviti pismo jedne majke koju izvanredno cijenim. Evo kako glasi: Derek .se razbolio u sijenju potkraj druge godine ivota, bio je posve paraliziran i slijep... Lijenici su digli ruke od njega i govorili da ne mogu nita uiniti... Miino tkivo njegovih oiju bilo je razoreno... Govorili su da oi lie na prazne koljke i ne postoji nikakva nada da bi se djetetu mogao povratiti vid. ula sam da je sok od mrkve dobar za oi... Hvala Bogu, Dereku se oko Boia vratio vid, svi su se tome udili, i sada preporuujem sok od mrkve svakome tko je obolio na oima... Osim toga, s velikim zadovoljstvom vam mogu priopiti da Derek trkara naokolo i da je gotovo posve zdrav. Od jednog lijenika u Kaliforniji primio sam pismo iz kojega navodim samo nekoliko reenica: Zahvaljujui sokovima preuzeo sam stvar u svoje ruke, to bi bez njihove pomoi bilo nezamislivo. Ti se sokovi silno doimlju paralize najgore vrste... U sluaju da mi opet postavite pitanje "Zato to ne zna svatko od nas?" morat u ponoviti da ljudi na naem stupnju samosvijesti naginju prividnome, spremni su uzeti neto to 108

im donosi trenutno olakanje, a sve drugo preputaju budunosti. Ljudi nemaju dovoljno irok vidokrug da bi mogli najprije sagledati uzroke, a potom ih odstraniti pomou temeljite promjene svog naina ivota. Miii upijaju u sebe jako puno mokrane kiseline. Mokrana kiselina je sporedni ili konani proizvod probave i rastvaranja molekula bjelanevina. Ako ovjek jede meso, ono se u procesu probave rastvara u molekule masnoe i aminokiselina iz kojih je sastavljeno. Taj postupak dovodi do stvaranja velikih koliina mokrane kiseline. Ta bi se kiselina prirodnim nainom trebala izluiti pomou bubrega. Mautim, miii je preuzimaju na sebe prije negoli je izluena. Preuzimaju je u sve veim koliinama, tako da dolazi do prezasienosti tom kiselinom i do njenog kristaliziranju. U postupku kristaliziran ja stvaraju se mikroskopski sitni, otri kristali koji se zadravaju u miiima. Kad se miii pokrenu, li kristalii nadiru u oblinje ivce - i pozivaju na uzbunu zbog nadolazeih problema. Pojavljuju se prve potekoe pod raznim nazivima. Jedna od njih je reuma, druga neuritis, trea iijas. U tome nema ama ba nieg misterioznog. To je naprosto uzrono-posljednino pravilo koje sada dobiva na svojoj vrijednosti. Tijekom godina izvrio sam na tisue i tisue analiza urina kod mukaraca, ena i djece. Doao sam do zakljuka da bi se kod ljudi koji jedu meso trebalo normalno izluiti davedesetipet grama mokrane kiseline u litri urina. To znai da ti ljudi zadravaju u svom tijelu od sedam do dvanaest puta toliko mokrane kiseline. Veina od njih ve pati od jakih bolova koje izazivaju sitni kristali mokrane kiseline kad dopru u ahure ivaca. Kod mnogih se potekoe javljaju tek sada. 109

Nije bilo nikakvo iznenaenje pronai mnoge i premnoge znakove u urinu ili stolici tih mukaraca, ena i djece koji su upuivali na prijevremeno starenje. Tupi bolovi miinog tkiva doprinose tome da se na glatkoj koi stvarju bore koje se vrlo brzo razviju u starake crte. Najinteresantniji dio tih studija i istraivanja bila je spoznaja da se vrijednost mokrane kiseline kod redovnih analiza svakog mjeseca malo-pomalo, ali sigurno poveavala, zato to su ljudi jednu au vrue vode sa sokom limuna popili ujutro odmah poslije ustajanja, a drugu naveer prije spavanja. Sa svojih jelovnika izbacili su sve koncentrirane bjelanevine, a prije svega meso. Pili su od pola litre do jedne litre soka od mrkve, repe i krastavaca, dnevno svjee pripremljenog. Naravno da su izbjegavali svaku hranu koja je u sebi sadravala krob. Tako je prirodnim nainom dolo do oitog poboljanja i do postupnog nestanka svih bolova i potekoa. Vie od etrdeset godina eksperimentirao sam sa svim moguim strojevima i aparatima za pripremanje sokova. Naime, brzo sam doao do zakljuka da nije dovoljno samo iscijediti sok iz voa ili povra, kao to je to sluaj kod veine dananjih sokovnika, koji to ine vrcanjem uslijed Champion-sokovnik. velike brzine. Tek kad sam poeo pripremati sokove pomou hidrauline pree, imao sam uistinu dobre i trajne rezultate. Vrlo poeljan je Champion-sokovnik. 110

Kod sebe imam itavu gomilu analiza urina koje su uraene tijekom proteklih dvadeset godina i koje na sva pitanja i sumnje jasno odgovaraju daje spomenuta metoda s preanjem jedini put na kojem se mogu postii zadovoljavajui i trajni rezultati. Champion-sokovnik je dobro zamiljen stroj koji stanice rastvara te oslobaa atome i molekule minerala, kao i kemijske elemente i vitamine. Povre usitnjuje u jednu finu kau. Ta kaa se hidrauliki prea, na taj nain se dobiva velika koliina soka koji sadri u sebi encime i vitamine. Po mom miljenju radi se zaista o dobrom stroju, savrenom sokovniku. Naime, ako pripremanje soka nije savreno, sokovi su manje vrijedni i ovjek ne moe oekivati postizanje onakvih rezultata kakve sam postizao za vrijeme svojih istraivanja. Ljudi esto misle kako e s ispijanjem sokova iznenaujue brzo nestati svi bolovi. Ako se vae zdravstveno Stanje poboljava, nestat e s vremenom naboranost koe, a pojavit e se znakovi koji govore da ste na sigurnom putu pomlaivanja. Za razliku od analiza urina koje sam spominjao, neke analize pravljene kod ljudi koji su godinama jeli iskljuivo sirovo povre ili pili sokove od povra sadravale su normalne, prosjene koliine mokrane kiseline u litri urina. Ako ovjek prestane jesti meso, stvaranje mokrane kiseline je normalno, i ona se lako izluuje pomou bubrega. U svom ivotu nisam sreo ovjeka koji bi se godinama hranio jedino sirovom hranom i svjeim sokovima, a da bi patio od bilo koje reumatske tegobe. Pretjerano konzumiranje masti, ponajvie u obliku peenih ili u masnoi kuhanih ivenih namirnica, ima vrlo tetno i degenerativno djelovanje na tijelo i njegovu pokretljivost.
Ill

Musti stvaraju nau najvrijedniju rezervu energije, ba kao to baterije u automobilu sadre elemente koji omoguuju pohranjivanje elektrine struje potrebne za pokretanje motora. Prirodne masti sadrane su u malim koliinama gotovo u svakom povru, pa ak u salati, i vou, ali te se koliine kuhanjem upropatavaju i razaraju. Avokado i maslina sadre najbolju mast koju tijelo moe primijeniti. Da bismo sauvali miie mlade i elastine, moramo ih hraniti prirodnim ivenim namirnicama koje sadre ive, ivotonosne organske hranjive tvari. Te hranjive tvari nalaze se u salati, povru i vou, i to u prilino velikim koliinama. One se vrlo lako probavljaju. Miljenje da se miii jaaju dizanjem utega je unutar odreenih granica ispravno, ali samo pod uvjetom da imamo dobar program vjebanja, program koji itavo tijelo ini elastinim. Naime, koncentriramo li se samo na snanu muskulaturu ruku, grudi i nogu, brzo emo ustanoviti da miii na taj nain ne postiu harmoniju s ostalim dijelovima tijela. Za jaanje miia nisu vane samo tjelesne vjebe, ve prije svega hrana i mir. Kod jaanja miia vrlo je vano i pravilno disanje, budui da tjelesno vjebanje proizvodi mnogo ugljinog dioksida. Taj se plin izluuje uglavnom preko plua i tei je od zraka. Kao to sam ve ranije spomenuo, duboko udisanje moe biti vie tetno negoli korisno, ako prethodno ne istisnemo iz plua sav teak zrak. Kad god treniramo, morali bismo prije treninga izvriti vjebe disanja koje e omoguiti naim pluima da primaju zrak u svoja najdublja podruja. Nadam se da vam je sada posve jasno od kolike vanosti je njega miia u nastojanju da pronaete najbolji put pomlaivanja.

Osamnaesto poglavlje

Oi

Promatrate li oi ljudi s kojima razgovarate, vidjet ete da su oi doista ogledalo due. Vidjet ete oi koje su uvijek mlade, bez obzira na ovjekovu starost, ali i oi koje su prerano ostarjele. Vidjet ete oi koje su asne, uspravne i prijateljske, ali i oi koje su lukave, pronicave i sumnjive. Vidjet ete oi koje su zadivljene, sanjive, odlutale, ali i oi koje su sigurne, odlune i pouzdane. Vidjet ete oi koje su sretne i radosne, ali i oi koje su turobne, mrzovoljne i ukoene. to se vas tie - prouavajte svoje oi. Jedna od najteih stvari u ivotu jest izraavanje pozitivnog duha kroz negativnu osobnost. Oi izraavaju osobnost. Svaki imalo inteligentniji ovjek moe prepoznati je li vaa osobnost negativna, zagleda li se u vae oi. Ako je vaa osobnost sluajno ili planski pozitivna, u vaim oima zrcali se magnetska sila vae due. Da bi dua bila to mlaa, potreban joj je itav niz darova ili nadarenosti koje su vidljive u oima. Svi mi posjedujemo dragocjene talente, ali mnogi ljudi potiskuju ih tako dugo dok se 113

112

pozitivnu, radosna, poletna i pouzdana osobnost ne pretvori u negativnu, posve zatvorenu. Stoga nije nikakvo udo to izgledaju mnogo stariji od svojih godina ivota. Ako je vaa osobnost negativna, znai da nemate povjerenja u Boga i sebe samoga. Vi ste po roenju dobri kao i svaki drugi ovjek. Ako ste na tu injenicu zaboravili - u to nipoto niste sumnjali dok ste bili dijete - znai da svoj ivot niste u dovoljnoj mjeri uzeli u svoje ruke, te umjesto da vi upravljate ivotom, ivot upravlja vama. To se moe vrlo jasno vidjeti u oima svakog ovjeka. Ako je naa osobnost pozitivna, onda smo mi ti koji upravljanu) svojim ivotom. To ne znai da emo postii sve to nam se prohtije. Moglo bi to biti najgore to nam se moe dogoditi. Upravljati svojim ivotom znai nauiti kako se valja ophoditi s ljudima koji nas okruuju, imajui stalno na umu meusobno potovanje. Mi moramo nauiti da je ovjeku mogue ostvariti vee blagostanje samo ako na najbolji nain ini to to mu valja initi, stoje njegova zadaa. Svi ti odnosi i naini suivota s drugim ljudima zrcale se u naim oima: na nain ivota i nae ostvarivanje takozvanih zadaa moe se proitati iz zrcaljenja due u oima. Poznavao sam ovjeka kojemu je novac bio bog. Naravno da to nije htio priznati. Naao bi se ak silno uvrijeen, kad bi mu se to dalo do znanja. On je to nazivao "dobrim poslom", "brigom za opstanak", "tedljivou", a imao je i niz drugih izraza za to. No, njegovo zdravlje se iznenada pogoralo i bio je primoran na mirovanje. Njegove oi bile su bistre. Bio je izvanredno pedantan, njegova iskrenost bila je izvan svake sumnje. S tim ovjekom sprijateljio se jedan lijenik kojega sam vrlo dobro poznavao. Uspjelo mu je nagovoriti ga na uzimanje sirove hrane i za dvanaest ili petnaest mjeseci ovjek je opet mogao stati na vlastite noge. Jednog dana 114

sretne taj ovjek nekog drugog poslovnog ovjeka i njih dvojica se brzo sprijatelji.se. Sada su obojica jeli sirovu hranu i svakodnevno pili svjee sokove. Njegov novi prijatelj bio je glede pohlepe za novcem ista suprotnost. Nikad ga novac nije zabrinjavao, bio je dareljiv sa svojim slobodnim vremenom, svojim novcem i svojim imetkom, jer je bio ispunjen osjeajem kako je lijepo pomagati drugima. Prijateljevanje s oporavljenim pohlepnikom za novcem toliko je djelovalo na njega da se njegova osobnost posve promijenila. Prirodna prehrana vratila mu je zdravlje i pomladila njegovo tijelo, a oi su poprimile takav magnetski sjaj da se odjednom proljepao u svoj svojoj osobnosti. Njegov najvei problem sastojao se u injenici daje bio neenja te se gotovo svaka ena koju je upoznao zaljubila u njega. Znao je da se nalazi na viem stupnju duhovnosti, budui da je sada ivot bolje razumio i bio je u stanju oblikovati svoj ivot. Za razliku od njega, njegove oboavateljice ivjele su u stanju ope frustracije i dozvoljavale ivotu da upravlja njima. U njihovim oima to se tako jasno vidjelo kao to se vidi nos na njihovom licu. Naravno da nije nikakva pogreka biti u nekoga zaljubljen. Problemi nastaju tek onda kad zaljubljenost prijee u sebinost koja zlorabi vrijednost istinskog prijateljstva i prelazi u strast za posjedovanjem. Kod ljudi na viim stupnjevima svijesti strast za posjedovanjem nema pristupa. Tu vrijede posve suprotna naela. Najvia srea sastoji se u tome to moemo s nekim drugim podijeliti univerzalnu ljubav u posvemanjem i postojanom razumijevanju koje ne poznaje nikakve granice i nikakvo sputavanje. Ta ljubav obuhvaa sva iva bia. to vie ljubimo svoje blinje, to vea je naa sposobnost nesebinog pruanja ljubavi ostalim ljudima. A vai i 115

obrnuto, to vie ljubimo sve ljude na svijetu, to vea je naa ljubav prema blinjemu. U toj univerzalnoj ljubavi nema nieg tjelesnog. To je ljubav koju je Bog u svom beskrajnom milosru poloio u svako ivo bie. Poznavao sam veoma ljupku gospou ija prirodna sposobnost usreivanja blinjih bi zacijelo bila izvanredna da nije - ah, to presudno da nije - bila proeta ljubomorom. Njezin suprug bio je dobar, poten, susretljiv i povjerljiv voditelj unosnog poduzea u usponu. Daje bio u stanju itati iz njezinih oiju prije negoli ga je zaslijepila svojom ljubavlju, zasigurno ne bi poinio tu pogreku daje uzme za enu. Nakon dvije godine njezina ljubomora uini od nje nepodnoljivu, negativnu osobu. On je prodao svoje poduzee, napustio svoju suprugu i odselio se na drugi kraj svijeta. Ta rastava, za koju je naravno bila sama odgovorna, nije ju dovela do spoznaje o pravom stanju stvari, ve se zatvorila u sebe. Njene misli lutale su u kaosu ljubomore i bjesomunih stanja. Njene oi, koje su mogle biti savreno lijepe, odagnale bi svakog ovjeka koji joj je htio postati prijateljem. Bila je to zaista jadna predstava jedne savreno lijepe due koja je sebe degenerirala u angrizavu i turobnu osobnost samo zato to nije imala razumijevanja i spremnosti za zajedniki ivot. Naui se upravljati ivotom tako da tvoja dua sjaji zrakama ivota u tvojim oima i pokai svijetu da eli biti mlad.

Devetnaesto poglavlje

lijezde

Prosjeni ovjek razumije se u lijezde ovjejeg tijela kao to se u rasplinja auta razumije Eskim koji u svom ivotu nije vidio nijedan automobil. To imamo zahvaliti prije svega pogrenom sustavu obrazovanja. Malo je ljudi koji znaju gdje se koja lijezda nalazi, a jo manje onih koji bi neto vie znali o funkcioniranju lijezda. U nastojanju da postanemo mlai moramo stei neka osnovna znanja, prije svega znanja o tim ivotno presudnim malim organima. Bez tog znanja za prosjenog ovjeka je najjednostavnija stvar na svijetu operacija, koja ne samo da nije nuno potrebna, ve mu u ovozemaljskom ivotu uskrauje svaku ansu da postane mlaim. Ako nam lijezde nisu zdrave i mlade, ne moemo se ni mi nadati pomlaivanju. U naem tijelu nalaze se mnoge lijezde koje se mogu podijeliti na dvije kategorije. Jednoj kategoriji pripadaju lijezde koje su svojevrsni laboratoriji. Te lijezde mijenjaju tvari, pretvarajui ih u neto novo i posve razliito. Ostale lijezde iz te kategodije rade kao fdteri za tvari koje 117

116

proputaju kroz sebe. Toj skupini pripadaju jetra, bubrezi, suzne lijezde i dr. Zasebnoj skupini pripadaju lijezde koje su svojevrsni proizvodni pogoni. Poznatije su kao lijezde s unutarnjim izluivanjem ili kao endokrine lijezde. Te lijezde proizvode tvari kao to su hormoni, premda nije poznato odakle im materijal za to. Hormone i ostale proizvode alju izravno u krv. Postoji osam izrazito vanih endokrinih lijezda: Epifiza (nalazi se u stranjem dijelu meumozga) Timus (prsna lijezda) Hipofiza (modani privjesak) titnjaa (titna lijezda) Guteraa (pankreas ili trbuna slinovnica) Nadbubrena lijezda Paratiroidne lijezde (etiri male lijezde smjetene iza titnjae) Spolne lijezde Izradio sam crte koji prikazuje lijezde u naem tijelu. Na izradi tog crtea radio sam mnogo godina. Slika pokazuje i opisuje sve vane lijezde tijela, ukljuujui i spolne lijezde. Jasno se vidi viestruki odnos izmeu pojedinih lijezda. Vidi se kako svaka lijezda sudjeluje u funkcioniranju drugih lijezda. Slika ne pokazuje samo kemisjke i mineralne tvari iz kojih su lijezde sastavljene, ve se moe jasno uoiti izmjenino djelovanje tih tvari i ostalih lijezda. Jasno se vidi koje tvari su potrebne za prehranjivanje lijezda, a koje tvari mogu svakoj lijezdi biti od pomoi za najefikasnije djelovanje. Slika se duboko doima svakog promatraa i ostavlja u njemu znanje o tome gdje se koja lijezda nalazi. 118 119

Ne moe se govoriti da su neke lijezde manje vane ili vanije od drugih. Kad je bilo koja lijezda na bilo kojem mjestu poremeena, time je izravno ili neizravno pogoena svaka druga lijezda u tijelu. Nije ba lako imati tu injenicu stalno na pameti. Doe li do poremeaja u funkcioniranju neke lijezde te elimo to izolirano odstraniti, ne primijenjujui primjereno ljekovito sredstvo za druge lijezde, moemo izazvati itav niz reakcija koje e prije ili kasnije nakoditi itavom organizmu. Iz iskustva znam da je samo u najgorim poremeajima Opravdano ograniiti se na jednu ili dvije odreene lijezde, ne obraajui istovremno pozornost ostalim lijezdama. Kad prouimo razliite lijezde, bit e nam bjelodani razlozi zato se moramo vrlo odgovorno odnositi prema svim lijezdama.

elektrini mjerni aparat koji je mogao registrirati vibracije ivotinja i visokoobrazovanog, spiritualnog ovjeka. Uzeo sam "upravlja" u svoje ruke, dok je on nastavio prkati po mjernim skalama. Tvrdio je da ovjek koji taj "upravlja" uzme u svoje ruke moe registrirati samo prirodne vibracije u dosluhu samosvijesti koja ga u tim trenucima proima. Rekoh mu da svaki onaj tko ima vlast i kontrolu nad samim sobom moe svoje vibracije po elji poveati ili smanjiti. Bio je posve suprotnog miljenja. A evo to kae eksperiment. Gotovo itav sat vremena pustio sam da kazaljka skakue po svim skalama. Vlastitom voljom naredio sam epifizi da vibrira po mojoj elji. I poelo je. Posve oputen i pomiren sa svijetom, u stanju ekstaze, sjeo sam na malenu stolicu. Nekoliko sekundi imao sam pred oima ivot Isusa Krista i pokuao u mislima nasljedovati njegovu udesnu ljubav prema svakom ivom biu. Osjeao sam se uistinu preobraenim i dao sam svom prijatelju znak da snimi moje vibracije. Moete zamisliti njegovu zgranutost i zaprepatenje kad je vidio kako se kazaljka na njegovom aparatu popela do gornje granice! Spustivi se nekoliko minuta kasnije "opet na zemlju", poeo sam razmiljati o svojim francuskim ovarskim psima i njihovu podmlatku kojeg su mi prije nekoliko dana poka/ali. Na moj znak prijatelj je opet snimio vibracije, ali kazaljka se sada spustila dvije treine skale nie - na podruje ivotinjskih vibracija. Nekoliko minuta kasnije opet sam se koncentrirao u mislima i zamiljao sebe kako stojim u nekoj velikoj hali prepunoj gledatelja koji promatraju boksae u ringu. Prepustivi se emocijama mase u hali, dao sam znak prijatelju da snimi vibracije - i gle, kazaljka se spustila do samog dna. 121

Epifiza
Epifiza zahvaa aktivno u podruja ovjekova "vieg" ili duhovnog (spiritualnog) JA. Ta lijezda obino u suradnji s modanim privjeskom ili hipofizom sudjeluje u funkcio niranju mozga: pamenje, mo rasuivanja, razboritost, promiljenost, opaanje, ljubav, potovanje itd. Te funkcije pokreu se du kanala i pomou epifize pretvaraju u vibraciju na slian nain kao u zvuniku vaeg radija, samo milijun i milijun puta bre. Aktivnost epifize ovisi o duhovnom nivou na kojem ovjek ivi. Ako ivi najednom viem duhovnom nivou, te vibracije imaju jai utjecaj na osjeaje. Ako ivi na niem, materijalnom, surovom, tjelesnom nivou, njegovi osjeaji ne razlikuju se nimalo od ivotinjskih. Jednom sam uinio zanimljiv eksperiment s jednim od tih "kanala". Moj prijatelj znanstvenik razvio je vrlo osjetljiv 120

Taj eksperiment me neobino obradovao, dokazavi mi jasno i nedvosmisleno da sam u stanju ovladavati svojom epifizom, te shodno tome upravljati svojim ivotom. Moj prijatelj je dakako jo uvijek zbunjen rezultatom i, koliko mi je poznato, jo uvijek mu ne ide u glavu kako je to mogue. Da me je pitao, odgovorio bih mu kako se to dogaa: ja ne puim, ne pijem ni alkohol ni limunadu, ne jedem meso, itarice, namirnice sa krobom i eerom, te ne doputam da mi u svijest dopre bilo koja, pa i najmanja, negativna misao. To je zaista vrlo jednostavno. Ali vie o tome kasnije.

