POLITIKA I GOSPODARSTVO POJAM POLITIKE Rijec politika dolazi od grckih rijeci: - polis, - politeikos, - ta politika, - politeia.

Pojam politike koristi se u smislu: - etickog bavljenja dravnim poslovima (Platon i Aristotel), - umijeca upravljanja gradovima dravama (u srednjem vijeku), - nacina na koji vlada upravlja dravom (N.Machiavelli), - aktivnosti koje utjecu na drutvena kretanja i medunarodni poredak (u odnsima medu dravama), - tumacenja drutvenog odnosa u kojem prepoznajemo covjeka u drutvenom okruenju i djelatnostima putem kojih ostvaruje svoje ivotne ciljeve (u strucno-teorijskoj literaturi). Politika kao drutveni odnos: 1. opca-lokalna, dravna, medunarodna, 2. posebna-socijalna, zdravstvena, prosvjetna, gospodarska, ... POLITICKO DJELOVANJE Politicko djelovanje je vrsta ljudskog djelovanja koje donosi evolutivne promjene ciji je cilj postizanje kvalitete ivljenja. U pravilu se politicko djelovanje mora temeljiti na: - slobodi, - politickoj kulturi sudionika, - cuvanju i zatiti ljudskog dostojanstva. Nacini politickog djelovanja: - politicki govor, - napis politickog sadraja, - fizicka akcija (prosvjed, politicka kampanja), - politicka utakmica. Vrste politickog govora: 1. ekskluzivni, 2. totalitarni, 3. demokratski. Politicki govor, po svojim obiljejima, moe biti: - emotivan, - ekspresivan, - iteraktivan, - ekstenzivan, - koherentan. VLAST, MOC I AUTORITET Vlast je sustav koji omogucuje pokoravanje naredbama to potjecu iz odredenog izvora.

Svaka vlast tei ucvrcenju i stalnosti a to postie uspostavljanjem legitimnosti. Legitmnost je stupanj prihvacenosti odredenog tipa politicke vlasti od clanova politicke zajednice (ostvaruje se na slobodnim izborima). Legalnost je djelovanje politicke vlasti u skladu sa zakonom i pravnim sustavom u cjelini. Oblici vlasti - s obzirom na utemeljenost legitimnosti na koju se vlast oslanja, Max Weber razlikuje tri tipa vlasti: 1. racionalna vlast, 2. tradicionalna vlast, 3. karizmaticna vlast. Moc je mogucnost pojedinca ili skupine da utjece na druge radi zadravanja postojeceg stanja (izraz ili kolicina vlasti uspostavljena mehanizmom prisile). Autoritet - oznacava razinu potovanja ili casti povezanih s drutvenim poloajem. NAROD, NACIJA, MANJINA, GRADANI, DRAVLJANI REPUBLIKE HRVATSKE Narod - gradanstvo ili puk odredenog dravnog podrucja koji komunicira istim jezikom i njeguje iste tradicijske obicaje. Nacija - stabilna globalna zajednica koja se moe konstituirati kao politicki suveren narod na odredenom podrucju. Narodni suverenitet - sintagma koja u cjelini obuhvaca mehanizam izbora, donoenja odluka u predstavnickom tijelu, sustav obnaanja vlasti i ustrojstvo sudstva, a prije svega razumijeva pravo hrvatskog naroda i svih pripadnika drugih naroda na njegovo samoodredenje. Nositelj suvereniteta je narod kao zajednica slobodnih i ravnopravnih dravljana. Dravljanin - pripadnik odredene dravne zajednice; nositelj prava i u odredenoj dravnoj zajednici predstavlja subjekt javne sfere (gradanin - subjekt privatne sfere). Status dravljanina priznaje se na osnovi rodenja i pretpostavke da je ta osoba sposobna razumno prosudivati o dravnom boljitku. Manjina - u politickoj literaturi nailazimo na dva znacenja: 1. vladajuca skupina (elita) unutar jednog naroda, 2. brojcano manja skupina u vienacionalnoj dravi. 3 Mogucnosti rjeavanja pitanja manjina su: 1. asimilacija, 2. prisilno mijeanje, 3. kulturni pluralizam. U clanku 15. Ustava RH govori se o poloaju manjina. Osim jednakih prava na politicku participaciju, manjinama se osigurava njegovanje kulturnih i etnickih specificnosti (pravo na uporabu pisma i jezika). Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine, u Republici Hrvatskoj najbrojnija manjina su Srbi (12,16%), zatim slijede Muslimani (0,91%), Madari (0,47%), Slovenci (0,47%), Talijani (0,45%), Cesi (0,27%), Albanci (0,25%) i drugi.

