Professional Documents
Culture Documents
SPB SUPER
sistem za prednaprezanje
11000 Beograd, Bulevar vojvode Miia 43 tel./fax: (011) 369 1 469, 651 186 fax: (011) 651 033 E-mail: cp@institutims.co.yu
CENTAR ZA PREDNAPREZANJE
SPB SUPER
SISTEM ZA PREDNAPREZANJE
SPB SUPER
SADRAJ
1. 2. 3. 4. Korice ................................................................................................... Prva strana ............................................................................................ Sadraj .................................................................................................. Oznake .................................................................................................. 1 2 3 8
1.8.5 Ukupni gubici sile prednaprezanja, poetna i trajna sila prednaprezanja .......................................................... 18
19 19 19 19 19 20
20 20 20 20
2. KOTVE ............................................................. 21
2.1 Opis komponenti kotvi ........................................ 21
2.1.1 2.1.2 2.1.3 2.1.4 2.1.5 Klinovi .............................................................................. aure i ankerne ploe ...................................................... Podlone ploe ................................................................ Detalji komponenti kotvi ................................................... Raspored uadi u ankernoj ploi ..................................... 21 21 21 22 24
3. KABLOVI ......................................................... 41
3.1 Kablovi ................................................................ 41
3.1.1 Raspored kablova u konstrukciji ...................................... 41 3.1.2 Linija kablova ................................................................... 42
3.1.2.1 Tolerancije projektovanog poloaja kablova ........................ 42 3.1.2.2 Krivine kablova ..................................................................... 42
3.1.3 Oslanjanje i fiksiranje kablova ......................................... 43 3.1.4 Formiranje i postavljanje kablova u zatitne cevi ............. 43 3.1.5 Maksimalna masa kablova .............................................. 44
3.1.6 Duina seenja kablova ................................................... 44 3.1.7 Privremena zatita kablova od korozije ........................... 45
4. PREDNAPREZANJE ....................................... 48
4.1 Oprema za prednaprezanje ............................... 48
4.1.1 Prese za prednaprezanje ................................................. 48
4.1.1.1 Tehniki podaci za prese ..................................................... 48 4.1.1.2 Geometrijski podaci za postavljanje i rad presa .................. 49
5.2 Privremena zatita kablova ................................ 53 5.3 Trajna zatita kablova ........................................ 54
5.3.1 Trajna zatita pokretnih kablova (unbonded tendons) ..... 54 5.3.2 Trajna zatita vezanih kablova cementnom smeom ...... 54
OZNAKE
fpk Fpk Fp0,1k Fp Fp0 Fpt Fp Fpm Fps Fpe Fp Fpt E Apk K X a,b,c,.. g,h, i, is s L l a m Rmin A,B MB w/c SS / PP PE HDPE UV karakteristina zatezna vrstoa uadi karakteristina prekidna sila uadi: Fpk= Apk fpk karakteristina sila pri izduenju 0,1% uadi poetna sila kabla na presi poetna sila u kablu nakon prednaprezanja, t=0 sila u kablu u vremenu t trajna sila u kablu, t odreena sila u kablu gubitak sile prednaprezanja (Fp) usled uvlaenja klinova gubitak sile u kablu usled elastinog skraenja konstrukcije gubitak sile u kablu usled trenja gubitak sile u kablu usled uticaja koji zavise od vremena modul elastinosti uadi karakteristina povrina preseka uadi koeficijent trenja izmeu kabla i zidova cevi koeficijent sluajnog ugaonog odstupanja kabla zbir svih skretnih uglova kabla u Rad rastojanje kabla od podlone ploe
mere, razmaci, dimenzije unutranji prenik zatitne cevi minimalna duina ueta za hvatanje rastojanje kabla od podlone ploe do poetka krivine izduenje kabla dozvoljeno odstupanje poloaja kabla prenik (ueta, cevi) broj navoja spirale ugao u minimalni radijus krivine kabla klasa elika za prednaprezanje marka betona vodocementni faktor cementne smee tip prese (npr. S 25) tip kotve (npr. S12/16) tip kabla (npr. 716) polipropilen polietilen polietilen visoke gustine ultravioletno zraenje
1. OPTI PODACI
1.1 Uvod
Sistem SPB SUPER predstavlja dalji razvoj tehnologije prednaprezanja po sistemu SPB koji je u primeni od 1982. godine. Dalji razvoj podrazumeva primenu uadi, kao elika za prednaprezanje, uvedenih evronormom prEN 10138/1999 i evropskih propisa EC2 prihvaenih kao propisa nae zemlje. Sistem SPB SUPER bazira na primeni uadi nominalnog prenika 15,2 i 16,0 mm sa kompletnom tehnologijom i opremom za sile od 200 do 7700 kN. Primenjuje se za naknadno prednaprezanje betona, geotehnikih sidara, kosih kablova mostova, za specijalne radove i dr. Razvijen je viegodinjim istraivanjem u Institutu IMS, a testiran u laboratorijama Instituta IMS i Graevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Autor sistema je mr Branimir Gruji, dipl.gra.in., a korisnik Institut IMS.