Utjecaj lijezda na organizam

Hipofiza
Slijedea lijezda koju elimo upoznati jest hipofiza. Ona se brine o ravnotei sveukupnog sustava lijezda u tijelu. Da nema nikakvog drugog razloga, bilo bi to dovoljno da svoj apetit obuzdamo te da ga na najbolji mogui nain dokolujemo. To nas vodi na put pomlaivanja. Prednji dio te lijezde bavi se rastom i razmnoavanjem tijela. Jedan od hormona to ga proizvodi ta lijezda upravlja spolnim lijezdama. Stranji dio bavi se koordinacijom miia, tlakom krvotoka i pigmentacijom koe. Hipofiza ima nadalje prevladavajui utjecaj na djelovanje bubrega. Ona odreuje koliinu vode u njima. Sredinji dio hipofize ima usporavajui utjecaj na bubrege. Kako vidimo, obje funkcije istog organa ili iste lijezde reguliraju razliiti organi drugih lijezda. Nije teko zakljuiti da bi poremeaj hipofize mogao dovesti do pretjeranog ili nedovoljnog izluivanja urina Znamo da molekule kroba, itarica i proizvoda od brana mogu biti odgovorne za brojne smetnje hipofize koje tetno 122 (Slika 9.)

123

djeluju na fukcioniranje bubrega. U to sam se imao priliku uvjeriti osobito kod djece koja mokre u krevet. Kad su iz prehrane bile odstranjene sve itarice, kruh i namirnice sa krobom, te se djeci davala sirova hrana umjesto mlijeka, mokrenje u krevetu bi prestalo. To nije nikakav sluaj, budui da se potekoe koje s kontrolom mokrenja imaju brojni odrasli najee svode na pretjerano uzimanje hrane koja sadri u sebi velike koliine kroba. Piavilna prehrana i njega svih stanica naeg tijela jaa sveukupni sustav lijezda, doprinosi tome da lijezde bolje funkcioniraju, bez ikakvog dodavanja umjetnih vitamina i hormona. Samo ukoliko nam lijezde besprijekorno funkcioniraju, mi smo stvarno na dobrom putu da postanemo mladi.

titnjaa
titnjaa je lijezda prema kojoj se veina ljudi odnosi s velikim strahopotovanjem, budui daje stvaranje gue jedan od velikih problema koji nastaje uslijed poremeaja u funkcioniranju te lijezde. Naravno da ljudi ne bi trebati strahovati od te bolesti, ako se ispravno hrane. titnjaa ima prevladavajui utjecaj na sve kemijske postupke koji se odvijaju u tijelu. Jedna od tvari koju proizvodi ta lijezda jest hormon koji se zove tiroksin. Sastojcima koje titnjaa primjenjuje za stvaranje tog hormona pripada bjelanevina poznata pod nazivom kazein. Tijelo proizvodi vlastiti kazein iz atoma koji su sadrani u naoj hrani na isti nain kao to krava iz stone hrane proizvodi kazein u svom mlijeku. 124

Kazein je najvaniji sastojak mlijeka, ali kad ljudi piju kravlje mlijeko, bez obzira na svoju starost, kazein se ni pod kojim uvjetima ne moe temeljito probaviti. To je razlog zato uzimanje mlijeka ne samo da u tijelu proizvoidi velike koliine sluzi, ve uvijek iznova remeti i nanosi tetu mn kc i on i ra nj u tit nj ae. Kazein u kravljem mlijeku triput je koncentriraniji nego u majinom mlijeku. Kad se kravlje mlijeko pasterizira ili kuha, ka/e in se mijenja i postaje jo opasnijim nego to je bio u sirovom stanju. Pasterizacija mlijeka uvedena je u SAD-u, u jednoj istonoj dravi, gdje su mljekare zaposlile posebnog lijenika da se bavi pripremom i uvoenjem tog postupka u proizvodnji mlijeka. Naime, pasterizirano mlijeko se djede kvari i zato se moe prodavati po viim cijenama. Tvrdnja da mlijeko sprjeava irenje malteke groznice potpuno je pogrena. Ja sam u svom vlastitom laboratoriju doao do zakljuka da se bakterije malteke groznice u pasteriziranom mlijeku mnogo bre i jednostavnije razmnoavaju nego u sirovom mlijeku. Ako vas to zanima, proitajte to sam na temu mlijeka napisao u svojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje" i zamislite se nad bezbrojnim smrtnim sluajevima u San Francisku, Kaliforniji i Montrealu u Kanadi do kojih je dolo zahvaljujui prevelikom uivanju pasteriziranog mlijeka."
1

U Njemakoj je malteka groznica vrlo rijetka pojava, zato nije mogla biti opravdanim razlogom za pasterizaciju. Glavni razlog za pasterizaciju svodio se u Europi na prevladavajue miljenje da kravlje mlijeko sadri bakterije tubcrkolozc koje se pasterizacijom unitavaju. Vidi takoer spis "Mlijeko - izvor zdravlja ili bolesti?" dr. Friedricha Dorschnera. Autor vrlo zorno prikazuje europski razvitak pasteriziranja mlijeka i dananju situaciju.

125

Moja vlastita istraivanja uvjerila su me u to da naa mlade pije ogromne koliine mlijeka, stoje najbolje jamstvo smetnji na titnjai i drugim lijezdama u poznijim godinama. Svjei, sirovi sokovi mnogo su zdraviji i hranjiviji od kravljeg mlijeka. Izbjegavajui korisne i hranjive prehrambene proizvode - kao to su na primjer sirove ivene namirnice i svjei sokovi - mi ne samo da slabimo otpornost lijezda prema bolestima i smetnjama, ve im onemoguujemo stvaranje veeg broja znatno boljih hormona. Uinite li to, vi ete itav organizam uiniti zdravijim i sposobnijim. Ako titnjaa nije u stanju proizvoditi tiroksin bez vlastitog habanja. mogu nastupiti brojne smetnje. U te smetnje ubrajamo raspad miinog tkiva, ivanu ra/draenost, oteenja zubiju i miia, smetnje u spolnim organima, zadebljanje i naboranost koe, suhu i slabanu kosu - da nabrojimo samo neke. Svim nabrojenim i drugim smetnjama upravlja titnjaa sa svojim hormonima. U nastojanju da postanemo mlai, izbjegavajmo sloga bilo kakve umjetne ili ivotinjske hormone, osim u krajnje nunim sluajevima, kad ih uzimamo kao posljednju slamku spasa. Najbolji i najdjelotvorniji hormoni koje moemo dobiti jesu hormoni naih vlastitih lijezda, proizvedeni od probranih i svjeih ivenih namirnica. Loa prehrana moe imati mnogo ozbiljnije posljedice nego to su prolazne smetnje. Moe uroditi stvaranjem gue, a moe dovesti i do poremeaja kakvi su patuljasti rast, pretilost i gigantizam (abnormalno veliki rast), kretenizam ili idiotizam i mnogi drugi. Mnogi od tih poremeaja mogu naravno biti posljedica mehanikih smetnji pogoenih dijelova tijela, te se neki od njih mogu poboljati kiropraktikim korekturama. Lijekovi mogu neke tegobe ublaiti, ali uvijek na raun budueg oteenja pogoenog ili nekog drugog dijela ovjejeg tijela. Nasuprot tome, imao sam priliku vidjeti znaajne uspjehe koji 126

Isu postignuti primjenom dobrog programa ienja i uzimanjem obroka od probrane sirove hrane, nadopunjene obilnim koliinama ispravno pripremljenih sirovih sokova. Ako ti sokovi nisu brino i temeljilo pripremljeni, njima nedostaju upravo one tvari koje su nuno potrebne za obnovu zdravlja. U tom sluaju treba dugo ekati na prieljkivane rezultate. Maulim. nikad nisam doivio da sokovi ne bi bili korisni ako su bili svjei - a ne iz limenki - pripremljeni pomou pravog sokovnika. Sjeam se trinaestogodinjeg sina jednog seljaka u New Jerseyu. Kad sam ga prvi put sreo bio je malac tipini kreten. Glava mu je bila prevelika, kosa puput suhe slame, imao je tijelo petogodinjeg djeteta koje nije bilo sposobno iz svojih nacerenih usta ispusti nita drugo do nekog nerazumljivog blejanja. Hranio se uglavnom mlijekom i namirnicama koje su obilovale krobom. Uobiajena hrana bila je smjesta zamijenjena sirovim povrem, salatama i voem, a svakog dana pio je koliko je najvie mogao samo svjee sirove sokove. Nakon tri godine, kad mu je bilo esnaest, njegovo je tijelo primjetno naraslo i njegov stas bio je daleko normalniji. Njegovo lice poprimilo je izraz inteligentnosti, njegova kosa bila je posve prirodna i bujna, i bio je u stanju razgovarati kao i svi oslali lanovi obitelji. Drugi sluaj odnosi se na 24 godine staru djevojku u Kaliforniji. Do etrnaeste godine bila je oigledno normalna u svakom pogledu. A onda je gotovo preko noi njezino tijelo poelo venuti, izgubila je sposobnost razgovjetnog govora. Njezin govor mogli su donekle razumjeti samo najblii lanovi obitelji. Kosa joj se podigla i postala otra poput ekinja, a svakim je pokretom davala jasnu naznaku retardiranosti. 127

Njezino stanje nije odgovaralo nijednoj "ortodoksnoj" dijagnozi, zato se njezina obitelj naposljetku obratila specijalistima koji lijee prirodnim metodama, u nadi da barem malo pomognu jadnoj djevojci. Podvrgnuta je klistiranju i ispiranju crijeva. Godinama je ivjela od kroba, mlijeka i konzervirane hrane, te se vrlo teko privikavala na svjee voe i povre, a naravno i na svjee sokove koje je svaki dan pila u velikim koliinama. Sokovi su kod nje doma bili pripremani pomou sokovnika, kako bi sauvali to bolju kvalitetu i istou. Odmah se na njoj moglo uoiti znatno poboljanje, a nakon nekoliko mjeseci mogla je posve razgovjetrto razgovarati. Posljednji put vidio sam tu djevojku dvije ili tri godine nakon temeljite promjene u uzimanju hrane. Ne samo daje bila posve normalna, ve je nastavila zapoeti studij kojeg je morala prekinuti zbog neopisivih patnji. Sokovi koji su bili primjenjivani u oba sluaja sastoje se iz litre soka pripremljenog po receptu br. 2 u knjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra": mrkva, celer, perin i pinat kojemu se na svakih pola litre dodavala etvrtina ajne liice praha od alga, morska salata (jedna vrsta zelenih algi) ili crvena morska trava. Tome valja pridodati pola litre soka od mrkve i pinata (recept br. 61), pola litre soka od mrkve i, ako je mogue, pola litre soka po receptu br. 30: mrkva, repa i krastavci. To je bio dnevni plan. Ako nije mogla popiti dvije i pol litre, pila je onoliko koliko je mogla, ali po naprijed navedenim recepturama. Poznajem velik broj ljudi od kojih mnogi ili veina koriste moje recepte za ublaavanje problema s guom i vrlo su zadovoljni njihovim uinkom. titnjaa moe uvelike pridonijeli pomlaivanju, ali mi moramo paziti to jedemo i pijemo, ukoliko elimo postati mlai.

Paratiroidne lijezde
To su zapravo etiri lijezde smjetene iza titnjae. Glavna njihova zadaa sastoji se u tome da kontroliraju i reguliraju kalcij u tijelu. Osim toga, te lijezde utjeu na limfni sustav, tako io u organizmu neutraliziraju odreene vrste otrova. Odgovorne su za osjeaj tjeskobe, straha, ljutnje, mrnje, ljubomore i dr. Pritom potiu sekret nadbubrenih lijezda. Kao to smo ve vidjeli, sekret tih lijezda zove se adrenalin, koji je jako otrovan i tetan za itavo tijelo, ako se proizvodi u prevelikim koliinama. Glavna funkcija paratiroidnih lijezda je svakako kontrola izmjene kalcija, kontrola sadraja kalcija u krvi, zubima, kostima i miinom tkivu. Vrlo je vano imati na umu da te lijezde nisu u stanju razlikovati organski od anorganskog kalcija. To znai da primjenjuju sve kalcijeve atome i molekule sadrane u hrani, bez obzira jesu li mrtve ili ive, odnosno ivotonosne. Daje Stvoritelj tim lijezdama podario sposobnost biranja ivih tvari te izbjegavanja ili odbacivanja kuhanih i preraivanih namirnica, mi danas ne bismo imali toliko rtava artritisa, imali bismo itav ivot sjajno bijele zube. Nitko ne bi imao deformirane kosti, ukoliko bi uzimao dovoljne koliine sirove hrane. Kalcij u pasteriziranom mlijeku i kuhanim pripravcima od mlijeka, te u itaricama i namirnicama koje sadre u sebi krob, postaje ve samim zagrijavanjem na visokim temperaturama anorganski. U takvom stanju ne moe imati nikakvu korisnu vrijednost za nae tijelo, moe jedino natetiti onim dijelovima tijela u kojima se nalazi, bez obzira U kojim koliinama ga uzimamo, ako jedemo takve prehrambene proizvode ili uzimamo kalcij u tabletama. 129

128

Najbolji dokaz zato imamo u nateenim zglobovima, u ovapnjenju ila, u krvarenju zubiju i kostiju, u zaepljenim krvnim sudovima - tumorima, hemoroidima, proirenim venama - u visokom i niskom krvnom tlaku i naravno u svim naznakama prijevremenog starenja. Da bismo postali mladi, trebamo tijelo opskrbljivati hranom koja,je bogata organskim, ivim i ivotonosnim kalcijem s kojim mogu paratiroidne lijezde funkcionirati u nau korist. Takav kalcij nalazi se jedino u svjeem povru, salatama i vou te u svjee pripremljenim sokovima iz povra i voa. Najvie kalcija ima u mrkvi. repi. pinatu i maslaku, da nabrojimo samo neke sirove ivene namirnice.

Timus (prsna lijezda)

Timus nije ba jako poznata lijezda. Njena funkcija se tijekom naeg ivota nekoliko puta mijenja. U najranijem djetinjstvu, tamo negdje do osamnaestog mjeseca, rastvara kazein i ostale sastojke majina mlijeka i ini dijete sposobnim za prihvaanje te osnovne namirnice. Nakon osamnaestmjesenog funkcioniranja u tu svrhu timusu predstoji znaajna funkcionalna preobrazba; do puberteta i poetka mladelatva timus ima udjela u razvijanju spolnih lijezda. Na poetku mladelakog doba timus postaje vanim faktorom pri oblikovanju ovjekova karaktera i osjeajnosti, kako s vanjske ili prilagodbene tako i s unutarnje ili dubinske strane. Ako do tog vremena nije prestao utjecaj timusa na razvoj spolnih organa, mladi e nastaviti s rastom iznad prosjene visine i teine. Ukoliko se pak spolne lijezde prerano razviju te se timus prebrzo preusmjeri na drugu 130

funkciju, mladi e prestati s rastom i nee postii prosjenu visinu i teinu. Najnovija istraivanja pokazala su daje uloga timusa u obrani imuniteta itekako znaajna. Nakon mladenakog doba timus preuzima funkciju odravanja ravnotee izmeu viih i niih instinkata. Instinkti se kontroliraju ovjekovom voljom, duhom i eljama, sve dok se ne domogne svoje zrelosti. To je kritino razdoblje ivota. Tu dolazi jasno do izraaja koliko je jaka i vrsta ovjekova disciplina. To razdoblje izmeu mladosti i pune zrelosti je zapravo kamen temeljac ovjekove ispravnosti i potenja. Ako ovjek u tom ivotnom razdoblju dopusti sebi neobuzdano, nedisciplinirano i nekontrolirano kroenje stazom ivota, znai da mu je uspjelo uspavati lijezdu timus, zbog ega e s vremenom pasti na vrlo nisku, ako ne i najniu razinu svijesti. U tom ivotnom razdoblju lijezda timus usko surauje s epifizom ili duhovnom lijezdom". Ako nema discipline, ili je jako slaba, mladii u tom razdoblju obino zavravaju u kriminalu ili kao raudi (grubijani, nasrtljive] u gradovima SAD-a). Domovi za preodgoj i zatvori puni su takvih ljudi, premda valja rei da u tim ustanovama ima moda vie ljudi koji nemaju u njima to traili, a izvan tih ustanova ima ljudi kojima je zacijelo mjesto u njima. Glede razvijanja karaktera, asnosti i potenja buduih generacija roditelji bi trebali znati daje djeci uvijek potrebno razumijevanje, ba kao to im je svakog dana potrebna ispravna prehrana. Funkcioniranje tih dviju izvanredno vanih lijezda - timusa i epifize - kod oblikovanja karaktera lei iskljuivo u rukama roditelja. Ako djeca i mladii unato nedovoljnom razumijevanju i disciplini odrastu u pristojne i potene ljude, imaju to zahvaliti priroenoj inteligenciji koja je mnogo via od inteligencije njihovih roditelja. 131

elimo li uistinu postati mlai, moramo i naratajima iza nas pruiti priliku da naue najjednostavnija pravila o tome kako se ostaje mlad.

Guteraa
Guteraa (pankreas) je najaktivnija lijezda u naem probavnom sustavu. Istovremeno proizvodi razliite vrste probavnih sokova koji rastvaraju razliite sastojke hrane koju jedemo. Guteraa najbolje funkcionira, ako jedemo sirovo povre, salate i voe. U tom sluaju nema praktiki nikakvog posla s rastvaranjem molekula, pomae atomima i molekulama jedino da se oslobode iz svojih vlaknastih ahura, kako bi ih strujanje krvi i liirife lake prihvatilo te bi posvuda u tijelu mogle bili lake preraene pomou lijezda, stanica i tkiva. Hranimo li se ivenim namirnicama bogatim krobom, eerom i mesom, guteraa e imati daleko vie posla nego inae. krob se ne moe kao takav probaviti, ve se mora rastvoriti u primarni eer. Guteraa ne samo to mora proizvoditi probavite sokove za taj eer, ve mora sudjelovali u nunom pretvaranju ili razaranju samog kroba. To dodatno optereenje moe naposljetku biti uzrokom dijabetesa ili eerne bolesti. Jedemo li svinjsko, govee, kokoje ili riblje meso, mi ne moemo probaviti koncentriranu bjelanevinu i aminokiseline iz kojih se ta hrana sastoji. Sve se mora rastaviti na atome iz kojih je sastavljeno, tako da ih tijelo moe nanovo poslagati u svrhu proizvodnje vlastite bjelanevine. Guteraa obavlja najvei dio te pretvorbe, osiguravajui nuno potrebne koliine probavnih sokova. 132

Budui da ta zadaa iziskuje enormnu radnu snagu, ona ne samo da optereuje guterau, ve uzgred proizvodi velike koliine mokrane kiseline u tijelu, o emu ste ve imali priliku itati na stranicama ove knjige. Masnoe u naoj hrani moraju se pretvoriti u glicerin i masne kiseline, te je guteraa zaduena da se i u ovom sluaju pobrine za dovoljne koliine probavnih sokova. Budui da guteraa pod najboljim uvjetima mora vrlo naporno raditi, zaista ne bi bilo mudro da je dod..ino optereujemo uzimanjem onih ivenih namirnica koje su izriito tetne. Ba naprotiv - upravo s tog vidika morali bismo ozbiljno razmislili o naem apetitu i naim prohtjevima, ukoliko doista elimo postati mlai. Ljudi koji inzistiraju na tome da njihove bebe i djeca moraju dobivati bombone, kekse i ostale slastice sa krobom, kao i zaslaene sokove, zacijelo ne znaju ili ne ele znati koliku tetu time nanose svom pomlatku. Zastraujui i zapanjujui porast dijabetesa kod djece svih uzrasta trebao bi biti najboljom poukom takvim roditeljima. Da bi nae vrijeme i naa generacija bili mlai, valja se koristiti razumom i umom. Mi naprosto ne smijemo dozvolili da nas primamljuju pogrene i zavodljive reklame.