TIPOVI POLITICKIH POREDAKA Politicki poredak je oblik organiziranja drutvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti i ureden odnos izmedu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Tipovi politickih poredaka: 1. demokracija 2. aristokracija 3. tiranija 4. diktatura 5. totalitarizam 6. monarhija 7. republika Demokracija - temelji se na diobi vlasti (zakonodavna, izvrna, sudbena), a legitimira se stupnjem prihvacenosti zakonitog ustroja politickih procedura. Politicki sustav se mora temeljiti na suglasju (konzensusu) politickih subjekata o vanim dravnim pitanjima. Temeljne slobode moraju biti ugradene u ustav svake demokratski uredene drave. Aristokracija - vlast pripada iskljucivo manjini (eliti) koja donosi sve vane odluke i koncentrira svu drutvenu moc.Temeljne vrijednosti su tradicionalnost i staticnost. Tiranija - samovlast; politicki sustav s nedostatkom legitimnosti i legalnosti. Diktatura - lat. oznacava vladavinu jedne ili vie osoba koje monopoliziraju svu vlast u dravi i dolaze na vlast nelegalno (npr. dravnim udarom); uspostavlja se kontrola nad policijom, vojskom, sudstvom i administracijom. Totalitarizam - poredak u kojem vlada jedna partija koja se poziva na totalitaristicku ideologiju (nacionalsocijalizam, faizam, komunizam). Tehnologija vladanja je nasilje, teror, prisila i kontrola javnosti. Vlast ima kontrolu nad svim dijelovima zajednice, nad gospodarstvom, javnim mnijenjem i vojskom. Republika - res publica - opce dobro, stvar kojom se ne moe trgovati. Oblik dravne vlasti u kojoj vlada vie subjekata pa, prema tome, razlikujemo: - demokratsku (nositelj suvereniteta je cijeli narod), - aristokratsku (nositelj suvereniteta je dio izabranih), - predsjednicku (vlast podijeljena izmedu predsjednika i parlamenta), - parlamentarnu (vlast proizlazi iz parlamenta). Monarhija - sustav vladavine pojedinca monarha (kralja, kneza, cara,...). Vlast moe biti nasljedna, izborna i uzurpatorska. Po svojim obiljejima monarhija moe apsolutna (vladar je nositelj svih zakonodavnih, izvrnih i sudskih ovlasti) i ustavna (vladareva vlast je ogranicena zakonima koji proizlaze iz parlamenta). POLITICKE STRANKE Politicke stranke interesne politicke organizacije gradana koje su formirane radi oblikovanja pojedinacnih interesa u borbi za vlast i organizacije dravnog ivota nakon osvajanja vlasti. Pojavljuju se potkraj 17. stoljeca u Engleskoj s pojavom gradanskog stalea. Osnovna zadaca im je: - reprezentacija

- konkurencija - integracija Osnovne vrste politickih stranaka: KONZERVATIVNE STRANKE - proizlaze iz konzervatizma, sustava vrijednosti koji se eli ocuvati od naglih promjena. Zastupaju tradicionalisticko miljenje, trae drutvenu harmoniju i mir, zajednica je iznad pojedinca a ljudska prava se izvode iz njihovih dunosti prema uspostavljenoj hijerarhiji. Konzervatizam nastaje kao reakcija na revolucionarna zbivanja pa razlikujemo: - tradicionalni konzervatizam (1789. - 1848.) - gradansko - nacionalni konzervatizam (1848. - 1918.) - protudemokratski konzervatizam (1918. - 1933.) - neokonzervatizam (1945. -) LIBERALNE STRANKE - nastaju kao pokret gradanstva protiv ogranicenja ivljenja i neogranicene vlasti vladara; isticu nacelo slobode i prava, a u programu stranaka se ocituje filozofsko - duhovni, politicki i gospodarski temelj. SOCIJALDEMOKRATSKE STRANKE - politickim djelovanjem produbljuju politicku demokraciju i socijalne sadraje; ciljeve postiu reformistickim metodama, a temeljne vrednote su sloboda, ravnopravnost i solidarnost. DEMOKRCANSKE STRANKE - temelje se na socijalnom nauku Katolicke crkve od 1891. do 1991. (Papinske enciklike); osnovne vrijednosti su covijek i njegovo dostojanstvo, a sloboda je ogranicena zatitom javnog morala utemeljenog na krcanskom nauku. POJAM