Uad navedenih karakteristika mogu biti u proizvodnji zatieni od korozije potupkom galvanizacije, epoksi premazom, postavljenim u plastinim cevima sa ili bez masti, odnosno bez ikakve fabrike zatite, to je najee sluaj. Od uadi se obrazuju kablovi koji se sastoje od jednog ili vie ueta, po pravilu se nalaze u zajednikoj zatitnoj cevi i prednapreu preko zajednikih kotvi.
Klin je konusan, nazubljen sa unutranje strane, sastavljen iz tri dela spojenih elastinim prstenom. Slui za hvatanje ueta. Ploa za ukotvljavanje, ankerna ploa, (ili aura kada se radi o jednom uetu) slui za ukotvljavanje uadi i prenoenje sile na podlonu plou. Klinovi i ploe za ukotvljavanje su identini za sve vrste uadi prema taki 1.2.1.
10
Podlona ploa, ravna ili rebrasta od livenog elika, slui za oslanjanje ploe za ukotvljavanje, a snabdevena je i prikljukom za injektiranje smee za zatitu kabla. Konusnim levkom se vri uvoenje kabla u zatitnu cev. Spirala slui kao armatura za prijem sila zatezanja u betonu neposredno ispod podlone ploe. Ostala konstruktivna i statika armatura mora biti predviena u skladu sa proraunom nosaa i ankernog bloka.
11
Garantovane vrednosti
Povrina preseka Karakteristina prekidna sila Karakteristina sila pri izduenju
E kN/mm2 195
% 2,5
Takoe se u sistemu SPB SUPER mogu primenjivati uad 15,2 mm, oznake Y1670S7, nie zatezne vrstoe (1670 N/mm2) u skladu sa "Pravilnikom o tehnikim normativima za eline ice, ipke i uad za prednaprezanje konstrukcija (Sl.list SFRJ, 41/1985) i vaeom evronormom EN 13879, uz odgovarajue smanjenje poetnih sila.
12
1.5 Kotve
1.5.1 Normalna kotva
Normalna kotva moe biti aktivna, ako se preko nje vri prednaprezanje i pasivna, kada slui samo za ukotvljavanje kabla. Kotva se sastoji od sledeih delova: a) trodelni klin spojen u celinu elastinim prstenom, b) ankerna ploa (ili aura kod jednog ueta) sa konusnim otvorima za ukotvljavanje uadi, c) podlona ploa sa konusnim levkom (ravna ili livena sa rebrima) za prenoenje sile prednaprezanja, snabdevena prikljukom za injektiranje, d) privremeni (za vreme injektiranja) ili trajni poklopac kotve, e) privremena ploa za potiskivanje klinova kod pasivne kotve. Skice normalnih kotvi prikazane su u poglavlju 2.2.1.
1.6 Oprema
Oprema za prednaprezanje i zatitu kablova u sistemu SPB SUPER usklaena je sa kapacitetom kablova i u sadanjem trenutku pokriva oblast do 37 uadi u jednom kablu. Sva oprema je projektovana, proizvedena i ispitana u Institutu IMS.
1.6.1 Prese
Komplet od 5 presa (S25, S160, S280, S400 i S800) pokriva (operativno) u sadanjem trenutku domen do 37 uadi u jednom kablu. Sve prese su hidrauline, visokog pritiska i viestrukog dejstva. Operacije koje prese vre uz sadejstvo odgovarajuih pumpi su sledee: a) b) c) d) e) hvatanje uadi, zatezanje, ukotvljavanje (zaklinjavanje), vraanje u poetni poloaj, osloboenje uadi iz zahvata prese.
Hvatanje uadi u presi vri se automatski pokretanjem funkcije zatezanja do pojave minimalnog pritiska na manometru pumpe (1030 bara). Tom prilikom presa izgubi 13 cm neto hoda. Nastavljajui sa podizanjem pritiska poinje faza zatezanja. Zatezanje se vri najvie do odreene poetne sile ili do kraja slobodnog hoda prese.