Nadbubrena lijezda
Nabibrena lijezda nalazi se na vrhu svakog bubrega, kao nekakva kapa na svakom bubregu.Vratite li se na osmo poglavlje i jo jednom ga proitate, obnovit ete svoje znanje o snazi sekreta nadbubrene lijezde, adrenalina i njegova utjecaja na itav organizam, u tjelesnom i duhovnom pogledu. Obnovit ete znanje o tome da jedna jedina kap adrenalina 133

smjesta razrjeuje krv u miljardskim omjerima, odnosno daje jedna jedina kap dovoljna za 23 milijuna litara krvi. Budui da se u tijelu nalazi svega etiri i pol litre krvi, preputam vam da pokuate sami sebi predoiti kako je koliina adrenalina to ga proizvodi nadbubrena lijezda mikroskopski neznathna. Na Stvoritelj podario nam je zacijelo mnogo vie povjerenja nego to ga zavrijeujemo, izloivi nas na milost ili nemilost tako monoj tvari, toli smrtonosnom otrovu. Smrtni sluajevi zbog pretjerane ljutnje, straha ili uzrujanosti prouzroeni su sasvim sigurno prevelikim koliinama adrenalina koji je dospio u nau krv i nije se dovoljno brzo razrijedio. ivotinje, na primjer telad i svinje, prilikom odvoenja na klanje, instinktivno nasluuju sudbinu kojoj idu usuret. Obuzima ih neizljeiva tjeskoba i hvata neopisiva panika. Zbog uspanienosti njihova krv i miii preplavljeni su Otrovnim adrenalinom. Njihovo otrovano meso odmah napadnu bakterije. U trenutku kad ivot naputa tijela tih ivotinja, poinje truljenje njihova mesa. Adrenalin je jedan od sastavnih dijelova naeg programa pomlaivanja. Drimo li sve svoje negativne osjeaje pod kontrolom, mi smo postigli nuno potreban nadraaj da budemo odvani, jaki i ustrajni. Popustimo li svojim osjeajima, ne vladamo li svojim osjeajima, ve se preputamo njihovom uzvitlavanju, adrenalin e nam vrlo brzo pomoi u tome da izgubimo mladost i postanemo senilni. Da na odgoj, dok smo bili maleni, nije bio optereen kaznama, da nam je bilo objanjeno sve stoje u vezi s naom anatomijom i njenim funkcijama, mi bismo vrlo rano u ivotu nauili da se ne isplati njegovati negativne osjeaje. Svi mi vjerojtano itekako dobro znamo to znai biti ljut, biti ispunjen bijesom i srdbom, biti slijep od ljubomore, biti pritisnut brigama, biti rtva tjeskobe: sva ta stanja potiu 134

nadbubrenu lijezdu na stvaranje i posredovanje velikih koliina tog ubitanog, otrovnog, koncentriranog adrenalina naem tijelu. Kamo sree da smo pravovremeno nauili kako nam ovladavanje osjeajima pomae izgraivati odnos prema sebi samima i svojim blinjima po kojemu je ivot zaista vrijedan ivljenja. Ako je nadbubrena lijezda zdrava te moe besprijekorno funkcionirati, ona e proizvoditi i posredovati u krv upravo onoliko adrenalina koliko je najpoeljnije. U tom sluaju adrenalin sjedne strane povisuje krvni tlak, a s druge ima istovremeno sasvim suprotan uinak - oputa probavite organe. Adrenalin suzuje kapilare krvnih sudova, a istovremeno proiruje bronhije. Adrenalin ima tako snano djelovanje na srce da se u nunim sluajevima daje pomou injekcije direktno u srce ovjeka koji je netom umro i nakon tri ili etiri minute njegovo srce poinje opet kucati. Nakon petminutnog prekida kucanja srca ovjek je definitivno mrtav. Nadalje, adrenalin proiruje zjenice ili arenice oka te utjee na reguliranje glavnog pigmenta. Kad uzmemo u obzir sve te funkcije i meusobno ih poveemo, moemo sebi s lakoom predoiti niz dogaaja koji bi se zacijelo zbili da nemamo pod kontrolom negativne osjeaje. Ljutnja, tjeskoba, strah, ljubomora, prestraenost mogu se jasno nazrijeti kao posljedice proirenja arenice ili zjenice, promjene boje koe, povienog krvnog tlaka, a da frustracije i iscrpljenost koje su gotovo neizbjene u takvim sluajevima i ne spominjemo. Na drugoj strani - a to je ta pozitivna strana - moe nadbubrena lijezda u mnogim sluajevima biti itekako korisna, to ona i jest. Na primjer, bilo je ljudi koji su bili u stanju gledati u oi tobonjim katastrofama, koji su inili junaka djela, naizgled nevjerojatna i nadljudska, te bili neustraivi u samodokazivanju. Sve to zahvaljujui hrabrosti 135

koju je tim ljudima pribavljalo konstruktivno funkcioniranje nadbubree lijezde. Dajem vam tako iscrpne informacije samo zato to su vladanje sobom i samodisciplina posljedice nae suradnje s nadbubrenom lijezdom. Ta suradnja pripada nastojanjima koja su za nas najvanija, ukoliko zaista elimo poslati mladi. Uzmimo puenje kao sljedei primjer. Sklonost puenju posljednjih je godina tako porasla da je samo proizvodnja cigareta porasla za 150 milijardi funta - funta, ne cigareta. Taj porast proizvodnje ne valja svoditi na vrijednost ili korisnost puenja, budui da puenje nema nikakve vrijednosti ni koristi za puaa. Njegovu vrijednost i korisnost treba pripisati jedino proizvoaima, reklamnim tvrtkama i preprodavaima. Taj porast je posljedica najpodmuklije, najtetnije i najopasnije kampanje reklamiranja koju je ljudski mozak ikad smislio. Dim duhana sadri naime dva osobito otrovna sastojka: nikotin i akrolein. Inhaliranje dima potie pretjeranao izluivanje adrenalina. 1 gotovo je nemogue inhalirati zrak bez dima , bilo da ste pua, bilo da se zadravate u prostoriji gdje se pui.
5

Nije li vam upalo u oi kako su ljudi pomalo "zamagljeni" kad izlaze iz prostorija u kojima se pui? Kad god bih o toj temi diskutirao s kojim puaem, uvjeravao bi me vie puta uzastopce: "Ah, puenje nije tetno. Moj otac' (ili moj djed, ve prema tome), "puio je itav ivot, a ivio je osamdeset, devedeset, pa ak i sto godina." Takvom uvjeravanju morao sam se svaki put suprotstavljati rijeima: "Da, ivjeli su tako dugo, iako su pui li, a ne zato to su puili." Puenje je bez daljnjega vrlo sporna, prijeporna ili proturjena teina - dakako s puaeva stajalita. Pa ipak se
5 U meuvremenu je zahvaljujui prosvjetiteljskim knjigama poput ove konzumiranje cigareta u veini industrijskih zemalja u padu.

problem puenja sve vie sagledava kao neto poniavajue u meuljudskim odnosima. ini se da puai nisu svjesni kako puenje odvratno djeluje na nepuae. Oni ne samo da mire pred zdravstvenim vidikom puenja, ve olako prelaze preko injenice da se ne moe biti pua a da svojim zadahom, vonjem svog tijela i svoje odjee ne zagauju zrak drugim ljudima. Zahvaljujui tom zadahu i vonju gomilaju kapital proizvoai deterdenata i deodo ansa. Mautim, zadah koji dolazi iz ovjekova organizma ne moe se odstraniti nikakvim sredstvima za pranje rublja i eooransima. I otrov duhana skuplja se na putu od usta do najekstremnijih vrhunaca plua, te u limfi. Limfa pokuava taj otrov izluiti kroz pore na koi. Jeste li kada vidjeli maramicu nekog puaa nakon to je njome obrisao znoj s lica? Znoj ostavlja na njoj smeu ili tamnosmeu boju. To su nikotin i akrolein koji su s limfom prodrli u tijelo te se izluuju kroz pore na koi. Puenje moe vrlo lako postati ovisnost. Izrazito je loa navika kad se ovjek ba nimalo ne obazire na druge. Dim cigarete djeluje vrlo odvratno na one koji ne pue. Jeste li ikada uli kojeg puaa govoriti: "Ja sam htio i mogao sam prestati s puenjem"! Ja to stalno sluam. Nedavno mi ena s kojom se godinama poznajemo ree: "Ja sam htjela i mogla sam prestati s puenjem, ali iskreno reeno - ja uivam u puenju." Odgovorio sam joj: "To znai da vi niti elite niti imate namjeru prestati s puenjem. Uostalom - imate li vi uope predodbu <> tome kako vaa kua nezdravo mirie zbog pljesniva dima od cigareta koji se uvlai u zidoive i pokustvo? Zbog toga vas u posljednje vrijeme nismo posjeivali. A osim toga - moete li uope zamisliti kako neist je va zadah? Pa i kad nekoliko sati ne puite, va
r

136

137

zadah iz usta i vonj vae odjee djeluju odvratno. Mi smo vas jako voljeli, ali nitko od nas ne moe podnijeti taj smrad koji nam je vie nego odvratan." Dva dana kasnije opet smo je sreli, radosniju nego to smo je ikad ranije poznavali. Ree nam da je "zauvijek odbacila puenje", u svojoj pei spalila je itav karton cigareta, i njezin suprug koji je bio nepua sada je naprosto sjao od sree. Svaki onaj tko eli postati mlaim i tko ima obzira prema drugim ljudima moe se odrei puenja, ako ima dovoljno jaku elju. Nemojte se nikada plaiti ili ustruavati nekoga zamoliti da u vaem uredu, vaoj kui ili stanu ne pui. Ja ne dozvoljavam nikome da u mom autu, u mojoj kui ili u mom uredu pui. Onaj tko mi zamjera na tome uinit e mi veliko zadovoljstvo ako se vie ne pojavljuje pred mojim oima. Nedavno sam posjetio nekoliko trgovina, traei jedan nimalo jeftin aparat, radilo se o nekoliko tisua dolara. A onda me jednog dana posjetio neki prodava. Zatekao me u srdanom razgovoru s ljudima koji su doputavali iz daleka da me vide. Ispriao sam se na nekoliko minuta i krenuo za prodavaem. Imao je sa sobom ba onakav aparat kakvog sam htio kupiti, ali sam ovjeka otpremio, ne pruivi mu priliku da mi pokae aparat. Njegov zadah, njegovo odijelo, njegovo tijelo zaudarali su po duhanu. Taj ovjek je izgubio ugovor koji mu je zacijelo mogao donijeti nekoliko stotina dolara zbog loe navike i puke nesmotrenosti. Volio bih da me ispravno shvatite: ja nemam nikakvih prigovora ako netko pui, sve dok on to hoe i zna to ini, i dok ne zagauje zrak kojeg bih i ja elio udisati. Kao takav moe natetiti jedino svom vlastitom tijelu. On ima jednako tako pravo to prije postati star i senilan, kao to ja imam pravo opet postati i ostati mlad.

Spolne lijezde
Spolnim lijezdama nazivamo skupinu lijezda u donjem dijelu trbuha koja ima velik utjecaj na tjelesni, duevni i duhovni ivot svakog ovjeka. Njihov utjecaj je tako oit da one zapravo znae kamene meae kod podjele na ivotna razdoblja u djetinjstvu (kad se te lijezde nalaze u razvitku), u zrelo doba (kad postanu plodonosne) i u starosti ili senilnosti (kad prestaje njihova sposobno.^ razmnoavanja). Podjela na ivotna razdoblja je dodue openita, ali moramo znati da civilizacija ograniava stvarno trajanje ljudske plodnosti. Danas je ivotni vijek ovjeka, zahvaljujui pogrenom seksualnom odgoju kod kue i u koli posve iskrivljen. Sposobnost rasploivanja danas je ograniena i smanjena zahvaljujui s jedne strane prehrambenim navikama i nainu ivota, a s druge razuzanosti i nedostatku samodiscipline. Najvaniju lekciju pomlaivanja nauit emo kad jednom shvatimo da su suzdranost i samokontrola zajedno s izbjegavanjem neprirodne hrane od velike pomoi kod obnavljanja tijela, ivotne snage i mladosti. eli li ovjek postali mlaim iskljuivo iz sebinih motiva, on naravno ne moe postii nita drugo nego ubrzati svoje starenje. Pravu korist moemo izvui iz znanja koje nam prua ova knjiga samo ako elimo postati mlai radi plemenitijeg i mudrijeg naina ivota. Pred sobom imam crtee jedne od svojih uenica. Crtei su stari preko dvadesetipet godina. Njoj je u ono vrijeme bilo etrdeset i bila se taman prvi put udala. Suprugu je bilo blizu ezdeset, ali ona je izgledala gotovo jednako stara kao i on. eljeli su imati dijete, ali njihov kuni lijenik nije htio uti o

138

139

tome. Bila je prestara za raanje, govorio joj je, pa i kad bi sluajno zatrudnjela, vjerojatno ne bi preivjela sve te muke. Poela je prouavati nauk o prirodnom zdravlju i praktino ga primjenjivati: pridravala se naputaka gotovo s religioznim ushienjem. Nakon dvije godine ree mi njezin suprug da je zatrudnjela i njemu su eventualne loe posljedice te trudnoe naravno zadavale velike brige. Proivjeli su muku iekivanja, a u meuvremenu onajeje stroe uzimala hranu od svjeeg sirovog povra, salata i voa, kao i velike koliine svakodnevno svjee pripremljenih sokova. Svaki dan je popila najmanje litru i pol soka od mrkve, pola litre soka od mrkve i pinata, pola litre soka od mrkve, repe i krastavaca, kao i pola litre soka od mrkve, celera, perina i pinata. Na porodu je uz lijenika ginekologa bio nazoan i kirurg, a pridruio im se jo jedan specijalist. ena nije osjeala velike bolove ili napadaje te je uskratila sebi bilo koji anestetik. Budui daje to svjesno uinila, anestetik ionako ne bi imao nikakvog uinka. Kad se dijete rodilo, sve se odvijalo tako lako i prirodno kao da je rije o sasvim normalnom raanju, na veliko zaprepatenje prisutnih. To dijete i njegove roditelje vidio sam nekoliko godina kasnije. Roditelji nisu izgledali nimalo stariji nego to su bili na sam dan vjenanja. Nauili su kako se postaje mlad. ivene namirnice koje najee tete spolnim lijezdama nisu samo eer, krob i alkoholna pia, ve im valja pribrojiti i svaku jako zainjenu i paprenu hranu. Funkcioniranje spolnih lijezda usko je povezano s epifizom, hipofizom, titnjaom i nadbubrenom lijezdom. Sve te lijezde imaju udjela u stvaranju "spolnih hormona". Discipliniranjem miljenja i osjeanja mogu se te lijezde automatski tako istrenirati da kontroliraju misli i impulse maloljetnih i punoljetnih osoba. 140

Samo ako svoje misli i osjeaje treniramo samodisciplinom, moemo stvarno dokuiti i znati cijeniti svrhu radi koje se te lijzde nalaze u naem tijelu. Samo jakom voljom i samokontrolom mogue je razvratne strasti pretvoriti u plemenite i poeljne ciljeve. Jaka volja i samokontrola omoguuju nam da maticu ivotnog toka, koji ima svoj izvor u mozgu i lenoj modini, skrenemo u kanale sublimnog razvitka onakvih vrlina kakve posjeduju ljudi kojima se divimo, koje potujemo i cijenimo. Spolne lijezde igraju vrlo znaajnu ulogu u programu pomlaivanja. Te lijezde reagiraju upravo zadivljujuom spremnou na misaone izazove, ali nita manje i na ispravnu prehranu. Meso svake vrste potie spolne organe na nezdrav nain. Previe nadrauje tjelesno i naglaava ono ivotinjsko u ovjeku. Poznajem ovjeka koji se godinama strogo pridravao dijete sa sirovom hranom te se vrlo intenzivno bavio prouavanjem filozofije duha i due na viim razinama svijesti. Bio je vrlo muevan tip, a zahvaljujui svom prouavanju i primjeni onoga stoje prouavao, bio je visoko razvijen, duhovan ovjek. Jednog dana sreo je neku enu te se izmeu njih razvila vrlo jaka meusobna simpatija. Ona je bila dobra kuharica te se on brzo prilagodio njezinim prehrambenim navikama - uobiajenoj hrani od mesa i kroba koju je u ranijim godinama i sam rado jeo. Nije potrajalo dugo i njegova duhovna priroda bi prevladana ivotinjskim porivima. Promjenu u svom duhovnom sagledavanju opravdavao je objanjenjem kako je ovjeku potrebno meso da bi ostao jak. Nakon razmjerno kratkog vremena ta se promjena pokazivala ve na vanjtini. U naredne dvije godine izgubio je svu energiju i vitalnost, njegova vanjtina odavala je sve vidljivije naznake starenja. Danas izgleda mnogo stariji nego 141

stoje u stvarnosti. Kad sam ga pitao zato se ne vrati naem nainu ivota, odgovorio mi je da njegova ena ne podnosi sirovu hranu! Besmisleno je ljude uvjeravati u neto protiv njihove volje. Ako se zadovoljavaju kratkotrajnim uicima i stimulansima, ako ne razmiljaju o njihovu utjecaju na tijelo, mogu se jedino nadati onoj narodnoj uzreici kako ije, tako e i eti". Moda e jednog dana dotueni velikim patnjama shvatiti da se valja suzdravati od svega to dovodi do starenja, do senilnosti i degeneracije tijela i duha.

