EXOR d.o.o.

Informatiki inenjering
za istraivanje, razvoj, proizvodnju i trgovinu elektronikih sistema, ureaja i programa MB: 3686914

B a n i 7 3 a , HR -1 0 0 1 0 B uz in , HRV AT SK A
Tel.:+385 (1) 66 51 872, Fax.:+385 (1) 66 78 888, e-mail: eplan@exor.hr, web: www.exor.hr

Na znak: Autor: Datum: Verzija:

10-08-0269-0001 Dario Novak 15. veljaa 2008 BETA

Upute za rad za
ver. 1.8.5

SADRAJ:

1. 2.

INSTALACIJA......................................................................................................4 PODEENJE SUELJA..........................................................................................6 2.1. 2.2. 2.3. RADNO OKRUJE (WORKSPACE)........................................................................6 TRAKA S ALATIMA (TOOLBAR)...........................................................................7 KRATICE (SHORTCUT) .................................................................................. 10 OTVARANJE POSTOJEEG PROJEKTA..................................................................... 12 OTVARANJE NOVOG PROJEKTA ........................................................................... 13 ZATVARANJE PROJEKTA .................................................................................... 21 OTVARANJE POSTOJEE STRANICE ...................................................................... 22 OTVARANJE NOVE STRANICE.............................................................................. 23 ZATVARANJE STRANICE .................................................................................... 25 PODEENJE STRANICE PRIJE CRTANJA .................................................................. 25 GRID .......................................................................................................... 25 BAZE SIMBOLA .............................................................................................. 27 F ILTERI ....................................................................................................... 28 INSERTIRANJE SIMBOLA ................................................................................... 32 LOKACIJE ..................................................................................................... 35 OPENITI UREAJI (BLACK BOX) ..................................................................... 40 STEZALJKE (TERMINALS).................................................................................. 48 INSERTIRANJE STEZALJKI.................................................................................. 48 P ODEENJE STEZALJKI ..................................................................................... 49 RELEJI/SKLOPNICI.......................................................................................... 58 KORITENJE SLOBODNIH KONTAKATA DEFINIRANOG RELEJA .................................... 63 MOTORSKA ZATITNA SKLOPKA .......................................................................... 65 INSERTIRANJE UREAJA ................................................................................ 66 PLC ........................................................................................................... 68 PLC MAKROI ............................................................................................. 68 PREDEFINIRANJE PLC OVERVIEW-A ................................................................. 73 PREDEFINIRANJE PLC CONNECTION POINTA (DI) U NAVIGATORU ............................ 74 KORITENJE I/O SIGNALA POMOU MAKROA....................................................... 76 KORITENJE PREDEFINIRANIH I/O SIGNALA IZ NAVIGATORA.................................... 77 POTENCIJALI................................................................................................. 81 SIMBOLI SPAJANJA.......................................................................................... 86 2 / 205

3.

RAD S PROJEKTOM........................................................................................... 12 3.1. 3.2. 3.3.

4.

RAD SA STRANICAMA ....................................................................................... 22 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.4.1.

5.

SIMBOLI .......................................................................................................... 27 5.1. 5.2. 5.3.

6.

RAD SA SHEMOM.............................................................................................. 35 6.1. 6.2. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.4. 6.4.1. 6.5. 6.6. 6.7. 6.7.1. 6.7.2. 6.7.3. 6.7.4. 6.7.5. 6.8. 6.9.

6.10. KABELI ........................................................................................................ 89 6.10.1. KABEL SA SHIELDOM.................................................................................... 95 6.11. ICE/VODII................................................................................................. 97 6.12. KATALOG (PARTS MANAGEMENT)...................................................................... 100 6.12.1. DEFINIRANJE NOVOG UREAJA U KATALOGU ..................................................... 100 6.12.2. DEFINIRANJE NOVOG RELEJA U KATALOGU ....................................................... 108 6.12.3. DEFINIRANJE NOVE MOTORSKE ZATITNE SKLOPKE U KATALOGU ............................. 111 6.12.4. DEFINIRANJE NOVOG KABELA U KATALOGU ....................................................... 113 7. IZVJETAJI (REPORTI) ................................................................................... 116 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 8. 9. 10. 11. 12. 13. IZVJETAJI UZ POMO OPCIJE REPORTS ........................................................... 116 IZVJETAJI UZ POMO OPCIJE TEMPLATE.......................................................... 123 F ILTRIRANJE PODATAKA ................................................................................. 124 SORTIRANJE PODATAKA ................................................................................. 126

IZVJETAJI U MS EXCEL FORMATU .............................................................. 128 IZVOZ / UREIVANJE / PONOVNI UVOZ PODATAKA ......................................... 134 BACKUP ...................................................................................................... 138 PRINT......................................................................................................... 141 GRAFIKA..................................................................................................... 143 SIMBOLI ..................................................................................................... 153

13.1. NOVA BAZA SIMBOLA..................................................................................... 153 13.2. NOVI SIMBOL .............................................................................................. 154 14. FORME ....................................................................................................... 165 14.1. UREIVANJE SASTAVNICE ............................................................................... 165 14.2. UREIVANJE FORMI ...................................................................................... 175 14.2.1. LISTA MATERIJALA .................................................................................... 175 14.2.2. PRIKLJUNI PLAN ...................................................................................... 180 15. RAD S 1-POLNIM SHEMAMA......................................................................... 186 1-POLNA BAZA SIMBOLA ................................................................................. 186 KREIRANJE 1-POLNE LINIJE .......................................................................... 187 RAD S PLACEHOLDER OBJECTOM.................................................................... 197 RENUMERIRANJE ELEMENATA ........................................................................... 199 UREIVANJE PODATKA ELEMENAT ..................................................................... 200 DEFINIRANJE KATALOKIH BROJEVA STRUJNOG KRUGA............................................ 202 RAD S ACAD PODLOGAMA .............................................................................. 203 15.1. 15.2. 15.3. 15.4. 15.5. 15.6. 15.7.

3 / 205

1. Instalacija
Umetne se instalacijski CD EPLAN Electric P8 1.8 International u CD-ROM te se instalira na eljeni disk na raunalu. Instalacija se moe obaviti u bilo koji folder na bilo koji disk na raunalu ili na intranet.

4 / 205

Podaci za projekt mogu biti pozicionirani na bilo kojemu mjestu na hard disku ili mrenom disku no radi organizacije podataka i upravljanja podacima predlae se da se koristi instalacijska struktura kao prema slici gore.

NAPOMENA!

Pozicija direktorija se moe definirati u parametrima: Options Settings User Management Direktories

5 / 205

2. Podeenje suelja 2.1. Radno okruje (WORKSPACE)

Radno okruje koje e se koristiti u projektu se izabire preko opcije u izborniku View Workspace

Radno okruje sadri odreene kombinacije/izbor toolbara koji moe ubrzati proces izrade shema ili ureivanje podataka. Ukoliko se eli kreirati vlastito radno okruje, potrebno je prvo podesiti raspored toolbara i navigatora a zatim pritiskom na gumb kreira se novo vlastito radno okruje. Svaka izmjena na radnom okruju mora biti snimljena pritiskom na gumb . Inae, prilikom novog pokretanja programa EPLAN nee prepoznati izmjene. Izborom odreenog radnog okruja u odreenom trenutku moe znaajno ubrzati rad (npr. Prilikom slobodnog grafikog crtanja koristi se radno okruje Mechanical design ili prilikom ureivanja formi/simbola poziva se radno okruje Master dana editor). Svako radno okruje moe se exportirati na jednoj radnoj stanici pritiskom na gumb te na drugoj radnoj stanici importirati pritiskom na gumb . Na taj nain jednostavno prenosimo podeenja s raunala na raunalo.

6 / 205

2.2.

Traka s alatima (TOOLBAR)

Traku s alatima moe svatko kreirati prema svojim potrebama i zahtjevima. Princip rada je kao u MS Office . Pokrene se ureivanje alatne trake na Options Toolbars Customize

Klikne se na gumb NEW te se kreira novi alatna traka (npr. Personal) pa OK.

Pojavi se prazna alatna traka koja se popunjava

7 / 205

Popunjavanje alatne trake se odvija tako to se izabere kartica Commands

Izabere se kategorija Default te se s opcijom drag & drop prenesu opcije Edit properties i Edit fuction dana in table (vidi oznaene opcije na slici gore). Zatim se izabere kategorija Menu te se s opcijom drag & drop prenese opcija Edit:Text:Move properties text. Prilikom ove akcije pojavi se sljedei prozor

8 / 205

Pod opcijom Image file se klikne na [] gumb te se izabere odreena ikonica za ovu funkciju. Ikonica je u JPG formatu veliine 16x16 koju se moe kreirati pomou raznih programa za izradu ikonica ( besplatni program za izradu ikonica moete pronai na sljedeoj web stranici: http://www.icofx.xhost.ro/ ) Ukoliko se ne izabere niti jedna ikonica, nego se samo pritisne opcija OK, tada se pojavi slika . Nakon toga se alatna traka pozicionira na eljeno mjesto unutar radnog okruja.

Prilikom redizajna alatne trake potrebno je kliknuti na opciju SAVE kako bi alatna traka bila usnimljena u postojee radno okruje. Ukoliko to nije napravljeno alatna traka nee biti snimljena/vidljiva kod sljedeeg pokretanja programa EPLAN. Bilo koja opcija iz izbornika ili komanda moe biti postavljena na alatnu traku!

NAPOMENA!

9 / 205

2.3.

Kratice (SHORTCUT)

ele li se kreirati kratice za odreene komande, koje e znaajno ubrzati rad, potrebno je pokrenuti opciju za kreiranje kratica: Options Keyboard shortcuts

Pritiskom na opciju Create pojavi se kartica za kreiranje kratica.

Definira se kratica te se izabere opcija OK. Za svaku komandu moe se definirati i vie od jedne kratice. eli li se odreena kratica izbrisati, potrebno je u prozoru Assigned shortcut keys oznaiti kraticu te kliknutu gumb Remove.

10 / 205

Kratice se definiraju (i spremaju) za razinu korisnika u OptionsSettingsUser ManagementKeyboard shortcuts te se na jednostavan nain prenose s raunala na raunalo pomou opcije Export/import

11 / 205

3. Rad s projektom 3.1. Otvaranje postojeeg projekta

eli li se otvoriti postojei projekt potrebno je odabrati na izborniku Project Open

Izabere se projekt, te se otvori s opcijom Open. U bilo kojemu trenutku je mogue otvoriti 2 ili vie projekta u jednom trenutku te izmeu njih izmjenjivati podatke.

12 / 205

Projekt se moe otvoriti i preko izbornika Project Management (ukoliko ste kupci licenci EPLAN 5 ili EPLAN Electric P8 Professionala).

Izabere se projekt, te se otvori s opcijom Open.

3.2.

Otvaranje novog projekta

Novi projekt se otvara na osnovu predloka (TEMPLATEA). Predloak moete sami kreirati ili moete koristiti postojei. Postoje 2 tipa predloka: 1. Project template Predloak koji sadri kompletno sva podeenja programa/parametara (sastavnice,forme, simboli, numeriranja,) i koji moe biti personaliziran za svaku firmu posebno 2. Basic project - Predloak koji sadri kompletno sva podeenja programa/parametara (sastavnice,forme, simboli, numeriranja,) ali i kompletno sve stranice odreenog projekta i koji takoer moe biti personaliziran za svaku firmu posebno Predloci se mogu kreirati na ProjectOrganizeCreate basic project ili Create project template. 13 / 205

Prethodno, prije kreiranja predloaka, je potrebno podesiti parametre (OptionsSettingsProject<Ime projekta>) kako bi podeenja bila ukljuena u predloak. Novi projekt se otvara preko opcije ProjectNew ili New (Wizard)

Project template se uvijek koristi uz opciju New (Wizard) a Basic project uz opciju New. Prilikom izbora opcija, EPLAN automatski izabire jedan od predloaka! Ukoliko se izabere opcija New(Wizard) pojavi se sljedea kartica

NAPOMENA!

Pod Project name se upie <Ime projekta> dok se kod Template klikne na [] te se se izabere novo kreirani personalizirani predloak. Nakon toga se klikne na opciju Next

14 / 205

Pod strukturom se izabire struktura projekta i adresiranje komponenata po IEC standardu. Klikne li se na [] pojavi se sljedea kartica na kojoj e se dati detaljnija pojanjenja

15 / 205

Po IEC/DIN za 2007 godinu pojavljuju se sljedee oznake: == = ++ + Functional assignment Higher-level function Installation site Mounting location

to znai ukoliko se izabere opcija koja je gore navedena (Higher-level function and Mounting location) da e adresa svake grupe elementa biti npr. =ST1+RO1-F1 (Osigura F1 u polju ST1 i ormaru RO1). Na taj nain jednostavno se raspoznaju elementi, filtriraju, komuniciraju U svakom trenutku projekta se moe promijeniti struktura oznaavanja elementa. Izmjena dovodi samo do promjene adrese (npr. Izabere li se opcija Sequential numbering tada je adresa osiguraa samo F1).

Svakako treba biti oprezan s izmjenama jer se moe desiti da pri promjeni na Sequential numbering umjesto =ST1+RO1-F1 i =ST1+RO2-F1 imamo dva puta F1 to dovodi do greke i dupliciranja oznake Nakon to se podesila struktura za elemente i stranice klikne se ponovno na Next te se pojavi kartica Numbering.

NAPOMENA!

16 / 205

Standard plot frame izabere se eljena sastavnica za projekt. DT numbering odredi se nain numeriranja elemenata prilikom postavljanja na stranicu strujne sheme (npr. Identifier + counter znai za osigura je identifier F a 1 je redni broj) PLC numbering odreuje se nain numeriranja PLC signala (I/O ili E/A ili ABRADLEY) Ponovno se klikne na opciju Next te se pojavi kartica Properties

U polja Value se upisuju podaci o projektu a koji e se vidjeti na svakoj stranici sastavnice ili na naslovnici. Ukoliko se eli dodati novo polje za upis podataka klikne se na gumb New ( izabere eljeni Property (npr.stupanj zatite ormara). ) te se

17 / 205

Klikne se OK te se pojavi u Project property izabrano polje Degree of protection u koje se upie eljeni podatak a koji e biti vidljiv na svim stranicama projekta, ukoliko je postavljen u sastavnicu.

ele li se trajno udaljiti odreen Property iz Project property potrebno je prvo oznaiti red, zatim izbrisati podatak iz polja Value pritiskom na desni klik mia pa DELETE te nakon toga pritisnuti gumb projekta. kako bi udaljili polje/red iz Property

Ukoliko brisanje nije raeno na ovaj nain, tada e se polje ponovno pojaviti kod sljedeeg otvaranja projekta. Takoer je mogue odreena polja prilagoditi svojim potrebama i zahtjevima. Postoje polje User supplementary fild 1-20 koje je mogue prilagoditi prema svojim eljama. Slobodna polja za upis (User supplementary fild) se nalaze na OptionsSettingsProject<Ime projekta>Management Supplementary fields

18 / 205

Npr. u polje User supplementary fild 1 se upie podatak Broj knjige koji e se pozvati u Project property prema gore navedenom primjeru

Ovi podaci su na razini projekta te ulaze u Project template ili Basic project, to znai da svaka firma moe kreirati 20 slobodnih polja za razinu projekta te 20 polja za razinu stranice za upis vlastitih podataka. Kada se upiu svi podaci klikne se na gumb Finish i otvaranje novog projekta je dovreno.

NAPOMENA!

19 / 205

Ukoliko je potrebno bilo koji podatak izmijeniti, mogu je ponovno vratiti se na polje Project property pomou opcije ProjectManagement, kartica Property te pritisnuti gumb Edit. Nakon to se izmjene podaci potrebno je kliknuti na gumb Save. No, ova opcija vrijedi samo ukoliko ste kupci licenci EPLAN 5 ili EPLAN Electric P8 Professionala. U suprotnom do Project property je mogue doi tako da se postavi na <Projekt> u Page navigatoru pa desni klik mia ProjectProperties

20 / 205

3.3.

Zatvaranje projekta

Projekt je mogue zatvoriti samo pomou opcije u izborniku Project Close ili tako da se postavi na <Projekt> u Page navigatoru pa desni klik mia ProjectClose

21 / 205

4. Rad sa stranicama 4.1. Otvaranje postojee stranice

Ukljui se Page navigator preko opcije u izborniku PageNavigator (F12 shortcut), odabere se eljena stranica u navigatoru te se izabere opcija u izborniku PageOpen ili desni klik mia u navigatoru, na stranici pa opcija Open ili jednostavno dvoklik na eljenu stranicu. eli li se otvoriti 2 ili vie stranica istovremeno, tada se postavi u navigator na eljenu stranicu te se izabere opcija Open in new window. Ukoliko je ukljuena opcija u izborniku ViewWorkbook tada je mogue jednostavno kretati se po otvorenim stranicama preko Sheeta kao u MS Excelu

Kretanje po stranicama projekta jednostavno je putem opcije Page up i Page down na tipkovnici ili preko izbornika PagePrevious page ili Next page

22 / 205

4.2.

Otvaranje nove stranice

Postavi se u Page navigator na <Projekt> ili stranicu (ukoliko ve postoji) pa ili desni klik mia pa opcija New ili u izborniku PageNew (Ctrl+N shortcut kao u MS Windows) te se pojavi sljedei prozor za upis podataka

Full page name upisuje se smjetaj stranice unutar polja/lokacije. Ova stranica je usmjetena u polju =ST1 i ormaru +RO1 i svaki element na toj stranici e zaprimiti dotinu adresu. Page type izabire se tip stranice na kojoj se crta shema (Multi-line ili Single line za sheme, Graphics za grafiku,) Page description upisuje se ime stranice koju crtamo. eli li se dvojezino (ili viejezino) pisati opis, klikne se na polje Value pa desni klik mia i Multilingual input te se pojavi prozor u kojemu je mogue istovremeno pisati vie jezika.