LJEVICE, DESNICE I CENTRA Podjela potjece iz doba Francuske Republike, a oznacavala je poloaj politickih predstavnika u parlamentu, mjesta na kojima su sjedili predstavnici koji su se razlikovali po svojim stajalitima prema politickim pitanjima. LJEVICA - oznacava razlicite struje revolucuonara i reformista koji su bili nadahnuti ideologijom oslobadanja radnicke klase i stvaranja besklasne zajednice. S vremenom gube iz vidokruga pojedinca i postaju temelj komunisticke utopije (ultralijevo, revolucionarna ljevica, reformisticka, nova ljevica). DESNICA - oznacava opciju konzervativnih, protuliberalnih i proturevolucionarnih politickih djelovanja (neokonzervatizam, nova desnica, desni radikalizam). CENTAR - oznacava politicko djelovanje izmedu ljevice i desnice, izbjegava krajnosti, nasilja i nestabilnosti; predstavnici ove opcije skloni su povezivanjima s jednom ili drugom stranom te stvaranju koalicija. POLITICKE STRANKE U REPUBLICI HRVATSKOJ Prema idejama, orijentacijama i sustavima vrijednosti u Republici Hrvatskoj osnovane su: - narodne stranke, - konzervativne stranke, - liberalne stranke,

- krcansko-demokratske stranke, - seljacke stranke, - stranke tradicionalne i nacionalne orijentacije, - socijaldemokratske stranke, - regionalne stranke, - stranke nacionalnih manjina, - ostale politicke stranke. Osobitost stranaka u Hrvatskoj je u obracanju cijelom pucanstvu (nisu usmjerene ciljanim grupama); racunaju na iri opseg utjecaja i mogucnost samostalnog ulaska u Hrvatski dravni sabor. Stranacke koalicije (savezi stranaka) postaju zanimljive nakon izbora 1997. godine kada su prema izbornim rezultatima svoju prepoznatljivost dokazale samo najvece stranke. Funkcije stranaka u politickom sustavu Republike Hrvatske odreduje Ustav RH u clanku 6. i formulira ih kao slobodu udruivanja. Oporba je bitna za demokratski dravni ustroj jer ima zadacu kontrole vlasti i ponude alternativnih gospodarskih i politickih programa. IZBORI Izbori - su postupak kojim narod povjerava obavljanje politicke vlasti predstavnickom tijelu. U svakom demokratskom sustavu izbori su uobicajen nacin postizanja elementa institucije posredne demokracije (vlast naroda putem posrednika ili zastupnika u parlamentu). Dicter Nohlen - razlikuje tri vrste izbora koji su karakteristicni za razlicite politicke sustave: 1. kompetetivni - demokratski politicki sustav u kojem je osigurano pravo i sloboda izbora, 2. semikompetetivni - autoritarni sustavi gdje postoje ogranicenja slobode izbora, 3. nekompetetivni - totalitarni sustavi u kojima je gotovo uskracena sloboda biranja. Kljucni elementi izbora: 1. raspisivanje izbora, 2. utvrdivanje sastava birackog tijela, 3. utvrdivanje rezultata izbora, 4. odredivanje broja mandata, 5. utjecaj izbornih rezultata na stranacki sustav. Vrste izbora: u Hrvatskoj se provode izbori za Sabor (parlamentarni), za predsjednika te jedinice lokalne uprave i samouprave. Opce pravo glasa imaju gradani od 18-e godine; to je pravo dravljana neke zemlje, osim osoba koje su sudskom presudom liene gradanskog prava, gradana koji su izgubili poslovnu sposobnost ili su pod starateljstvom. Tijekom 19.stoljeca opce pravo glasa je bilo ograniceno imovinskim cenzusom ili cenzusom naobrazbe. U nekim zapadnoevropskim zemljama postepeno se prelazilo sa ogranicenog na opce pravo glasa. Biracko pravo su svugdje imali samo mukarci, a ene su ga dobile postupno ( prvi put u vedskoj 1867.). Biracki popisi popisi u kojima se evidentiraju svi gradani koji imaju biracko pravo; obnavljaju se za svake izbore s obzirom na umrle ili pridole gradane. IZBORNI SUSTAVI