Jetra
Jetra je najvaniji laboratorij u naem tijelu. Svaki dijeli hrane koju jedemo i sve to pijemo rastvara se na sastavne dijelove i alje iz krvi u jetru. Tu u mikroskopsi siunim slanicama atomi i molekule nae hrane opet se sastavljaju u hranjive tvari potrebne naem tijelu za obnovu i odravanje stanica i tkiva. Jedemo li dnevno svjee povre, salate i voe te pijemo svjee sokove, jetri je omogueno normalno funkcioniranje. U tom sluaju moe besprijekorno raditi na ienju i izgraivanju. Atomi i molekule u svom novom obliku i poretku alju se u krv i rasporeuju u lijezde i ostale dijelove tijela. Ostaju meutim sporedni proizvodi. Zajedno s istroenim stanicama iz krvi i ostalih dijelova organizma jetra ih prerauje pomou ui. u se pohranjuje u unom mjehuru koji je troi prema potrebama, a to znai u mnogim djelatnostima i funkcijama naeg tijela. Kuhana i preraena hrana preoptereuje jetru. Atomi i molekule u toj hrani postaju na jakim temperaturama za vrijeme kuhanja i preraivanja anorganske tvari. Toj 142

anorganskoj ili neivoj materiji nedostaje magnetizam koji je nuno potreban za besprijekorno odvijanje tjelesnih funkcija. Jedino iva, ivotonosna, organska, sirova hrana - povre, salate, voe i njihovi sokovi - moe posredovati tvari koje sadre taj magnetizam. Kad u jetru dospiju anorganske ivene namirnice, one remete prirodan, njean rad jetre. Te namirnice ne ostavljaju tijelu samo anorganske, neive atome i molekule s kojima se tijelo mora pomiriti, ve povlae za sobom nagomilavanje ljake koja moe biti opasna po ovjekovo zdravlje. To se prije svega odnosi na hranu od itarica, kroba i mesa, kao i na sva jela peena na masti. Kao to smo ve vidjeli, molekule kroba mogu organizmu nanijeti ogromne tete. Dok kolaju jetrom, mogu se zaglaviti u stanicama jetre. Dogodili li se to, posljedica je najee zaepljenje koje moe lako dovesti do otvrdnua jetre ili ciroze. Kad u jetru dospije koncentrirana bjelanevina, kao stoje na primjer meso, mi se izlaemo opasnosti zaepljenja stanica, to moe dovesti do upale jetre ili do zaepljenja i nadimanja unih puteva. Mast koja je previe zagrijana, na primjer na 36,5 C ili vie, posebno je teka za probavu u jetri, o emu najbolje svjedoe une tegobe koje obino nastupaju nakon uivanja u namirnicama peenim na masti. Bez obzira na to je li meso masno ili nije, ono uvijek sadri u sebi mast. To je jo jedan razlog zato jetra ne moe tako lako izai na kraj s mesom. Pretilost, zadebljanje miinog tkiva i proirenje unih puteva najee su posljedice uzimanja hrane od mesa i ostalih namirnica koje su pripremane na vruoj masti.
9

Kad se govori o tromoj ili lijenoj jetri, misli se na jetru koja je do te mjere prenatrpana ljakom da njene stanice s velikim potekoama obavljaju svoju zadau. Otrovi i narkotici, kao to su alkoholna pia (ukljuujui i pivo), 143

Organi u donjem dijelu trbuha

nikotin, kofein i ostale tvari koje bi tijelo razorile nekontroliranim uivanjem, prolaze kroz jetru odmah po svom dospjeu u tijelo. Stanice jetre ih neutraliziraju do odreenog stupnja i pokuavaju ih pretvoriti u bezopasne sastavne dijelove. Taj postupak zahtijeva od jetre mnogo zahtjevniji i tei rad od onoga koji joj je po prirodi namijenjen. To je isto kao kad bismo na kamion od pola tone nosivosti natovarili otprilike dvije tone tereta. Naravno da bi kamion neko vrijeme to podnosio, ali na dan obrauna cijena e iznositi onoliko koliko kota novi teretnjak. Nita drukije nije ni s naim tijelom, samo to dan obrauna donosi drugaiji izraun. U sluaju kamiona puknut e gume, prenapregnut e se opruge ili e popustiti konice. ovjek osjea umor u nogama, teko se kree, tijelo mu je pogrbljeno - drugim rijeima, ovjek postaje personificirana (poosobljena) starost. On dakako nije u stanju kupiti ili proizvesti novo tijelo, ako je sebi dozvolio pristup samom bezdanu. Pa ipak, dokle god ima u njemu ivota postoji i nada, pod pretpostavkom da nositelj ivota eli uistinu regenerirati svoje tijelo i nauiti kako se postaje mlaim. K meni su dolazili ljudi koji su vrijednost svog ivota spoznali tek kad su se nali na rubu provalije te su se mogle uzeti jedino mjere za njihov lijes. Traio sam od njih nadljudsku strogou glede temeljite promjene njihovih navika. Kad im je to polo za rukom i kad su strogo potivali zakon prirode, opet su ivjeli jednim plemenitijim i mudrijim nainom ivota, o kakvome nisu mogli ni sanjati. Neki ovjek zavrio je svoj studij s odlinim uspjehom i uzdignuta ela. Bio je oito jedinstvena osoba koja je cijenila sebe i svoj posao. S trideset je bio prodava u jednom duanu, sa etrdeset prigodni radnik, s pedeset skitnica. 145

(Slika 10.) 144

Pokupio sam ga na dugoj i pustoj dionici autoputa u Floridi za vrijeme vonje u Miami. Njegova odjea, njegovo tijelo, njegov dah uasno su zaudarali. Mislio sam da mu je ezdesetak godina. U prvom veem gradu dopustio mi je, protiv svoje volje, da mu platim temeljito pranje u gradskom kupatilu i kupim garnituru iste odjee. Kad smo stigli u Fort Pierce gdje sam posjedovao malu umu, predloio sam mu tromjeseno ispiranje crijeva, sirovu hranu i sokove, pod uvjetom da radi u umi i da prekine s puenjem i ispijanjem alkohola. Prihvatio je prijedlog pomalo sumnjiavo, ali je svoje obeanje odrao i radio je vie od godinu dana za mene. Kad sam dotinu umu i posjed prodao, on se i dalje drao mog programa, te je s novim samopouzdanjem koje je crpio iz tog programa zauzimao na drutvenoj ljestvici sve vie poloaje. Sreo sam ga dvanaest ili etrnaest godina kasnije. Gotovo da ga nisam prepoznao, odnosno bolje reeno, na prvi mah ga nisam prepoznao. Izgledao je kao trideset petogodinjak, pun energije, elana i zdravlja. Sudjelovao je na zasjedanju sveenika. Da, u meuvremenu je postao sveenik i posvetio je svoje vrijeme i svoj ivot drugim ljudima, ukljuujui i propale gimnazijalce kojima je pokazivao kako ovjek moe postati mlaim ako ima imalo razuma i volje. Jedan od najzanimljivijih aspekata njegove "regeneracije" jest injenica da su lijenici i drugi ljudi u prvoj, etvrtoj ili petoj godine nakon njegova preokreta esto pomiljali kako e ga morati poslati u bolnicu, budui da uta boja njegova lica upuuje na uticu. Njegovo znanje glede ienja jetre pomoglo mu je da se domogne spoznaje kako se ne radi o nikakvoj utici, ve naprosto o otpadnim tvarima to su se tijekom ivota nagomilavale u njegovim jetrima. Tome su uvelike doprinijeli sok od mrkve i drugi sokovi koje je dnevno pio. Jedan dio tih otpadnih tvari izluio se iz njegova tijela kroz pore na koi. Kad sam ga posljednji put vidio, na njemu 146

nije bilo nikakvog traga neke obojenosti. Naprotiv - svaka ena zavidjela bi mu na izgledu lica. ovjek je difinitivno postao mlai.

Bubrezi
Parni ljezdani organi koji katkada dostignu veliinu ake. Nalaze se s obie strane kraljenice, na lenoj strani trbune upljine. Njihova je zadaa da filtriraju vodu u tijelu prilikom strujanja krvi kroz njihove kanale i kanalie. Iako naizgled mali, ti organi godinje filtriraju oko 20.000 litara, a dnevno oko 140 ili 150 litara tekuine. Od tolike koliine filtrirane tekuine svega se jedna do dvije litre urina dnevno izluuje kroz mjehur. Ostala tekuina se putem krvi ponovno vraa u sve dijelove tijela. Svaka kap tekuine koja dospije u nae tijelo mora proi kroz bubrege da bi se filtrirala. Gotovo tri petine krvi ini zapravo voda. Ili drugim rijeima, gotovo tri litre od ukupno etiri i pol lite krvi ini voda. Bez obzira koje koliine vode pijemo, sadraj vode u krvi se ne mijenja. Sva voda iznad tri litre koju popijemo pohranjuje se u miiima i jetri. Ali svaka kap prolazi kroz bubrege gdje se filtrira. Na Stvoritelj je sasvim sigurno znao kolike e muke imati s naim nastojanjima da sprijeimo svoje pomlaivanje. On je nae tijelo, a pogotovo ivotno presudne dijelove tijela, tako podesio da barem neko vrijeme moemo unato svojim pogrekama i dalje ivjeti, bolje reeno egzistirati. Uzmimo bubrege samo kao jedan od brojnih primjera: taj par lijezda zaista je udesan filter. Sastoje se od preko trideset miljardi tjeleca. Svako tjelece pripada spletu kapilara. Nijedan splet kapilara nije vei od zrnca praine, a ipak se sastoji od 15.000 tjeleaca. Probajmo sebi barem 147

donekle predoiti neto tako mikroskopski sitno i velianstveno u isti mah, kako bismo lake shvatili o kakvom udesnom i njenom organu se radi. Bubrezi nas danonono tite od naih bezbrinih elja i navika. Svi lijekovi i alkoholna pia veoma su tetni za bubrege, bez obzira na korist koju bi moda neki drugi dio tijela mogao privremeno izvui iz njihove primjene. Pivo je moda najtetnija tekuina koju moemo priutiti svom tijelu. Piilikom estih autopsija istraivao sam velik broj bubrega i svaki put bi se navike pokojnika svodile na pretjerano uivanje alkohola. Otkrio sam da pivo vrlo brzo unitava bubrege. U Engleskoj, gdje radnik konzumira pivo i smatra da mu je "svijetlo pivo" najprirodnije pie, tegobe s bubrezima su najrairenija bolest. U Sjedinjenim amerikim dravama, gdje pivovare sa svojom propagandom pijenja piva podilaze muterijama, ne bi li primamili to vie lakovjernih pivopija, tegobe s bubrezima u stalnom su porastu. Unazad deset godina poveala se proizvodnja alkohola s milijardu na etiri i pol milijarde litara. Mnogi ljudi su u stanju lepati se dvadesetak godina unato tetnoj tekuini koju ulijavaju u sebe - zahvaljujui jedino silno velikom broju stanica u bubrezima i njihovoj udesnoj sposobnosti. Limunada i kokakola su gotovo uvijek zaslaene eerom. Ti sastojci dovode do stvaranja alkohola u tijelu, alkohola koji mora proi kroz bubrege na filtriranje. tete koje nastaju ispijanjem takvih napitaka naprosto su nevjerojatne, kako kod djece, tako kod mladei i odraslih. Najgora stvar kod tih teta jest mogunost njihova dugoronog prikrivanja. Ti napitci doprinose trenutano boljem stanju, ali rijetki su, ako uope ima takavih pojedinaca, koji e pogoranje stanja na dui rok pripisivati uitku tih napitaka. 148

Bubrezi

Voda je u ovjejem tijelu onaj element ije znaenje nadilazi sve ostale elemente, izuzev kisika u zraku. Muka i enska mlade odreuje se poglavito strujanjem vlastite vitalnosti. Vitalnost mora stalno i slobodno strujati kroz cijeli organizam. 1 upravo ta vitalnost ovisi o istoi i protonosti krvi i limfe, a sve to odnosi se po samoj prirodi stvari na kvalitetu vode u tijelu. Voda koja se ne obnavlja redovito postaje ustajalom i neistom. Taj zastoj dovodi u tijelu do bolesti, a oituje Z vonjem ili blijedilom lica. To znai prijevremeno starenje. Tko pije obilne koliine svjeih sokova od sirova povra i voa, opskrbljuje tijelo najboljom organskom vodom. Pijemo li dovoljne koliine tih sokova, ne moramo uope piti obinu vodu. Ja obinu vodu uzimam jedino ujutro nakon ustajanja, kad popijem au vrue vode sa sokom od limuna. Tijekom dana ne pijem obinu vodu ve godinama. Ali zato pijem jako puno sokova od svjeeg povra i voa. Uvjeren sam da limunov sok s vruom vodom ispire na udesan nain jetru i bubrege. Ako se pije hladan, nadrauje peristaltiku crijeva i tjera ovjeka ve rano ujutro na stolicu. Jeste li se ikada pitali zato se tablete protiv bolova jetre i bubrega tako u javnosti hvalevrijedno preporuuju? Zato to su problemi s jetrom i bubrezima iz dana u dan sve vei - to je opepoznata injenica. Razlog tome valja potraiti u stalnom porastu napitaka i prehrambenih artikala koji tim organima tete, te u velikom neznanju i nepoznavanju pozitivnog djelovanja sokova od svjeeg povra i voa. U svojoj knjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra" saeo sam prouavanja i istraivanja koja sam vrio tijekom itavog ivota. U toj knjizi nai ete popis najkorisnijih i najdjelotvornijih sokova, ali i najbolje metode kako se ti 150

sokovi pripremaju. Brojni ljudi pisali su mi daje ta knjiga bila za njih sredstvo pomlaivanja, sredstvo pomou kojega su postali mlai.

151

Dvadeseto poglavlje

Zaepljenje (zatvor)

Uurbanost modernog ivota odgovorna je za patnju koja je danas najea i najagresivnija - prijevremeno starenje. Jedan od najvanijih faktora prijevremenog starenja kod mukaraca i ena sasvim sigurno je zaepljenje. Zaepljenje je jedna od najrairenijih i "najomiljenijih" naih tegoba. S jedne strane radi se o neishranjenosti organa koji su zadueni za pranjenje i odstranjivanje otpadnih tvari u tijelu. S druge strane, radi se o tome da ne moemo odmah ostaviti posao im osjetimo potrebu za pranjenjem crijeva. Trebali bismo smjesta otii na zahod. Vrlo malo ljudi je u biti upoznato s onim to se zbiva s hranom na njenom putu km/, eludac, te kroz tanko i debelo crijevo. Roditelji ne mare za to, ako im na temelju vlastitog nepoznavanja (to ne moe biti nikakvim opravdanjem) ne uspijeva djeci obrazloiti zastoje vrlo vano da se pranjenju crijeva posveti panja im osjete potrebu za pranjenjem. Ovom prilikom elim jo jednom naglasiti propuste uitelja i odgojitelja koji nisu u stanju djeci protumaiti anatomiju i funkcioniranje ljudskog tijela. Sjetite se samo 152

koliko je vama trebalo da se domognete tog presudnog znanja za ivot. Meu tisuama rendgenskih snimaka debelog crijeva razliitih ljudi - mukaraca, ena i djece - naao se tek tu i tamo poneki koji je ukazivao na normalni protok kroz crijeva: bila su to uglavnom djeca ije majke su ustrajavale na mom programu uzimanja hrane i izluivanja, i to jo prije negoli su djeca roena, te su nakon njihova roenja nastavljale s primjenom tog programa. U vremenskom razmaku od etrdeset ili pedeset godina moe se prikupiti veliko mnotvo informacija i injenica. Prikupio sam vie rendgenskih snimaka nego to ih stane na na sve zidove i stropove jedne kue. Stalno ponavljanje obrisa razliitih dijelova crijeva kod istovrsnih potekoa dovodilo me do iznenaujuih iskustava u prouavanju (vidi slikovni prikaz "Terapija pomou debelog crijeva") Sve to jedemo i pijemo odrava ili razara nae tijelo. elite li postati mlai, pripazite na to to se dogaa unutar vaeg tijela! Skicirao sam vie ili manje normalne karakteristike stvarno zdravog debelog crijeva. Pogledajte skicu na slijedeoj slici. Rezultati analize urina: Mokraa iz bubrega: 3,1 g na 1000 ccm (normalno: 30-35 g). Oksalna kiselina: prekomjerna. (Upuuje na uzimanje kuhanog pinata i rabarbare. Sirovi pinat ne ostavlja nikakvih kristalia za sobom). vrste tvari sveukupno: 80,6 g na 1000 ccm (normalno 40-50 g, upuuje na nepravilno funkcioniranje bubrega zbog konzumiranja piva, vina i ostalih alkoholnih pia). Pregled stolice: gram-pozitivna: 20% (normalno 35%). Gram-negativna: 80% (normalno 60%). Upuuje na preveliko uzimanje kroba. Bacillus Acidophilus: nije utvren. Bacillus Coli: prekomjeran.

153

Probavni sustav

Debelo erijevo Miii zatvarai i depovi crijeva, njihovo uzajamno djelovanje s ostalim dijelovima tijela i bolesnim slanjima

(Slika 12.) (Slika 13.) 154

155

Nakon toga obratite panju na sliku 15. i vidjet ete to se dogaa ako se otpadne tvari godinama skupljaju u uzlaznom debelom crijevu. Ukoliko iz bilo kojeg razloga sumnjate u ispravnost tih slika, predlaem vam da odete nekom uglednom i pouzdanom lijeniku i zamolite ga da naini rendgenski snimak vaeg vlastitog debelog crijeva. Jede li ovjek uglavnom kuhanu hranu, kakva se posluuje gotovo u svim domainstvima i restoranima, njegovo debelo crijevo ne moe biti zdravo, pa makar odlazio dnevno dva ili triput na stolicu. Umjesto da posreduju hranjive tvari ivcima i miiima, stanicama i tkivima crijevnih stijenki, kuhane neinirnice ostavljaju debelo crijevo gladnim. Izgladnjelo debelo crijevo moe propustiti dodue velike koliine ljake, ali je nesposobno ovladavati postupkom probave i prehranjivanja, za to je predodreeno. Obilna kaa ivenih namirnica koja je nuno potrebna za ispravnu i dobru probavu nae hrane potrebna je i debelom i tankom crijevu. Ta kaa mora se sastojati iz vlakana sirove hrane. Dok se ta vlakna kreu kroz crijeva ona su, slikovito reeno, visoko magnetska i kao takva vrlo korisna za peristaltiku, odnosno za valovito stezanje crijeva, te za proces probave koji se zbiva u razliitim dijelovima crijeva. Ukoliko je pak hrana kuhana, ta vlakna gube svoju magnetsku mo i kao takva nemaju vie gotovo nikakvu vrijednost na svom putu kroz crijeva. I da zakljuim - iskustvo je to jasno pokazalo - takva hrana ostavlja previe sluzi na unutranjim stijenkama debelog crijeva, poput prljavtine na zidovima sobe. S vremenom postaje ta prljavtina sve deblja, a otvor u sredini crijeva sve manji. Kad se to dogodi, rtva moda nema pojma o tome, te posve nemarno eliminira iz svojih crijeva dvaput ili triput na dan prilino velike koliine stolice. Nema pojma o 156

tome da ima ve due vrijeme kronino zaepljenje, budui da u svojim crijevima nosi tolike koliine neprobavljene hrane od koje joj vrlo mala ili nikakva korist. Takav ovjek e prije ili kasnije skonati i umrijeti moda u iluziji da je njegova stolica bila normalna, ne znajui daje njegovoj smrti doprinijelo upravo kronino zaepljenje. Poznatija vrsta zaepljenja jest ona koja se oituje u vrlo rijetkoj potrebi za pranjenjem ili ak u nedostatnoj stolici. To zaepljenje je tako raireno da se sredstva za pranjenje moraju svakodnevno reklamirati u novinama , na radiju i televiziji. U najnovije vrijeme neka je tvrtka objavila na itavoj novinskoj stranici reklamu za neki svoj prozvod pod velikim naslovom "Kako opet nauiti ivjeti". Ljudi koji pate od zaepljenja obino ne ele razmiljati o sebi samima, ve radije pribjegavaju ovom ili onom sredstvu za pranjenje. ena iji rendgenski snimak prikazujemo na slici 14. mislila je kako su njena crijeva sasvim u redu, kako se kod nje ne radi o zaepljenju, budui da svakog dana odlazi najmanje triput na stolicu. Meutim, stanje njenih crijeva je vrlo ozbljno. Obratite panju na masu u poprenom prerezu debelog crijeva. Na sredini debelih crnih stijenki vidi se tek maleni otvor - oko njega su nakupine stare preko dvadeset godina! To je rezultat prevelikog konzumiranja kuhane hrane, prije svega namirnica bogatih krobom (kruh, itarice, kolai itd.). Debelo crijevo je jako zaepljeno i nije u stanju zadrati vie nikakvu hranu. Da bismo mogli opet postati mladi, mora najprije debelo crijevo postati opet isto (zdravo), hranjeno ivim, ivotonosnim hranjivim tvarima. Sirova hrana je najbolja organska hrana za njega. Proizvoai raznih sredstava za pranjenje ne prestaju iriti prie kako su ispiranja crijeva tetna iz ovog ili onog razloga, te kako zapravo vode u ovisnost. 157

Obratite sada panju na sliku 14. koja prikazuje oslabljena i oteena crijeva u usporebi s normalnim crijevima. Bolesno debelo crijevo
jedne 36 godina stare ene nakon netom izvrenog rendgenskog Snimanja. Pacijentica je bila tipina jedaeica mesa i namirnica sa krobom. Ovakvo debelo crijevo je vie ili manje karakteristino za ljude koji jedu raznu kuhanu hranu koja sadri u sebi "normalne" koliine mesa i kroba.