23 / 205

Polje Properties
Scale oznaava trenutno mjerilo Grid trenutanu mreu za crtanje Plot frame ovdje se izabire sastavnica za razinu ove stranice a koja je drukija nego ona iz predloka koju smo prethodno definirali i vrijedi za sve stranice projekta Contact image margin (in Path) ovdje se upisuje udaljenost kontakata releja/sklopnika za razinu stranice udaljene od dna stranice moe se pozvati bilo koji dodatni Property iz popisa za razinu ove Pomou opcije stranice. Nakon to se unesu eljeni podaci, klikne se OK i stranica je kreirana. eli li se u bilo kojemu trenutku neto izmijeniti u Property stranice, postavi se na stranicu u Page navigatoru, pa desni klik mia i izabere se opcija Properties ili se oznai stranica pa preko izbornika EditProperties ponovno otvori kartica za ureivanje podataka stranice.

24 / 205

4.3.

Zatvaranje stranice

Stranica se zatvara na nain da se postavi na stranicu u Page navigatoru pa desni klik mia i izabere se opcija Close ili preko izbornika PageClose ili samo u desni ugao stranice pa kliknemo na i zatvori se stranica.

4.4.

Podeenje stranice prije crtanja

Prije nego to se krene s crtanjem strujnih shema mogue je podesiti nekoliko stvari koji e olakati sami proces crtanja. 4.4.1. Grid Vidjeli smo da je GRID mogue promijeniti na propertisu stranice, no to je takoer mogue raditi na vrlo jednostavan nain pritiskom na jedan od sljedeih gumbova: Pritiskom na slovo (A, B, C, D, E) izabire se jedan od gridova koji se prethodno podesi u parametrima na: OptionsSettingsUserGraphical editingGeneral 25 / 205

Trenutno stanje ukljuenog grida mogue je vidjeti u Status baru u desnom donjem uglu (ON znai da je grid ukljuen i da je 2mm). Predlaemo da se OBAVEZNO ukljui grid pomou opcije u izborniku Options Snap to grid ili ikonica na toolbaru .

eli li se ona i vizualno vidjeti tada se ukljui opcija ViewGrid ili ikonica na toolbaru . Predlaemo da standardni grid za elektriku bude 2mm ili 4mm.

26 / 205

5. Simboli 5.1. Baze simbola

Prije nego to se krene s crtanjem strujnih shema, potrebno je podesiti/provjeriti baze simbola koje se koriste u projektu. Podeenje baza simbola se nalazi na OptionsSettingsProject<Ime projekta>ManagementSymbol libraries

Klikne se na polje Symbol libraries na [] te se izabere eljena baza simbola <baza simbola>.slk. Na EXOR FTP serveru je mogue pronai baze simbola za instalacije, vatrodojavu i zatitu te 1-polnu bazu simbola za EPLAN Electric P8 Comapct. Definirane baze simbola su takoer dio Project templatea i Basic projecta. Kasnije e biti objanjeno kako je mogue kreirati vlastitu bazu simbola i simbole u njoj.

27 / 205

5.2.

Filteri

Filteri omoguavaju da se u odreenom trenutku vidi odreena baza simbola i na taj nain si smanjite vrijeme pronalaenja odreenih simbola. Filtera je mogu imati vie od jednog i prema preporuci ih je zgodno koristiti u odreenom trenutku. Npr. Kada se crta 3-polna shema, tada se koristi filter koji ukljuuje samo 3-polne simbole, kada se crtaju 1-polne sheme prema analogiji se ukljuuje filtar za 1-polne simbole ili kada se crtaju sheme za instalacije tada se ukljuuje filtar koji poziva bazu simbola za instalacije. Kako kreirati vlastiti filter? Ukljui se simbol navigator pomou Project dataSymbols

Klikne se na [] pokraj opcije filter pa se pojavi novi prozor:

28 / 205

Na prozoru filter klikne se na gumb kojemu se definira <Ime filtera>

pokraj opcije Scheme te se pojavi prozor u

29 / 205

Klikne se OK te se ponovno pojavi prozor u kojemu se mora definirati koja baza e biti ukljuena s dotinim filterom

Klikne se na [] u polju Value te se oznai baza simbola INSTALACIJE i klikne na opciju OK.

30 / 205

I na taj nain uz filer Instalacije je pridruena baza simbola INSTALACIJE

Da bi filter Instalacije aktivirali potrebno je oznaiti

31 / 205

5.3.

Insertiranje simbola

Da bi pozvali simbol i postavili ga na stranice sheme potrebno je odraditi jedan od sljedeih nain: Pomou funkcije u izborniku InsertSymbol Pomou ikonice na menu-iju Desni klik mia pa Insert simbol Pomou tipke Insert na tipkovnici Nakon to se izabere i pozove simbol, prije nego to se postavi na stranicu (prije lijevog klika mia ili Enter na tipkovnici), mogue ga je rotirati pomou tipke TAB na tipkovnici ili pritiska (i drite) tipke CTRL + rotacija mia za 360C. Naravno, prilikom izbora simbola mogue je odmah izabrati rotirani simbol. U standardnoj bazi simbola ima 703 simbola i svaki simbol je prikazan s 8 varijanti (090-180-270 te mirror svake od 4 varijante)

Da bi vidjeli varijante simbola ukljui se opcija u izborniku ViewGraphical preview Nakon to se postavi simbol na eljeno mjesto u strujnoj shemi pojavi se kartica za definiranje podataka simbola a koja e biti kasnije objanjena za svaki pojedinani tip.

32 / 205

Prilikom postavljanja simbola on automatski zaprimi ime prema podeenjima u parametrima (Prilikom otvaranja projekta smo definirali Identifier + Counter). U ovome sluaju F1, sljedei element e imati F2 Fn. eli li se postaviti npr. 5 osiguraa, postavi se prvi i njegovo ime je F1. Nakon toga se klikne desni klik mia i izabere se opcija Duplicate, selekcionira se element F1, odredi se udaljenost izmeu elemenata te se klikne lijevom tipkom mia ili opcija Enter na tipkovnici te se pojavi prozor u kojemu se upisuje koliki broj elemenata jo elimo

Klikne se OK te se pojavi sljedei prozor u kojemu se izabere opcija Number da automatski nastavlja numerirati elemente.

Kao rezultat imamo:

Udaljenost izmeu prva 2 elementa je prenesena na sve ostale elemente a usput su i automatski numerirani.

33 / 205

Nain na koji e se odvijati numeriranje elemenata mogue je prethodno podesiti u parametrima na OptionsSettingsProject<Ime projekta>Devices Numbering(offline)

Ukoliko se eli izmijeniti nain numeriranja (npr. Page+Identifier+counter), tada se u Scheme izabere neki drugi standardni nain ili se kreira vlastiti. Kreiranje novog formata je na ovoj kartici. Da bi ispred elementa imali oznaku - potrebno je takoer prethodno podesiti parametre na OptionsSettingsProject<Ime projekta>Devices General

34 / 205

Ukoliko se oznai element, znai da e imati oznaku - a ako nije oznaen element , znai da je nema ispred.

Numeriranje/renumeriranje se moe obaviti u bilo kojemu trenutku projekta, dok parametri vrijede tek od trenutka kad su postavljeni, to znai da se ne odnose na prethodno postavljene elemente.

NAPOMENA!

6. Rad sa shemom 6.1. Lokacije

Lokacije ili tzv.Location box predstavlja, unutar EPLAN-a, podruje koje ne pripada dotinoj stranici ali se zbog razumijevanja ili jednostavnosti prikaza crta na dotinoj stranici. Do opcija za crtanje Location box-a se dolazi preko InsertBox/Connection point/Mounting panelLocation box (Shortcut CTRL+F11) ili pomou ikonice na alatnoj traci .

Predlaemo da se pravokutnik crta s lijeva na desno i odozgo prema dolje jer EPLAN tim redoslijedom ita podatke na stranici.

35 / 205

Prema slici, Motor M1 se nalazi u lokaciji +ST10 a nacrtan je na stranici +ST1 Prilikom crtanja lokacije pojavljuju se kartica Identifier na kojoj se definiraju podaci o lokaciji.

Displayed DT

Function text Technical characteristic Engraving text

Upisuje se oznaka lokacije s obavezom upisa znaka + Istu oznaku (ali bez znaka +) mogue je upisati i u polje mounting location Moe se koristiti za opis lokacije Upisuju se eljeni tehniki podaci o lokaciji Upisuju se podaci za natpisne ploice ormara

36 / 205

Na kartici Display se definiraju fontovi, poravnanja, boje, layeri

Property arrangment Text size Colour Aligment Angle Layer

Font

Font style

Pomou ove opcije se definira pozicija teksta u odnosu na objekt, u ovome sluaju lokacijski box Definira se veliina fonta Definira se boja fonta Poravnanje teksta u odnosu na insertion point Kut teksta, moe se izabrati jedan od ponuenih ili upisati runo, npr.37,44C Svaki tekst ( u ovome sluaju oznaeni Device tag (visible) je EPLAN layer EPLAN400, layer se moe zamijeniti kreirati novi ili predfinirati za sve elemente u Layer managementu (OptionsLayer Management) Izabire se jedan od predefiniranih fontova koji se nalaze na: OptionsSettingsCompanyGraphical editingFonts Definira se format fonta za oznaeni propertis elementa

37 / 205

Na kartici Symbol/Function data se odabire/mijenja fiziki izgled dotinog elementa

U kasnijim primjerima e biti vie panje posveeno navedenoj kartici.

38 / 205

Na kartici Format se definiraju fizika podeenja linije location boxa

Line thickness Color Line type Pattern lenght Line end stile Layer

Rounded

Definira se debljina linije location boxa Definira se boja linije Definira se tip linije Kod isprekidane linije, definira se koliki je razmak izmeu 2 crtice i kolika je duina crtica Definira se tip zavretka linije Linije je definirana kao EPLAN layer EPLAN307, layer se moe zamijeniti, kreirati novi ili predfinirati za location box u Layer managementu (OptionsLayer Management) Definiraju se kutovi pravokutnika location boxa, ukoliko je opcija oznaena definira se radijus zaobljenosti pravokutnika

39 / 205

6.2.

Openiti ureaji (BLACK BOX)

Black box se koristi u sluajevima gdje nije mogue drugaije prikazati odreeni element, ve se prikazuje na ovaj nain. Za svaki ovakav element je mogue definirati ime, kataloki broj, prikljuke to ga svrstava u red punopravnog i funkcionalnog EPLAN elementa. Black box se najee koristi kao prikaz kompleksnog elementa kao to su energetski prekidai i releji, frekventni pretvarai Black box ima mogunost distributivnog prikaza kroz stranice po principu glavnog i pomonog elementa to e kasnije biti detaljno objanjeno. Ovaj element pozivamo preko izbornika InsertBox/Connection pint/Mounting panelBlack box ili pomou ikonice na alatnoj traci . Kao i kod lokacijskog boxa predlaemo da je smjer povlaenja pravokutnika s lijeva na desno odozgo prema dolje. Nakon to smo povukli pravokutnik black boxa pojavljuje se sljedea kartica za definiranje podataka.

40 / 205

Princip popunjavanja kartice je slian kao i kod location boxa Displayed DT Full DT Technical characteristics Function text Engraving text Remark Supplementary field 1 Program automatski predlae ime po principu prvog sljedeeg slobodnog broja. Manualni upis je uvijek mogu. Adresa koju EPLAN vidi u punom obliku Definiraju se tehniki podaci elementa ili se automatski prepisuju iz kataloga ukoliko je kataloki broj izabran i ukoliko je navedena karakteristika ispunjena u katalogu. Inteligentan tekst koji opisuje element i koji automatski dolazi u sve izlazne liste (popis opreme, prikljuni plan,) Podatak za natpisne ploice Slobodan dodatni podatak koji moe biti traen u izlaznim listama Slobodan dodatni podatak koji moe biti traen u izlaznim listama i

eli li se ubaciti neki novi dodatni property potrebno je kliknuti na opciju New pozvati dodatni eljeni podatak.

41 / 205

Na kartici Display se definiraju fontovi, poravnanja, boje, layeri

Property arrangment Text size Colour Aligment Angle Layer

Pomou ove opcije se definira pozicija teksta u odnosu na objekt, u ovome sluaju lokacijski box Definira se veliina fonta Definira se boja fonta Poravnanje teksta u odnosu na insertion point Kut teksta, moe se izabrati jedan od ponuenih ili upisati runo, npr.37,44C Svaki tekst ( u ovome sluaju oznaeni Device tag (visible) je EPLAN layer EPLAN400, layer se moe zamijeniti kreirati novi ili predfinirati za sve elemente u Layer managementu (OptionsLayer Management) Izabire se jedan od predefiniranih fontova koji se nalaze na: OptionsSettingsCompanyGraphical editingFonts Definira se format fonta za oznaeni propertis elementa

Font

Font style

42 / 205

Kartica DISPLAY je po funkcionalnosti ista za sve elemente pa nee biti naknadno spominjana osim u dodatnim napomenama ili potrebama.

Kartica DISPLAY je po funkcionalnosti ista za sve elemente pa nee biti naknadno spominjana osim u dodatnim napomenama ili potrebama! Na kartici Symbol/function data biti e djelomino objanjene odreene postavke, detaljnije e biti objanjeno u kompleksnijim ureajima.

NAPOMENA!

Vidljivo je da Black box dolazi iz baze simbola Special i da je pod rednim brojem 0 te da je definiran po funkciji kao Black box. Bitno je napomenuti da je nuno da element bude definiran kao Main function koji sadrava karticu Parts i kataloke brojeve. Ukoliko je element prikazan na vie stranica/lokacija tada e svaki sljedei element biti definiran kao Auxiliary element to u ovome sluaju znai da NEE biti oznaena opcija Main function.

43 / 205

Element e funkcionirati po principu glavnog i pomonog elementa i biti e meusobno povezan sa tzv. Cross-referencama (vidi sliku)

Prvi na stranici 1 e bit definirani kao GLAVNI element:

Drugi na stranici 2 e biti definiran kao POMONI element:

44 / 205

Kartica Parts je vidljiva samo kod Main function i na njoj se definira kataloki broj elementa.

Pritiskom na polje Part number pristupa se direktno u EPLAN parts management (KATALOG)

Kako bi se brzo i efikasno pronaao traeni element, ukljui se filter koji pretrauje bazu po tipu elementa i na taj nain skrati vrijeme pronalaenja kljunog elementa.

45 / 205

Svaki element moe imati i vie katalokih brojeva ukoliko su potrebiti za popis opreme. Mogue je dodati na isti nain i svu potrebnu dodatnu opremu koja e biti sadrana u popisu opreme (npr. DIN letvu, graninike, pomone blokove,)

NAPOMENA!

46 / 205

Na kartici Format se definiraju fizika podeenja linije black boxa

Line thickness Color Line type Pattern lenght Line end stile Layer

Rounded

Definira se debljina linije black boxa Definira se boja linije Definira se tip linije Kod isprekidane linije, definira se koliki je razmak izmeu 2 crtice i kolika je duina crtica Definira se tip zavretka linije Linije je definirana kao EPLAN layer EPLAN305, layer se moe zamijeniti, kreirati novi ili predfinirati za black box u Layer managementu (OptionsLayer Management) Definiraju se kutovi pravokutnika black boxa, ukoliko je opcija oznaena definira se radijus zaobljenosti pravokutnika

47 / 205

6.3.

Stezaljke (Terminals)

6.3.1. Insertiranje stezaljki Stezaljke se pozivaju iz baze simbola (InsertSymbols ili preko navigatora Project danaSymbols ili ikonice preko alatne trake ili desni klik mia pa Insert symbol), nalaze se pod rednim brojem 30 u bazi simbola IEC_Symbol te pod X oznakom po IEC standardu. Ukoliko se eli u jednom trenutku postaviti vie od jedne stezaljki mogue je koristiti jedno od predloenih rjeenja. Postavi se stezaljke s lijeve strane iznad U1:L1, klikne se lijeva tipka mia i dri se pritisnuta te se povlai udesno prema U1:PE, ukoliko elimo da je linija ravna prilikom povlaenja stezaljke s lijeva udesno klikne se na tipkovnici X (ne smije biti ukljuen Caps Lock), nakon to se povuklo svih 5 stezaljki, pusti se lijeva tipka mia i proces je dovren

Postavi se stezaljke s lijeve strane iznad U1:L1, klikne lijeva tipka ili ENTER za potvrdu imena X1:1. Nakon toga se klikne desna tipka mia i izabere opcija Duplicate, zaokrui se stezaljka X1:1 te se odredi razmak izmeu stezaljki (u ovom sluaju se postavi iznad U1:L2), nakon toga se upie koliina (koliko stezaljki e biti jo postavljeno) pa se na kartici Insert mode odabere Number kako bi program nastavio numerirati stezaljke i klikne se OK te se pojavi isti rezultat kao u prethodnom primjeru

48 / 205

Isti nain dupliciranja je mogu i kod svih ostalih elemenata! Naravno, uvijek je mogu nain i da se postavlja 1 po 1 stezaljka a program automatski numerira sve stezaljke koje su na istoj horizontalnoj ravnini. Prilikom ovoga naina postavljanja stezaljki, mogue je koristit STEP (OptionsIncrement ili shortcut S na tipkovnici) u kojemu se odreuje razmak izmeu pojedinanih elemenata. Step u ovome sluaju ne znai koliko mm ve koliko gridova skae (npr. ako je step 4 a grid 2mm onda je razmak izmeu 2 stezaljke 4 x 2 = 8mm). 6.3.2. Podeenje stezaljki Ukoliko se ele podesiti podaci, potrebno je napraviti dvostruki klik na stezaljku pri emu se otvara prozor : Properties (components): Terminals

Na krtici Insert mogue je podesiti sljedee podatke:

49 / 205

Displayed DT Full DT Designation Connection point designation Level Function text Technical characteristics Engraving text Remark Supplementary field 1 Search direction for transferring the device tag Multiple entries allowed

Sorting (graphical)

Program automatski predlae ime po principu prvog sljedeeg slobodnog broja. Manualni upis je uvijek mogu. Adresa koju EPLAN vidi u punom obliku Redni broj stezaljke. Program predlae prvu sljedeu slobodnu stezaljku. Manualni upis je takoer mogu. Predstavlja opis stezaljke po principu da je ovo stezaljka broj 1 ali je na nju prikljuen potencijal L1 Ukoliko su stezaljke viekatne tada se ovdje upisuje broj kata a koji je vidljiv u prikljunim planovima. Inteligentan tekst koji opisuje element i koji automatski dolazi u sve izlazne liste (prikljuni plan,) Definiraju se tehniki podaci elementa ili se automatski prepisuju iz kataloga ukoliko je kataloki broj izabran i ukoliko je navedena karakteristika ispunjena u katalogu. Podatak za natpisne ploice Slobodan dodatni podatak koji moe biti traen u izlaznim listama Slobodan dodatni podatak koji moe biti traen u izlaznim listama According to orientation of plot frame je podeenje za stezaljke koje se postavljaju horizontalno. As an alternative to orientation of plot frame je podeenje za stezaljke koje se postavljaju vertikalno. Program ne dozvoljava duplikate. Ukoliko se pojavi potreba za koritenjem jedno te istog imena vie puta (npr. stezaljka PE ili N ili + ili-) tad je potrebno oznaiti dotini parametar Ukoliko se oznai ovaj parametar tada je poredak stezaljki u prikljunom planu jednak onome u shemi. S time to je ovaj parametar potrebno podesiti samo na iznimke (npr. N ili PE) jer se stezaljke po defaultu u prikljunom planu poredane alfanumeriki.