Raspodjela mandata ili dioba zastupnickih mjesta obavlja se prema: 1. vecinskom izbornom sustavu 2. proporcionalnom (razmjernom) izbornom sustavu. Vecinski izborni sustav - zasniva se na principu pobjednik uzima sve , u predstavnicko tijelo ulazi onaj koji ima vecinu glasova u nekom izbornom krugu. - apsolutna vecina - pobjedu odnosi stranka ili pojedinac s vie od 50% glasova, - relativna vecina - pobjeduje onaj kndidat koji ima najvie glasova. Razmjerni izborni sustav - mjesta u parlamentu se dijele razmjerno dobivenim glasovima. - sustav izbornog kolicnika - ukupan broj glasova u izbornoj jedinici se dijeli s brojem zastupnika koji ce biti izabrani, dobiveni broj se naziva izborni kolicnik, zatim se broj glasova svake stranke dijeli tim brojem i broj koji se dobije oznacava koliko zastupnickih mjesta je stranka dobila. - D'Hondtov sustav - broj glasova koje je dobila neka stranka dijeli se pocevi od 1 pa sve do broja koji je isti kao i broj zastupnika koji se za tu jedinicu izabire, dobiveni brojevi poredaju se po velicini, one stranke kojima ti brojevi pripadaju ulaze u zastupnicko tijelo. - Badenski i Hereov sustav - sustav prebacivanja ostataka; ako ima vie od potrebnog broja glasova na nioj razini tada se prebacuju na viu razinu. - Mjeoviti sustav kombinacija vecinskog i razmjernog sustava (dio zastupnika se izabire po vecinskom, a dio po razmjernom sustavu). IZBORNI SUSTAV U REPUBLICI HRVATSKOJ U clanku 45. Ustava RH odredeno je opce i jednako biracko pravo. Biracko pravo se ostvaruje na izborima tajnim glasovanjem. Prvi demokratski izbori u Republici Hrvatskoj odrani su 1990. godine.Od prvih izbora do sada, parlamentarni izbori odrani su jo: 1992., 1995., 2000. i 2003. Izbori za predsjednika Republike Hrvatske bili su: 1992., 1997., 2000. i 2005. U Hrvatskoj se za izracunavanje rezultata parlamentarnih izbora koristi D'Hondtov sustav. DRAVA, USTROJSTVO HRVATSKE DRAVE Drava oznacava odnose medu ljudima neke politicke zajednice koji su uredeni pravilima. Drava kao aparat sile javlja se tek od 17. stoljeca formiranjem sustava apsolutne monarhije (Francuska). Liberalna drava - nastaje kao reakcija na odnose u apsolutistickoj monarhiji gdje aparat sile slui kontroli stanovnika a ne njihovoj zatiti. Pravna drava - istice strogo formalnu proceduru primjene zakonodavstva te radi reguliranja odnosa slobode i prava pojedinca, donosi se Ustav i zakoni koji ce osigurati njegovo provodenje. Socijalisticka drava - temelji se na idejama gradanske drave s izrazitim socijalnim programom. Demokrcanska drava - temelji se na elementima socijalnog krcanskog nauka i demokratskog uredenja, koji osobitu pozornost pridaju covjekovu mjestu u hijerarhijskom sustavu, a vode se nacelom solidarnosti, supsidijarnosti, sudionitva u drutvenom razvoju i

zajednickog dobra. Nacionalna drava - ima obiljeja afirmacije nacionalne ideje da nacija stvorena kao drava tek tada ima priliku za postuzanje suverenosti i za postojanost. Ne smije se povezivati sa nacionalsocijalizmom (nacizmom ili faizmom) jer afirmacija jedne ideje ne smije teiti ponitavanju drugih nacija nego afirmaciji brojcano dominantne nacije. USTROJSTVO REPUBLIKE HRVATSKE Ustrojstvo RH uredeno je na nacelima trodiobe vlasti na: 1. zakonodavnu vlast, 2. izvrnu vlast, 3. sudbenu vlast. Zakonodavna vlast - Hrvatski sabor Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj ima Hrvatski sabor. Hrvatski sabor je predstavnicko tijelo gradana, obavlja ustavne poslove odlucivanja o osnovnim drutvenim i politickim pitanjima drave. To je najvaniji i temeljni organ drave. Ima od 100 do 160 zastupnika. Hrvatski sabor ima jednodomnu strukturu (Zastupnicki dom). upanijski dom je ukinut u oujku 2001. godine. Prema Ustavu (clanak 78.), Sabor zasjeda dva puta u godini (izmedu 15. sijecnja i 15. srpnja te izmedu 15. rujna i 15. prosinca). Izvaredna zasjedanja Sabora odravaju se na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili vecine zastupnika. Zastupnici se biraju svake cetiri godine a to znaci da je prihvacen sustav integralnog obnavljanja. Nacin rada Sabora ureden je pravilnikom o radu. Nacelne odredbe rada Sabora utvrdene su Ustavom a pojedinosti se ureduju poslovnikom. U poslovniku je utvrdeno da Sabor, ako je na sjednici nazocna vecina zastupnika, donosi odluke vecinom glasova.Dvotrecinskom vecinom glasova zastupnika donose se zakoni s podrucja uredenja nacionalnih prava. Glavne zadace Zastupnickog doma (Hrvatskog sabora): - odlucuje o donoenju i promjeni Ustava - donosi zakone - donosi dravni proracun - odlucuje o ratu i miru - odlucuje o promjeni granica RH - raspisuje referendum - nadzire rad Vlade i drugih nositelja dunosti Izvrna vlast ( predsjednik RH i Vlada RH ) Predsjednik Republike Hrvatske Predsjednik RH bira se na neposrednim izborima, na mandat od 5 godina (ne vie od 2 mandata), a rezultati predsjednickih izbora izracunavaju se sustavom apsolutne vecine. Prvi predsjednik izabran na neposrednim izborima RH bio je dr. Franjo Tudman, a drugi s mandatom u tijeku je Stjepan Mesic. Izbor predsjednika izraz je narodnog suvereniteta. Ustavom iz 1990. godine uz nacelo diobe vlasti prihvacen je polupredsjednicki sustav (u polupredsjednickom sustavu ovlasti predsjednika su ogranicene prema Saboru); i vlada i predsjednik imaju odredene ustavne ovlasti, a predsjednikove su vece i odlucujuce. U RH izborima 2000. godine stekli su se uvjeti za promjenu u parlamentarni sustav. Nadlenosti predsjednika RH: - temeljne dunosti predsjednika RH odredene su Ustavom RH (clanak 93. do

clanak 106.); - raspisuje izbore za Hrvatski Sabor i saziva prvo zasjedanje - raspisuje referendum - imenuje i razrjeuje dunosti predsjednika Vlade RH - na prijedlog predsjednika Vlade imenuje i razrjeuje njezine clanove - daje pomilovanja - dodjeljuje odlikovanja i priznanja - vrhovni je zapovjednik oruanih snaga - imenuje clanoveVijeca narodne obrane - na temelju odluke Sabora objavljuje rat i zakljucuje mir - moe sazvati Vladu i tada predsjedava njezinoj sjednici - jedanput u godini podnosi izvjece Saboru o stanju u dravi - na prijedlog Vlade i uz supotpis njezina predsjednika moe raspustiti Zastupnicki dom - o odgovornosti predsjednika odlucuje Ustavni sud dvotrecinskom vecinom svih sudaca, a ako se utvrdi odgovornost, prestaje mu dunost po sili Ustava. Vlada Republike Hrvatske Clanovi Vlade: predsjednik (premijer), dopredsjednici, ministri, dravni tajnici i dr. clanovi. Dunosti Vlade: - predlae dravni proracun - predlae zakone - provodi zakone to ih donosi Sabor - odgovorna je predsjedniku Republike i Zastupnickom domu - vodi vanjsku i unutarnju politiku - usmjerava i nadzire rad dravne uprave - brine o gospodarskom razvitku zemlje - predsjednik Vlade podnosi ostavku predsjedniku Republike(u slucaju da zastupnici izglasaju nepovjerenje Vladi) O radu, dunostima i ovlastima Vlade RH u Ustavu (clanak 107. do 116.). Sudbena vlast RH Uspostavljanjem sudbene vlasti uspostavlja se nadzor nad ostvarivanjem ustavnosti zakona. Suci, u skladu sa zakonom, imaju imunitet kao i zastupnici Sabora. Stupanjem na dunost po prvi put suci se imenuju na 5 godina, nakon ponovnog imenovanja sudacka dunost je stalna. Suce i dravne odvjetnike imenuje i razejeuje Dravno sudbeno vijece. Dravno Sudbeno vijece ima 11 clanova (bira ih Hrvatski sabor iz reda sudaca, odvjetnika i sveucilinih profesora pravnih znanosti na 4 godine; clan vijeca nitko ne moe biti vie od dva puta uzastopce). Predsjednika Dravnog sudbenog vijeca biraju njegovi clanovi na dvije godine. Sudovi RH: - Ustavni sud - Vrhovni sud - Upravni sud - upanijski sudovi - Opcinski sudovi - Visoki trgovacki sud - Trgovacki sudovi O sudbenoj vlasti u Ustavu RH (clanak 117. do 123.).