Teko oteeno debelo crijevo

Smetnje:

(Slika 14.) 158

Takve tvrdnje su posve pogrene i ne odgovaraju injenicama. Doista, odgovorno tvrdim daje upravo primjena tih reklamiranih sredstava ta koja ini ljude ovisnima i kao takva tetna glede stvaranja sluzi u crijevima. Kad se u debelom crijevu nagomilaju otpadne tvari, te se crijevo ne prazni na prirodni nain, postoje dvije mogunosti: ili je prolaz posve zaepljen, ili su stijenke tako trome, slabe i nesposobne da se stvaraju vorovi, da dolazi do zastoja u valovitom stezanju crijeva i do oteanog prolaza stolice kroz debelo crijevo. to se deava kad u debelo crijevo dospije sredstvo za pranjenje stolice? To sredstvo ne povlai za sobom povratak normalne peristaltike, ve nadrauje ivce i miie u debelom crijevu. Ti ivci i miii su na taj nain primorani izbaciti odatle sredstvo nadraivanja i, naravno, tim izbacivanjem odstranjuje i poneto stolice. Ako nema peristaltike, moe jedino sredstvo za pranjenje svojim nadraivanjem poluiti stezanje crijeva. Nipoto ne mislim da postoji sredstvo za pranjenje koje ne bi u sebi sadravalo poneku nadraujuu tvar za crijevne miie, bez obzira na kojekakve tvrdnje. Da sam vidio tek nekoliko sluajeva ispiranja crijeva koji su dali zadovoljavajue rezultate, ja bih se s pravom suzdrao davati bilo kakve izjave o uinkovitosti tog postupka. No, budui da sam vidio na tisue i tisue takvih sluajeva s izvanrednim rezultatima lijeenja, koji se ne mogu usporeivati s nikakvim reklamiranim sredstvima za pranjenje, moram priznati da sam s pravom zaprepaten kad vidim da netko osporava vrijednost i uinkovitost prirodnog ispiranja crijeva. Davno sam doao do zakljuka da ne moe imati uspjeha nikakva dijagnozna i lijeenje nekog nedostatka ili bolesti ako se ne ispere sva ljaka iz crijeva, i to putem ispiranja crijeva, a ukoliko to nije mogue, onda klistiranjem. 160

Naravno da postoje razliite metode i postupci ispiranja crijeva. Da bi u tome bio to uspjeniji, ovjek bi trebao poznavati anatomiju, prije svega specifina stanja u kojima se mogu nalaziti debela crijeva. U svakom sluaju doao sam do spoznaje da voda kojom se crijeva ispiru ne smije sadravati nikakve anorganske tvari. Gotovo uvijek primjenjivao sam za ispiranje sok od limuna koji pomae neutralizirati prekomjernu kiselinu sadranu u masnim naslagama fekalne mase debelog crijeva. Postoji razlika izmeu prekomjerne kiseline i uravnoteene kiselinske luine u cijelom tijelu. Doktor medicine D. C. Jarvis izvrio je na lom podruju itav niz znanstvenih istraivanja koja su po mom miljenju zajedno sa svjeim sirovim sokovima od neprocjenjive vrijednosti kod postiznaja i ouvanja najveeg stupnja zdravlja i energije. Prporuivao je - i drim to vrlo korisnim - dnevno popiti mjeavinu od dvije ajne liice jabunog octa i dvije ajne liice meda u ai vode. Dobro ispiranje crijeva traje u prosjeku trietvrt sata ili jedan sat. Svaki aparat moe nam u tome pomoi pod pretpostavkom da umijemo pravilno iskoristiti njegovu pomo. Uvjeren sam da rendgenski snimci mogu u tom pogledu biti od velike pomoi. Pomau nam pronai klju najuinkovitijeg naina lijeenja. Osim toga, na temelju rendgenskog snimka moe ovjek jasno vidjeti gdje je dolo do najveih smetnji koje se moraju odstraniti. Ako prouavate rendgenski snimak vlastitih crijeva, moda ete primijetiti neoekivanu deformaciju u crijevima. Neka vas to ne uznemirava. Nije to nikakva rijetkost. Prouavajte je s vidika daje trebalo mnogo godina za njeno nastajanje i oblikovanje. Stoga ne moete nipoto oekivati da se moe odstraniti za 24 sata ili za godinu dana. Ukoliko 161

elite postati mlai, morate znati da vam predstoji dug i mukotrpan rad na postizanju tog cilja, da vam za poboljanje i ispravno funkcioniranje debelog crijeva moe od velike pomoi biti jedino ispravna prehrana. Mogle bi se napisati knjige i knjige o temi "zaepljenja", o uzrocima i lijeenju tih tegoba s probavom i funkcioniranjem debelog crijeva. Ovdje emo se zadrati samo na nekim aspektima koje valja spomenuti, pomou kojih emo se samo dotaknuti najhitnijeg a neemo znaajnije obraditi tu ivotno vanu i vrlo znaajnu temu. ovjek ne moe nikad biti siguran u to da nema zaepljenja, pa ni onda kad tijekom dana odlazi vie puta na veliku nudu. Rado bih vam pokazao snimak jedne mlade dame koja nema ni dvadeset godina. Ta je dama. otkad je dobila menstruaciju, svaki mjesec patila od epilepsije ili padavice. Poelo je to u trinaestoj godini. Nikakva uobiajena dijagnoza i lijeenje nije pomoglo, nijedna bolnica, nijedna klinika nije joj pruila nikakvo olakanje. Njezina obitelj dovela ju je k meni i preporuio sam joj lijenika koji se bavi prirodnim lijeenjem, da se podvrgne tretmanu ispiranja crijeva. Lijenik je predloio po jedno ispiranje crijeva svakog dana u tjednu, i tako pet do est tjedana. Obitelj se ispoetka nekala oko toga, mislei da se kod mlade dame ne radi o zaepljenju, budui da ima vrlo urednu stolicu. Kad je ipak, prvi put u ivotu, uinjen rendgenski snimak njenog debelog crijeva, mogao sam na njemu uoiti mnoge smetnje, meu inima i gliste, koje su bile prisutne unato naizgled dobrom stanju. Poela je s ispiranjem crijeva. Dnevno je kroz prozirnu cijevicu za ispiranje izlazilo neto malo stolice i sluzi, tako a su otac obitelji i ostali lanovi nakon tri tjedna poeli sumnjati da se ovdje ne radi o niem drugom nego o novcu 162

kojega moraju plaati. Uvjerio sam ga daje potrebno nastaviti s ispiranjem, na to je nevoljko pristao. Jednog dana, u petom tjednu, pola je mlada dama na veliku nudu i za jednu ili dvije minute izbacila iz sebe ogromnu koliinu glista. U sljedeih nekoliko dana oslobodila se ostatka glista i poela se osjeati - kako se sama izrazila - "kao da je ono najgore iza nje". Prestalo se s dnevnim ispiranjem crijeva, a nastavilo s temeljitim ispiranjem jednom u tjednu. Njezini epileptiki napadi posve su nestali nakon odstranjivanja glista. I kad sam je godinu ili dvije nakon naeg prvog susreta ponovno vidio, nije imala nikakvih recidiva niti je izgledala imalo starija nego to je bila kod naeg prvog susreta. Naravno da je svo vrijeme otkad se nismo vidjeli ivjela i hranila se prema mom programu uzimanja sirove hrane i svjeih sokova. Drugi primjer odnosi se na mladog mukarca koji je bio otputen iz vojske. Prije odlaska u vojsku imao je redovnu stolicu, posjedovao je toliku snagu i energiju da naprosto nije znao kamo s njima. Nakon primljenih injekcija i cjepiva, koje je primio u skladu sa zdravstvenim propisima za vojsku, njegova je stolica postala vrlo slaba i neredovita, te je izgubio silnu energiju i ambiciju. Izgubio je na tjelesnoj teini, bez obzira na injenicu da je u meuvremenu razvio kod sebe silan, nezasitan apetit, te je bio uvjeren da ga nikada nee moi zadovoljiti. Izvreno je nekoliko uzastopnih ispiranja crijeva, a nakon toga objanjena mu je rendgenska snimka njegova debelog crijeva. Dobivao je jedno ispiranje dnevno i nakon tri tjedna iz njegovih crijeva izaao je ogroman svjeanj velikih glista, popraen mnotvom malih glista. Nakon toga osjeao je otprilike tjedan dana veliku muninu, ali sokovi od povra i 163

voa ubrzo mu vrate dobar apetit, a s njime i mnogo snage i energije. Jedna od opasnosti koje nastaju uslijed gomilanja otpadnih tvari u debelom crijevu jest apsorpcija otrova, poglavito za vrijeme spavanja, kao posljedica truljenja. Jedan od takvih otrova je karbolna kiselina, a drugi indofenol. Ti su otrovi moda najopasniji, budui da isprva povlae za sobom glavobolju i premorenost, da bi na kraju postali uzronicima unih tegoba, paralize crijeva i upale potrbunice. Nedostatna proizvodnja solne kiseline u elucu takoer je najue povezana s indofenolom. Razumljivo je zato sva ta bolesna stanja vrlo dobro reagiraju na ispiranje crijeva kao poseban dio terapije zdravlja. Odstranjivanje otpadnih tvari iz tijela nije samo zadaa debelog crijeva. Prvi dio tog crijeva, uzlazno debelo crijevo, mora apsorbirati tekuinu i hranjive tvari, koje ne moe primiti tanko crijevo. U tu svrhu debelo crijevo uvruje masu koju dobiva od tankog crijeva, te svu tekuinu i ostale hranjive tvari alje kroz svoje slijenke u krv. Kad preostali sadraj crijeva dospije do zakrivljenosti debelog crijeva s desne strane - do najvieg dijela uzlaznnog debelog crijeva - taj sadraj postaje jo malo zbijeniji i takav dospijeva u popreno debelo crijevo. Nakon sline obrade u tom dijelu debelog crijeva napokon postaje stolicom te je spreman za izluivanje kroz silazno debelo crijevo. Sve dok na stijenkama silaznog debelog crijeva ima sluzi, ono nije u stanju hranu koju pojedemo temeljito i zakljuno obraditi. Logina posljedica toga jest osjeaj gladi kojega nismo svjesni, a koji u znatnoj mjeri doprinosi tome da punom parom srljamo u starost i senilnost. Prema tome, otvrdnuto silazno debelo crijevo je vie nego siguran uzrok zaepljenja. Ali, istovremeno moe biti uzrokom kroninog proljeva. To na prvi pogled izgleda proturjeno, zato vam elim navesti 164

samo jedan od brojnih primjera, koje sam godinama prouavao. Radi se o sluaju jedne ene koja je est ili sedam godina patila od vrlo tekog proljeva, a da joj nitko u tome nije mogao pomoi. Imala je takoer probleme sa zadravanjem mokrae. esto je osjeala potrebu za mokrenjem, ali bi svaki put pomokrila tek nekoliko kapi. Posezala je za ljekarijama, injekcijama i lijekovima svaki put kad bi ula da e joj neto od toga pomoi - ali uzalud. Dobivala je toliko injekcija da bi mogle usmrtiti nosoroga, ali svaki put nakon tih injekcija bila je jo bolesnija. Potraila je savjet kod nekog lijenika koji je bio moj prijatelj te me zamolio za moje stajalite u vezi s tim. ena je, sudei po vanjskom izgledu, morala imati oko pedesetipet ili ezdeset godina, ali zdravstvena iskaznica je neumoljivo ukazivala na njenu starost od etrdesetdvije godine. im sam je ugledao, rekao sam svom prijatelju da bih na njegovom mjestu odmah zapoeo s obilnim i estim ispiranjem crijeva. I njemu i njegovoj pacijentici bila je smijena ve i sama pomisao na takvu proceduru. No, ipak smo nainili rendgenski snimak koji je iao u prilog mojoj sumnji, te je prijatelj napokon pristao na ispiranje crijeva, iako je jo uvijek bio miljenja da ispiranje crijeva ima smisla kod zaepljenja, a nipoto kod tako jakog proljeva. Nakon neto manje od est ispiranja crijeva pacijentica je izbacila iz sebe oko sedam kilograma fekalne mase. Njezin proljev postupno je bivao sve slabiji, s odstranjenjem fekalne mase koja je debelo crijevo pritiskala na mjehur bilo je sada omogueno normalono izluivanje urina. Nije potrebno naglaavati da je nestalo napetosti s njezina lica koja ju je inila tako starom. Nedugo iza toga izgledala je opet kao ena u etrdesetdrugoj godini ivota. Kako vididte, ja ne proputam nijednu priliku a da ne bih naglasio od kolike je vanosti temeljito poznavanje debelog 165

cvrijeva na temelju jedne ili vie rendgenskih snimaka glede naeg samozavaravanja ili "vjerovanja" da je sve u redu. Nekoliko pranjenja crijeva tijekom dana jo uvijek nije nikakav pouzdani znak da je sve u redu ako se hranimo kuhanom i preraenom hranom. Pa i kad se pridravate mog programa, ne morate biti uvijek sigurni u to da ne postoji ba nikakva mugunost nedovoljnog izluivanja otpadnih tvari iz tijela. Mi ivimo prebrzim tempom da bismo se mogli oslanjati na svoje elje. Sama uurbanost dananjeg ivota sa svim civilizacijskim problemima koje nosi sa sobom doprinosi prijevremenom starenju. Stoga moramo stalno paziti na sebe, ukoliko elimo ostati mladi. Nipoto ne smijemo potcijeniti problem stvaranja plinova koji je usko povezan sa stanjem debelog crijeva. I u tom pogledu esto nas sputavaju razne konvencije i pravila ponaanja koje nas prisiljavaju da zadravamo u sebi otrovne plinove te ih opet apsorbiramo, iako bi ih trebalo ispustiti istog trena kad osjetimo za to potrebu. Naravno daje to nemogue i bilo bi nepristojno ukoliko se nalazimo okrueni ljudima. Primjena klistiranja pokazala se vrlo dobrom u smislu reduciranja plinova. Opaanjem moemo nauiti koji prehrambeni artikli proizvode vie plinova a koji manje, i ako te artikle neko vrijeme izbjegavamo, moi emo stvaranje plinova svesti na minimum. Moda e vas zanimati sluaj jedne ene koja je izgledala kao pedesetgodinjakinja, iako nije imala vie od etrdeset godina. Nikad je nisam pitao koliko je stara, ali imala je jednog sina kojemu je bilo osamnaest godina. Patila je od mnogih tegoba u donjem dijelu trbuha. Obino je bila toliko napuhnuta da je mislila kako e joj se koa rasprsnuti. Lijenici kojima je odlazila htjeli su je "rezati", ne bi li 166

odstranili vodu koja je po njihovom miljenju bila uzrok toj napuhnutosti. Imala je redovnu stolicu - svaki drugi dan. Nitko joj nikad nije savjetovao klistiranje ili ispiranje crijeva. Bila je izvarnredno nervozna i stalno na samom rubu histerije. Kad joj je bilo reeno da bi se nuno trebala podvrgnuti ispiranju crijeva tijekom jednog ili dvaju tjedana, ona je izbacila iz sebe na litre i litre vrste, tvrde, smrdljive stolice, koja se po svoj prilici skupljala u njoj dvadeset ili vie goma. Prouavao s-'.m neke uzorke te stolice pod mikroskopom i vidio da se radi o milijunima bakterija koje Stvaraju plinove. U prva dva tjedna ispiranja crijeva ispustila je iz sebe ogromne koliine plinova i vie od sedam litara tvrde stolice. vrsto sam uvjeren daje hrana bogata krobom najvei prijatelj zaepljenju debelog crijeva. krob je najbolje tlo za razmnoavanje bakterija koje stvaraju plinove. elimo li stvoriti veliku koliinu plina u svom tijelu, uzmimo za doruak malo tosta (od bijelog brana ili soje) ili vrue peenje, za ruak kolae i kavu, a za veeru knedle, pagete, kolae itd. Ta e nam hrana zasigurno prouzroiti jako zaepljenje. A stoje najvanije, s tom hranom ne moemo se nipoto nadati da emo postati mlai. Jednom od mojih predavanja odazvala se i neka siuna stara dama i pozorno sluala moje protivljenje hrani bogatoj krobom - tostu i svemu ostalome. Na satu otvorenih pitanja ustala je i ponosno izjavila: "Ja peem tost u penici, dok nije posve suh i tvrd. Nije li to mnogo bolje?" Odgovorio sam joj: "Cijenjena gospodo, ni jedno ni drugo nije dobro za vae zdravlje. Meutim, kad biste svoj tost bacili kroz prozir, on bi odletio mnogo dalje od obine krike kruha". Kruh je mrtva ivena namirnica, u njemu nema ivota. Ako se od njega pravi tost, ako se temeljito prepee u penici, postaje jo mrtvijom namirnicom. elite li usporiti pribliavanje starosti, 167

nemojte primjenjivati mrtve ivene namirnice. Ukoliko elite postati mladi, jedite hranu koja je sirova, ivotonosnu i hranjiva. Postoji velika razlika izmeu klistira ili naprave za ulijevanje vode i ispiranja crijeva. Praktiki je nemogue pomou uljevka ili naprave za ulijevanje vode temeljito isprati debelo crijevo. Za razliku od naprave za ulijevanje vode ispiranje crijeva prua pacijentu mogunost vie ili manje oputenog leanja na stolu za vrijeme samog postupka ispiranja. Za prosjeni klistir ili uljevak potrebna je otprilike jedna litra vode. Kad se ona ulije i bude izluena iz debelog crijeva, moe se naravno ponovno uliti nova litra vode, sve dok je to potrebno. To zahtijeva ustajanje, sjedenje, hodanje, odnosno sve radnje koje su u tim okolnostima doista korisne. Ispiranje crijeva podrazumijeva takoer uzimanje koliine vode koja je potrebna da bi se isprao svaki dio debelog crijeva, podrazumijeva ponovno dodavanje vode, ali he/ ikakvog naprezanja pacijenta. Na taj nain moe se primijeniti mnogo litara vode, ali se u jednoj obradi koja traje manje od jednog sata, ulijeva svega jedna litra. Kod klistiranja ostaje temperatura vode kod svakog ponovnog ulijevanja u cijevicu nepromijenjena, dok se kod ispiranja crijeva moe po elji kontrolirati i na taj nain postii one uinke koji se mogu postii jedino mijenjanjem temperature. Pa ipak, ja smatram klistir ili uljevak vanijim od etkice za zube, bilo da se nalazimo kod kue ili na putovanju. Moe se dogoditi da ispiranje crijeva u odreenoj situaciji nije izvedivo, odnosno nije poeljno, dok se klistir ili naprava za ulijevanje moe primijeniti u svako doba. Ukoliko elite imati jasnu predodbu o pravoj vrijednosti klistira, proitajte ili sluajte reklamiranje lijekova protiv 168

glavobolje, premorenosti, bolova u leima. Uzmite klistir umjesto tih limunadnih tableta ili pilula. U tom sluaju imat ete prirodni lijek koji e vam ublaiti situaciju, a ne neto to vam jami privremenu otupjelost, zamrlost ili umrtvljenje ivaca, a da probleme koji slijede i ne spominjemo. U ekstremnim sluajevima moe svaki lijek bili bolji od privremene patnje, pa i pod takvim ekstremnim okolnostima drim daje klistir neto najbolje. Kad se uzima kbsMr, po mom iskustvu najbolje je vrit' klistiranje pomou srednje velike, mekane i savitljive rektalne cijevice, koja u presjeku nije vea od olovke, duga 75 cm, a nipoto kratka i tvrda cijevica od gume. Pomou mekane i savitljive cijevice mogue je vodu unijeti u mar i donje dijelove silaznog debelog crijeva. Naprava s ljevkom za klistiranje treba sadravati otprilike dvije litre mlake vode, ni prevrue ni prehladile, kojoj se dodaje iscijeeni sok od dva limuna. Naprava s vodom mora visjeti na odreenoj visini, kako bi omoguila slobodan pad vode. Neki ljudi podiu napravu koliko najvie mogu, kako bi voda imala to vei pad, dok veina daje prednost visini od 90 do 120 cm iznad tla. Nekoliko vjebi najbolje e pokazati koja visina je najprimjerenija. Rektalnu cjevicu koja je sa staklenom cijevicom ili tvrdom gumenom cijevicom povezana s vodospremnikom treba prije klistiranja premazati biljnim sredstvom za podmazivanje koje se moe nabaviti u svakoj apoteci. Rektalnu cijevicu treba dobro premazati, kako bi po itavoj duini bila klizava. Malo masti treba nanijeti i na anus ili mar, na izlazno mjesto debelog crijeva, kako bi cijevicu bilo lake ugurati u debelo crijevo. Sredstva za podmazivanje dobivena na bazi mineralnih ulja nipoto ne preporuujem. (Preporua se kateterpurin, koji se moe dobiti u apotekama, ili 0,5%-na rastopina natrij-karbox-metilne celuloze). 169

Kleei poloaj za ispiranje crijeva

Sada smo spremni za postupak klistiranja. Kleknemo na neku deku ili runik, kao to je prikazano na slilci 16. Za poetak gurnemo rektalnu cijevicu pet do sedam centimetara duboko u debelo crijevo i tada otvorimo pipu na vodospremniku. Kad poinje voda tei u cijevicu, guramo cijevicu polako i paljivo, centimetar po centimetar, dok je ne uguramo do kraja. Ponekad e se moi ugurati bez ikakvih potekoa svega nekoliko centimetara. U tom sluaju neeme nastavljati s guranjem, nego emo pustiti da voda polako tee niz cijevicu. Osjeamo li tegobe, greve, odnosno imamo li osjeaj da smo prepuni nakon ulijevanja vode, najbolje je zatvoriti vodu na spremniku, izvaditi cijevicu i vodu izliti u koljku, pa makar nismo iskoristili svu vodu iz spremnika, ve samo jedan dio. Kad osjetimo da smo posve spremni za ienje debelog crijeva, moemo ustali i ponovno napunili spremnik s istom vodom i poeljnom temperaturom. Cijevicu iznova premaemo sredstvom koje omoguuje io bolje klizanje i zapoinjemo jo jednom s klistiranjem.