13 Zatezanje se kod dugakih kablova i velikog izduenja, preko neto hoda prese, moe obavljati u neogranienom broju ciklusa, ponavljajui proceduru jednog ciklusa. Ukotvljavanje (zaklinjavanje) kabla vri se kada je postignuta poetna sila (izduenje) pojedinanim konstantnim pritiskom na klinove, nezavisno od njihovog pomeranja (uvlaenja) uz istovremeno otputanje sile iz prese i njeno prenoenje na kotvu. Nastavljajui sa daljim pritiskom presa se vraa u poetni poloaj i pri samom kraju hoda oslobaa uad iz zahvata u presi. Skice presa i njihovi tehniki podaci dati su u poglavlju 4.1.1
1.6.2 Pumpe
Hidraulike pumpe visokog pritiska (500700 bara) i odgovarajueg kapaciteta opsluuju prese za prednaprezanje kako bi ove mogle obaviti svih pet funkcija prema taki 1.6.1. Povezane su sa tri (presa za pojedinano prednaprezanje sa dva) creva visokog pritiska sa presama i runim komandama na pumpi prese automatski obavljaju navedene funkcije. Skice pumpi i njihovi tehniki podaci dati su u poglavlju 4.1.2.
14 Prekoraenje maksimalnih poetnih sila u sistemu SPB SUPER su mogua ali su dozvoljena samo uz autorizaciju korisnika sistema Instituta IMS. U tablicama 1.7.1 i 1.7.2 date su i poetne sile Fp=0,70Fpk, Fp=0,75Fpk i Fp=0,80Fpk, koje se esto koriste u konstrukcijama sa unutranje vezanim kablovima, kao olakanje za proraun. Sila prednaprezanja koja deluje na beton neposredno posle zatezanja kabla i prenoenja sile ne sme da bude vea od 0,75Fpk prema EC2, poglavlje 4.2.3.5.4 P(3).
Karakteristike Povrina preseka Apk ( mm2 ) Prekidna sila Fpk ( kN ) 0,80 Fpk Poetna sila Fp ( kN ) 0,75 Fpk 0,70 Fpk Prekidna sila Fpk ( kN ) 0,80 Fpk Poetna sila Fp ( kN ) 0,75 Fpk 0,70 Fpk 140 248 198 186 173 260 208 195 182 280 496 396 372 347 521 417 391 365 420 743 595 558 520 781 625 586 547 560 991 793 743 694 1062 833 781 729 1580 2974 2379 2230 2082 3125 2500 2344 2187 2660 4708 3767 3531 3296 4948 3958 3711 3463 3500 6195 4956 4646 4337 6510 5208 4883 4557 4340 7682 6145 5761 5377 8072 6458 6054 5651
Klasa B,Y1860S7
Klasa A,Y1770S7
Klasa B,Y1860S7
Klasa A,Y1770S7
15
16
gde je:
Fp ( x )
Fp
gubitak sile prednaprezanja u taki x kabla raunajui da je x=0 na kotvi, ispod prese,
k x
poetna sila na presi ( x=0), koeficijent trenja izmeu kabla i zidova cevi (kanala) u Rad 1, zbir svih skretnih uglova na duini x bez obzira na smer ili znak u Rad, nenamerno (sluajno) ugaono odstupanje u odnosu na teorijsku trasu kablova u Rad/m, rastojanje od kotve (ispod prese) do take prorauna u m.