50 / 205

Function definition predstavlja funkcijsku definiciju odreene stezaljke. Po defaultu je svaka insertirana stezaljka terminal meutim u odreenim trenutcima je mogue ili ak preporuljivo koristiti drugaiju funkciju. Ukoliko se klikne na [] pojavi se kartica za reizbor funkcijske definicije stezaljke.

Pomou funkcijske definicije stezaljci dodajemo odreenu karakteristiku (ukoliko imamo PE stezaljku tada se koristi npr. PE terminal, 4 targets, za N stezaljku se koristi npr. N fees through terminal, 4 targets, with saddle jumper a za obinu sivu stezaljku se moe koristiti npr. Feed through terminal, 4 targets with saddle jumper) koja sa sobom povlai da ukoliko definiramo kabel, tada kabel prepoznaje funkcijsku definiciju i prema njoj se ponaa (npr. na funkcijsku definiciju stezaljke PE terminal, 4 targets program automatski postavlja ilu uto-zelenu). Takoer s ovom definicijom se definiralo da stezaljka moe primit 4 ice (2 ulaza i 2 izlaza) te ukoliko se pokua dodati jo jedna ica program javlja greko to dovodi do toga da se prema funkcijskoj definiciji podeava i Messages management za greke. Kao zadnje, prema funkcijskoj definiciji, takoer imamo odreene rezultate u prikljunom planu.

51 / 205

Definiraju li se stezaljke letve prema sljedeem primjeru:

Tada se prilikom definicije kabela pojavljuju sljedei rezultati:

52 / 205

U prikljunom planu dobivamo rezultat:

Kartica Display nee vie biti pojanjavana jer je u prethodnim primjerima to ve uinjeno (vidi Location box i Black box).

53 / 205

Kartica Symbol/Function data e u ovome primjeru biti detaljno pojanjena pa na daljnjim primjerima vie nee biti objanjenja

Prema ovoj kartici mogua su vidjeti odreena podeenja te odreena podenje je i mogue napraviti direktno s ove kartice. Vidljivo je da je simbol iz baze simbola IEC_symbol, da se simbol nalazi u bazi simbola pod rednim broj 30 te da se koristi pod imenom X po IEC-u. Ukoliko se eli promijeniti simbol, nije nuno da ga se mora izbrisati te ponovno postaviti ve je dovoljno kliknuti samo na gumb [] pokraj Number / name. Otvori se ponovno baza simbola.

54 / 205

Na kartici je mogue ponovno napraviti reizbor simbola iz simbol propertisa to dodatna ubrzava ureivanje strujnih shema. Na Function definition (logic) mogue je takoer mijenjati funkcijsku definiciju kao i na kartici Terminal. Pomou opcije Reperesentation type mogue je odrediti sljedee podeenje: Multi-line stezaljka je namijenjena za prikaz u 3-polnoj shemi, tip stranice Multi-line Single-line - stezaljka je namijenjena za prikaz u 1-polnoj shemi, tip stranice Singleline Pair-cross reference ukoliko se eli da stezaljka bude cross-referencirana Overview stezaljka se nalazi na tipu stranice overview i nije ju mogu spajati ve preddtavlja samo poziciju na odreenom mjestu External stezaljka se nalazi u naem projektu ali nije dio naega projekta, prepoznaje se kao spojni element (target) ali za nju nije mogue dobiti prikljuni plan. Graphics stezaljka je definirana samo kao grafiki element, nema nikakvu funkcionalnu vrijednost, niti je vidljiva kao spojni element (target) niti ju je mogue dobiti u prikljunom planu. Opcijski gumb Logic predstavlja mogunost promjene logike definicije stezaljke

Transfer potential to znai da li e se potencijal transferirati kroz stezaljki, tj. Da li e potencijal biti jednak prije stezaljke i nakon stezaljke to moe biti izuzetno bitno kod postupka oiavanja i izrade lista unutarnjih veza. Internal/External mogue je u bilo kojemu trenutku za dolaznu vezu (kolona 1) ili odlaznu vezu (kolona 2) rei da je ica ili kabel to takoer ima veliki utjecaj na prikljune planove i listu unutarnjih veza.

55 / 205

Po defaultu kod stezaljki 1 je uvijek ica ili INTERNAL a 2 je uvijek kabel EXTERNAL!

NAPOMENA!

Mala crtica prema gore kod 1 je vizualni znak da s te strane dolazi INTERNAL veza.

Na kartici Connection je mogue vidjeti to je spojeno na INTERNAL stranu (interna oznaka za ice/veze sa internal strane je B i D) a to ne EXTERNAL stranu (interna oznaka za ice/veze sa external strane je A i C). Na ovoj kartici je takoer mogue promijeniti logiku spajanja bez obzira na fiziki izgled i znaenje stezaljke/elementa.

56 / 205

Na kartici Parts je mogue (kao i u primjeru kod Black boxa) definirati kataloki broj same stezaljke i/ili dodatne opreme.

57 / 205

6.4.

Releji/Sklopnici

Ukoliko se eli insertirati relej/stezaljka na stranice strujne sheme mogu ga je pozvati pomou opcije InsertSymbol ili desni klik mia pa Insert symbol ili ikonica na alatnoj traci ili pomou simbola direktno iz navigatora Project dataSymbols pod rednim brojem 20 i imenom simbola K. Nain uzimanja simbola je isti za veliki broj elemenata pa kod sljedeeg pozivanja simbola vie nee biti opisane mogunosti pozivanja simbola. Nakon to se postavi simbol pojavi se kartica Coil na kojoj se upisuju podaci kao i prema prethodnim primjerima (vidi Black box).

58 / 205

Na kartici Display je kod releja/sklopnika bitna opcija Contact image koji odreuje da li e pomoni kontakti biti vidljivi i gdje e se nalaziti. Ovu opciju je mogue podeavati i na niz drugih elemenata!

None pomoni kontakti nee biti vidljivi In path pomoni kontakti se nalaze ispod elemenata na odreenoj visini On componenth pomoni kontakti e biti prikazani pokraj elementa Kartica Symbol/Function data funkcionira na isti nain kao i kod prethodno objanjenih elemenata (vidi stezaljke). Na kartici Parts definiranje tipa/katalokog broja elementa se ne odvija na uobiajen nain kao u prethodnim primjerima (vidi Black box i stezaljke) ve se bazi releja/sklopnika pristupa na inteligentan nain pritiskom na gumb Device selection.

59 / 205

Nakon to se pozove dotina opcija pojavi se sljedea kartica koja u prozoru Parts prikazuje sve raspoloive releje/sklopnike prema uvjetima iz sheme. Uvjeti iz sheme su vidljivi na kartici Selected parts: Function/template. Uvjeti tj. definirani elementi koji ve postoje u shemi pod odreenim imenom (K1 u ovome sluaju).

U shemi je definiran samo pula K A1:A2. Da postoje definirani kontakti snage ili pomoni kontakti oni bi bili vidljivi u ovome prozoru kao prema primjeru dolje. To je primjer u kojemu su prethodno, prije definiranja tipa, postavljeni u shemu kontakti snage i pula sklopnika. Opcija Device selection radi na taj nain da usporeuju shemu i kompletnu bazu i prikau samo elemente koji zadovoljavaju kriterije prema predefiniranima elementima. Oni elementi koji ne zadovoljavaju kriterije nisu prikazani u kompletnom prikazu.

60 / 205

Nakon to se izabere traena komponenta na shemi e biti vidljiva slika prema primjeru ele li se pomaknuti kontakti s dna stranice, tada se mogu podeavati na jedan od sljedea 3 primjera: 1. Prilikom ureivanja sastavnice u Master data editoru postoji opcija Contact image margin (in path) u kojemu se upisuje udaljenost kontakata (image) od dna stranice 2. U propertisu stranice u Page navigatoru se postavi na stranicu pa desni klik mia pa Properties te se pronae opcija Contact image margin (in path) u kojemu se upisuje udaljenost kontakata (image) od dna stranice 3. Postavi se na pulu pa desni klik mia i TextMove property text pa se runo postavi pozicija kontakata Opcija 3. je najjaa i ima prioritet u odnosu na prethodno dvoje.

61 / 205

Na kartici Contact image settings se podeavaju raspored i izgled pomonih kontakata (images), pozicija teksta tipa elemenata (npr. 3RT1015-1AP01) i mnoga druga podeenja koje je najbolje osobno isprobati jedan po jedan ili jednostavno pritiskom na F1 (HELP) program Vam daje informaciju za karticu na kojoj se nalazite.

Ova podeenja su na lokalnoj razni, dakle samo za ovaj element. Ukoliko se eli napraviti ista podeenja za razinu projekta, tj. za sve releje/sklopnike u projektu tada je potrebno otii u openite parametre koji se nalaze na OptionsSettingsProject<Ime projekta>Cross-references/contact imageContact image in path

62 / 205

6.4.1. Koritenje slobodnih kontakata definiranog releja Nakon to se puli releja/sklopnika pridijeli kataloki broj preko Device selection pojave se slobodni kontakti ispod releja. Postoji nekoliko mogunosti koritenja slobodnih kontakata predefiniranih releja. Jedna od mogunosti je runo definiranje slobodnog kontakta. Ukoliko se eli pozvati slobodni NO kontakt 13:14 tada se iz baze simbola pozove simbol pod rednim brojem 1 i imenom S (NC kontakt je pod rednim brojem 2 i imenom O) te se postavi na stranicu gdje se pojavi kartica za definiranje podataka elemenata.

Klikne se na [] kod opcije Displayed DT te se pojavi kartica na kojoj se na jednostavan nain odabere ime iz izbornika pomou navigatora koji prikazuje ve prethodno definirani element.

63 / 205

Izabere se kontakt K1/13:14 te se pokraj kontakta i kontaktima ispod pule automatski pojavi cross-referenca.

Podaci na shemi se osvjeavaju pomou opcije ViewRedraw (shortcut F5) ili ikonica na alatnoj traci .

NAPOMENA!

Veze na tekuoj stranici se osvjeavaju pomou opcije Project dataConnectionUpdate ili ikonica na alatnoj traci Veze za cijeli projekt se osvjeavaju pomou opcije SHIFT + U desnom donjem kutu (status bar) se pojavljuju znakovi * i/ili # koji informiraju da projekt ili stranicu treba osvjeiti. Drugi mnogo jednostavniji i sigurniji nain je koritenje navigatora. Navigator za ureaje se nalazi na Project dataDeviceNavigator

U navigatoru se otvori element K1 na kojemu su vidljivi potroeni i slobodni kontakti. Oznai se slobodni kontakt (npr. K1/ 21:22) te s opcijom drag&drop se odvue na eljeno mjesto na strujnoj shemi. Automatski se pojavi crossreferenca to znai da je kontakt iskoriten. Ovaj nain spreava mogunost pogreke i znaajno ubrzava crtanje strujne sheme.

64 / 205

6.5.

Motorska zatitna sklopka

Tropolna zatitna motorska sklopka se nalazi u bazi simbola pod rednim brojem 97 i imenom QL3_1. Simbol se pozove iz baze simbola i postavi se na strujnu shemu.

Pomoni kontakti nisu vidljivi jer nisu jo postavljeni u strujnu shemu. Ukoliko se pozove NC ili NO kontakt (NO redni broj 1 oznaka S a NC redni broj 2 i imenom O) te se postavi na stranicu strujne sheme, pomoni kontakt e biti automatski vidljiv pokraj zatitne motorske sklopke.

Najjednostavniji nain pridruivanja imena NO kontaktu je kliknuti na [] na kartici propertisa pokraj Displayed DT te se iz navigatora izabere ime koje pripada glavnom elementu, u ovome sluaju zatitnoj motorskoj sklopci (vidi primjer kod releja/sklopnik).

65 / 205

Ukoliko cross-referenca nije vidljiva tada treba kliknuti na opciju Refresh (opcija u ViewRedraw). Pomoni kontakt je automatski vidljiv samo zahvaljujui propertisu na kartici Display, koji je predefiniran kod simbola prilikom izrade simbola, a to je Contact image ili pozicija pomonih kontakata u odnosu na element.

6.6.

Insertiranje ureaja

Do sada je iskljuivo bilo pokazano crtanje shema po principu insertiranje elementa iz baze simbola te postavljanje na stranicu. Nakon toga je simbolu bilo pridodan kataloki broj direktno s kartice Parts. Novi, moderniji i svakako znaajno bri i jednostavniji pristup je insertiranje ureaja ili direktan rad s katalokim brojevima. Preko opcije u meniju se pozove InsertDevice prilikom ega se automatski otvara katalog sa svim katalokim brojevima u EPLAN bazi. eli li se pozvati zatitna motorska sklopka ode se na dio Components>Safety device te se izabere odgovarajua zatitna motorska sklopka s eljenim pomonim kontaktima.

66 / 205

Svaki element je predfeiniran po funkciji (kasnije e biti objanjeno kako se definira novi ili ureuje postojei kataloki broj) pa program automatski kataloki simbol zamjenjuje s njegovom funkcijskom definicijom tj.simbolom. Pozove li se kataloki broj prema gore navedenom primjeru (ABB.GJM2550001R0029) na shemi e automatski vidljiva sljedea slika.

Dakle, odmah su vidljivi i svi pomoni kontakti. Na taj nain je vrlo jednostavno kontrolirati koje sve pomone kontakte ima odreeni element (bilo da je relej/sklopnik ili zatitna motorska sklopka) i da li su potroeni i gdje. Naravno u Device navigatoru (Project dataDeviceNavigator) je vidljiv pozvani element sa svim sastavnim elementima (glavni dio + 1NC + 1NO).

Ukoliko se eli pomoni kontakt iskoristiti u shemi, tada s funkcijom drag&drop povuemo pomoni kontakt iz navigatora u shemu i pomoni kontakt je iskoriten (vidi detaljnije kod releja/sklopnika). Naravno, mogu je i uobiajeni princip rada (vidi releje/sklopnike) da se u kartici Parts klikne na gumb Device selection te se izabere kataloki element koji zadovoljava zadane kriterije iz sheme.

67 / 205

6.7.

PLC

PLC u EPLAN-u su najee definirani od strane proizvoaa (Siemens, ABradley, Schneider, Omron, Mitsubishi,) u obliku makroa te na taj nain na vrlo jednostavan nain omoguuju rad s njima. Proizvoai dobavljaju makroe u obliku tzv. Overview-a te I/O kartice u obliku byte-a. U sljedeim primjerima e biti objanjeno kako koristiti predefinirane makroe a kako kreirati svoje vlastite. 6.7.1. PLC makroi Postavi se u Page navigator (shortcut F12) te se otvorni nova stranica (PageNew) tipa Overview. Nakon toga se pozove makro (InsertMacro ili tipka M na tipkovnici) koji je mogue nai ili na EPLAN stranicama ili na stranicama proizvoaa ili na EXOR EPLAN FTP serveru (ftp.exor.hr/EPLAN).

Makro se postavi na stranicama Overview-a. Stranica slui kao preglednik I/O signala iz sheme. Na jednom mjestu je mogue kontrolirati i pronai cross-reference, TAG adrese i opise svih I/O signala.

68 / 205

eli li se makro postaviti tona na poziciju na kojoj je snimljen klikne se istovremeno na tipku X i tipku Y te program automatski postavi element na definiranu koordinatu. eli li se odreeni element pomicati samo po X-osi tada se klikne samo tipka X. eli li se odreeni element pomicati samo po Y-osi tada se klikne samo tipka Y. Prilikom ove akcije mora biti iskljuena opcija na tipkovnici CAPS LOCK. Nakon to se postavi makro na stranici Overview-a se pojavljuje sljedea slika

NAPOMENA!

69 / 205

Ukoliko se ele mijenjati odreene postavke potrebno je napraviti dvostruki klik na pravokutnik pri emu se otvara kartica PLC box na kojoj je mogue definirati odreene podatke o PLC-u (Rack, Slot, CPU, Station,) prema primjeru koje je mogue dobiti naknadno u izlaznim listama i/ili XLS listama.