(Slika 16.)
Uzmite rektalnu cijevicu, ne deblju od obine olovke, kako bi voda mogla slobodnim padom doprijeti direktno u debelo crijevo. Kleei poloaj je najpovoljniji glede slobodnog pada i prodiranja vode u popreno i uzlazno debelo crijevo. Na laj nain voda dospijeva i u najudaljenije dijelove debelog crijeva. Na jednu do dvije litre vode preporua se dodati iscijeeni sok od jednog ili dva limuna, i nita drugo. Pogotovo treba izbjegavali sapun, sol ili natrijev karbonat. Najbolja je voda sa sokom od limuna ili naprosto ista voda. ni previe vrua ni previe hladna, ve umjereno topla. Rektalnu cijevicu treba premazati kremom poeljnom za to bezbolnije klizanje kroz debelo crijevo.

Malo iskustva s klistiranjem, ako vam je to potrebno i ako to elite, moe vas brzo i specijalno pouili o postupku to bezbolnijeg klistiranja. Za mene je primjena klistiranja izvanredno vana u nastojanju da otklonimo to je vie mogue pojave starenja. Preporua se da odmah po zavrenom postupku klistiranja spremnik i cijevicu operemo toplom vodom i sapunicom te temeljito isperemo hladnom vodom prije nego ih stavimo na njihovo mjesto.

170

171

Dvadesetprvo poglavlje

Sokovi i sokovnici

pripremljen. Kad sam tu kau analizirao, ustanovio sam da veina dragocjenih hranjivih tvari niti je osloboena niti ekstrahirana - te su tvari bile jednostavno izgubljene. Nakon toga poeo sam povre strugati i ribati, te iz stvorene kae cijediti sok pomou centrifugalne sile u posudi s rupama koja se okretala velikom brzinom. Dobio sam neto bolji sok, bio je puno ukusniji i bilo gaje lake pripremiti. No. bilo je u njemu previe fine kae. Preostala kaa sadravala je jo uvijek od 25 rio 50 posto soka. I' tom preostalom soku nalazilo se previe vitamina i minerala koje bi trebao sadravati dobar i djelotvoran sok. Koliko god sam isprobavao, nisam se mogao domoi nikakvog mehanizma, nikakve metode savrenog pripremanja i dobivanja soka. Naposljetku sam doao do spoznaje da sam inio neto to se fiziki i mehaniki ne moe postii, naime savrena ekstrakcija soka i hranjiivih tvari iz vlanog materijala pomou centrifugalne sile. Tijekom tog eksperimentiranja pokuao sam, nadalje, voe i povre strojno rezati na mikroskopski siune dijelie siune poput zrnca praine - u nadi da e na taj nain tijelo samo biti u stanju izvriti savrenu ekstrakciju. Te siune dijelie temeljito bih pomijeao s raznim vrstama tekuine, jedanput s vodom, drugi put sa sokovima od voa i povra. Ustanovio sam da su tako usitnjena vlakna od povra previe ilava, pogotovo ako su mokra ili vlana. Osim toga, otkrio sam da se ta siuna vlaknasta zrnca, ako sam popio previe soka, tijekom vremena gomilaju u debelom crijevu, dok ne popune sve njegove depove. Kad se to dogodi, dolazi do zaepljenja koje pogorava stanje u kojemu bi se debelo crijevo moralo nalaziti. U takvim sluajevima doao sam pomou istraivanja stolice do zakljuka da su ta zrnca ostala neprobavljena, da nisu bila zahvaena procesom probave te su ostala nepreraena. To je bio razlog zbog kojega sam 173

Vi se naprosto morate uvjeriti u injenicu daje unutarnje ienje pomou klistiranja i ispiranja crijeva mnogo korisnije od uzimanja kojekakvih ljekarija i sredstava za otklanjanje otrovnih tvari iz organizma. Na temelju vlastitog iskustva mogu odgovorno tvrditi da uzimanje svjeih sirovih sokova nije nita manje vano od klistiranja i ispiranja crijeva. Te dvije stvari jednako su vane za nae zdravlje. Postoje dva prevladavajua razloga za pijenje sokova: prvi je taj to se iz voa i povra dobiva najbolja organska voda, a drugi je taj to ti sokovi u sebi sadre najbolje organske tvari, minerale i vitamine. Na samim poecima svojih istraivanja suoio sam se s problemom uinkovitosti razliitih sokova i mjeavina sokova kod mnogih tegoba koje sam pokuavao odstraniti. Poeo sam prije dobrih etrdeset godina, kad sam umjesto sokovnika upotrebljavao stroj za mljevenje mesa. Na taj nain dobio sam neto malo soka, ali sam vrlo brzo otkrio da se prilikom mljevenja kaa iz koje se dobiva sok jako zagrije te je on zbog previsoke temperature upropaten prije negoli je 172

napustio tu metodu, jer ne samo daje bila nepraktina, ve je po svoj prilici bila preopasna za svaki pokuaj pripremanja sokova. Kad sam nakon brojnih eksperimenata tijekom dugih godina znanstvenog istraivanja poeo naposljetku voe i povre ribati, ustanovio sam da s ispravnim aparatom rastvaram praktiki sve stanice u vlaknima te na taj nain oslobaam atome i molekule sadrane u njima. Na kraju sam imao tu sreu da sam pronaao aparat koji je dnvao oekivane rezultate. Bio je to sokovnik koji je radio poput hidraulike pree u kojoj su se hranjive tvari mogle odijeliti od kae. Tako sam napokon dobio savren, djelotvoran sok za kojim sam teio i koji mije donio oekivane rezultate. Takav sokovnik nudio se na tritu kao Champion-sokovnik. Nije mi poznata nijedna druga marka sokovnika na koju bi se mogao oslonili glede djelotvornosti koja se s pravom oekuje kod uklanjanja potekoa i bolesti. Naravno da su svi sokovi od voa i povra korisni, bez obzira na koji nain se ekstrahiraju ili iscijeuju. Ukoliko ekstrakcija nije temeljita, vrijednost dobivenih sokova je manja, te se moraju piti u veim koliinama i na dui vremenski rok. Meutim, ako su sokovi ispravno i temeljito ekstrahirani, njihova uinkovitost je gotovo fenomenalna. Na tisue i tisue ljudi diljem svijeta pisalo mije i priopavalo da svoje zdravlje, a esto i svoj ivot imaju zahvaliti upravo svjeim sirovim sokovima od voa i povra. Bez obzira na to kolika je cijena pravog sokovnika, tu cijenu ne smijemo nikad smatrati izdatkom, naprotiv, moramo je smatrati velikom utedom. Ispravno pripremljeni sokovi ouvali su, po mom saznanju, na tisue i tisue ljudi od neeljenih operacija. Sokovi su mnoge ljude spasili od prerane smrti, a mnogima pomogli da ostanu mladi i u poznim 174

godinama. S druge strane, zahvaljujui dobrim sokovnicima bezbrojni pojedinci koji su tek naizgled bili "zdravi" postali su uistinu puno mlai. Mi se kod pripremanja pojedinih obroka sluimo mikserom. Kako se njime valja sluiti, obrazloit emo u poglavlju o pripremanju salata. Primjena sokova kod pojedinih tegoba iscrpno je opisana u knjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra". Ovdje je dovoljno navesti jed-.r. ili dva primjera, kako biste to helje shvatili zato se neki sokovi mogu uzimati u velikim koliinama a neki u malim. Uzmimo na primjer eluane tegobe. Prije vie od trideset godina uzimao sam pola litre ili litru soka od svjeeg sirovog zelja s izvanrednim rezultatom, i vie mi se te tegobe nisu ponovile. Ali sam ustanovio da su neki ljudi koji su slijedili moj primjer dodue izvlaili iz toga istu korist, alei se pritom na uasno stvaranje plinova. Ako sok od zelja zamijenimo sokom od mrkve, poluit emo jo bolje rezultate bez ikakvog pretjeranog stvaranja plinova. Naime, zelje sadri u sebi visok udio sumpora i ostalih tvari koje stvaraju plinove, dok je mrkva u tom pogledu daleko umjerenija. itajui moju knjigu o sokovima, naii ele na tvrdnju da je sok od perinu vrlo uinkovit; ali smo doli do zakljuka da ga moramo vrlo tedljivo uzimali. Pomijean s osalilm sokovima pokazao se izvanredno vrijednim i korisnim Sok od repe je takoer jedan od najvrijednijih sokova.

175

Dvadesetdrugo poglavlje

To vam pomae da ostanete mladi

Ja ne znam nita o tome kako stoje stvari s "izgladnjivanjem debelog crijeva i njegovim posljedicama" u vaem konkretnom sluaju. Mogu vas samo podsjetiti da se stijenke debelog crijeva ulijene ako ste izgubili tonus, jer im nedostaje ispravna hrana za odravanje ivanog i miinog tkiva. Te stijenke postaju nalik koici hrenovke koja je ispunjena vrlo malim punjenjem. U takvom stanju debelo crijevo se uspava, stvaraju se vorovi, ili se postojei poveavaju i tako onemoguuju izluivanje odreene koliine otpadnih tvari u crijevima. Mi smo to nazvali smanjivanjem debeleog crijeva (enteroptozom). Svako smanjivanje nekog organa stvara osjeaj pospanosti itavog tijela. U vrlo kratkom vremenu nakon te pojave pojavljuju se u mnogim sluajevima polako bore na licu koje dolaze osobito do izraaja oko oiju, na elu i oko usta. U svakom sluaju mogu ta smanjivanja organa imati vrlo negativan uinak na organizam, to obino dovodi do toga da se osjeamo starima, da izgledamo staraki

umorno, pogotovo ako moramo due vrijeme stajati na nogama. Prije nekoliko godina upoznao sam starijeg gospodina koji je nakon dueg stajanja osjeao veliko olakanje u donjem dijelu tijela ako se poleice ispruio na daski koja je jednim dijelom bila oslonjena na nisku stolicu a drugim na pod, tako da mu je glava bila na donjem dijelu a noge na gornjem dijelu koso poloene daske. Kad je to ponovio vie puta na dan u trajanju od nekoliko minuta primijetio je nakon nekoliko dana da je njegova stolica puno bolja i prirodnija. Traio je obrazloenje tog poboljanaja i doao do zakljuka da se njegovo uspavano debelo crijevo uznemirilo dok se nalazio u tom poloaju. Crijevu se na taj nain pruila prilika dovoenja u prirodniji poloaj, tako da su uklonjene neke prepreke prolazu kroz debelo crijevo te se izluivanje otpadnih tvari znatno poboljalo. Svoju koso poloenu dasku koristio je redovno i svakodnevno te brzo doao do zakljuka da ta daska moe biti viestruko korisna. Izmeu ostalog osjetio je nekakav oporavljajui mir koji mu je omoguavao da se osvjeen podigne s daske. S vremenom se osjetio pomlaenim, i premda je bio u poodmaklim godinama, kretao se i ophodio s drugima kao mladi, a tako je i izgledao. Njegova koso poloena daska svakako mu je pomogla da postane mlaim. Ja sam ljudima preporuivao takvu dasku i svaki put bih dobivao od njih pisma u kojima su izraavali svoje zadovoljstvo i zahvalnost. Ta daska nije koristila samo za oputanje, ve je znatno doprinosila jaanju cijelog tijela. U kosom poloaju s glavom na podu, noge se podiu u zrak i pokreu se kao da vozite bicikl. Osim toga, u takvom poloaju ovjek balansira na lopaticama, podie noge sve vie uvis i pokree ih as na jednu as na drugu stranu, ime postie izvanrednu elastinost kraljenice i itavog tijela. 177

176

Takvu dasku drim izvanrednim sredstvom za oputanje tromih organa, za bolje funkcioniranje debelog crijeva i kao dragocjeni trening svakog pa i najmanjeg dijela tijela na koji u svojoj svakodnevici esto zaboravljamo. Koristite u svakom sluaju takvu dasku kao pomono sredstvo vaeg po mlaivanja. Mnogi ljudi moraju katkada satima neprekidno stajati na nogama. esto osjeaju takvu slabost u elucu da se s pravom pitaju mogu li izdrati jo koju minutu. Mi naravno /nanio da razlog tome lei u premorenosti kao posljedici pogrene prehrane i u nedovoljnom izluivanju otpadnih tvari iz tijela. Mnogima je od velike pomoi bila upravo takva koso poloena daska. Nakon koritenja te daske mogli su svom probuenom debelom crijevu i ostalim organima pruiti nuno potreban mir, stoje povoljno djelovalo na itavo tijelo. Drugo pomono sredstvo za sve koji ele poslati mlai jest masaa pomou vibratora. Ako se dijete udari negdje po ruci ili nozi, majka e bre-bolje nastojati ublaiti bol trljanjem tog mjesta, a djed e svoje reumatino koljeno trljati svom snagom kad osjeti jake bolove. Drim da je elektrini vibrator u modernom domainstvu neophodno potreban aparat. Moe se upotrijebiti za masau koe na glavi. Time se znatno poboljava i olakava cirkulacija krvi u kapilarama. Masirate li svoje lice i vrat, poboljat ete openito funkcioniranje koe. Kod bolesti i tjelesnih ozljeda masaa pomou vibratora je istovremeno ugodna i korisna, ali se ipak preporua konzultiranje lijenika, jer njegovo poznavanje anatomije i djelovanja masae na ozljeene dijelove tijela moe pacijentu pomoi da izbjegne potekoe i ozljede. Runa masaa je naporan posao, to je dobro poznato svakome tko je isprobao tu masau na svojoj hrptenmjai ili na nonim i runim miiima. Dobar vibrator privruje se

na hrbat ruke te se ve kod najblaeg pokreta osjea u prstima energija vibratora. Vibrirajui pokreti prstiju imat e vie snage - bez pritiska - i veu dubinsku uinkovitost. Na taj nain ivnut e najdublja tkiva u tijelu i poveat e se cirkulacija krvi u koi, a da pritom ne pritiemo prst u meso. Samo pomou vibratora mogue je sebi samome i drugima pruiti uinkovitu masau koja djeluje oputajue, ugodno i osvjeavajue. Masaa je no^upak koji nikad pp moe biti pretjprmo primjenjivan. Ona je vrlo korisna kod nekih akutnih upala, iako u tim sluajevima mora biti vrlo njena. Vrlo je dragocjena kod uganua zglobova i lomljenja kostiju. U mnogim sluajevima masaa je mnogo bolja od posvemanjeg mirovanja. Ako je ovjek na primjer umoran i ne stigne malo zadrijemati, moe mu vibrator pomoi glede stimulacije tijela i ponovnog zadobivanja energije. Nakon nimalo laganih tjelesnih vjebi masaa pomou vibratora je vrlo korisna, zato jer pojaava cirkulaciju krvi u dijelovima tijela i time odstranjuje premorenost, smiruje ivce i ublaava napetosti. 1 zato sam vrsto uvjeren daje elektrini vibrator vrlo koristan aparat. Postoje mnogi dobri aparati na tritu. No, elim vas upozoriti da prije upotrebe vibratora svakako konzultirate lijenika, pogotovo u sluajevima kao to su: rane i opekotine, osipi i ekcemi, oteeni krvni sudovi, tumori, apscesi i irevi, upale zglobova i trudnoa.

179 178

Dvadesettree poglavlje

Kakvo ivotno stajalite valja zauzeti u elji da postanemo mlai?

Nemojte nikad inzistirati na raspravi, ako vidite da suprotnu stranu ne moete uvjeriti ili preokrenuti. Nekad je bolje u raspravi popustiti i zadrati prijatelja, nego pobijediti u raspravi, a izgubiti prijatelja. Kad nekoga sluamo na predavanju, kod kue ili bilo gdje drugdje, kad nam se daje koristan savjet, ne smijemo olako prelaziti preko njega, preputajui ga ljudima koje poznajemo i za koje mislimo da im je potreban. Primijenimo dobar savjet najprije kod sebe, u svom ophoenju s drugima' Mi se esto previe zalaemo za promjene na bolje kod drugih ljudi. Pritom najee zaboravljamo na injenicu da su te promjene na bolje moda potrebnije nama negoli ljudima koje poznajemo. Postoje kritina razdoblja u ivotu svakog mukarca i svake ene. Ne razgovarajte nikad o svojim problemima, o svojim nevoljama, bijedi i mukama, osim u rijetkim sluajevima kad vae iskustvo moe biti od velike pomoi sugovorniku. Ljude ne zanimaju vai problemi. Previe su zaokupljeni svojom egzistencijom. Potiteno dranje, naborano elo, udubljene oi i objeena usta prizivaju starost u posjet naem tijelu te udaljuju od nas suneve zrake ivota. Otvorite oi i budite nasmijani, budite nasmijani svim srcem, smijte se "tek tako" - i vi ete se, prije negoli to sami primijetite, doista smijati ispunjeni ivotnom radou. Nema nita uzvienijeg od nasmijana lica. Zahvaljujui smijehu i humoru mogu se i najljue situacije pretvoriti u neto komino. Humor je atribut mladalatva. Jedino nam smijeak moe olakati breme jada i nevolje, smijeak koji nita ne kota. Svaki ovjek ezne za sreom, mirom i sigurnou. Ta stanja nisu negdje izvan nas samih. Sve dok ih ne pronaemo i ne razvijemo u sebi, u svom srcu i dui, mi emo uzalud eznuti za njima. Ali kad jednom otkrijemo kako je zapravo 181

Prije negoli vam ponudim neke menije i recepte, ne bi li se odrekli starih prehrambenih navika i preli na konzumiranje prirodnih, hranjivih ivenih namirnica, elim posebno naglasiti da vam je osnovni zadatak razvijati jednu posve novu filozofiju, ukoliko zaista elite postati mlai. Prva i osnovna stvar je ispravno miljenje. Ja sam u ovoj knjizi mnogo govorio o pozitivnim i negativnim miljenjima i govorima. Ovdje se elim lime pozabaviti jo detaljnjije, kako bi va ivot postao u stvanrnosti mnogo ljepim od ivota o kojemu ste mogli samo sanjati. Brbljanje je najgora vrsta gubljenja vremena, pa ak i kad je konstruktivno. Nikad nemojte kritizirati druge, i nemojte misliti nita loe o njima. Mi ne smijemo loe misliti o drugima, sve dok ima i najmanja trunka zloestoe u nama samima. Loe miljenje o drugima i ogovaranje drugih ljudi znatno pojaava loe osobine u nama, bili mi toga svjesni ili ne. 180

posve bezbolno i jednostavno pronai sreu, mir i sigurnost u sebi samome, mi na ivot gledamo posve drugim oima. I dobro znamo koliko se isplati ovjekovo nastojanje da postane mlaim. Prihvatite li taj program koji u pravilu zahtijeva temeljitu promjenu navika u jelu, piu i nainu ivota, vi ete zacijelo naii na protivljenje svoje obitelji i svojih prijatelja. Morate se nauiti na aljiv nain izlaziti na kraj s protivljenjem. Da biste suprotstavili svim protivljenjima i uspjeli ih prevladati, potrebna vam je velika hrabrost, hrabrost koja proizlazi iz znanja, a znanje moete stei jedino prouavanjem i praenjem samog programa. Vi ete uvijek susretati vie onih ljudi koji e vas odbacivati i proklinjati, a manje onih koji su spremni pruiti vam pomo i ohrabrenje. Kad jednom zaponete s tim programom i osjetite u sebi strujanje novog ivota, energije i mladosti, vama e svijest da se nalazile na pravom putu pomlaivanja biti od velike pomoi: pruat e vam sredstva i naine da pobijedite svako protivljenje na koje valja raunati kod onih pojedinaca koji nemaju pojma o vaim otkriima. Postati mlaim znai postii stanje samopostojanosti i samodostatnosti koje vam nitko ne moe uzeti, znai postii stanje u kojemu vam nita izvanjsko ne moe smetati. Samo takvo stanje omoguuje ovjeku da bude sam gospodar svoga tijela i gospodar svake situacije. Dvadesetetvrto poglavlje

Post

Ovoj temi valja posvetiti panju prije negoli se nauimo ispravnom sastavljanju obroka. Post je vrlo vaan dio svakog programa koji se bavi ovjejim tijelom. Od velike je koristi ako ga primijenjujemo mudro i u vremenskom trajanju koje ne smije biti due od est ili sedam dana. Post ima dvostruku uinkovitost. S jedne strane omoguuje probavnom sustavu i velikom dijelu tjelesnih funkcija jedno vie ili manje savreno mirovanje, a s druge strane istovremeno dovodi tijelo u stanje sagorjevanja i izluivanja svih otpadnih tvari. Za vrijeme posta tijelo se koristi svojim rezervama, kako bi moglo uredno funkcionirati. Vrlo je vano imati to na pameti svaki put kad se odluujemo na post. Za vrijeme posta nemojte jesti nikakvu hranu. Pijte samo vodu ili s vodom pomijeane vone sokove. To razrjeivanje je vrlo vano. Bez njega bi "sagorjevanje smea" u tijelu bilo prejako i previe koncentrirano. Plodovi voa su najbolje istilo za tijelo i moraju se za vrijeme posta primjenjivati s velikom panjom, iako ih inae 183