Dravno odvjetnitvo samostalno pravosudno tijelo ovlateno postupati protiv kaznenih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine RH i zatite Ustava i zakona. Glavnog dravnog odvjetnika na cetiri godine imenuje Sabor na prijedlog Vlade. (Ustav RH clanak 124.). Ustavni sud RH - cini ga 13 sudaca koje bira Sabor na vrijeme od 8 godina; predsjednik Ustavnog suda bira se na 4 godine. (Ustav RH clanak 125. do 131.). Lokalna uprava i samouprava Jedinice lokalne samouprave su opcina, grad i upanija; upanija je takoder jedinica loalne uprave i saouprave. (Ustav RH clanak 132. do 137.). USTAV RH Ustav je temeljni zakon Republike Hrvatske iz kojeg proizlaze svi drugi zakoni. Doneen je 22. prosinca 1990. godine (tzv. Boicni Ustav). Ustav je izraz: - povijesnog prava na dravnu suverenost Republike Hrvatske - demokratskih dostignuca utemeljenih na rezultatima viestranackih izbora - medunarodnih standarda sloboda i prava covjeka i gradanina koji se primjenjuju u demokratskim zemljama. Ustav RH se sastoji od: 1. izvorine osnove 2. temeljne odredbe 3. zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda ( zajednicke odredbe; osobne i politicke slobode i prava; gospodarska, socijalna i kulturna prava ) 4. ustrojstvo dravne vlasti ( Hrvatski sabor; Predsjednik RH; Vlada RH; Sudbena vlast; Dravno odvjetnitvo ) 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i podrucna (regionalna) samouprava 7. medunarodni odnosi ( medunarodni ugovori, udruivanje i razdruivanje ) 8. promjena Ustava 9. zavrne odredbe LJUDSKA PRAVA Ljudska prava su urodena i jednaka za sve ljude na svijetu; neotudiva tj. vrijede uvijek i nikome ne mogu biti oduzeta. Cilj obrazovanja o ljudskim pravima je odgoj za suivot, toleranciju i mir, a svrha je pouciti i ucenika i gradanina za sudjelovanje u njima. Cjelokupna problematika ljudskih prava moe se svrstati u tri kategorije: 1. klasicna prava i slobodu na ivot, osobnu slobodu i vlasnitvo 2. gospodarska, socijalna i kulturna prava 3. ekoloka, informacijska i zajednicka prava Najvaniji povijesni dokumenti koji se uzimaju kao temelj ljudskih prava su: - Engleska povelja sloboda (Magna charta libertatum) iz 1215. - Vinodolski zakonik iz 1288. - Habeas corpus act iz 15. stoljeca - Povelja prava (Bill of rights) iz 1689. - Deklaracija nezavisnosti 13 drava SAD-a iz 1776. - Deklaracija o pravima covjeka i gradanina Francuske skuptine iz 1789.