70 / 205

Na kartici Bus data se definiraju podaci o hardware-u PLC koje e biti mogue otvoriti u programima za programiranje PLC-a (Simatic Manager, Unity Pro,). Naime, EPLAN omoguava hardware-sku i software-sku definiciju podataka koji slue kao ulazni podaci za PLC programere. EPLAN omoguava komunikaciju s programima za programiranje PLC-a.

Export podataka za programe za programiranje PLC-a se odvija pomou opcije Project dataPLCExport data

71 / 205

Uz standardna podeenja na karticama Display i Symbol/Function dana valja napomenuti da se na kartici format definira linija podeenja PLC boxa.

72 / 205

6.7.2. Predefiniranje PLC overview-a Da bi se kreirao svoj PLC overview (naravno uz mogunost preureenja postojeeg, slinog makroa) potrebno je na stranici tipa Overview pozvati opciju InsertBox / Connection point / Mounting panelPLC box ili ikonica na alatnoj traci te nacrtati pravokutnik prema elji. Postavke kartica su jednako kao u prethodnom primjeru. U PLC box se postavljaju prikljuci, koji se pozivaju pomou opcije InsertBox / Connection point / Mounting panelPLC connection point (DI), prema primjeru sa slike.

Prilikom definiranja PLC connection point (DI) bitno je definirati Connection point designation te Address

73 / 205

Definiranje PLC overview-a je zapravo predefiniranje stvarnih I/O signala za strujnu shemu. 6.7.3. Predefiniranje PLC connection pointa (DI) u Navigatoru Najjednostavniji i najbri nain izrade PLC overview-a je na taj nain da se otvori PLC navigator pomou opcije Project dataPLCNavigator.

Postavi se na eljeni CPU te eljeni element (CPU2, PLC box A2) te se klikne desni klik mia i izabere opcija New function na kojoj se podese podaci prema slici.

74 / 205

Kao rezultat u Navigatoru e se pojaviti samo predefinirani Connection point designation (oznaka konektora Inputa)

Potrebno je definirati i Address. Oznai se Connection point designation te se klikne desni klik mia i izabere opcija Edit in table ili opcija u menu-iju EditIn table ili ikonica na alatnoj traci (opcija za tabelarno ureivanje podataka na razini stranice, ormara, projekta, ovisno da li su podaci oznaeni direktno na stranici ili preko navigatora) te se pojavi kartica na kojoj se u stupcu PLC address upiu eljene adrese (naravno podatke je mogue na jednostavan nain definirati u MS EXCEL-u te ih se kopirati u ovu tabelu).

Kad je postupak upisivanja/ureivanja podataka gotov klikne se na u lijevom gornjem uglu te se tabela ugasi. Podaci su automatski spremljeni i zapameni. Nakon toga se predefinirani podaci pomou opcije drag&drop prenose iz navigatora direktno na PLC box na stranici Overview. Ova opcija omoguava brz, jednostavan i toan transfer podataka.

75 / 205

6.7.4. Koritenje I/O signala pomou makroa Kako je prethodno bilo spomenutu, mnogi proizvoai opreme isporuuju gotove makroe u obliku bayt-a. Otvori se stranica tipa Schematic multi-line, pozove se eljeni makro, pomou klika na tipku X i Y se pozicionira na odreeno mjesto klikne se OK ili Enter na tipkovnici i I/O kartica je postavljena.

Ukoliko se I/O signali ele ureivati mogue ih je ureivati tako to se napravi dvostruki klik mia na svaki pojedinani signal te se ureuje npr. Function text (opisni tekst signala, ovdje je trenutni function tekst REZERVA) ili se oznae svi signali na kartici pomou opcije Highlight object of the same type (postavi se na jedan I/O signal, klikne se na desni klik mia i izabere se navedena opcija) ili se oznae u PLC navigatoru pa se ureuju pomou opcije Edit in table, grupno u tabelarnom prikazu.

76 / 205

Kao rezultat na stranici Overview-a je vidljiva sljedea slika

6.7.5. Koritenje predefiniranih I/O signala iz navigatora Kako su svi I/O signali ve predefinirani na stranici Overview i vidljivi su u PLC navigatoru, treba ih samo iskoristiti na stranicama sheme. Otvori se stranica tipa Schematic Multi-line. Otvori se PLC navigator (Project dataPLCNavigator), na stranici se nacrta PLC box eljene veliine (InsertBox / Connection point / Mounting panelPLC box) te se iz navigatora s opcijom drag&drop povlai eljeni I/O signal i postavlja se u PLC box.

U jedan PLC box se moe, naravno, postaviti i vie od jednog I/O signala. Ukoliko elimo da I/O signal ima drugaiji fiziki oblik tada se prilikom opcije drag&drop klikne na tipki BACKSPACE na tipkovnici te se pojavi kartica na kojoj je 77 / 205

mogue mijenjati fiziki izgled I/O simbola. U ovome primjeru se izabire simbol PLCBCPP, broj 37, koji se koristi za SIEMENS-ove kartice koje imaju ukljuen konektor.

Pa u PLC boxu imamo sljedeu sliku

Ukoliko se ne eli raditi mou PLC boxova mogue je prilikom opcije drag&drop i klika i BACKSPACE izabrati simbol PLC_CBOX_LEFT PLUG, broj 353.

78 / 205

Pa bi kao sliku dobili I/O signal u predefiniranom boxu.

Prilikom uzimanja simbola iz baze simbola SPECIAL (npr. PLC connection point, interruption point, Potential definition point) mogue je promijeniti fiziki izgled simbola pritiskom na tipku BACKSPACE. Preporua se da opcija Activ bude odznaena. Ukoliko se simbol ve postavio na stranicu, tada se fiziki izgled simbola moe zamijeniti na kartici Symbol/Function data pa pritiskom na [] kod reda Number/Name Ukoliko se ukae potreba za brzom potrebom preimenovanja I/O signala (npr. Siemens PLC-e treba zamijeniti s ABradley) tada se pozove opcija Project data PLC Address gdje se podese podaci kao prema primjeru.

NAPOMENA!

79 / 205

Pa kao rezultat imamo

Naravno, mogue je podesiti podatke na bilo koji nain, na prethodnoj kartici, pritiskom na [] kod PLC-specific settings, na kartici prema svojoj elji.

80 / 205

6.8.

Potencijali

Ukoliko se eli prikazati prelazak veze (vodia, kabela, sabirnice,) sa stranice na stranicu ili s lokacije na lokaciju tada se u EPLAN-u koriste potencijali ili tzv.Interruption points. Do ove opcije se dolazi preko menu-ija InsertConnection symbolInterruption point ili preko ikonice na alatnoj traci . Potencijali rade po pravilu da uvijek moraju imati poetak ili kraj te da rade uvijek u parovima. Ukoliko nije zadovoljen jedan od dva prethodna kriterija tada nam program javlja greku Interruption point not found to program tumai da potencijal nema poetak ili kraj ili nema para tj.ica je u zraku.

Kada se postavi potencijal na stranicu sheme tada se pojavljuje kartica Interruption point na kojoj se upisuje ime potencijala (Displayed DT) npr. L1. Full DT objanjava kako EPLAN vidi potencijal, tj.njegovu adresu.

81 / 205

Adresu koju program vidi je vidljiva u Full DT a ona je posljedica parametara koje smo podesili kod otvaranja projekta na kartici Structure. Ukoliko se ele naknadno mijenjati podeenja adresa tada je to mogue obaviti preko opcije Project property-a (desni klik mia na <ime projekta> u Page navigatoru pa opcija Project>Properties) pa kartica Structure.

Nakon to su se potencijali jedanput upisali u projektu, tada se automatski u navigatoru potencijala (Project dataConnectionInterruption point navigator) pojavljuju uneseni potencijali.

Navigator omoguava jednostavno koritenje potencijala sljedei put na eljenoj stranici ili lokaciji. Opcijom drag&drop oznai se eljeni potencijal te se povue na eljenu stranicu. 82 / 205

Automatsku su vidljive cross-reference koje govori od kuda dolazi potencijal (sa stranice 1, kolone 5 i s koje lokacije-ako je razliita). Prilikom opcije drag&drop i povlaenja potencijal s tipkom TAB na tipkovnici se rotira strelica potencijal te popratni tekst i cross-referenca. Osvjeenje veza ili potencijala odvija se pomou opcije SHIFT + ikonica !

Opcija Sort code na kartici Interruption point slui kao INDEKS koji se koristi kada imamo razvod istog potencijala.

83 / 205

Npr. razvod DC potencijala 24V+ s brikanih stezaljki koji se razvode na 3 razliita mjesta. Prvi 24V+ ima sort code 101, drugi 102 a trei 103. Program praktiki gleda ove potencijala kao s imenom 24V+.101, 24V+.102 i 24V+.103.

Naravno na mjestu na stranici 2.b.2 se takoer koristi njegov par tj. 24V+.101 Prilikom koritenja Sort code-ova zgodno je ukljuiti Navigator potencijala te ukljuiti karticu/TAB List na kojoj se vidljivi predefinirani Sort code-ovi i jednostavno ih je kasnije koristiti.

84 / 205

Da bi se ukljuio ovakva konfiguracija podataka potrebno je kliknuti na te izabrati opciju Configure columns i na taj nain ukljuiti/iskljuiti odreene podatke kao prema primjeru na slici.

Prilikom uzimanja strelice potencijala klikne se TAB na tipkovnici kako bi se rotirala strelica prije nego to je postavljena na stranicu. eli li se naknadno rotirati strelica potencijala tada se na kartici Symbol/Function data izabere drugaija varijanta (Varianta:A, B, C, D,) Na kartici Display na opciji Property arrangement se izabire pozicija teksta (DT i cross-reference) u odnosu na strelicu potencijala.

NAPOMENA!

85 / 205

6.9.

Simboli spajanja

Da bi spojili 2 elementa ili vie koji nisu jedan iznad drugog (u tom sluaju vrijedi funkcija Autoconnection) koriste se simboli za spajanje koji se nalaze na InsertConnection symbol ili ikonice na alatnoj traci

Simboli pod oznakom 1 slue samo za promjenu smjera linije spajanja (npr.odozdo udesno, slijeva prema gore,)

Simboli pod oznakom 2 slue za spajanje 3 elementa kod kojih je definirano od kuda ica dolazi (1), kuda ide (2) i koliko ica imamo na kojemu elementu.

Opcija Draw as point omoguava da se umjesto inteligentnog T-Noda vidi toka ali s inteligencijom T-Noda u pozadini.

86 / 205

Opcija za ukljuivanje/iskljuivanje opcije (da ova opcija bude vidljiva na ovoj kartici) se nalazi na OptionsSettingsUserGraphical editingConnection symbols

Na Primjeru 1 je prikazano da ica ide s lijevog elementa (XDC:1) na element u sredini (XDC:2) te da s njega ide u desno (XDC:3). Prema tome je vidljivo da e na elementu XDC:2 bit 2 ice Primjer 1:

Na Primjeru 2 je prikazano da jedna ica ide s lijevog elementa (XDC:1) na element u sredini (XDC:2) a druga, takoer, s lijevog elementa (XDC:1) na desni (XDC:3). Prema tome je vidljivo da e na elementu XDC:1 bit 2 ice Primjer 2:

Simboli pod oznakom 3 slue za prikaz jumpera ili dvostrukog spoja.

87 / 205

Standardni nain prikaza Jumpera gdje kod XDC:2 nije mogue spojiti vodi s gornje strane

Kod simbola s oznakom 3 mogue je spojiti i vodi s gornje strane kod stezaljke XDC:2

Simboli pod oznakom 4 slue za prikaza kosih linija vodia. Do sada je bilo mogue liniju prikazati pod 0 ili 90, sada je mogue prikazati spojnu liniju pod bilo kojim kutem. ele li se spojiti elementi na horizontalnoj ili vertikalnoj ravnini potrebno je kliknuti tipku na tipkovnici TAB kako bi se odredio smjer spajanja.

eli li se prekinuti funkcionalna liniji izmeu 2 elementa koji se nalaze na istoj horizontalnoj ili vertikalnoj ravnini potrebno je pozvati opciju InsertConnection symbolBreak point

Simbol za prekid funkcionalne linije (krui) se postavlja na funkcionalnu liniju.

88 / 205

6.10.

Kabeli

Prilikom definiranja kabela potrebno je voditi se pravilom da se linija kabela uvijek povlai s lijeva u desno ili odozgo prema gore. Opcija se aktivira pomou InsertCable definition ili ikonica na alatnoj traci .

Nakon to se kabel nacrta pojavljuju se kartice za definiranje podataka kabela. Program kao i kod releja/sklopnika na inteligentan nain pretrauje bazu kabela i usporeuje ju sa stanjem na stranici. Ukoliko imamo definirane stezaljke s N i PE potencijalom tada program trai kabel koji zadovoljava navedene kriterije. Postoje 4 naina definiranja podataka kabela: 1.naina (Neinteligentan runi nain)

89 / 205

Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section se upisuju potpuno runo bez podataka iz baze. Nema katalokog broja, nema kabela u popisu oprema i nema oznaka ile (boje ili brojevi) na shemi. Ovakav nain je najsporiji i najmanje inteligentan. 2.nain (Poluinteligentan poluatomatski nain)

Klikne se na [] kod Type te program automatski otvara katalog s kabelima iz kojega se izabere eljeni tip.

90 / 205

Kao rezultat se pojavljuje ispunjena kartica Cabel s podacima iz kataloga

Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section se upisuju automatski iz baze. Nema katalokog broja, nema kabela u popisu oprema i nema oznaka ile (boje ili brojevi) na shemi. No ovaj nain je mnogo bri od prethodnog i svakako sigurniji. 3.nain (Poluinteligentan automatski nain)

91 / 205

Klikne se na [] na kartici Parts te program automatski otvara katalog s kabelima iz kojega se izabere eljeni tip.

Kao rezultat se pojavljuje ispunjena kartica Cabel s podacima iz kataloga

92 / 205

Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section se upisuju automatski iz baze. Imamo kataloki broja, postoji kabel u popisu oprema ali nema oznaka ile (boje ili brojevi) na shemi. No ovaj nain je mnogo bri i kvalitetniji od prethodnog. 4.nain (Inteligentan automatski nain)

Klikne se na gumb Device selection na kartici Parts te program automatski otvara katalog s kabelima iz kojega se izabere eljeni tip.

93 / 205

Kao rezultat se pojavljuje ispunjena kartica Cabel s podacima iz kataloga

Podaci u redove za Type, No. of conductors, Conductor cross-section se upisuju automatski iz baze. Imamo kataloki broja, postoji kabel u popisu oprema i imamo inteligentan upis oznaka ila (boje ili brojevi) na shemi. Brzi, efikasan i siguran nain. Kao rezultat u shemi je vidljiv:

94 / 205

Ovaj nain se koristi ukoliko se ele dobiti oznake ila kabela na shemi. No, ukoliko nije potreban, tada je preporuljiv jedan od dva prethodno opisana naina.

Ukoliko se mijenja tip kabela u 4.nainu ili ukoliko se u 2. i 3.nainu ele naknadno dodati oznake ila kabela tada se oznai kabel ili vie njih u navigatoru (Project dataCableNavigator) te se pozove funkcija Project danaCablePlace

NAPOMENA!

6.10.1.

Kabel sa Shieldom

Kod kabela sa shieldom prvo se definira/nacrta shield a zatim se nacrta linija kabela kao prema prethodna etiri naina. Opcija InsertShield ili ikonica na alatnoj traci aktivira eljenu funkciju crtanja. Shield se poinje crtati na onoj strani na kojoj je spojno mjesto sa stezaljkom ili elementom. Spaja se sa elementima pomou opcije Connection symbol.

Nakon toga se pojavljuje kartica propertiesa kabela na kojoj je potrebno upisati ime kabela. Ime shielda mora biti jednako imenu kabela. Kartica Shielda i linija moe biti potpuna zamijene za liniju definicije kabela.

95 / 205

Nakon toga se definira linija kabela preko svih linija te linije koja je spojena sa shieldom (vidi sliku). Dakle linija kabela obavezno mora biti izmeu elemenata (stezaljke) i shielda.

Program automatski prepoznaje da imamo veze s potencijalima N, PE i SH.

96 / 205

Izabere se eljeni tip koji odgovara pronaenom kriteriju. Znamo da je rezultat ispravan ukoliko svi vodii kabela imaju oznaku, ukljuujui i liniju shielda (vidi sliku)

6.11.

ice/vodii

ele li se pojedinano definirati vodii (boja,presjek,) izmeu ureaja tada je potrebno aktivirati opciju InsertConnection definition point ili ikonicu na alatnoj traci ele li se definirati svi vodii (boja,presjek,) na istom potencijalu tada je potrebno aktivirati opciju InsertPotential definition point ili ikonicu na alatnoj traci . .

97 / 205

Prilikom pozivanja ove opcija pojavljuje se kartica Connection definition point ili Potential definition point za upisivanje podataka o vodiu.

Prilikom upisivanja podataka zanimljiva je kartica Connection graphic na kojoj se definiraju svojstva linije/vodia (isprekidina linija, boja linije, debljina linije,)

98 / 205

Tada se kao rezultat u shemi pojavljuje situacija na kojoj su vidljive uinjene promijene.

Da bi se vidjeli rezultati na stranici, nakon izmjene svojstava linije, potrebno je osvjeiti veze za stranicu (Project dataConnectionUpdate) ili za cijeli projekt (SHIFT + Project dataConnectionUpdate). Podaci o vodiima koji su se definirali slue za izradu liste unutarnjih veze te za prikljune planove.

99 / 205

6.12.

Katalog (Parts management)

Definiranje novog ureaja u katalogu

6.12.1.

Da bi se unio novi kataloki broj u bazu katalokih brojeva potrebno je otvoriti dotinu bazu pomou opcije UtilitiesPartsManagement ili pomou ikonice na alatnoj traci .

Baza se otvori, odabere se i oznai eljena grupa elementa (Generators, power supply units) pa se klikne desni klik mia i izabere opcija New te se popunjavaju podaci i kartice prema elji i potrebi.