182

moete piti koliko vam je drago. Naime, koliina tekuine koju uzimate za vrijeme posta kree se uobiajeno od litre i pol do dvije litre dnevno. Zahvaljujui postu ovjek se moe osloboditi znatnih koliina nakupljenih otpadnih tvari u tijelu tijekom proteklih mjeseci i godina. Neke od tih tvari naputaju tijelo prirodnim putem pranjenja i izluivanja. Meutim, mnoge otpadne tvari pronalaze sebi poeljne rupe ili skrovita u kojima se zadravaju najee u depovima ili naborima debelog crijeva. Ako tim tvarima dozvolite da ondje prenoe, vae tijelo bi neke od tih otrovnih tvari moglo apsorbirati, a to obino dovodi do toga da se jedan dio koristi koju smo postom eljeli postii jednostavno izgubi, a osim toga moe prouzroiti nelagodnost i nadimanje. Stoga je za vrijeme posta dobro svake veeri prije spavanja izvriti klistiranje vodom u koju ste iscijedili dva limuna. Post "prekinite" tako to ete zadnjeg dana uzeti dva ili tri obroka od svjeeg povra ili voa. a u naredna dva dana uz uobiajenu hranu piti mnogo soka od povra. Nakon toga vraate se svom normalnom nainu prehrane. elite li se podvrgnuti duoj kuri posta, inite to u izmjeninim serijama posta i "prekidanja posta". Postite otprilike est dana, onda "prekinete" dva do etiri dana, kako je opisano u sljedeem odlomku. Nakon toga nastavljate s postom est dana i nakon estog dana opet "prekinete". To inite sve dotle dok osjeate da moete. Moe biti opasno postiti vie od est ili sedam dana bez nadgledanja nekog specijalista koji se bavi kurom posta (upuujem na knjige dr. Paidla C. Brag ga: "udo posta"; prof. Amolda Ehreta: "Postom od bolesnog do zdravog ovjeka" i dr. Herberta M. Sheltona: "Post moe spasiti va ivot"). Ako postimo due od sedam dana, mi oduzimamo 184

tijelu mogunost da obnovi svoje zalihe. Tijelo je primorano najprije spaliti sav otpad, potom i sve stanice i tkiva, ali ne smije ostati bez hranjivih tvari pomou kojih se stanice obnavljaju ili nanovo proizvode. Dugi post bez "prekidanja" svakog estog dana moe vas dovesti u stanje euforije; meutim, morate znati da to oduevljenje ide na utrb sagorijevanja tijela, to ponekad ostavlja u organizmu dugogodinja oteenja. Poznavao sam jednog lijenika koji je svojim pacijentima dozvoljavao post na soku od limuna i narani u trajanju od tri do etiri mjeseca bez prekidanja. Upozorio sam ga na opasnost takve prakse, ali on je bio do te mjere zadovoljan brzim uspjesima koje postiu njegovi pacijenti da se nije obazirao na moje argumente. Zahvaljujui predavanjima koje sam drao diljem zemlje, imao sam priliku sresti itav niz njegovih pacijenata - mnogi od njih zavrili su u bolesnikom krevetu, traei ozdravljenje od svojih "zagonetnih" bolesti. Bili su, bez izuzetaka, oito posve zdravi, ali u njima nije bilo ni najmanje iskrice ivotne energije. Letimian pogled na povijest njihovih bolesti i na njihova iskustva donio je na svjetlo dana injenicu da su esto imali neobino duge kure posta, vjerujui kako ih je to oslobodilo od njihovih patnji. Meutim, nakon odreenog vremenskog razmaka od dvije do pet godina poeli su posve neoekivano gubiti svoju vitalnost, jakost i energiju. Da bi se odstranile tete koje su nastale zahvaljujui takvoj vrsti posta, morali su mjesecima i godinama piti svjee sokove i jesti sirove obroke. U svom kabinetu posjedujem rendgenski snimak debelog crijeva jedne stare dame koja je prema medicinskom izvjeu prije est godina oboljela od raka. U njezinim prsima, na njenim rukama i drugim dijelovima njezina tijela poeli su se stvarati vorovi. Proitala je negdje o uspjenom lijeenju pomou posta na soku od grejpfruta i odluila se za takav 185

post. Nakon est tjedana takvog posta poeli su vorovi nestajati i ona se osjeala bolje nego ikad ranije. Nastavila je s postom bez prekidanja jo nekoliko tjedana, a onda se vratila natrag svojoj uobiajenoj prehrani od tri obroka dnevno. Nije bilo nikakvog vidljivog traga koji bi ukazivao na njenu patnju, nastavila je sretno ivjeti i brinuti se o svojim dunostima domaice, s veim poletom nego to gaje imala ikad ranije. No, nakon nepune dvije godine na nju se sruila prava poast loih posljedica dugog posta. Nije mogla ustati iz kreveta, bila je nervozna, na rubu histerije, smetalo joj je ak dnevno svjetlo, tako da je leala u zatamnjenoj ili potpuno tamnoj sobi. S vremenom se pogoralo i njezino duevno stanje, stoje njezinoj obitelji i rodbini zadavalo velike brige. Na kraju nije preostalo drugo nego primorati je na sirovu hranu uz koju je dnevno popila nekoliko aa soka od sirova povra. Dvaput tjedno bila je podvrgnuta ispiranju crijeva. Za manje od est mjeseci njezino zdravstveno stanje se poboljalo do te mjere daje bila opet sasvim normalna. Kad sam je zadnji put sreo izgledala je pet godina mlaa nego to je izgledala pet mjeseci ranije, kad sam je prvi put vidio. Njena koa, koja je ranije bila blijeda i bez imalo sjaja, sada je dobila boju, bila je ozarena zdravljem. Dama je imala tu sreu da joj je obitelj pruala svu njegu i podrku. Zhvaljujui tome bila je u stanju osloboditi se iz opasne situacije mnogo prije nego to sam ranije mogao nasluivati. To samo dokazuje injenicu daje volja osnovni preduvjet uspjeha. Na kraju moemo zakljuiti da je post do est dana koristan i moe ovjeku pomoi da postane mlaim. Vietjedne ili viemjesene kure posta mogu biti tetne, pa ak i vrlo opasne, ukoliko ih ne nadgleda iskusni specijalist na tom podruju. 186

Dvadesetpeto poglavlje

Obroci od prirodnih ivenih namirnica

Po mom miljenju prirodne ivene namirnice su one namirnice koje su hranjive zahvaljujui organskom ivotu u sebi. Toj kategoriji ivenih namirnica pripadaju sve sirove salate, povre i voe, zatim svjei, sirovi, nepreraivani sokovi od salata, povra i voa, te orasi i sjemenke. Meu povre ubrajam i neke mahunarke dok su mlade i svjee. Osuene mahunarke oskudijevaju ivotonosnom organ skom vodom te, po mom dubokom uvjerenju, stvaraju u organizmu previe kiselina, to ne moe imati neku praktinu vrijednost. Stoga ih ja ne upotrebljavam. Toj grupi pripadaju osueni graak, grah, soja, kikiriki te mnogi proizvodi i nusproizvodi od tog povra. Kad god mi je to mogue koristim ivene namirnice koje su izrasle na organski obraivanom tlu, bez primjene umjetnih gnojiva. Vrlo je vano imati to na pameti. Nedostatk vitamina i hranjivih tvari u hrani posljedica je razaranja tla kemijskim sredstvima dohranjivanja. Neke ljude u naoj vladi trebalo bi probuditi i upoznati ih s tom injenicom. Organska 187

obrada vrta znai ponovno izgraivanje tla pomou bioloke pretvorbe organskog otpada i smea na vrtnim gredicama, dakle pomou izmjene tla koju vre gliste, bakterije itd. Samo pomou te metode - metode koju primijenjuje priroda otkad na zemlji postoji rast biljaka - moemo osigurati plodno tlo iz kojega rastu ivene namirnice pune vitamina i minerala. Povru, salati i vou uzgojenom na takvom tlu nisu potrebna nikakva otrovna sredstva protiv tetoina. Pod prirodnim okolnostima plodove u vonjaku ne unitavaju insekti i tetoine, budui da se sama priroda pobrinula za to da ih pravovremeno pojedu ptice. Ptice su najbolje i najuinkovitije tamaniteljice insekata, i to posve bezopasno. Jedna jedina obitelj ptice movarice ili obitelj ptice sjenice moe tijekom jednog ljeta unititi tridesetipet kilograma insekata, dok neki parovi ptica sjenica mogu pojesti sveukupni sastav tetoina - gusjenica i leteih insekata - na plantai jabuka koja se prostire na povrini od 4000 kvadratnih metara. Jedan par lastavica s mladima moe u jednom jedinom danu pojesti oko 7000 muha. Sjenica moe u jednom danu pojesti do 5500 jaja od gusjenica. to se dogaa prskanjem povra i voa? Ptice pojedu otrovane insekte i ugibaju. Insekticidi snose veliku odgovornost za porast tetoina i insekata, te shodno tome za znatno manji urod. Insekticidi ubijaju tek neznatan dio tetoina kojih ima posvuda, a budui da unitavaju ptice, oni ne slue svojoj svrsi, jer su insekti i gusjenice sada u stanju razmnoavati se izvan zatrovanih podruja bez ikakvog straha od ptica. U dravi New Jersey naeno je itavo jato divljih ptica koje su, zahvaljujui prskanju grana insekticidima, sve u isto vrijeme uginule od greva i uginule popadale s grana na zemlju. Isto se dogaa i s medom, najdragocjenijim ugljikohidratom i prirodnim eerom. Na stotine i stotine 188

rojeva pela vie ne proizvode med, jer su pele otrovane insekticidima. Izbjegavanjem kemijskih sredstava dohranjivanja te pribjegavanjem organskom obraivanju vrta i razmnoavanju kinih glista u tlu ne samo da postiemo bolji urod, ve dobivamo daleko bolje proizvode i naposljetku kvalitetnu hranu koja nam pomae da postanemo mlai. Mi nismo dodue uvijek u stanju dobiti onu kvalitetu i kvantitetu povra, salata i voa koja nam je potrebna, ali nedostatke moemo uvelike nadoknaditi, ako pijemo obilne koliine svjeih, sirovih sokova od najrazliitijih vrsta povra i voa. to se pak tie naih dnevnih obroka, moda ne bi bilo na od met ako spomenem od ega se sastoje moji obroci.

Doruak
Jedna ili dvije zrele banane, najbolje su one s mnogo smeih mrlja. Zrele banane su izvanredna ivena namirnica. Kad odstranite koru, izreite i odbacite sva naeta mjesta. Razreite bananu na tanke krike. Kaa od mrkve. U sokovniku nainim dvije do tri ajne liice kae, ali ne cijedim iz njih sok. Koristim se Champion-sokovnikom pomou kojega se povre i voe moe naribati. Naribajte eljenu koliinu kae od mrkve i pospite njome banane. Groice. Prednost dajem groicama bez kotica. Dvije do tri ajne liice groica drite preko noi u hladnoj ili mlakoj vodi. Ujutro ih pomijeajte s kaom od mrkve. Smokve. Najdrae su mi crne smokve. Drite pet do est smokava preko noi u vodi, kao to drite groice. Ujutro im odreite peteljke i razreite ih na pripremljeni obrok. 189

Orasi i bademi. Champion-sokovnik moe ih samljeti poput najfinijeg brana. Pet do est ajnih liica tog brana pospite po pripremljenom obroku - i to je moj doruak. Ukoliko elite moete dodati malo vrhnja, najbolje sirovog vrhnja, kako bi doruak bio to vlaniji. U tom sluaju vrhnje dodajte prije oraha ili badema. aa soka od mrkve ili aa soka od mrkve pomijeanog sa sokom od pinata za mene je najbolji napitak kojeg mogu sebi priutiti. Bit ete ugodno iznenaeni kako je takav doruak sitosan. S bananom kao podlogom moe se pripremiti odlian doruak s naribanom ili na krike narezanom jabukom ili krukom, s groicama i smokvama, kako je naprijed opisano, i sa svim ostalim dodacima ili bez njih. Za mene je takav doruak najzasitniji. Mislim da svoj jutarnji meni proteklih godina nisam mijenjavo vie od est puta. Vjerujem da ete na temelju vlastitih iskustava u tom izazovu nai odgovor na pitanje koji doruak zadovoljava vau glad bez oteavajuih stvaranja plinova.

Ruak
Ruak ovisi o okolnostima. Ako se u vrijeme ruka nalazim izvan kue, uzmem sa sobom, na primjer, jednu ili dvije jabuke, kruke ili neko drugo sezonsko voe. Malo celera ili mali avokado, ako ga dobijem. Inae bih moda uzeo - povremeno - komadiak sira iz sirova mlijeka. Ta hrana zajedno s jednom ili dvije ae svjeeg soka od povra daje mi potrebnu energiju sve do veere. Ako se u vrijeme ruka nalazim kod kue, pojedem malu mijeanu salatu. Na primjer, u tanjur za juhu stavim dvije do tri liice kae od mrkve. To pospem sa sitno isjeckanim celerom, vlascem, 190

keljem ili salatom i tome dodani malo zelene paprike, te sve skupa dobro izmijeam. Na to nalijem malo umaka, kojega u malo kasnije detaljno opisati. Potom dodam dvije ajne liice fino naribane repe. Tome dodam licu sirovog graka u zelenim mahunama, a. u sredinu stavim komad sirove cvjetae ili karfiola. Naravno da tako pripremljen ruak moete posoliti s malo biljne soli koju moete nabaviti u prodavaonici zdrave hrane. Sa zainima budite prilino tedljivi. Uz au soka od povra takav ruak je za mene vrlo sitosan te mogu do veere izdrati bez ikakvog zamora ili osjeaja gladi. ovjeku ne treba puno vremena za pripremanje, takvog obroka. Ako mislite da moete podnijeti svaku mjeavinu salate i ako ste u mogunosti narezati je ili naribati na fino ili grubo, onako kako elite, onda moete uz malo vjebanja nainiti uara/.liitije salate iz gotovo istih sastojaka, razlika je samo u nainu pripreme. Bit ete zacijelo iznenaeni kako se s lakoom moe pripremiti jednostavan ili raskoan obrok. Svaki pojedini od mnogobrojnih menija i recepata koje sam objavio u svojoj knjizi "Svakodnevnu svjee salate odravaju vae zdravlje" savreno je odmjeren i dozvoljava itav niz izmjena glede samog izgleda i ukusa. To jednostavno znai da moete svako povre pripremiti onako kako najbolje odgovara vaem ukusu i vremenu koje vam stoji na raspolaganju, bez obzira radi li se o nasjeckanom, naribanom ili narezanom povru. Tajna dobro pripremljene salate sastoji se uvijek u mijeanju dvaju ili triju sastojka. Na taj nain prua vam se velika mogunost izbora. Nemojte previe koristiti samo jednu vrstu povra ili salate.

191

Veera
Veernji obrosci mogu se takoer vrlo jednostavno pripremiti, mogu biti jednostavni i raskoni, onakvi kakvima ih elite. Jedan od meni najdraih aparata kod pripremanja salata jest mikser. On rastvara vlaknaste stanice i ini hranu ukusnijom, pod pretpostavkom da se sluimo mikserom tako da povre ne usitnjujemo previe (mikser ne smije raditi due od jedne sekunde). Nastavite ovim redom: na dasci za sjeckanje nasjeckajte otrim noem malo celera, otprilike dvije ajne liice i stavite ga u mikser. Ulijte u mikser onoliko tekuine da prekrije noeve. Ta tekuina je obino sok od mrkve ili sok od nekog zelenog povra. Ako nemate povra, moete se posluiti sokom od voa ili obinom vodom. Nasjeckajte dvije lice salate, na isti nain kao to ste nasjeckali celer, i pospite salatu po celeru. Razreite jednu rajicu na vie dijelova i dodajte je mjeavini. Stavite poklopac na mikser, ukljuite ga i odmah iskljuite. Kad se noevi smire, potisnite mjeavinu jednom licom na dno te opet ukljuite i odmah iskljuite mikser. Zatim - poto ste se uvjerili da noevi u mikseru miruju potisnite smjesu u mikseru opet na dno. Ponavljajte to onoliko puta koliko mislite daje potrebno za usitnjavanje povra po vaoj elji. Ne smijete mu dodavati nikakve tekuine. Ponovite tu proceduru ako treba i dvanest puta. Nakon toga iscijedite tekuinu - i evo vam pripremljene prve mjeavine. Tu mjeavinu moete primijeniti kao prvi sloj vae salate, a moete njome prekriti tri ili etiri lice kae od mrkve koja se nalazi u tanjuru za juhu. Kao zainom moete se posluiti biljnom soli. Iscijeenu tekuinu iz te mjeavine vratite u mikser, kako biste pripremili novi sloj salate. Uzmite 192

tri, etiri ili pet glavica zelenog luka i nareite ga na sitne komadie. Nareite i nekoliko centimetara zelenih pera. Ako nemate zelenog luka, moete se posluiti i ostalim lukom. Stavite ga u mikser. Naribajte na grubo jednu licu krastavaca - zajedno s korom - i dodajte ih luku. Nareite jednu licu zelene paprike na to sitnije komadie i dodajte ih mjeavini. Nareite jednu licu kelja, to sitnije to bolje, i dodajte ga postojeoj mjeavini zajedno s ostalim sastojcima. Dodajte malo biljne soli radi boljeg okusa i ponovite postupak kao i prvi put, ukljuite i odmah iskljuite mikser, ponavljajte to onoliko puta koliko je potrebno. Iscijedite tekuinu iz te mjeavine - i evo vam pripremljen gornji sloj salate. Moete primijeniti najraztliitije kombinacije. Na primjer, moete oguliti jabuku i naribati je te jednu do dvije lice staviti u tanjur prije nego to ete joj dodati mjeavinu zelja. Mjeavinu zelja rasporedite to ravnomjernije po jabukama u tanjuru. Umjesto jabuka mogu se naribati kruke ili neko drugo voe, a mogu se primijeniti i jagode. To je na kraju krajeva samo stvar ukusa. Ono to meni prija, moda vama ne prija, i obrnuto. Stoga pokuajte jedno vrijeme s eksperimentiranjem. Pa i kad dobijete mjeavine koje vam ne prijaju, znajte da vam ne mogu nakoditi, ve mogu biti jedino hranjivije nego to mislite da jesu. Sljedei put pripremit ete veeru u drugoj kombinaciji. Dakle, naribane jabuke stavimo na pripremljeno jelo i po njima rasporedimo tri ili etiri lice mjeavine zelja. Zatim uzmemo ribe i naribamo jednu ili dvije ajne liice sirove repe koju rasporedimo po naribanom zelju. Pospemo po tom malo biljne soli i prelijemo jednom ajnom liicom soka od limuna. Sve to ukrasimo prstenom od zelene paprike, debljine 193

jednog centimetra ili manje, u sredinu stavimo komad cvjetae ili karfiola, a oko nje nekoliko narezanih listova svjeeg radia. Ako nemate miksera, to nije razlog da ne biste mogli pripremiti istu salatu s istim sastojcima. U tom sluaju morate razliito povre sjeckati ili ribati sve dok ne postignete onu konzistencuju koja najbolje odgovara vaoj uvjebanosti i vaem ukusu. Kod pripremanja te "vieslojne" salate moete se posluiti svim moguim vrstama povra i voa koje vam stoje na raspolaganju, primijenjujui kod svake vrste i svakog naina pripremanja u biti isti osnovni princip. Ne treba vam nikakva olovka pa da zapiete koje vam vrste povra i voa trebaju, ne morate se muiti pitanjem: "ekaj da vidim to u danas uzeti? Jednostavno izvadite svoje povre iz haldnjaka, uzmite to vam se prvo nae u ruci ili ono to vam se danas prohtjelo. Uz malo vjebanja bit ete, i prije negoli ste to primijetili, u stanju pripremiti majstorsku salatu. Nemate pojma koliko takav nain prehrane pojednostavljuje voenje kuanstva. Vjerojatno se slaete sa mnom da je nezahvalno prati velike koliine masnog, prljavog posua. Na nain prehrane ne podrazumijeva nikakvo pranje masnog i prljavog posua. Umaci za salate mogu se takoer pripremiti tako da budu vrlo ukusni i hranjivi. Budite izumitelji kod sastavljanja svojih kreacija i pazite da pritom ne primjenjujete ocat ili papar. Morate znati da je ocat u stvari octena kiselina koja moe postupno upropastiti sluz probavnog trakta. Primjena octa mogla bi prouzroiti ireve. Papar i ostali jaki zaini mogu imati sline posljedice u naem tijelu. Kad vidite ljude koji naprosto pucaju od snage, koji jedu obroke s puno octa i papra, moete biti sigurni da e 194

prije ili kasnije imati problema s irevima ili nekim drugim simptomima bolesti. Maslinovo ulje ima svestranu primjenu. Pomijeate li ga s medom i sokom od limuna, dobit ete vrlo hranjiv umak. Ja mu nikad ne dodajem eer. A moete mu dodati, ako elite, malo biljne soli. Pokuajte primijeniti ovaj recept: 1/3 alice maslinova ulja, 1/3 alice soka od limuna. Tome dodamo tri ili etiri rajice srednje veliine, A ajne liice biljne soli i pola do jedne liice meda. Sve to mijeamo dvije minute u mikseru. Dodajmo tome pola esna enjaka, elimo li umak odmah jesti. Ako ete umak uvati u glinenoj posudi, moete mu dodati dva esna enjaka, i to neoguljena. Dobar umak moete pripremiti i na taj nain ako ogulite jedan avokado, odstranite mu jezgru i nareete ga na sitne komadie u neku posudu. Dodajte malo vrue vode, otprilike pola liice na jedan avokado i zdrobite komadie viljukom. Nareite nekoliko zelenih glavica luka, dodajte pola lice meda i malo biljne soli i sve to dobro promijeajte viljukom ili mjealicom za lag. Ako elite, moete svakom avokadu dodati jednu ili dvije liice slatkog ili kiselog vrhnja s malo vie limuna. Ne zaboravite da krob i eer u nekom obroku koji sadri u sebi limun ili neko drugo kiselo voe stvara u tijelu plinove.
l

Ovdje vam nisam prikazao mnogo menija, zato to ih za svaku priliku posebno moete nai u mojoj knjizi "Svakodnevno svjee salate odravaju vae zdravlje". Proitajte poglavlje o octu u mojoj knjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra". Preporua se primjenjivati jabuni sok, u knjizi ete nai odgovor na pitanje radi ega se peporuca jabuni sok.