- Atlantska povelja iz 1941. - Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (usvojena u Rimu 1950. godine) Opca deklaracija o pravima covjeka usvojena je na Opcoj skuptini Ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948.; sastoji se od 30 clanaka a vrijedi kao zajednicko pravilo za sve narode i sve drave. EUROPSKA UNIJA Europska unija se temeljina cetiri osnivacka ugovora: - Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i celik (ECSC), koji je potpisan 18. travnja 1951. u Parizu, stupio je na snagu 23. srpnja 1952., te je istekao 23. srpnja 2002. - Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ), koji je potpisan 25.oujka 1957. u Rimu, stupio je na snagu 1. sijecnja 1958., naziva se Rimski ugovor. - Ugovor o osnivanju Eurposke zajednice za atomsku energiju (EURATOM), potpisan u Rimu. - Ugovor o Europskoj uniji (EU) potpisan je u Maastrichtu 7. veljace 1992., a stupio je na snagu 1. studenoga 1993. Danas EU broji 27 clanica, to su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Ceka, Danska, Estonija, Francuska, Finska, Grcka, Irska, Italija, Letonija, Litva, Lukaemburg, Madarska, Malta, Nizozemska, Njemacka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovacka, Slovenija, vedska, panjolska, V.Britanija. Euro - zajednicka novcana valuta uvodi se 1. sijecnja 1999.,a od 2002. potpuno zamjenjuje nacionalne valute koje su do tada bile u opticaju. Simboli EU su: plava zastava s 12 utih zjijezdica koje su rasporedene u krug; himna je Oda radosti. Institucije Europske unije Europski parlament (EP) zastupa gradane EU koji ga izravno biraju, te zastupa njihove interese s drugim institucijama EU. Europski parlament djeluje na tri mjesta: u Bruxellesu, Luxembourgu i Strasbourgu. Vijece Europske unije (Vijece ministara) - zakonodavno tijelo EU; zastupa drave clanice, clanovi Vijeca su po jedan ministar iz svake drave clanice. Predsjednitvo Vijeca mijenja se svakih est mjeseci tj. Svaka drava naizmjenicno preuzima odgovornost i predsjeda svim sastancima tijekom estomjesecnog razdoblja. Europska komisija izvrno tijelo EU; predlae zakone Europskome parlamentu i Vijecu. Ima 27 clanova (po jedan iz svake drave), mandat komisije traje 5 godina. Sjedite Komisije je u Bruxellesu. GOSPODARSTVO UVOD U EKONOMIJU Ekonomija proucava nacin na koji drutva uprabljuju ogranicene resurse za proizvodnju korisnih dobara i kako ih raspodjeljuju izmedu razlicitih skupina ljudi. Godinom nastanka ekonomije smatra se1776. i pojava knjige Adama Smitha Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda. Dva osnovna podrucja ekonomije su makroekonomija i mikroekonomija. Makroekonomija

proucava funkcioniranje gospodarstva u cjelini, a mikroekonomija proucava pojedine dijelove gospodarstva. Ekonomist Leon walras u svom djelu Elementi ciste politicke ekonomije (1874.) formulirao je odnose svih dijelova gospodarstva gospodarstvo tei opcoj ravnotei, pojedini dijelovi utjecu na ukupno gospodarstvo, i obrnuto, ukupno gospodarstvo utjece na pojedine dijelove. Zakon ogranicenosti objanjava da su dobra ogranicena jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele potroiti. Oportunitetni troak iznos jednog dobra kojega se treba odreci da bi se dobilo vie drugoga, odnosno vrijednost naputene mogucnosti (druga najbolja varijanta od koje se odustaje). Ekonomska dobra svaka stvar ili usluga koja je eljena i rijetka; to su ogranicena dobra i jedino su ona predmet proizvodnje tj. privredivanja. Dijele se na proizvode i usluge. Cinitelji proizvodnje: - prirodni resursi - rad - kapital - poduzetnitvo Temeljna ekonomska pitanja: - to proizvoditi - kako proizvoditi - za koga proizvoditi Alternativni ekonomski sustavi: - obicajno (tradicionalno) gospodarstva - komandno (plansko) gospodarstvo - trino gospodarstvo - mjeovito gospodarstvo Trite mjesto suceljavanja ponude, potranje i formiranja cijena. Trite odgovara na temeljna ekonomska pitanja (to, kako i za koga proizvoditi) putem osnovnih funkcija: selektivne, alokacijske, distribucijske, informacijske i razvojne. Potranja prema opcem zakonu potranje, kad cijena dobra raste, potraivana kolicina se smanjuje, i obratno. Ponuda prema opcem zakonu ponude, proizvodaci ce ponuditi vecu kolicinu dobra kad mu je cijena veca, i obratno, kad je cijena manja, ponudit ce manju kolicinu. Zakon ponude i potranje cijena na tritu utvrduje se izjednacavanjem ponude i potranje. Ekonomski ciljevi i ekonomska politika Mikroekonomski ciljevi: - ekonomska ucinkovitost - pravedna raspodjela