Koeficijent trenja zavisi od povrinskih karakteristika kablova i cevi (otvora), a naroito od prisustva korozije na dodirnim povrinama. Vrednosti za ugaono odstupanje k zavise od kvaliteta izvoenja radova: tipa cevi (ili kanala), rastojanja podupiraa kabla,stepena vibriranja pri ugradnji betona i dr. Preporuene vrednosti za proraun u tablici 1.8.3.1 odnose se na prosene uslove uzimajui u obzir da kabl ispunjava priblino oko 50% povrine poprenog preseka cevi (otvora). Vrednosti koje se koriste u proraunu mogu se poveati ili smanjiti u okviru datog opsega u zavisnosti od kvaliteta izvoenja, specijalnih mera predostronosti, standarda kontrole i dr. pod uslovom da se mogu opravdati. 1.8.3.1 Vrednosti koeficijenata i k
Tip cevi (kanala) Rebrasta metalna (fleksibilna) Rebrasta plastina Pojedinana plastina sa mau Beton Opseg vrednosti Preporuuje se za proraun Rad-1 0.18 0.26 0.10 0.14 0.05 0.08 0.34 0.62 0.22 0.12 0.06 0.48 Opseg vrednosti k Preporuuje se za proraun
3 103
4 10 3
Rad / m
(1 10) 10 3
(1 10) 10 3 (2 6) 10 3 (1 10) 10 3
4 10 3 5 10 3
17
6
Relaksacija % od Fpm
1.8.4.2 Skupljanje i teenje betona Skupljanje betona zavisi od njegovih tehnolokih karakteristika, oblika i dimenzija konstrukcije kao i sredine u kojoj se nalazi. Teenje betona zavisi od karakteristika betona i konstrukcije, uticaja sredine, vremena i veliine napona. Naroito je vana analiza teenja i uticaj na pad sile (napona) prednaprezanja kod konstrukcija gde je primenjeno parcijalno prednaprezanje, sprezanje ili slobodna izgradnja i montaa.
18 U Evrokodu EC2, paragraf 3.1.2.5.5, date su prosene vrednosti koeficijenata skupljanja i teenja, koji slue za proraun gubitaka sile prednaprezanja, ukoliko ispitivanjem primenjenog betona nisu izmereni odgovarajui koeficijenti. 1.8.4.3 Ukupni gubici zavisni od vremena Kod odreivanja ukupnih gubitaka usled relaksacije elika, skupljanja i teenja betona mora se uneti i njihova meusobna povezanost. Naime ista relaksacija (1.8.4.1) neposredno zavisi od sile (napona) u eliku koji se usled skupljanja i teenja betona vremenom smanjuje te se na taj nain smanjuje i ukupni gubitak od relaksacije. Formula koja objedinjuje gubitke zavisne od vremena data je u Evronormi EC2, paragraf 4.2.3.5.5(9).
sila prednaprezanja u vremenu t, u odreenoj taki du elementa (konstrukcije), poetna sila na presi ( x=0), gubitak sile prednaprezanja usled uvlaenja klina, gubitak sile prednaprezanja usled elastinog skraenja elementa (konstrukcije), gubitak sile prednaprezanja usled trenja i gubitak sile prednaprezanja usled skupljanja, teenja i relaksacije u vremenu t.
U proraunima stanja konstrukcije moraju se uzeti u obzir i mogue varijacije sile prednaprezanja, kao to su usled poveanja ekscentriciteta kablova, poveanje izduenja i sl. Nakon svih relevantnih prorauna za svaki kabl elementa (konstrukcije) moraju eksplicitno biti navedene dve karakteristine sile: Fp poetna sila prednaprezanja na presi (x=0) u vremenu t=0 i Fp trajna sila prednaprezanja u kritinom preseku, nakon svih gubitaka, u vremenu t.
19
20
21
2. KOTVE
2.1 Opis komponenti kotvi
Tehnika dokumentacija sistema SPB SUPER, dokument sa preciznim geometrijskim i mehanikim karakteristikama kotvi, opreme i drugog, izraena je u Centru za prednaprezanje Instituta IMS u skladu sa standardom ISO 9001:2000. Proizvodnja kotvi i opreme za prednaprezanje obavlja se u Centru za prednaprezanje Insituta IMS i drugim specijalizovanim preduzeima prema dokumentaciji i pod kontrolom Centra za prednaprezanje u svemu kako je to predvieno sistemom kvaliteta ISO 9001: 2000. Kvalitativna kontrola razliitih elemenata i proizvoda obavlja se po procedurama u toku procesa proizvodnje i na kraju kao zavrna kontrola. Kontrola ukljuuje sledee aktivnosti:
provera kvaliteta polaznog materijala, kontrola geometrijskih karakteristika i provere mehanikih karakteristika proizvoda.
Kotve, odnosno komponente kotvi (aure,ankerne ploe, klinovi i podlone ploe) proizvo-de se u serijama. U svakoj seriji u zavisnosti od tipa kotve odreen je najvei broj komada, koji moe biti i manji u zavisnosti od porekla polaznog materijala, procesa proizvodnje i kontrole. Za svaku seriju komponenti kotvi ili kompletne kotve izdaje se Uverenje o kvalitetu, nakon svih kontrola i ispitivanja izvrenih po propisanim procedurama Instituta IMS CP u skladu sa sistemom kvaliteta ISO 9001:2000. Uverenje o kvalitetu kotvi izdaje Institut IMS CP ili druga od Istituta IMS ovlaena institucija. Isporuka kotvi i opreme za prednaprezanje po sistemu SPB SUPER vri se iskljuivo od strane Centra za prednaprezanje Instituta IMS.