195

Deserti
Desrti mogu biti istovremeno hranjivi i iznenaujue dobri, ako se pripremaju u mikseru. Evo na primjer: ulijte u mikser alicu soka od mrkve. Dodajte soku jednu bananu narezanu na velike krike. Dodajte i dvije dupkom pune ajne liice naribanih, neposoljenih badema, dvije ili tri dupkom pune liice natopljenih groica, tri ili etiri natopljene smokve i dvije, tri ili etiri liice vrhnja. Sve to zajedno miksajte najmanje dvije minute; posluite u alici za deserte, po elji s malo laga.

Dvadesetesto poglavlje

Postanimo zajedno mlai

Na kraju elim posebno naglasiti injenicu da postati mlaim podrazumijeva dugotrajan proces i zahtijeva mnogo strpljenja i ustrajnosti. ovjek moe preko noi postati star, ali ne moe postati opet mlad sve dok ne ukloni tete u organizmu koje su tijekom godina nastale zahvaljujui pogrenoj prehrani, pogrenom nainu ivota i pogrenom miljenju. Pogrena prehrana znai da jedemo i pijemo neto to ne doprinosi ivotu stanica i tkiva u naem tijelu. Budui da ne moemo u isto vrijeme biti ivi i mrtvi, budui da previsoka temperatura - temperatura iznad 37 stupnjeva - razara ivot u naoj prirodi, oito je da kuhana i preraivana hrana dodue odravaju na ivot samo na raun stalnog regeneriranja naeg tijela. Tom hranom ovjek ne unosi ivot u svoje tijelo. ivot se unosi prirodnim, sirovim voem, salatama i povrem, te sokovima od svjeeg, sirovog povra i voa. Ja sam znanstveno ustanovio da ovjek moe utedjeti na vremenu u procesu pomlaivanja, odnosno da svjei, sirovi sokovi ubrzavaju taj proces. 196 197

Meutim, to je elja za brzim pomlaivanjem vea, to jae mogu biti i nae reakcije. Zato moramo imati razumijevanja za taj proces i moebitne reakcije. Nikad ne smijemo sebe dovesti u stanje obeshrabrenja. Priroda poznaje skrivene putove. Ako joj pruimo alat kojim moe raditi i ako se bez ikakvih zadrki predamo njenom vodstvu, ona nas sigurno nee prevariti. Moe se dogoditi da e ona u naem organizmu pronai vie stvari koje treba dotjerati, nego to smo to oekivali. Ali ako imamo povjerenja u nju, ako znamo da ona lijei sve redom, ona e za nas uiniti udo, ona e nam sigurno pomoi da postanemo mlai. Nadalje, moramo znati da nam se moe grdno osvetiti svako poputanje apetitu i pohlepi, ne obazirui se na posljedice. Zar nam je doista stalo do trenutanog zadovoljstva, ne pomiljajui na tete, na brige i na kajanje koje moe kasnije uslijediti? To je pitanje na koje mora svaki od nas svjesno i dosljedno odgovoriti. Pogrean ivot znai ivjeti ili egzistirati bez razumnog smisla i svrhe. ovjek ne moe ivjeti samo za sebe, iako je njegovo Ja najvaniji element nae egzistencije. Sve dok ne pazimo prvenstveno i poglavito na sebe, ne moemo biti od velike koristi i vrijednosti ni za sebe ni za druge. Stoga moramo najveu brigu posveivati sebi samima. Briga i panja koje posveujemo svom materijalnom, duevnom i duhovnom tijelu zrcali ostatku svijeta nau istinsku vrijednost. Zanemarimo li njegovanje svog "trojstva" - naeg materijalnog, duevnog i duhovnog tijela - vrlo brzo emo postati beskorisnim stvorenjima za sebe same i ostali svijet. Preputeni senilnosti i propadanju. Moramo nauiti ivjeti i od svog materijalnog, duevnog i duhovnog blagostanja, davati drugima koliko najvie moemo. Mi u biti rastemo samo dok dajemo drugima. Samo 198

ako uimo s razumom postiemo znanje, ako to znanje ririmo oko sebe, moi emo jednog dana ustanoviti da smo se na taj nain domogli jo veeg znanja. Znanje je slino sjemenu cvijea. Zaboravite li na njega, ono e na kraju postati bezvrijedno. Ali ako ga posijete, ako ga njegujete i uzgajate, svi e se u vaoj okolici diviti vaem cvijeu i uivati u njegovoj krasoti. Uza sve to dobit ete jo vie sjemena, zato jer ste dobro postupili s njime. Davati "desetinu" je udesan primjer tog principa. Zadrite li sve za sebe to ste zaradili, vi ete se u ivotu namuiti, bilo vam drago ili ne. Dajete li deset posto ili vie vae zarade kao "desetinu" za neku dobru stvar, vi ete se odjednom osjeati bogatim. Neka vam je stalno na pameti spoznaja da znanje i sve ostalo moramo najprije davati, da bismo mogli zadobiti jo vie znanja i svega ostalog. Pogreno miljenje znai njegovati misli koje nisu konstruktivne, koje djeluju razorno i pogubno. Nema istinitijih rijei od onih koje su jedno bile izreene ljudskom puku: "Kako neki ovjek misli u svom srcu, takav je". I nemojte misliti da se to odnosi samo na mukarce. To jednako vrijedi i za ene. Kad bismo svoj ivot ivjeli tako da ne ne vidimo nita loe, da ne inimo nita loe i da ne mislimo nita loe nestala bi veina naih problema! Buduu da smo pri kraju s knjigom, elim vam pruiti slijedeu misao: Ne osuujte sadraj ove knjige na temelju vaeg znanja o tome to ovjek treba jesti i piti. Ja sam vam na ovim stranicama prenio samo ono to znam na temelju vlastitog znanja, vlastitog iskustva i vlastitog prouavanja. Sadraj ove knjige je - svjesno ili nesvjesno - poznat od samog poetka svijeta. Moja istraivanja donijela su mi spoznaju daje sve divlje u ivotu posljedica ljudske gluposti i 199

slabosti. Znanje o zakonima prirode - a samo je neznatan dio tog znanja prenijet na stranice ove knjige - je nerazorivo. Ne ostavljajte ovu knjigu negdje po strani gdje e srebrne ribice i mievi pojesti njen papir. To je jedina stvar u toj knjizi koja se moe probaviti. Otisnuta rije na njenim stranicama ostaje nerazoriva i vi ete moda htjeti osvjeiti spomen na nju. Zato je ploite na mjesto gdje ete je vi, vaa obitelj i vai prijatelji moi vidjeti te e moda htjeti izvui kakvu korist iz nekih rijei, reenica Jj itavih stranica koje sam vam foolo preporuivao. Ne zaboravite da govorom ponavljate ono to znate. itanjem i sluanjem moete vrlo esto i neto pametno nauiti. Prazna kutija ini veliku buku ako je u njoj samo jedan kameni; ali ako je puna, ona je tiha i teka. Isto vrijedi i za ovjekovu glavu. Nikad neu zaboraviti rijei koje sam uo u svojoj osamnaestoj ili devetnaestoj godini. Bio je to jedan od kamena meaa u mom ivotu: "to vie zna, to vie treba sluati".

O autoru

Dobro zdravlje nije ovisno o starosti. Dr. Norman W. Walker bavio se preko sedamdeset godina zdravljem i prehranom te je svojim istraivakim radom i ivotom najbolje dokazao da zdravlje i dugi ivot mogu ii ruku pod ruku. Tek danas otkrivaju neki napredni medicinari i strunjaci za prehranu istine koje je dr. Walker ve za svoga ivota poznavao i pisao o njima. Dr. Walker je sam bio ivotnim dokazom da se ispravnom prehranom, duevnom uravnoteenou i higijenom moe postii znatno dui, zdraviji ivot. Program prehrane i zdravlja dr. Walkera jednostavan je i lako provediv. Ne temelji se na "udesnim dijetama" ili "revolucionarnim" pronalascima! Dr. Walker poeo se interesirati za zdraviji nain ivota ve na prekretnici 19. i 20. stoljea. U mladosti je sebe preopteretio i ozbiljno se razbolio. Budui da mu nikakve lijenike "vjetine" nisu pomogle, krenuo je dr. Walker novim putem i postao ponovno zdrav. Od tog vremena bavi se istraivanjem uzroka ovjekovih bolesti i zdravlja, ne bi li ljude privolio da ive urednije i due.

200

201

Godine 1910. utemeljio je dr. Walker u New Yorku Norwalk-laboratorij za prehranu i istraivanje koji je pod njegovim vodstvom dao vane doprinose za dui, aktivan ivot. Njegov najvei doprinos bio je otkrie terapeutske vrijednosti sokova od voa i povra 1930. Od tog vremena u Sjedinjenim amerikim dravama, i mnogim drugim zemljama, gotovo su nezamisliva domainstva bez svjee pripremljenih sokova od voa i povra. (Na alost, danas se piju iskljuivo tvorniki sokovi, koji ovjeku nanose vie tete nego koristi). Dr. Walker je svoja istraivanja vodio i bavio se pisanjem o toj tematici sve do smrti u 116. godini ivota. Zadnju knjigu "Jednostavna kontrola teine" napisao je u svojoj 113. godini. Dr. Walker je nesumnjivo jedan od najiskusnijih i najproduktivnijih prehrambenih znanstvenika na svijetu. Objavio je bezbroj priloga u novinama i asopisima, te napisao itav niz knjiga. U visokoj starosti dr. Walker je jednom rekao: "Ja mogu uistinu izjaviti da nikad nisam bio svjestan svoje starosti. Od svojih zrelih godina nadalje nikad nisam imao osjeaj da sam stariji, i mogu bez svake zadrke kazati da se danas osjeam ivahnije nego kad mi je bilo 30 godina. Ja ne mislim na roendane, nikad ih nisam slavio. I danas mogu $ najdubljim uvjerenjem kazati da se radujem sjajnom zdravlju. Nimalo se ne ustruavam ljudima kazati koliko sam star. Ja ne znam za starost!"

Predmetno kazalo

A Adrenalin 133 Akrolein 136 Alkohol 12,44,47,48,71, 87,90, 122, 140, 143, 146, 148, 153, Aminokiseline 132 Analiza urina 109,110,111 Anemija 53 Apendicitis 80 Apendiks 80 Apsces (gnojni ir) 49, 102, 179 Artritis 95, 102, 129 Aspirin 11,101 Astma 62 Autopsija 148 Avokado 190, 195

Bijes 56, 134 Bjelanevine 52 Bolesti bubrega 147-153 Bolesti srca 93 Bolovi 24,35,40,49,70,110 Bolovi u leima 24 Bore 10,74,78,89,110,176 Brige 22, 140, 198 Bubrezi 44,70,72,117,147, 148 Bubuljice 45
c

B
Badem 197 Bijeli kruh 44 202

Champion-sokovnik 110,174, 189 Cigarete 137 Cijepljenje 16 Ciroza jetre 143 Cjepivo 104 Crijeva 16,25,32,39,49,54, 55, 62, 68-72, 78, 80, 96, 99, 128, 146, 150-176 203

ir (furunkul) 179 istilo (laksativ) 183

D
Debelo crijevo 4 9 , 7 1 , 84, 88,
102, 152, 155-160, 169, 173, 176

Desert 2 7 , 9J Digitalis (biljka naprstak) 86,

87

G Gigantizam 126 Glavobolje 1 1 , 1 9 , 1 0 1 , 1 6 8 Glicerin 133 Gliste 162, 188 Gnoj 1 6 , 4 5 Groznica 16, 125 Groice 189 0-*i;:aa 48, U9, IV

K
Kalcij 129, 130 Karakter 130, 131 Kaa od mrkve 189 Katar 91 Kazein 59, 124, 125, 130 Kemiar 70 Kisik 4 4 , 7 3 , 9 0 , 9 1 , 9 4 , 1 5 0
Kl^ti-inje 25,61,86. !6 .
N

Limfni sustav 80, 129 LJ Ljubav 7 6 , 1 1 5 , 1 1 6 , 1 2 0 Ljubomora 116, 135 M Mahunarke 187 Majino .ni-i'V'j 58 Malaksalost 125 Malteka groznica 125 Masaa 179, 179 Maslinovo ulje 194 Masti 8 1 , 1 1 1 , 1 1 2 , 1 4 3 , 1 6 9 Mastoiditis 16 Med 5 0 , 5 1 188, 189, 195 Medulla oblongata 100
Mir 11,12,39,98,112,182

167, 169, 171, 184

H
Hemoroidi 11,130 Hipofiza 1 1 9 , 1 2 2

Dijabetes 47, 132, 133 Dim cigarete 137 Disanje (respiracija) 9 1 , 1 0 0 ,

112

Hormoni 119, 129 Hripavac (veliki kaalj) I Idiotizam 126 Imunitet 131 Insekticidi 188 Instinkti 131, 134 Iris 99 Iscrpljenost 9 1 , 135 Iskrenost 114 Ispiranje crijeva 2 5 , 49, 68,
86, 146, 161, 164, 165, 167, 170

Djeja paraliza 107 Doruak 26, 167, 189, 190 Duhan 7 4 , 7 5 , 7 9 , 1 3 6 , 1 3 7 ,

138

Klistiri (istila) 170 Kofein 145 Kokakola 12, 148 Kombinacija ivenih namirnica 69 Konzumiranje masti 11 Koni osip 16 Kravlje mlijeko 5 8 , 5 9 , 1 2 4 ,
125

Miii 5 3 , 7 9 , 9 5 , 1 0 6 , 1 0 9 ,
134, 160

Kretanje 79 Kretenizam 126 Kruh 44, 69, 84, 94, 96, 124,
157, 167

Mlijeko
124

26, 58, 59, 64, 90, 97,

E
Ekcem 179 Encefalitis 16
Energija 1 2 , 2 0 , 5 4 , 9 8 , 1 7 8

Krumpir 6 8 , 6 9 , 7 5 , 8 4

Krvni tlak 7 4 , 9 4 , 1 3 5 Krvna zrnca 73, 74, 75, 77 L Lena modina 79, 100 Leukemija 16 Limunada 12, 148 Limfa 7 8 , 7 9 , 1 3 7 Limfni vorovi 81

Epifiza (lijezda na mozgu)

119, 120

Iijas F Fagociti 80 Frustracija 135

204

53,56,109

Izraslina

25,44

Mlijena industrija 58 Mlijeni proizvodi 5 8 , 63 Mo volje Moda 70, 106 Mokrana kiselina 5 3 , 109 Mokrenje u krevetu 124 Mozak 7 9 , 100, 1 3 6 Mrkva 128, 175

J Jetra

N
Naboranost 111, 126
205

56,117,142

Naela 20, 115 Nadbubrene lijezde 133 Nadimanje 184 Nadraivanje 160 Natrijev karbonat 99,170 Nedostatak sna 38 Neuritis 35, 53, 56, 109 Nikotin 91, 136, 137, 145
o

Posna dijeta 184 Post 183 Potekoe s jetrom 71 Potekoe s oima Povre 31,36,38,44,84, 103, 111,127,132,142,173, 187, 189,191,192,194,197 Prehlade 91 Prekid posta 184
iTetilost 126, 142.

Obnova 18 Octena kiselina 47, 194 Oi 19,61,108,113-116 Orasi 21, 187, 190 Osjeaji 120, 134 Osnovne ivene namirnice 15

Pritevi 46 Probavni sokovi 84 Probavni sustav 53, 85, 154 Proljev 165 Pubertet 130 Puenje 75, 136, 146 Puenje cigareta 136

P
Pankreas (guteraa) 119 Papar 194 Paradontoza 49 Pasterizacija 125 Patuljasti rast 126 Perad 38,53 Perin 25,54,128,140,175 Pivo 143, 148 Plodnost 139 Plua 11,64,74,89,94,101, 112, 137 Pokusni kunii 34 Polububrezi 56 Poprena daska 177 206

R
Rak 16,19,71,103 Rak krvi 16 Razmnoavanje 23, 122, 167 Razuzdanost 139 Regeneracija 18, 19 Rendgenske pretrage Reuma 53, 109, 178 Riba 52 Ruak 26, 190

S
Salata 7,25,39,44,127,128, 140, 175, 187, 189, 192, 197 Samodisciplina 17, 136

Samodokazivanje 135 Samokontrola 139, 141 Samopouzdanje 105, 146 Senilnost 15,17,95,104,139, 142, 164, 198 Sirova hrana 55,124,143, 157 Slabost 28,74,79,96,178, 200 Slastice 133 Slom ivaca 37 Sluz 59,61,63,90,125,156, 160, 194 Smanjivanje debelog crijeva 176 Smanjivanje organa 176 Smokve 50, 189 Sok od limuna 54, 161 Sok od mrkve 25,36,108, 146, 192 Sok od narane 26, 61 Sok od repe 175 Sok od zelja 175 Sokovi od povra 163 Sokovi od voa 7,54,128, 150, 174, 195 Sokovnik 62,76,110,127, 128, 172, 174, 189 Spavanje 11,25,54,61 Spolne lijezde 119,130,139 Srce 71,73,93,94,95,100, 135,181 Srane tegobe 11, 70 Srani udar 86, 100

Stolica 86, 157, 163, 177 Strah 9,18,56,91,129,135 Strast za posjedovanjem 115 Strpljenje 10,40 Stvaranje plinova 83, 86, 87, 88, 166, 175 Suzdranost 139
v

s
eer 12,25,47-60,65,84, 95, 132, 140, 195 eerna bolest 47 krob 12, 25, 44, 49, 54, 55, 61,65, 68, 79,81, 108, 110, 122, 132, 149, 157, 167, 195 titnjaal 19, 124, 126, 128

T
Tanko crijevo 164 Tetanus 16 Tifus 16 Timus lijezda 130 Tiroksin 124, 126 Tjeskoba 134, 135 Tjestenine 32 Trudnoa 179 Trule 55,69 Tumori 130, 179 Tvorniki eer 48

U
Ugljina kiselina 94 Ugljini monoksid 91 207

Ugljikohidrati 41,44,94 Upala modane kore 16 Upala plua 64 Upala slijepog crijeva 16 Upala zglobova 179 Ustrajnost 10, 197

Zrak 11,12,19,38,44,74, 88,90,91,94, 98, 101, 136, 150, 177 Zubobolja 102

z
itarice 122 lijezde 117,118 une tegobe 143 utica 146

V
Veera 26, 192 Vegetarijanac 36,64 Vegetarijanstvo 64 Vibrator 178, 179 Vitalnost 9,12,14,25,32,55, 99, 141, 150, 185 Vjebe disanja 112 Voda 7,78,147,150,161, 169, 170-172 Vrenje 65, 68, 83 Vrhnje 58,63,190 Voe 26,31,36,44,50,55, 84, 103, 127, 132, 142, 173, 174, 187, 189, 190, 193, 195, 197

z
Zaepljenje 78, 80, 143, 152, 156, 157, 167 Zaepljenje kapilara 79 Zaini 191, 194 Zaljubljenost 75,115 Znoj 137

208