100 / 205

Na kartici General mogue (preporuljivo) je definirati sljedee podatke

Product group Product subgroup Part number Type number Designation 1-3 Manufacturer Supplier Order number Description

Mogue je promijeniti ili napraviti reizbor grupe Mogue je odabrati podgrupu ukoliko postoji Kataloki broj elementa Tip elementa, moe biti isti kao i Part number to ovisi o proizvoau Opis elementa Proizvoa Dobavlja Narudbeni broj elementa, moe biti isti kao i Part number to ovisi o proizvoau Dodatni opis elementa

101 / 205

eli li se imati viejezinu bazu (opisi na HR, ENG, GER, RUS,) prilikom unosa opisnih tekstova klikne se desni klik mia na red te se izabere opcija Multilingual input i unese se i drugi eljeni jezik.

Ovaj sluaj je uporabljiv samo kada se eli dobiti lista materijala/trokovnik i na drugom jeziku osim na HR. ele li se dobiti narudbenica direktno iz EPLAN-a s podacima o firmi dobavljau tada je potrebno upisati podatke o dobavljau u bazu dobavljaa a podaci e automatski biti prikazanu u zaglavlju narudbenice.

(Postavi se na Manufacturer/supplier pa desni klik mia i New) 102 / 205

Na kartici Prices/Other mogue je definirati cijene o komponenti te ih dobiti u trokovniku kao TOTAL ali zbog estog sluaja izmjena cijena i rabata nije esto koritena opcija.

Kartica Free properties slui samo za interni opis podataka i nije ga mogue dobiti niti u jednoj listi.

103 / 205

Na kartici Mounting data se upisuju podaci za izradu ormara a preporuamo sljedee podatke

Weight Width Height Depth Graphical macro

Image file Mounting clearance Width Mounting clearance Height

Teina komponente bitna je zbog ukupne teine ormara i transporta irina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije elemenata ormara Visina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije elemenata ormara Dubina komponente u (mm) bitna za izradu dispozicije elemenata ormara Svaki element moe imati fiziki izgled komponenti (2D) koji najee distribuiraju proizvoai ali ga je mogue i samog nacrtati unutar EPLAN-a Uz element je mogue dodati i sliku (jpg, gif,) koji olakava izabir komponente Minimalni zahtijevani razmak izmeu 2 komponente po horizontali Minimalni zahtijevani razmak izmeu 2 komponente po vertikali

104 / 205

Na kartici Tehnical data upisuju se dodatni podaci o elementu

Accessory code

Identifier

Wearing part Procurement Macro

Connection points External document 1-3

Ukoliko se elementu dodaju pomoni blokovi (npr.kod sklopnika) onda se unese eljeni kod (kontaktirajte Va EPLAN suport za detalje) Upisuje se oznaka komponente po DIN standardu (vidi UtilitiesMaster danaIdentifier) a koristi se kao osnovni filter kod pretraivanja komponenti Podaci o odravanju komponente iz kojih je mogue dobiti liste za procesne podatke Uz svaki element je mogue dodati njegov elektrini makro (Window macro) koji je prethodno napravljen u strujnoj shemi Mogue je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod releja) Uz svaki kataloki broj mogue je staviti link na PDF dokument na hard disku ili link na web stranicu.

105 / 205

Kartica Function template predstavlja jednu od najbitnijih stavki kod upisivanja novog ili koritenja postojeeg katalokog broja. Naime, svako kataloki broj se na ovaj nain definira to je po FUNKCIJI to za program znai kako zapravo simboliki izgleda. Samo ako je definiran FUNCTION template mogue je raditi preko funkcije insertiranje ureaja (InsertDevice).

Kartica Function template e detaljnije biti razjanjena za releje, kabela i motorske zatitne sklopke. Connection point designation Technical charachteristics Mogue je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod releja) Ukoliko se upie podatak u ovo polje, podatak e automatski biti prepisan u polje Technical charachteristics kod kartice propertisa bilo kojega elementa Ukoliko se ne izabere Function definition mogue je i ovdje definirati bazu simbola iz koje e biti uzet simbol kod funkcije insertiranja ureaja (npr. IEC_Symbol) Upisuje se redni broj simbola iz baze simbola (npr. za relej je 20). Broj simbola se mora prepisati iz baze simbola. Izabire se Function definition svakog pojedinanog elementa pritiskom na [] 106 / 205

Symbol library

Symbol number Device selection

Connection point designation Symbol

Mogue je upisati oznake spojnih mjesta (npr. A1:A2 kod releja) Ukoliko nismo zadovoljni s interpretacijom simbola iz Function definition ovdje se ta definicija moe zamijeniti s regularnim simbolom iz baze simbola.

Separator se dobije kombinacijom tipaka CTRL + Enter ili desni klik mia pa opcija Line break. Funkcija slui kao separator izmeu 2 spojna mjesta elementa (npr. A1A2) ili lomljenja reda u kolonu kod pisanja teksta

NAPOMENA!

Na kartici Component data upisuju se dodatni tehniki podaci o elementu a koji e biti detaljnije razjanjeni kod definicije kabela.

107 / 205

6.12.2.

Definiranje novog releja u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kod releja/sklopnika osima kartice Function definition koja e biti detaljno objanjena.

Kompletan relej/sklopnik se mora napraviti na gore naveden nain. Dakle sastoji se od pule. Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere Coil

108 / 205

Zatim od 3 kontakta snage. Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere Power NO contact

Zatim od radnog (NO) kontakta. Klikne se na gumb contact te se pojavi prozor na kojemu se izabere NO auxilliary

109 / 205

Zatim od mirnog (NC) kontakta. Klikne se na gumb contact te se pojavi prozor na kojemu se izabere NC auxilliary

I kao mogua opcija izmjenini (Change-over) kontakta. Klikne se na gumb contact te se pojavi prozor na kojemu se izabere Change-over

110 / 205

6.12.3.

Definiranje nove motorske zatitne sklopke u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kao kod ostalih elemenata osima kartice Function definition koja e biti detaljno objanjena. Spadaju u grupu Safety device.

Kompletna motorska zatitna sklopka napravljena je na gore naveden nain. Dakle sastoji se od glavnog elmenta. Klikne se na gumb switch te se pojavi prozor na kojemu se izabere Motor overload

111 / 205

Zatim od radnog (NO) kontakta. Klikne se na gumb contact te se pojavi prozor na kojemu se izabere NO auxilliary

I od mirnog (NC) kontakta. Klikne se na gumb contact te se pojavi prozor na kojemu se izabere NC auxilliary

112 / 205

6.12.4.

Definiranje novog kabela u katalogu

Svi podaci su jednako definirani kod kod ostalih elemenata osima kartice Function definition i Cable data koja e biti detaljno objanjena.

Kabel je napravljena je na gore naveden nain. Dakle sastoji se od definicijske linije. Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere Cable definition

113 / 205

I vodia/ica. Klikne se na gumb te se pojavi prozor na kojemu se izabere Conductor/wire

Color / No. Cross section Shielded by Potential type

Upisuju se oznake vodia kabela (boje ili brojevi) Preporuljivo je upisivati presjek ica na ovome mjestu ali samo ako su razliitih presjeka Upisuje se koji su vodii shieldani s kojim shieldom. Kontaktirajte Va EPLAN support za vie detalja. Odabire se koja ica je kojega potencijala (N i PE)

U karticu Cable data se moraju upisivati podaci ukoliko se eli da ti podaci budu vidljivi uz ime kabela na shemi, u protivnom podaci nee biti vidljivi.

114 / 205

Najjednostavniji nain rada s katalokim brojevima je copy&paste. Postavi se na odreeni element, desni klik mia pa se izabere opcija Copy zatim odmah nakon toga opcija Paste i prepravi se element na eljene podatke. Kod releja i kabela je vrlo upotrebljiva opcija Copy na jednom elementu, postavi se na drugi eljeni i izabere se opcija na desnom kliku mia Paste function templates pri emu se kopira samo funkcijska definicija elementa. Kod kabela je upotrebljiva opcija Copy na jednom elementu, postavi se na drugi eljeni i izabere se opcija na desnom kliku mia Paste technical data pri emu se kopira samo podaci s kartice Cable data.

NAPOMENA!

115 / 205

7. Izvjetaji (Reporti)
Rezultat nacrtane sheme su izvjetaji. Izvjetaja ima razliitih tipova. Izvjetaji popunjavaju odreene podatke u tabelama (forme) na osnovu podataka iz sheme. Za svaki tip ima veliki broj formi koji se mogu izabrati. Naravno, svaku formu moete prilagoditi svojim zahtjevima u Form editoru (kasnije e biti objanjeno kako je mogue ureivati/kreirati forme). eli li se izbaciti odreeni izvjetaj pozove se opcija UtilitiesReportsGenerate te se pojavi sljedea kartica.

7.1.

Izvjetaji uz pomo opcije REPORTS

Na kartici Reports se generira izvjetaj po izvjetaj (npr. popis letvi, prikljuni plan, grafiki prikljuni plan,dakle 3 x je potrebno ponoviti istu radnju).

116 / 205

Klikne li se na gumb New ili desni klik mia pa New pojavi se kartica na kojoj se izabire odreeni izvjetaj (npr.prikljuni plan)

Output format

Select report type Manual selection

Ukoliko je opcija Page tada program automatski otvara novu stranicu na koju generira izvjetaj. Opcija Manual placement omoguava da se generiranu listu runo pozicionira na stranicu na koju se eli pa ak i na stranicu Schematic Multi-line . Izabire se eljeni izvjetaj. Mogue je izabrati 1 po 1. Oznai li se ova opcija, tada program daje popis npr. svih raspoloivih letvi u projektu od kojih se izabiru eljene ili se oznae sve. Opcija omoguava selektivan izbor elemenata.

117 / 205

Klikne li se OK nakon to se izabrao eljeni izvjetaj pojavi se prvo mogunost odabira filtera i sortiranja podataka (o ome e biti naknadno vie reeno)

Nakon toga se pojavljuje upit na kojemu se odreuje pozicija izvjetaja u projektu. Ovisno o parametrima pozicionirat e se runo na odreenu lokaciju ili e to program automatski raditi na osnovu parametara po principu, izvjetaj se pozicionira u lokaciju iz koje dolazi ( o ovome primjeru se runo postavlja na adresu =ST1+RO1/10)

118 / 205

Klikne se OK i izvjetaj je generiran.

Da bi se izabrala drugaija forma za izvjetaj te da bi se podesio parametar za automatsko pozicioniranja izvjetaja na lokaciju iz koje dolazi klikne se na gumb Settings pa Output to page na kartici Reports (UtilitiesReportsGenerate) pri emu se pojavi sljedea kartica

Bit e objanjena samo znaajna podeenja 119 / 205

Form

Page sorting

Combine

Klikne se na [] te se pojavi popis svih formi za eljeni izvjetaj. Izabere se eljena forma. Forma se moe mijenjati u bilo kojemu trenutku. Nakon to se forma zamijeni mora se kliknuti na gumb Update ili eventualno izbrisati stari izvjetaj te ponovno generirati novi. Ovdje se izabire pozicioniranje izvjetaja u projektu. Total znai da sami izabiremo poziciju kao u prethodnom primjeru. Opcija Higher-level function and mounting location znai da je izvjetaj automatski pozicioniran na lokaciju od kuda dolazi. Ova opcija se koristi kod dinamikih formi i ona omoguava da npr. vie letvi bude na istoj stranici. Inae je uobiajeno kod statikih formi da na jednoj stranici bude izvjetaj samo za jednu letvu.

Na kartici Reports se klikne na gumb Settings pa opcija Display/output pri emu se pojavi sljedea kartica

120 / 205

Na kartici Display/output u znaajnoj mjeri su upotrebljivi sljedee opcije: Opcija 1 Ukoliko je opcija odznaena tada kao rezultat u prikljunom planu imamo

Ukoliko je opcija oznaena i kao znak koriten =

121 / 205

Opcija 2 Ukoliko je opcija odznaena tada kao rezultat u prikljunom planu imamo

Ukoliko je opcija oznaena i kao znak koriten X

122 / 205

7.2.

Izvjetaji uz pomo opcije TEMPLATE

Opcija Template omoguava da se unaprijed u Project template ili Basic project predefiniraju eljene liste koje e biti kreirane nakon zavretka shematskog dijela projekta. Proces izrade e znaajno biti ubrzan i za sve djelatnike firme e biti postupak pojednostavljen.

Definiranje eljenih listi je po istom principu. Klikne se gumb New ili se klikne desni klik mia pa opcija New te se izabere eljeni izvjetaj/i uz isto podeenje parametara ili po opciju automatskog smjetaja izvjetaja na poziciju od kuda dolaze ili po opciji runog postavljanja na eljeno mjesto u strukturi projekta.

123 / 205

Nakon to se projekt zavri (shematski dio) tada se liste generiraju uz opciju Template pozivanjem opcije UtilitiesReportsGenerate project reports ili na kartici Reports se klikne na gumb Generate reports.

Nakon to su izvjetaji generirani a projekt naknadno izmijenjen, tada je potrebno osvjeiti liste. Osvjeavanje se radi na jedan od ova 2 nain: Postavi se na izvjetaj u Page navigatoru te se klikne jedna ili vie stranica izvjetaja koji su doivjeli promjene i klikne se na opciju UtilitiesReportsUpdate Otvori se kartica Reports (UtilitiesGenerateReports), na njoj se u navigatoru izvjetaja izabere izvjetaj ili grupa izvjetaja koji su doivjeli promjene te se klikne na gumb Update

NAPOMENA!

7.3.

Filtriranje podataka

Prilikom generiranja izvjetaja, mogue je koristiti filtere. Uz pomo filtera mogue je prikazati samo odreene podatke koji su se definirali u filteru ili e odreeni podaci biti blokirani. Kada se pokrene opcija generiranja izvjetaja (UtilitiesGenerateReports) i kada se izabere eljeni izvjetaj pojavi se kartica za definiranje filtera (slian princip koritenja filtera je i za sve ostale funkcije unutar EPLAN-a)

124 / 205

Klikne se na [] pokraj filtera te se pojavi kartica za definiranje filtera

Scheme

Predstavlja ime filtera. Schema moe biti neogranien broj. Klikom na gumb se moe kreirati vlastiti filter sa eljenim imenom. Ukoliko je oznaena ova opcija, znai da je opcija uope aktivna kao filter. Predstavlja NOT funkciju. Iskljuuje odreeni podatak Predstavlja svojstvo koja sainjava dotini filter. Oznaava vrijednost svojstva. Mogu se koristiti isti znakovi kao i kod MS Windows za pretraivanje (* prije i/ili poslije vrijednosti)

Active Negated Criterion Value

Nakon to se definirao filter da bi ga i aktivirali prilikom generiranja izvjetaja potrebno je oznaiti opciju Activ.

125 / 205

Primjer filtera kod izrade lista unutarnjih veza

Filter radi sljedee po redu: Ne prikazuje kabelske veze Prokazuje unutarnje veze Ne prikazuje jumper Prikazuje samo veze unutar ormara RO2 Ovo je prikaz sloenih uvijeta/kriterija kod izrade odreenih izvjetaja.

7.4.

Sortiranje podataka

Prilikom generiranja izvjetaja, mogue je koristiti sorting podataka. Uz pomo filtera mogue je prikazati odreen sorting podataka koji su se definirali u filteru za sortiranje. Kada se pokrene opcija generiranja izvjetaja (UtilitiesGenerateReports) i kada se izabere eljeni izvjetaj pojavi se kartica za definiranje sorting podataka (slian princip koritenja sortinga podataka je i za sve ostale funkcije unutar EPLAN-a)

126 / 205

Klikne se na [] pokraj sorting te se pojavi kartica za definiranje filtera sortinga podataka

Scheme

Predstavlja ime filtera za sorting podataka. Schema moe biti neogranien broj. Klikom na gumb se moe kreirati vlastiti filter sa eljenim imenom. Predstavlja svojstvo koja sainjava dotini filter za sorting podataka.

Criterion

Nakon to se definirao sorting podataka treba ga aktivirati, prilikom generiranja izvjetaja, oznaivanjem opcije Activ.

127 / 205

8. Izvjetaji u MS Excel formatu

Osim u EPLAN formatu bilo koji podatak je mogue izvesti u MS Excel format. Princip je slian kao i kod klasinih izvjetaja. Pozivanjem opcije UtilitiesReportsLabeling se pojavljuje kartica podeenja koja e biti detaljno objanjena.

Settings

Report type Language Target file Output type

Apply to entire project

Pritiskom na [] pojavljuje se kartica za podeenje izvoznih podataka i dokumenata u koji e podaci biti izvezeni. Podeenje e biti naknadno objanjena. Automatska informacija koji tip izvjetaja se radi. Izabere se eljeni jezik izvjetaja. Odreuje se pozicija izvjetaja i njegovo ime. Opcija Export samo izvozi podatka a Export and start aplication izvozi podatke i automatski otvara program MS Excel Ukoliko je ova opcija oznaena tada e se izvoziti podaci iz cjelokupne grupe elemenata ili se moe samo odreene oznaiti ili u shemi ili u navigatoru

Isti princip rade i podeenja vrijedi i za sve druge izvjetaje!!!

128 / 205

Pritiskom na [] kod opcije Settings se pojavljuje kartica na kojoj se definiraju svi detalji izvoza podataka.

Na kartici File se definiraju podaci sa sljedeim znaenjem: Type of file znai format/tip izvoznih podataka(*.xls, *.xml, *.txt) Target file je prazan npr. MS Excel dokument koji se postavlja na eljeno mjesto na hard disku (npr. C:/Temp). Program u ovu praznu filu prepisuje podatke na osnovu Template file te na osnovu izabranih podatka na kartici Label

129 / 205

 Template je obian MS Excel u kojemu se definiraju kolone i upie varijabla na osnovu koje program zna gdje treba zapoeti s upisom podataka (oznaka ### za poetak upisa podataka iz sheme, #H# mjesto upisa podataka Headera, #F# mjesto upisa podataka Footer-a vidi sliku)

Komentar: - oznaka ### se upisuje samo u prvi red - sve elije se formastiraju se prema elji pri emu se format prenosi na sve redove u koloni - forma je dinamika - forma je snimljena kao obian *.xls file (u ovome sluaju PLC basic.xls a spremljena je u Template folderu unutar EPLAN P8 instalacijske strukture) - Target file je zapravo jedna vrsta kopije ove *.xls file.