2.1.1 Klinovi
Trodelni klin za ue 16,0mm primenjuje se za kotve tipa S1/16 do S12/16 za ukotvljavanje uadi 15,2mm i 16,0mm, klase A i B, a klin za ue 15,2mm za kotve tipa S19/15 do S37/15, klase A i B. Klinovi se proizvode od specijalnog svetlo vuenog elika klase 7422. Posle proizvodnje vri se povrinska obrada da bi se dobila odgovarajua tvrdoa.
22
d h
2. aura
1,6
3. Ankerna ploa
Tip kotve S1/16 S2/16 S3/16 S4/16 S7/16 S12/16 S19/15 S37/15
a
Nominalno mm 50 50 50 50 55 60 65 110 Tolerancija mm 0,40 0,40 0,40 0,40 0,40 0,40 0,40 0,50 Nominalno mm 50 85 90 100 135 180 235 320
b
Tolerancija mm 0,00 / -0,16 0,00 / -0,22 0,00 / -0,22 0,00 / -0,22 0,50 0,50 0,60 0,60
c
Tip kotve S1/16 S2/16 S3/16 S4/16 S7/16 S12/16 S19/16 S25/16 S31/16 S37/16 c RAVNA PODLONA PLOA d h i* mm 100,3 100,3 1500,3 461,0 200,3 2000,6 521,0 200,3 2500,6 541,0 300,3 5000,7 691,0 400,4 6000,9 841,0 450,4 8001,0 1041,0 500,4 8501,0 1141,0 550,4 9001,0 1241,5 600,4 10001,0 1352,0 j c
c
LIVENA PODLONA PLOA d h i* mm 1501,8 702,0 521,0 1601,8 1102,5 541,0 2001,8 3303,0 691,0 2502,0 3903,5 841,0 3202,0 5254,0 1041,0 3702,0 5304,0 1141,0 3902,0 5654,0 1241,5 4302,0 6304,0 1352,0 j
1000,5 1200,5 1500,5 1700,5 2200,6 2900,6 3600,6 4100,7 4600,7 5000,7
Vrednost i data je za cev iji je spoljni prenik vei za 2mm od unutranjeg. Za veu vrednost spoljnjeg prenika treba poveati i.
24
S1/16
S2/16
S3/16
S4/16
S7/16
S12/16
S19/15
S25/15
S31/15
S37/15
25
b e h d
a
mm 50 50 50 50 55 60 65 110 110 110
b
mm 50 85 90 100 135 180 235 320 320 320
c
mm 100 120 150 170 220 290 360 410 460 500
d
mm 10 10 20 20 30 40 45 50 55 60
e
mm 100 120 140 160 210 280 360 410 460 500
f
mm 6 8 10 12 14 16 18 20 20 20
g
mm 4 x 40 4 x 40 4 x 50 5 x 50 7 x 60 8 x 70 9 x 70 9 x 70 10x80 10x80
h
mm 150 200 250 500 600 800 850 900 1000
26 2.2.1.2 Normalna kotva sa livenom podlonom ploom sa konusnim otvorom 1. Skica normalne kotve
Tip kotve
S3/16
S4/16 S7/16 S12/16 S19/15 S25/15 S31/15 S37/15
3 4 7 12 19 25 31 37
27
l a
2. Geometrijski podaci
Spojnica Tip kotve mm SN1/16 SN2/16 SN3/16 SN4/16 SN7/16 SN12/16 SN19/15 62 103 112 125 170 225 280 90 105 105 110 130 145 165 80 80 95 115 160 200 l Potisna ploa a mm 5 5 6 10 12 14 d mm 170 185 185 190 230 250 280 mm 70 110 120 135 185 240 300 mm 150 200 250 500 600 800 mm 26 42 48 50 60 80 100 b h i