- ekonomska sloboda Makroekonomski ciljevi: - gospodarski raast - puna zaposlenost - stabilnost cijena Fiskalna politika dio ekonomske politike koji se slui javnim rashodima i porezima radi ostvarenja makroekonomskih ciljeva. Fiskalna politika se sastoji od: - politike opce potronje (budetska politika), - porezne politike. Budetski deficit stanje kada je troenje drave vece nego prihodi od poreza. Budetski suficit stanje kada je troenje manje od prihoda. Vrste oporezivanja: izravno (na nasljede, imovinu, osobne dohotke,...) i neizravno (porez na dodanu vrijednost PDV). Monetarna politika dio ekonomske politike kojom drava razlicitim instrumentima kontrolira ponudu novca tako utjece na gospodarska kretanja. Monetarnu politiku provodi sredinja banka (u Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka), a osnovna funkcija je nadziranje ponude novca i kredita u zemlji. PODUZECE, ORGANIZACIJSKI OBLICI PODUZECA, FINANCIRANJE VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA Poduzece samostalna gospodarska organizacija koja unajmljuje rad i kupuje druge inpute radi proizvodnje i prodaje dobara, te radi postizanja prihoda kojim podmiruje trokove i ostvaruje profit. Organizacijski oblici poduzeca: - javno trgovacko drutvo - komanditno drutvo - dionicko drutvo - drutvo s ogranicenom odgovornocu Vrijednosni papiri: obveznice i dionice. Dionica - oblik trajnog investiranja; vrijednosni papiri koji se emitiraju kad poduzeca ele povecati vlastita sredstva. Obveznice vrijednosni papiri koji se emitiraju kada poduzece eli uzeti kredit. Dividenda dio profita dionicarskog poduzeca koji ostaje nakon odbitka akumulacije i pricuva, te isplate clanova upravnog i nadzornog odbora, a dijeli se dionicarima tako da svakoj dionici pripada razmjerni dio, koji se takoder naziva dividenda. Tipovi poduzetnika: - pionir - maher - strateg

- trener Razliciti nacini ulaska u posao: - poceti od nule - kupiti postojece poduzece - uci u franizam - obiteljski posao Franiza ugovor izmedu prodavatelja i kupca koji kupcu doputa prodaju proizvoda ili usluga prodavatelja. MARKETING Marketing poslovna filozofija, osebujan nacin promiljanja i djelovanja u vodenju profitnih i neprofitnih poslova; drutveni proces koji usmjerava gospodarski tijek dobara i usluga od proizvodaca do potroaca na nacin da ucinkovito prilagodava ponudu i potranju te ispunjava drutvene ciljeve. Marketinki splet (miks) je kombinacija kontroliranih instrumenata kojima se poduzece koristi kako bi postiglo traenu razinu prodaje na ciljnom tritu i time ostvarilo profit. Instrumenti marketinkog miksa (4P) : - proizvod (product) - cijena (price) - plasman (place) - promocija (promotion) Proces upravljanja marketingom: - analiza trinih mogucnosti - istraivanje i odabiranje ciljnih segmenata - razvijanje marketing strategija - planiranje marketing strategija - primjena i kontrola marketing napora NOVAC Novac je sve to slui kao opceprihvaceno sredstvo placanja. Osnovne funkcije novca: - sredstvo za razmjenu - zajednicka obracunska jedinica - nacin dranja bogatstva i ocuvanja vrijednosti. RESURSI HRVATSKOG GOSPODARSTVA Prirodni resursi - povrina RH 56 538 km kvadratnih; mediteranska regija Hrvatske obuhvaca 31,6%, panonska 54,4% a gorsko - planinski prostor 14%. - tri klimatske regije: sredozemna, umjereno kontinentalna i planinska. Stanovnitvo 4 437 460 Kapital (2000. god.) - mala poduzeca 95,6%

- srednje velika poduzeca 3,5% - velika poduzeca 0,9% Prema vlasnickoj strukturi: - 95,9% poduzeca u privatnom vlasnitvu - 1,2% u dravnom vlasnitvu.