130 / 205

Na kartici Header se definiraju koji podaci e biti prikazani u headeru projekta

U ovome primjeru su svi podaci odabrani iz Project properties-a i pomou gumba su prebaeni u polje za header.

131 / 205

Na kartici Label se definiraju koji podaci e biti prikazani u Target file (a posloeni kao prema Template file).

Vidljivo je da su svi podaci odabrani iz PLC connection point-a i pomou gumba su prebaeni u polje za definiciju izvezenih podataka. Raspored (pozicija) podataka je tono kao prema rasporedu iz ove tabele a isti raspored je nuan i u Template file kako bi imena kolona odgovarale podacima iz elija podataka.

132 / 205

Na kartici Footer se definiraju koji podaci e biti prikazani u footeru projekta.

U ovome sluaju nema predvienih podataka za footer. Na kartici Settings se definiraju filteri i nain sortinga podataka na isti nain kao i u izvjetajima.

U ovome sluaju nema predvienih podataka za Settings. Nakon to se kartica Settings: Labeling podesi klikne se OK te se vraamo nazad u karticu Output labeling na kojoj se takoer podeavaju podaci prema elji te se kao rezultat u Target filu pojavljuju sljedei podaci:

133 / 205

9. Izvoz / ureivanje / ponovni uvoz podataka

Vrlo esto je najjednostavnije i najbre izvesti podatke npr. u MS Excel, urediti ih (ili dati nekome drugome da ih uredi) te ih ponovno pozvati ili u krajnjem sluaju importirati u projekt. Opcija koja omoguuje sve navedeno je UtilitiesEdit properties externally Export function. Pozivanjem, ali prethodnim oznaavanjem elemenata na shemi ili u navigatoru, opcije pojavljuje se sljedea kartica.

Settings

Language Output type

Target file

Pritiskom na [] pojavljuje se kartica za podeenje izvoznih podataka i dokumenata u koji e podaci biti izvezeni. Podeenje e biti naknadno objanjena. Izabere se eljeni jezik izvjetaja. Opcija Export samo izvozi podatka a Export and start aplication izvozi podatke i automatski otvara program MS Excel dok opcija Edit in external application and reload omoguava izvoz podataka, obraivanja i automatski uvoz nakon opcije Save i zatvaranja dokumenta Odreuje se pozicija izvjetaja i njegovo ime.

134 / 205

Pritiskom na [] kod opcije Settings se pojavljuje kartica na kojoj se definiraju svi detalji izvoza podataka.

Na kartici General se definiraju podaci sa sljedeim znaenjem: File type je format/tip izvoznih podataka(*.xls, *.xml, *.txt) Target file je prazan npr. MS Excel dokument koji se postavlja na eljeno mjesto na hard disku (npr. C:/Temp). Program u ovu praznu filu prepisuje podatke na osnovu Template file te na osnovu izabranih podatka na kartici Data Template je poseban MS Excel file isporuen od strane EPLAN S&S i koji ne moe biti prilagoavan svojim zahtjevima ali kako je univerzalan automatski sadri sve mogue podatke iz kartice Data.

135 / 205

Na kartici Data se definiraju koji podaci e biti prikazani u Target file

Vidljivo je da su svi podaci odabrani iz polja Availible format element i pomou gumba su prebaeni u polje Selected format element koji predstavljaju definiciju izvezenih podataka. Nakon to su se svi podaci podesili kao rezultat u Target file se pojavljuju sljedei podaci:

136 / 205

Nakon to se odreeni podaci izmjene (mijenjati se mogu samo bijela polja, siva polja nije mogue mijenjati taj je podatak vidljiv na prethodnoj kartici na koloni Changable), klikne se opcija Save ( ) te se zatvori dokument pritiskom na se kartica na kojoj se potvruje automatski povrat novih podataka u shemu. pojavi

Podaci su automatski izmijenjeni na shemi. Ukoliko se dotina *.xls file nekome proslijedi na ureivanje, tada je mogu uvoz podataka (a ne Reload) pomou opcije UtilitiesEdit properties externally Import pri emu se ostvari jednak uinak kao i u prethodnom primjeru.

137 / 205

10.

Backup

Jedini ispravni i siguran nain izraivanja sigurnosnih kopija (backup) je standardni EPLAN-ov backup. Prilikom pokretanja opcije ProjectBack up Project (ili Symbol libryry ili Partisti princip je kao i za projekt) se pojavljuje sljedea kartica

Method

Postoje 3 metode backupa: Save additionaly standardan i preporuljiv nain spremanja sigurnosne kopije. Moe se oznaiti vie od jednog projekta. File off for external editing projekt se uzme s mree na drugi medium za ureivanje. Uredi se na njemu i prilikom ponovnog povratka na mreu automatski se osvjei stara verzija. Original na mrei je read-only sve dok se ne osvjei s novom verzijom. Archiving program brie original s mree i sprema ga samo na backup medium.

138 / 205

Medium

Back up external documents Back up image files

Postoje 2 opcije: Storage medium (Backup directory) izabere se mjesto na kojemu se sprema sigurnosna kopija (npr. Cdisk, My Documents) E-mail (Partial size) - Sigurnosna kopija moe biti napravljena u obliku priloga e-maila. Odreuje se samo limit prolaznosti veliine maila. Npr. ukoliko je limit 5MB a veliina sigurnosne kopije 7MB tada e biti isporuena 2 e-maila. Ukoliko primatelj eli otvoriti sigurnosnu kopiju tada oba priloga treba spremiti u isti folder na disku te samo napraviti dvostruki klik na jedan od priloga pa program automatski prepoznaje da je to sve isti projekt i radi restore projekta. U standardnu sigurnosnu kopiju e biti ukljueni i externalni dokumenti ukoliko ih ima u projektu. U standardnu sigurnosnu kopiju e biti ukljuene i slike ukoliko ih ima u projektu.

Prosjena veliina sigurnosne kopije je 6-10MB. Vrlo je mala razlika izmeu projekta s 20 str i 200str. Razlog tome je to se u sigurnosnoj kopiji u oba sluaja nalazi svi podaci potrebi za projekt kao to su: Part management, simboli, forme, Dakle u sigurnosnoj kopiji se nalazi kompletna baza programa (MS Access) Prije izrade sigurnosne kopije dobro je ne napraviti reorganizaciju projekta (ProjectOrganizeReorganize) i komprimiranje projekta (ProjectOrganizeCompress). S ovim postupcima mogue je smanjiti ak i do 30% veliine projekta. Format sigurnosne kopije je <ime projekta>.zw1

NAPOMENA!

139 / 205

eli li se otvorit (reload) projekt na drugoj radnoj stanici, to je mogue napraviti s dvostrukim klikom na projekta (<ime projekta>.zw1) ili pomou opcije ProjectReloadProject

Backup directory Project Target directory Project name

Mjesto na disku na kojemu se nalazi sigurnosna kopija Izabire se eljeni projekt Odredite projekta unutar EPLAN instalacijske strukture Ime projekta (zadrava originalno ili se upisuje novo po elji)

140 / 205

11.

Print

eli li se printati projekt ili dio projekta tada tada se u Page navigatoru oznae eljene stranice (CTRL ili SHIFT + klik mia, kao u MS Windows programima).

Nakon toga se pozove opcija ProjectPrint pri emu se pojavi kartica za podeenje.

141 / 205

Izabere se eljeni printer. Pritiskom na gumb [Properties] se odreuje format printa (A3, A4,) te ostala standardna podeenja. Jedina podeenja printa unutar EPLAN-a na kojima je mogue podesiti print je gumb [Settings]

Print size

Print margins Print position Print in black and white

Opcija Print to scale (1:1) znai ukoliko je shema nacrtana na A3 a printer izabran A4 tada e biti samo dio slike A3. Opcija Scale to page omoguava da se veliina sheme automatski stisne prema printeru. S opcijom Keep aspect ratio se odreuje da promjena veliine slike bude ravnomjerno napravljena po X i Y-osi. Odreuje se margina. Margina se odreuje i prilikom ureivanja formi. Pozicij slike u odnosu na papir Print u boji ili crno-bijelo.

142 / 205

12.

Grafika

Slobodna grafika bit e predoena preko primjera na slici:

Pravokutnik Da bi nacrtali pravokutnik pozove se opcija InsertGraphicsRectangle ili klikom na ikonicu na alatnoj traci dimenzija. te se pojavi pravokutnik kojemu se odreuje eljena

143 / 205

Dimenzije se mogu odrediti na nekoliko naina: - Podeavanje pomou status bara u lijevom donjem uglu ekrana Prilikom crtanja pravokutnika (nakon to se pokrenula opcija i nakon to se kliknulo lijevom tipkom mia) klikne se na opciju na tipkovnici SHIFT + R ili preko OptionsRelative cordinate input te se pojavi prozor u kojemu se upisuju podaci za X i Y koordinatu.

Takoer je mogue nacrtati pravokutnik bilo koje veliine te se nakon toga napravi dvostruki klik na pravokutnik te se pojavi isti prozor kao i u prethodnom sluaju.

Krug Da bi nacrtali krug pozove se opcija InsertGraphicsCircle ili klikom na ikonicu na te se pojavi krug kojemu se odreuje eljena dimenzija. alatnoj traci

Dimenzije se mogu odrediti na nekoliko naina: - Podeavanje pomou status bara u lijevom donjem uglu ekrana Takoer je mogue nacrtati krug bilo koje veliine te se nakon toga napravi dvostruki klik na krug te se pojavi prozor na kojemu se upisuje radijus.

144 / 205

Ukoliko se eli nacrtati krug u krugu tada je potrebno ukljuiti opciju OptionsDesign mode koja nam pomae prilikom grafikog crtanja ili je ak dovoljna opcija Snap to grid gdje e krug zakaiti za sredite osnovnog kruga. S krugovima je najjednostavnije raditi ukoliko se grupiraju. Grupiranje elemenata je mogue pomou opcije EdithOtherGroup Rad s koordinatama ele li se oba kruga premjesti na eljenu koordinatu u odnosu na desni donji ugao pravokutnika prema slici iz primjera. Aktivira se novi koordinatni sistem. Pozove se opcija OptionsMove based point ili kratica na tipkovnici O te se pojavi u status baru to znai da se odabere novi koordinatni sistem (npr.kliknemo u desni donji ugao pravokutnika) te se kao rezultat pojavi oznaka za privremeni koordinatni sistem.

Koordinatni sistem je uvijek mogue resetirati s ponovnim pritiskom na kraticu O te ga ponovno pozvati s istom kraticom ukoliko se eli premjestiti na neku drugu poziciju. Sve koordinate e biti u skladu s novo postavljenim koordinatnim sistemom. Micanje/dupliciranje Ukoliko se ele pomaknuti krugovi na poziciju X=45, Y=52 u odnosu na desni ugao pravokutnika tada se ukljui (ili je ve ukljuen) opcija OptionsDesign mode te se aktivira opcija za micanje (desni klik pa opcija Move ili kratica na tipkovnici V) pri to znai da se klikne emu se u status baru pojavljuje poruka na element koji e biti dislociran. U trenutku kad se kliknulo na element (ili grupu elemenata) pojavljuje se u status baru poruka to znai da se treba odrediti toka za pomicanje (kako trebamo postaviti krugove na odreene X, Y koordinate logino je da centar elementa/krugova bude toka micanja). Nakon toga se pojavljuje u status baru poruka to znai da odredimo novu poziciju elemenata. Kako se koordinatni sistem premjestio u desni donji ugao pravokutnika, tada je najjednostavnije kliknuti na opciju SHIFT + R te ukucati nove koordinate u odnosu na novi koordinatni sistem. 145 / 205

Nakon to se postavio element/krugovi na definiranu koordinatu potrebno je jo duplicirati sljedee krugove na definiranu koordinatu prema primjeru (X=0, Y=52). Najjednostavniji nain je premjestiti koordinatni sistem, pomou kratice na tipkovnici O, u centar krugova te u odnosu na prvu grupu krugova postaviti sljedee 3 na definiranu koordinatu (X=isti kao i prva grupa, Y=52).

Pokrene se opcija za dupliciranje (desni klik mia pa Duplicate ili kratica na tipkovnici D). Ponovno se prati status bar te se odredi polazno mjesto dupliciranje (ponovno sredite krugova) te se upiu koordinate za dupliciranje

Nakon toga se pojavi prozor na kojemu se definira koliina duplikata

146 / 205

Dobiven je rezultat prema zadanom primjeru. Rad s pomonom linijom Ukoliko se eli definirati krug unutar pravokutnika tada e se koristiti pomone linije. Nacrta se pravokutnik prema jednoj od navedenih opcija iz prethodnog primjera (npr. koristei SHIFT + R) te unutar njega pomona linija (ili vie) koja e na jednostavan nain detektirati sredite pravokutnika (nakon uporabe moe se izbrisati).

Nakon ovoga mogue je ponovno grupirati ova 2 elementa (krug i pravokutnik) te radi s grupom. Ukljui se Designe mod te se preseli koordinatni sistem u lijevi donji ugao (kratica O na tipkovnici) i kree se u opciju pozicioniranja na eljenu koordinatu.

Hvatite grupe prilikom pomicanja e bit u lijevom donjem uglu. Nakon toga se pozove opcija za upis koordinate (SHIFT + R) i element/grupa je pozicionirana.

147 / 205

 Dimenzioniranje/kotiranje LINEARNO kotiranje Da bi se kotirao nacrtani PRAVOKUTNIK pozove se opcija InsertDimensioning Linear dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci . Da bi procedura dimenzioniranja bila jednostavna preporua se ukljuiti opcija OptionsObject snap te naravno i prije faze crtanja dobro je podesiti GRID (A, B,..) kako bi se svaka dimenzija mogla tono nacrtati a kasnije i tono kotirati. Uzme se opcija za kotiranje te se odabere prvo mjesto kote, pomou opcije SNAP jednostavno ga je uhvatiti, nakon toga se uhvati drugi kraj kote te se razvue kota na eljenoj udaljenosti od pravokutnika

Podeavanje parametara za kotiranje se nalazi na OptionsSettingsProject <Ime projekta>Graphical editingDimensioning

148 / 205

Font Distance do dimension line Unit Display units Precision Suppres zero Extension of dimension help line Dimension line termination

Odreuje se eljeni font kote. Udaljenost oznake kote do linije kote Jedinica (mm, cm, m) Prikai jedinicu na liniji kote Odreuje se broj decimalnih mjesta kote odnosno samim time se odreuje i preciznost Ne prikazuj nulu na koti Odreuje se koliko je pomona linija kote izdignuta od kote Zavretak kote (strelica, krug, kosa linija)

Takoer je mogue podesiti parametre individualno za svaku kotu s dvostrukim klikom na kotu pri emu se pojavljuje sljedea kartica

KONTINUIRANO kotiranje Da bi se kotirali krugovi s desne strane pravokutnika i sami pravokutnik pozove se opcija InsertDimensioning Continued dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci gdje se pomou opcije SNAP samo odreuju hvatita elementa. Kada se zavri kotiranje klikne se samo opcija Esc na tipkovnici.

149 / 205

INKREMENTALNO kotiranje Da bi se kotirali krugovi s desne strane pravokutnika i sami pravokutnik pozove se opcija InsertDimensioning Incremental dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj gdje se pomou opcije SNAP samo odreuju hvatita elementa. Kada se zavri traci kotiranje klikne se samo opcija Esc na tipkovnici.

150 / 205

Kotiranje KUTOVA Da bi kotirali kut pozove se opcija InsertDimensioning Angular dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci gdje se pomou opcije SNAP prvo odreuje centar kuta te zatim poetna i krajnja linija kuta. Kada se zavri kotiranje klikne se samo opcija Esc na tipkovnici.

Kotiranje KRUGOVA Da bi kotirali kut pozove se opcija InsertDimensioning Radius dimension ili se klikne na ikonicu na alatnoj traci gdje se samo oznai krug. Kada se zavri kotiranje klikne se samo opcija Esc na tipkovnici.

151 / 205

 Promjena mjerila (SCALE) Ukoliko se eli promijeniti mjerilo grafikog elementa koristi se opcija EdithScale pri emu se prvo oznai element pa se pozove dotina funkcija pri emu se u status baru pojavi informacija kod koje se samo odabire hvatite/polaznu toku za promjenu mjerila (scale). Nakon toga se pojavi samo kartica u kojoj se upisuje scale faktor

Razvlaenje (STRETCH) Ukoliko se eli promijeniti dimenzija grafikog elementa koristi se opcija EdithStretch pri emu se prvo pozove funkcija, zatim se oznai dio elementa kojemu se mijenja dimenzija

U status baru pojavi informacija polaznu toku za promjenu dimenzije.

kod koje se samo odabire

Upotrebljivo je kliknuti na tipkovnici npr. X ukoliko se eli da se promjena smjera odvija samo po X osi i za kraj se samo klikne lijevom tipkom mia za potvrdu odredita.

152 / 205

13.

Simboli

Kako bi jednostavno radili s tzv. Master data podacima predlaemo promjenu radnog okruja. Klikne se na opciju ViewWorkspace te se izabere sistemski definirano radno okruje Masta dana editor te je na taj nain osiguran brzi rad s ikonicama na alatnoj traci.

13.1.

Nova baza simbola

eli li se kreirati vlastita/nova baza simbola pokrene se opcija UtilitiesMaster danaSymbol libraryNew pri emu se pojavi kartica na kojoj se u redu File name upisuje ime nove baze simbola (npr.TEST)

Klikne se Save te se pojavi kartica na kojoj je potrebno odrediti Basic symbol library (u ovome sluaju je odabrano BasicsSymbolLibrary a moe biti i IEC_Symbol ili bilo koji drugi) te Symbol library description i eventualno bazni Grid.

153 / 205

Klikne se OK i baza simbola je kreirana s brojem simbol u bazi 0.

13.2.

Novi simbol

Ukoliko se eli kreirati novi simbol u bazi simbola pokrene se opcija UtilitiesMaster dataSymbolNew ili ikonica na alatnoj traci (Master dana editor workspace). Nakon toga se pojavi kartica na kojoj se odabere eljena varijanta simbola (svaki simbol moe imati 8 varijanti A,B,C,D,E,F,G,H - 0, 90, 180,270 i mirror varijanta svake navedene)

Nakon toga se pojavi kartica podeenja simbola.

154 / 205

Symbol number Symbol name Symbol type Function definition Symbol representation type

Odreuje se redni broj simbola u bazi simbola. Program uvijek predloi prvi slobodni simbol. Ime simbola u bazi simbola (npr. K je oznaka za releje/sklopnike + dodatak imena) Za standardne elektrine simbole koristi se Function Odabere se to je simbol po Funkcijskoj definiciji kao kod parts managementa Odreuje se da li je simbol za 3-polne sheme (multi-line), 1-polne (single-line), instalacije (overview), grphics (za izvjetaje)za svaki representation tip predlae se da postoji zasebna baza simbola.

155 / 205

Nakon toga se pojavi posebna stranica na kojoj se ureuje simbol. Crveni krui predstavlja Insertion point (hvatite) simbola i na njemu se crta simbol. U Page navigatoru se pojavljuje posebna ikonica na kojoj je mogue na desnom kliku mia uvijek ui u podeenja svakog simbola te prilikom zavretka crtanja simbola, postavi se na dotinu ikonicu te se klikne na desni klik mia i Close te se simbol zatvori a snimanje je automatsko jer je rije o bazi.

156 / 205

Simbol je mogue napraviti na nekoliko naina: Crtanje simbola Svaki simbol je mogue nacrtati koritenjem slobodne grafike

Nakon toga se koristi opcija za automatsko spajanje InsertConnection point top/bottom/left/right

Pomou opcije InsertProperty text predefiniraju se podaci na kartici Display koji e biti vidljivi na podeenju simbola

157 / 205

Kao rezultat emo imati sljedee stanje:

Simbol za varijantu A je gotov. ele li se definirati i druge varijante klikne se na opciju UtilitiesMaster danaSymbolNew variant pri emu se pojavi kartica na kojoj se definira simbol u eljenoj varijanti.

Source variant Rotated by Mirror graphics across Y axis Rotate connection point designation Rotate placed properties

Odreuje se to ja bazni simbol za novu varijantu Odreuje se kut rotacije simbola Odreuje se da li e se raditi mirror simbola u odnosu na bazni Rotacija oznaka spojnih mjesta simbola (npr. A1:A2 kod releja) Rotacija oznaka propertiesa simbola (npr. ime K1 kod releja, karakteristika 24VDC)

158 / 205

Na kartici Symbol editor se pojavljuju vidljive varijante ( ). eli se ponovno ureivati koja od varijanti samo se klikne na ikonicu varijante te se ponovno pristupa eljenom simbolu. eli li se izbrisati pojedina varijanta, prvo se odabere varijanta preko ikonice te se nakon toga klikne na ikonicu ili preko opcije UtilitiesMaster danaSymbolDelete variant. Brisanje kompletnog simbola iz baze simbola se odvija preko opcije UtilitiesMaster danaSymbolDelete. Kada se ureivanje i kreiranja simbola tada se zatvara kreiranje simbol preko opcije UtilitiesMaster danaSymbolClose ili desni klik mia na ikonicu u Page navigatoru te opcija Close. Simbol je automatski spremljen u bazu simbol.

NAPOMENA!

159 / 205

 Koritenja basic simbola Umjesto cjelokupnog procesa crtanja simbola mogue je koristiti i basic simbol koji program predlae na osnovu funkcijske definicije simbola iz podeenja simbola a pozivanjem opcije InsertBasic symbol

U funkcijskoj definiciji simbola odreeno je da e element po funkciji biti coil pa na osnovu toga program predlae simbol sa svim potrebnim definicijama i podeenjima za simbol. Nakon toga mogue je urediti simbol po elji.

Daljnji postupak za varijante i podeenja je jednak kao i u prethodnom primjeru.

160 / 205

 Koritenje simbola iz postojee baze simbola Novi simbol je mogue kreirati i koritenjem postojeeg simbola iz bilo koje baze simbola ili ak zdruivanje vie simbola u jedan simbol. Da bi postupak bio realiziran koristi se opcija InsertSymbol

Pozvala su 2 nezavisna simbola iz baze simbola IEC_Symbol te su se nakon toga spojili u jedan eljeni simbol

Daljnji postupak za varijante i podeenja je jednak kao i u prethodnom primjeru.

161 / 205

 Koritenje dxf/dwg simbola Kod crtanja simbola mogue je umjesto samostalnog crtanja simbola, pomou EPLAN grafike, iskoristiti postojei ACAD simbol (dxf/dwg). Novi simbol, pomou ove metode, mogue je kreirati pozivanjem opcije InsertGraphicsDXF / DWG

ACAD simbol se moe uvesti i pomou opcije drag&drop iz Windows Explorera. Ostatak crtanja simbola se odvija kao prema prethodnim primjerima. Koritenje makroa Kod crtanja simbola mogue je umjesto samostalnog crtanja simbola, pomou EPLAN grafike, iskoristiti postojee makroe Novi simbol, pomou ove metode, mogue je kreirati pozivanjem opcije InsertGraphicsWindows macro

Ostatak crtanja simbola se odvija kao prema prethodnim primjerima.

162 / 205

Da bi kreirana baza simbola i simboli bili vidljivi i dohvatljivi u bazi simbola potrebno je nadodati novokreiranu bazu simbola u projekt. Proces se odvija preko opcije OptionsSettingsProject<Ime projekta>ManagementSymbol libraries

Nakon toga je vrlo praktino kreirati zasebni filter ili nadodati bazu o predefinirani filter simbola. U Simbol navigatoru se klikne pokraj opcije Filter na .

163 / 205

Pojavi se kartica za ureivanje Filter.

Pod opcijom Value klikne na filtera nadoda i novokreirana

te se pojavi kartica u kojoj se postojeoj bazi unutar

Ukoliko se eli aktivirati ovaj filter potrebno je oznaiti opciju Activ na filteru. Ukoliko nakon ove procedure nije vidljiv simbol potrebno je napraviti sinhronizaciju podataka pomou opcije UtilitiesMaster danaUpdate current project ili UtilitiesMaster danaSynchronize current project

Svi Master data podaci (simboli, forme) se ureuju na razini sistema. Svi podaci u projektu su na razini projekta. Program praktiki u tome procesu prepisuje podatke s razine sistema na razinu projekta. Razlog sinhronizacije je izmjena podataka izmeu sistema i projekta ili obratno.

NAPOMENA!

164 / 205

14.

Forme
Ureivanje sastavnice

14.1.

Ukoliko se eli prilagoditi postojea sastavnica vlastitim potrebama ili pak kreirati nova ili na osnovu postojee ACAD sastavnice to e biti obavljeno preko opcija UtilitiesMaster data PlotframeNew/Open/Copy. Preporuuje se opcije Copy zbog jednostavnosti. Pokrene se opcija UtilitiesMaster data PlotframeCopy pri emu program zahtijeva da se izabere sastavnica koja e biti predloak na novu.

Izabere se eljena sastavnica i klikne se opcija Open te se pojavi sljedei prozor.

165 / 205

Na njemu se upie novo ime sastavnice te se klikne opcija Save. Nakon toga se pojavi prozor za ureivanje sastavnice.

ele li se podesiti odreeni podaci u propertisu sastavnice, potrebno je postaviti se na ikonicu u Page navigatoru te kliknuti desni klik mia i izabrati opciju Properties pri emu se pojavi sljedei prozor

166 / 205

Number of columns Number of rows Column width [1n] Row height [1n] Grid Row numbering format Column numbering format Start value (column) Start value (row) Contact image marigin (in path) Description

Definira se broj kolona u sastavnici Definira se broj redova u sastavnici Odreuje se dimenzija (irina) kolone Odreuje se dimenzija (visina) reda Standardni grid sastavnice Format kolona moe biti numeriki ili alfanumeriki Format redova moe biti numeriki ili alfanumeriki Poetni broj/slovo kod numeriranja kolone Poetni broj/slovo kod numeriranja redova Udaljenost kontakata releja/sklopnika od dna stranice Opis sastavnice

Nakon to se definiraju eljeni podaci moe se pristupiti grafikom ureivanju sastavnice te pozivanju tzv specialnih tekstova. Kako pristupiti ureivanju sastavnice? Predlaemo maksimalnu prilagodbu na sljedei naina: Definiranje tzv. Supplementary filed

167 / 205

U podeenjima programa na OptionsSettingProject<Ime projekta>Management Supplementary filedsKartica Project se upisuju podaci koje se koriste u dosadanjim tijeku rada i koji e biti prepoznatljivi za sve sudionike u procesu projektiranja. Ova polja e biti vidljiva u properiesu projekta te u sastavnici projekta. Polja su na hrvatskom i lako prepoznatljiva. Definiranje obinih opisnih tekstova

Izbriu se sva polja iz sastavnice. Nakon toga se definiraju opisna polja u sastavnici. Opisno polje je obian EPLAN tekst koji se poziva pomou opcije InsertGraphics Text ili pomou ikonice na alatnoj traci . Pojavljuje se polje za upis teksta

Sve tekstove je mogue definirati viejezino (multilingual) pritiskom na desni klik mia pa opcija Multilingual (ili kratica na tipkovnici CTRL + L)

168 / 205

Nakon toga se definiraju obini opisni tekstovi (imena polja mogu biti jednaka poljima iz Supplementary fields).

Definiranje tzv. specialnih tekstova Specialni tekstovi se pozivaju pomou opcije InsertSpecial textProject properties ili Page properties.Dakle na sastavnicu je mogue postaviti podatke s razine projekta ili s razine stranice. U ovome primjeru e biti prikazan kombinacija sistemski definiranih tekstova za razinu projekta/stranice te personalno definiranih u Supplementary field. Prvo e se pozvati personalno definirani tekst (pomou opcije InsertSpecial textProject properties)

169 / 205

Nakon to se izabere eljeni specialni personalizirani tekst za razinu projekta (InsertSpecial textProject properties<Ime projekta>), pojavljuje se kartica za definiranje specialnog teksta. Mogu se podesiti kartice Format i Border (omoguava da tekst bude uvijek u granicama pravokutnika bez obzira na njegovu duljinu).

Pri emu na stranici sastavnice vidimo rezultat

Nakon toga je mogue definirati eljeni specialni sistemski tekst za razinu stranice (InsertSpecial textPage propertiesPage description) pri emu se pojavljuje kartica za definiranje specialnog teksta kao i u prethodnom primjeru

I kao zadnje mogue je definirati eljeni specialni sistemski tekst za razinu projekta (InsertSpecial textProject propertiesCreation date) pri emu se pojavljuje kartica za definiranje specialnog teksta kao i u prethodnim primjerima.

Kada se definiraju svi eljeni specialni tekstovi na sastavnici tada kao rezultat imamo:

170 / 205

 Insertiranje loga Ukoliko se eli inserirati grafiki logo firme u sastavnicu, tada se poziva opcija InsertGraphicsImage file, izabere se logo s hard diska pri emu se pojavljuje prozor na kojemu se odluuje da li e na sastavnicu biti postavljen samo link (Keep source directory) ili se kopira logo u projekt folder (Copy). Nakon toga se pozicionira u sastavnicu na eljeno mjestu sa eljenim dimenzijama.

Ukoliko se eli inserirati dxf/dwg logo firme u sastavnicu, tada se poziva opcija InsertGraphicsDXF/DWG, izabere se logo s hard diska i pozicionira se u sastavnicu na eljeno mjestu sa eljenim dimenzijama. Definiranje kolona/redova U propertisima sastavnice se definira broj kolona/redova i njihove dimenzije, meutim program ne crta automatski linije u sastavnicu.

Da bi kolone bile vizualno vidljive potrebno ih je nacrtati pomou InsertGraphics Line

Na taj nain je proces ureivanja sastavnice dovren. Budui da su podaci u bazi, nema opcije Save ve je dovoljno samo zatvoriti ureivanje klikom na ili desni klik na ikonicu pa opcija Close. Ureivanje je zatvoreno a svi podaci su spremljeni.

171 / 205

 Upisivanje podatka projekta Da bi cjelokupni proces definiranja sastavnice bio dovren i podaci bili vidljivi u sastavnici projekta, na svim stranicama projekta potrebno je napraviti sljedee radnje: I. Otvaranje propertisa projekta na nain da se postavi na ikonicu projekta u Page navigatoru pa desni klik mia te ProjectProperties (ili pomou opcije ProjectManagement<Project>Edit) pri emu se pojavljuje prozor za definiranje podataka projekta.

Najjednostavniji nain vlastitog definiranja je da se prvo izbriu sva polja te nakon toga se pozovu eljena nova polja. Brisanje svih polja mogue je jedino na nain da se prvo izbriu podaci iz polja Value na nain da se selekcioniraju sva polja (CTRL + A) te nakon toga klikne desni klik mia pa opcija Delete i za brisanje svih redova pritiskom na gumb

NAPOMENA!

172 / 205

II. Pozivanje novih polja klikom na gumb pri emu se pojavljuje prozor sa svim moguim propertisima. Izaberu se na isti nain sva polja za sastavnicu i eventualno naslovnicu

III. Definiranje podataka projekta u polju Value

173 / 205

IV. Podeavanje novokreirane sastavnice za razinu projekta preko opcije OptionsSettingsProject<Ime projekta>ManagementPages

V. Nakon toga potrebno je osvjeiti podatke pritiskom na opciju ViewRedraw ili pritiskom kratice na tipkovnici F5 pri emu kao rezultat u sastavnici imamo

Da bi cjelokupni proces bio visoko standardiziran za razinu firme i sve njezine korisnike potrebno je sada kreirati Project template (ili Basic project) pomou opcije ProjectOrganizeCreate project template. Na taj nain prilikom otvaranja svakog sljedeeg novog projekta svi podaci o projektu i sastavnica je definirana. Potrebno je samo mijenjati podatke o projekt u polju Value

NAPOMENA!

174 / 205

14.2.

Ureivanje formi

Ureivanje formi je globalno gotovo identino nainu ureivanju sastavnice. Da bi se otvorilo ureivanje forme potrebno je pozvati opciju UtilitiesMaster dataForm Open ili desni klik mia u Page navigatoru pa opcija FormOpen. Nakon toga se izabere tip forme koji e se ureivati. Biti e demonstrirano na 2 klasina primjera. Sve ostale forme se ureuju na identian nain. 14.2.1. Lista materijala

Ukoliko se eli ureivati Lista materijala tada se pozove opcija UtilitiesMaster danaForm Open te se izabere tip forme Parts list

Izabere se eljena forma (npr. F01_02.f01) koja je po svojoj karakteristici DINAMIKA forma jer je broje redova varijabilan (karakteristina grafika za DINAMIKU formu je da je forma mala tj.definiran je samo prvi red a ostali su varijabilni ovisno o broju komponenti). Nakon toga se pristupa ureivanju forme.

175 / 205

Upitnici (???) umjesto tekstova su vidljivi iz razloga to je forma napravljena na ENG jeziku a podeenja projekta su HR (OptionsSettingsProject<Ime projekta>TranslationGeneral) Ureivanje e se odvijati u nekoliko faza bez obzira na poredak: I. U prvoj fazi prvo e se prevesti sve tekstove i na HR jezik na nain da se napravi dvostruki klik mia na tekst (???) pa se pojavi prozor na kojemu nije vidljiv niti jedan tekst a upravo iz navedenog razloga iz Napomene.

NAPOMENA!

176 / 205

II. Nakon toga se postavi u prostor (Enter text polje) te se klikne desni klik mia i izabere se opcija Multi-lingual input pri emu se pojavi kartica za viejezini unos teksta te se upie i HR prijevod.

Nakon toga se klikne OK i tekst na formi je vidljiv.

III. Prema istom principu treba prevesti i sve ostale tekstove te nadodati nove ukoliko je potrebno.

IV. Ureivanje tzv.specialnih ili varijabilnih tekstova, koji su zapravo poveznica s podacima iz kataloga ili sheme, se odvija na nain da se napravi dvostruki klik na postojei tekst ili se pozove novi pomou opcije InsertPlacehoder text pri emu se pojavljuje kartica na kojoj se odreuje eljeni Placeholder text za ovaj tip forme.

177 / 205

V. Nakon to se kartica otvorila pritiskom na propertisa iz sheme i kataloga.

pristupa se popisu svih moguih

Device data propertisi se odnose na podatke o elementu iz sheme dok Parts data propertis se odnose na podatke iz kataloga o dotinom elementu. VI. U sljedeoj fazi moe doi do grafikog preureenja forme koristei opciju InsertGraphicsLine te ureujui postojee linije na kartici Format.

178 / 205

VII. Dinamike forme imaju Zaglavlje i Podnoje (InsertDinamic form Header/Footer area) u kojima se nalaze generalni podaci te Podatkovnu tabelu (InsertDinamic formData area) u kojoj se nalaze podaci o elementima. Dinamika forma se moe ureivati prema elji. Vidljivo je da DINAMIKA forma ima samo jedan red za podatke. Ukupan broj moguih redova se definira u propertisu forme. VIII. eli li se ui u propertis forme i definirati podatke o formu i u samoj formi, postavi se na ikonicu za ureivanje forme u Page navigatoru te se klikne desni klik mia i izabere opcija Properties.

Description Grid Adapt row heigh dynamicaly No. of rows Row height Form handling

Opis forme Standardni grid forme Program automatski proiruje redove ukoliko je tekst predugaak Broj redova Veliina reda Tip forme (dinamika ili statika)

179 / 205

Format for automatic page description No. of columns Column width

Klikom na [] u ovome redu pristupa se kartici za moguu automatsku definiciji forme u Page descriptionu za npr. Sadraj Ovdje se definira broj kolona (uovome sluaju imamo samo jednu kolonu) Definira se irina kolone ako ih ima vie od jedne

IX. Na taj nain je proces ureivanja forme dovren. Budui da su podaci u bazi, nema opcije Save ve je dovoljno samo zatvoriti ureivanje klikom na ili desni klik na ikonicu u Page navigatoru pa opcija Close. Ureivanje je zatvoreno a svi podaci su spremljeni. X. eli li se forma podesiti za izradu Izvjetaja potrebno je kliknutu na OptionsSettingsProject<Ime projekta>ReportsOutput to page te u redu Parts list kliknutu na [] u polju forme i izabrati ureivanu. Na taj nain je ova forma ukljuena u izradu izvjetaja tj. Liste materijala. 14.2.2. Prikljuni plan

Ukoliko se eli ureivati Prikljuni plan tada se pozove opcija UtilitiesMaster danaForm Open te se izabere tip forme Terminal diagram. Kako ne bi gubili vrijeme na bespotrebna prevoenja i ureivanje forme, HR forme mogue je pronai na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u mapi Forme. Sve forme se kopiraju u Va folder Forme unutar instalacije EPLAN-a. Nakon toga se izabere eljena forma za ureivanje.

180 / 205

Princip ureivanja je identian prethodnom primjeru za Listu materijala uz iznimku propertisa koji su karakteristini za stezaljke i veze (kabele, vodie).

Predugake tzv.Placeholder tekstove se moe na jednostavan nain prikazati i pomou brojeva na nain ViewProperties as number pri emu se poveava preglednost formi kod ureivanja.

NAPOMENA!

Kao to je spomenuto princip ureivanja je isti pa stoga nee biti detaljno razraeno kao u prethodnom primjeru ve e biti objanjene samo 2 zanimljive opcije. I. Na formi postoji Placeholder tekst Conductor table, external / Connection color (number) koji ima funkciju upisivanja veza u prikljunom planu.

181 / 205

U standardnoj definiciji forme nije oznaena opcija Display all connection to automatski dovodi do toga da bi u tome sluaju bili u prikljunom planu bili vidljivi samo kabeli ali ne i vodii. Ukoliko se ova opcija oznai tada e u prikljunom planu biti vidljive sve veze tj. i kabeli i vodii to i je najei zahtjev korisnika.

II. U prikljunom planu se eli vidjeti poseban simbol za uzemljenje uz stezaljku PE. Postavi se na ikonicu za ureenje formi u Page navigatoru te se klikne desni klik se pozove poseban mia i izabere se opcija Properties. Pritiskom na gumb tekst Assigment:Function definition to graphics

182 / 205

Zatim se klikne na [] u polju Value te se pojavi nova kartica na kojoj se definira uz koju Funkcijsku definiciju stezaljke ide koji simbol. Pritiskom na gumb se definiraju sve mogue opcije za Funkcijske definicije. U ovome sluaju e biti prikazana opcija samo za funkcijsku definiciju PE terminal, 4 targets

Nakon toga se klikne na [] u polju Symbol name pri emu se pojavi sljedea kartica na kojoj se iz baze simbola GRAPHICS (obavezno!!!) odabire eljeni grafiki simbol za definiranu funkcijsku definiciju.

Uvijek je mogue definirati samo jedan simbol uz odreenu funkcijsku definiciju.

183 / 205

Kao rezultat je vidljivo sljedee stanje

Nakon toga je potrebno postaviti taj isti Placeholder tekst na formu. Pozove se opcija InsertPlaceholder text te ponovno pozove Assigment:Function definition to graphics iz Terminal propertiesa.

Nakon to se pozove opcija tekst se postavi na eljeno mjesto u formi.

184 / 205

III. Na taj nain je proces ureivanja forme dovren. Budui da su podaci u bazi, nema opcije Save ve je dovoljno samo zatvoriti ureivanje klikom na ili desni klik na ikonicu u Page navigatoru pa opcija Close. Ureivanje je zatvoreno a svi podaci su spremljeni. IV. eli li se forma podesiti za izradu Izvjetaja potrebno je kliknutu na OptionsSettingsProject<Ime projekta>ReportsOutput to page te u redu Terminal diagram kliknutu na [] u polju forme i izabrati ureivanu. Na taj nain je ova forma ukljuena u izradu izvjetaja tj. Prikljunog plana. Kao rezultat u prikljunom planu e biti sve podeene opcije.

185 / 205

15.

Rad s 1-polnim shemama

1-polna baza simbola

15.1.

Da bi radili s 1-polnim shemama potrebno je prethodno podesiti baze simbola. Ukoliko imate Professional licencu ili Single-line modula tada se na stranici tipa Schematic Single-line insertiraju 1-polni simboli koji se isporuuju sa programom. Baza simbola se zove IEC_single_symbol. Baze simbola se podeavaju na OptionsSettingsProject<Ime projekta> ManagementSymbol library. Ukoliko imate Compact ili Select licencu tada nije mogue koristiti bazu simbola IEC_single_symbol jer je ta baza simbola prireena samo za jednopolni tip stranica. Kako ova dvije licence nemaju 1-polni tip stranica tada nije niti mogue koristiti isto. Stvar je u tome da svaki simbol iz dotine baze simbola ima properties Single line pa one vrijede samo za jednopolni tip stranice.

Kako bi mogli raditi i korisnici Compacta i Selecta s 1-polnim shemama, na EXOR FTP serveru (ftp://ftp.exor.hr/ePLAN/) mogue je pronai bazu simbola koja se zove IEC_1polni simboli kojima je promijenjen properties u Multi-line te ih je nadalje mogue koristiti na stranici tipa Schematic Multi-line. U sljedeem poglavlju biti e prikazan rad s 1-polnim shemama na tipu stranice Schematic Multi-line s prepravljenom bazom simbola za licence Compact i Select.

186 / 205

15.2.

Kreiranje 1-polne linije

Objasniti e se mogunost automatizacije Vaih 1-polnih linija. Postupak e biti objanjen kroz nekoliko toaka: I. Kreiranje 1-polne sabirnice. Sabirnica e biti kreiran pomou opcije strelica potencijal InsertConnection symbolaInterruption point te opcije za poetak/kraj potencijala InsertPotential connection point

II. Definicija tzv. BUSBAR prikljuka. Pozove se opcija InsertBox/Connection point/Mounting locationBusbar connection point te se postavi element na 1-polnu sabirnicu

Pri emu se automatski otvori kartica za podeenje i upisivanje podataka

Pod Display DT predlaemo upisivanje broja strujnog kruga ili eventualno oznaku faze/sabirnice.

187 / 205

Na kartici Symbol/Function data potrebno je oznaiti opciju Main function. (potrebno je podesiti ovu funkciju iz razloga ispravnog numeriranja i renumeriranja strujnog kruga)

III. Definiranje elementa zatite (osigura, prekidaa,). Iz 1-polne baze simbola se pozove npr. automatski osigura FA1 pomou jedno od opcija za pozivanje simbola InsertSymbol.

188 / 205

Kod crtanje 1-polnih shema ne upisuju se podaci Connection point designation. Podaci o struji se upisuju runo u polje Technical characteristic ili ih je mogue dobiti automatski iz kataloga ako je uz ovaj element pridjeljen kataloki broj (kartica Parts). Karakterisitku osiguraa predlaemo za upis u polje Function text, meutim Vi ga moete upisivati u bilo koje drugo eljeno polje.

IV. Definiranje stezaljke/letve. Iz baze simbola se pozove simbol stezaljke X te se postavi u shemu.

Kod crtanje 1-polnih shema ne upisuju se podaci o stezaljci u Connection point designation. U ovome primjeru podatke o ukupnom broju stezaljki upisujemo u polje Remark. Kasnije je mogue dobiti prikljuni plan na osnovu ovoga podatka

189 / 205

Ukoliko elimo u shemi uz stezaljku vidjeti ovaj podatak, potrebno je otii na karticu Display te kliknuti na gumb i pozvati Remark.

Nakon toga je shemi vidljiva sljedea situacija:

190 / 205

V. Definiranje troila/elemenata strujnog kruga. Kako u strujnom krugu postoji vei broj troila, njih emo simboliki prikazati pomou elementa Black box. Pozove se opcija InsertBox/Connection point/Mounting locationBlack box te njegov prikljuak InsertBox/Connection point/Mounting location Device connection point.

Nakon toga podesimo tekstove na kartici Display i kartici Format

191 / 205

Naravno izmeu 1-polne stezaljke/letve i black boxa koji predstavlja strujni krug mogue je definirati kabel pozivanjem opcije InsertCable definition

Nakon toga dobijemo 1-polnu liniju kao u primjeru Makro 1. Nakon toga napravimo jo 3 dodatna varijante koje bi se mogli pojavljivati u radu (Makro 2, Makro 3, Makro 4).

192 / 205

VI. Kreiranje makro varijanti. Oznai se 1-polna linija te se pozove opcije EditCreate window macro i kreira se macro kao varijanta A, nakon toga Macro 2 snimimo kao varijanta B ali naravno pod istim imenom te za Makro 3 i 4 snimimo varijante C i D.

Makroe pozivamo s kraticom M na tipkovnici a varijante mijenjamo nakon toga s opcijom TAB na tipkovnici

NAPOMENA!

193 / 205

VII. eli li se makrou pridijeliti inteligentna tabela s podacima za odreene elemente u liniji koristiti e se opcija InsertPlaceholder object. Pozove se novokreirani makro te se postavi na shemu na eljeno mjesto, nakon toga se pozove opcija Placeholder object pri emu se zaokrui/oznai 1-polna linija i na kraju se pojavi prozor za definiranje tabele s podacima.

U prozoru Values klikne se na desni klik mia i izabere opcija New variable pri emu se definiraju polja varijabli kao prema primjeru na slici. Nakon toga se klikne ponovno na desni klik mia i izabere se opcija New value set pri emu se definiraju vrijednosti za svaku od karakteristika.

194 / 205

VIII. Nakon to smo zavrili definiciju varijabli injihovih vrijednosti na kartici Value, moramo otii na karticu Assigment koja slui za povezivanje definirane tabele sa poljima u propertisima elemenata na 1-polnoj liniji

Npr. U tabeli Values smo definiriali struju zatite i sada elimo taj podatak povezati sa poljem Technical characteristic. Postaviti emo se na polje Variabl, kliknuti desni klik mia i izabrati opciju Select varijabla pri emu e se pojaviti kartica na kojoj se pak izabire opcija Struja zatite koju smo definirali u tabeli, kliknemo OK i proces je zavren.

195 / 205

Na isti nain definiramo i sve ostale podatke iz tabele. Najjednostavniji nain pronalaenja podatka iz velike tabele Assigment je ime iz sheme makroa te njegova vrijednost.

IX. Nakon toga pomaknemo znak Sidro iznad 1-polne linije i ponovno sve skupa (postojei makro i sidro) snimimo kao makro pod istim imenom (varijanta A) pomou opcije EditCreate window macro

Ukoliko elimo da nam sidro nije dio printa tad iskljuimo njegov layer (Layer EPLAN322). Pokrenemo opciju OptionsLayer management te iskljuimo opciju Print.

196 / 205

Opcija Placeholder object MORA biti napravljena za svaku varijantu makroa. U ovome primjeru je bilo prikazano samo za varijantu A.

NAPOMENA!

15.3.

Rad s Placeholder objectom

Nakon to smo definirali placeholder object za varijantu A te nakon to smo sve skupa snimili kao macro, macro pozivamo standardno pomou kratice na tipkovnici M ,postavimo ga na eljeno mjesto u shemi, gdje nakon toga se pojavljuje prozor u kojemu nas program trai da izaberemo snagu strujnog kruga.

Izabire se snaga strujnog kruga i klikne se OK. Nakon toga nas program pita da li elimo automatski numerirati elemente u liniji pri emu izabiremo opciju Number.

Program automatski numerira elemente u liniji te im pridjeljuje vrijednosti iz tabele.

197 / 205

Kao rezultat koritenja ovoga makroa imamo sljedeu sliku:

eli li se promijeniti snaga strujnog kruga (a pri tome i vrijednosti svih elemenata u liniji u skladu sa snagom a na osnovu definirane tabele), oznai se sidro, klikne se desni klik na njega te se izabare opcija Assigne value set pri emu se ponovno pojavljuje prozor za izbor snage strujnog kruga. Izabere se nova eljena snaga i klikne se OK pri emu se svi elementi u liniji izmjenjeni. ele li se promijeniti podaci u tabeli Value napravi se dvostruki klik mia na sidro ] pri emu se ponovno pojavljuje poetna tabela za definiranje podataka. [

198 / 205

U tabeli se mogu nadodati i nove vrijednosti koje e biti povezane u kartici Assigment po gore objanjenom nainu.

eli li se pridodati novi element u postojeu liniju macroa tj.Placeholder object. Postavi se na sidro, klikne se desni klik mia i izabere opcija Assign object to placeholder object i oznai/nadoda se novu objek u postojeu grupu.

NAPOMENA!

15.4.

Renumeriranje elemenata

Ukoliko se eventualno ubaci novi strujni krug izmeu postojeih, program NEE automatski pomaknuti/renumerirati elemente. Princip rada renumeriranja je vrlo jednostavan. ele li se renumerirati imena strujnih krugova, oznai se jedan black box koji simbolizira troila strujnog kruga, nakon toga se klikne desni klik mia i izabere opcija Higlight object of same type pri emu su oznaeni svi elementi istog tipa. Zatim se klikne opcija Project danaDevicesNumber pri emu se pojavi kartica za renumeriranje elemenata

199 / 205

Ukoliko se oznai opcija Apply to entire project tada su svi elementi obuhvaeni renumeriranjem.

Na taj nain vrlo jednostavno renumerirate i slaete elemente strujnog kruga i same strujne krugove.

15.5.

Ureivanje podatka elemenat

elimo li na jednostavan i brz nain ureivati podatke elemenata 1-polne linije (ili bilo kojih drugih) po istom principu kao uprethodnom sluaju oznaimo eljenu grupu elemenata (desni klik mia pa Higlight object of same type) te nakon toga kliknemo desni klik mia i izaberemo opciju Edit in tabel pri emu se pojavljuju podaci u tabelarnom prikazu kao prema slici

U ovome primjeru promijeniti emo samo Function text. Nakon toga kliknemo na zatvorimo tabeli a podac su automatski uitani.

Kod ureivanja utabelarnom prikazu najbolje je kreirati vlastitu shemau za odreeni tip ureaja kako bi ureivanje bilo jednostavni i komforno.

200 / 205

Kliknemo na gumb i krenemu u kreiranje nove vlastite Scheme. Oznaavanjem podataka u Column configuration zapravo kreiramo podatke koji e biti vidljivi u tabeli za ureivanje i koje moemo ukljuivati/iskljuivati prema potrebi.

Preporuamo da si kreirate scheme za svaki tip elemenata (osigurae, stezaljke, kabele,).

201 / 205

15.6.

Definiranje katalokih brojeva strujnog kruga

elimo li definirati za trokovnik sve elemente strujnog kruga, napravimo dvostruki klik mia na Black box i otvorimo karticu Parts, kliknemo na [] u polju Part number pri emu automatski pristupamo katalogu. Izabiremo kataloke brojeve elemenat koji su dio strujnog kruga.

Pri emu u trokovniku imamo rezultat

Po istoj analogiji se definira i kabel i letva i ostali elementi u grupi.

Ogledni projekat je mogue pronai na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u folderu PROJEKTI, ime projekta 1-polne sheme.zw1. Unutar projekta je mogue pronai forme za trokovnik, kabele, prikljune planove podeene za 1-poni prikaz. 202 / 205

NAPOMENA!

15.7.

Rad s ACAD podlogama

Pomou opcije InsertGraphicDXF/DWG ili pomou opcije drag&drop iz Windows Explorera mogue je uvesti ACAD podlogu za instalacije. Prilikom prilagoavanja podlege potrebno je koristiti EditScale ili promjenu mjerila stranice ili promjenu veliine sastavnice.

Nakon toga se mogu insertirati simboli za elektrine instalacije koje moete sami izraditi ili nai na EXOR FTP serveru (ftp.exor.hr) u folderu SIMBOLI, ime baze Instalacije.

Simboli mogu biti povezani s EPLAN-ovom inteligentnom linijom ili s grafikom linijom (InsertGraphicLine ili Polyline).

203 / 205

Ukoliko elimo povezati sve elemente strujnog kruga s podloge (S1, X2, X3, H1) sa Black boxom SK1 (napomena strujni krug 1) sa 1-polne linije, potrebno je podesiti da svi elementi na jednoj i drugoj shemi nosie isto ime (npr.SK1). Funkcija radi po principu glavnih i pomonih elemenata. Element black box e imati oznaku Main function a ostali na podalozi ACAD-a nee imati oznaen ovaj properties.

Ukoliko elimo promijeniti ime strujnog kruga npr.s SK1 na SK1.1 tada ukljuimo opciju Project dataDevisesNavigator, postavimo se na strujni krug ije ime elimo promijeniti, kliknemo desni klik mia i izaberemo opciju Rename pri emu imamo promjenu na obje sheme.

204 / 205

Za sva dodatna pitanja vezana uz odreene opcije i mogunosti kontaktirajte Vau EPLAN podrku putem e-maila: eplan@exor.hr ili putem telefona +385 1 66 51 872 Vae EPLAN tim

205 / 205