c3
Zaptivka
c2 c1
Tip kabla 1 16 2 16 3 16 4 16 7 16 12 16 19 15 25 15 31 15 37 15
C1 mm 140 140 140 140 300 300 300 300 300 300
a mm 280 510 740 510 900 900 1130 1130 1130 1130
Presek 1,
Presek 2,
Presek 3,
Presek 4
S116
S216
S316
S416
S716
S1216
S1915
S2515
S3115
S3715
2.2.2.4 Skica nastavne kotve za pojedinanu uad SN1/16/1 Kotva SN1/16/1 se primenjuje za uad prenika 16,0 i 15,2mm.
Caura Klin S1/16 Opruga Spojnica
180
46
30
B
Zatitna cev Cev za ozracivanje
Devijator
Zaptivka
30
mm
Detalj B
Podlona ploca
Ue Drac ueta
2. Geometrijski podaci
Tip kabla 2 16 3 16 4 16 7 16 12 16 19 15 25 15 31 15 37 15
a
mm 150 200 200 200 250 300 350 400 400
b
mm 100 120 155 260 350 450 500 550 650
c
mm 50 60 60 110 175 200 250 275 325
d
mm 500 500 500 600 900 1300 1700 2100 2500
31 2.2.3.2 Fiksna kotva kao normalna Fiksna kotva izraena od normalne kotve (prema skici) primenjuje se kada je konstrukcija nepristupana sa jedne strane a uvoenje sile prednaprezanja neophodno na samom elu nosaa, kao kod normalne kotve. Kotva prilikom betoniranja konstrukcije ostaje u betonskoj masi izuzev cevice za injektiranje (ozraivanje).
Cev za injektiranje (ozracivanje)
0mm min 3
Zatitni sloj
Potisna ploca
0mm min 3
32
b
Tablica 1
Razmak mm Tip kotve MB S1/16 S2/16 S3/16 S4/16
S7/16
S12/16
S19/15
S25/15
S31/15
S37/15
30
a
45 60 30
45 60
Vrednosti rastojanja a i b mogu biti vee od datih minimalnih i ne moraju biti iste u horizontalnom i vertikalnom pravcu, odnosno mogu biti minimalne u jednom, a vee u drugom.
33
Tablica 2
Razmak mm Tip kotve MB
30 45 60 30 45 60 170 160 160 90 95 90 205 180 180 120 100 105 255 230 230 150 115 130 325 300 300 190 145 170 405 380 380 230 180 205 460 430 430 260 200 230 490 480 480 280 220 250 530 520 520 300 240 270
S3/16
S4/16
S7/16
S12/16
S19/15
S25/15
S31/15
S37/15
Vrednosti rastojanja a i b mogu biti vee od datih minimalnih i ne moraju biti iste u horizontalnom i vertikalnom pravcu, odnosno mogu biti minimalne u jednom, a vee u drugom.
34
2.3.3 Marka betona
Vrednosti marke betona MB u tablicama 1 i 2 (2.3.1 i 2.3.2) date su pod pretpostavkom da se pri prednaprezanju koristi maksimalna sila u kablu od 0,80Fpk. Ukoliko je sila manja razmaci kotvi a i b mogu se umanjiti vodei rauna o dimenzijama podlone ploe i spirale.
2.3.3.1 Minimalna karakteristina vrstoa betona
Minimalna karakteristina vrstoa betona u konstrukciji u trenutku prednaprezanja maksimalnom silom u kablu (0,80Fpk) moe iznositi:
MB 30 MB 45 MB 60
Srednja vrstoa betona u konstrukciji u trenutku prednaprezanja maksimalnom silom u kablu (0,80Fpk) moe iznositi: fcm,o = fck,o + 5 (MPa)
2.3.3.2 Minimalna vrstoa betona pri prednaprezanju
Ukolikose pri prednaprezanju koristi manja sila od mogue maksimalne u kablu (0,80Fpk), vrstoe betona fck,o i fcm,o mogu se uzeti srazmerno manje od predvienih za maksimalnu silu. vrstoa betona konstrukciji u trenutku prednaprezanja ne treba nikad biti ispod 30MPa, tj. fcm,o 30MPa.
35
Prenik armature f
mm 6 8 10 12 14 16 18 20 20 20
Hod spirale g
mm 40 40 50 50 60 70 70 70 80 80
Broj navoja m
kom. 4 4 4 5 7 8 9 9 10 10
Masa spirale
kg / kom. 0,40 0,84 1,52 2,90 6,73 13,13 23,66 33,32 41,00 44,73
S1/16 S2/16 S3/16 S4/16 S7/16 S12/16 S19/15 S25/15 S31/15 S37/15
100 120 140 160 210 280 360 410 460 500
36
b
mm 110 120 140 180 240 280 300 330
d1
113 141 184 198 269 354 453 523 594 651
d2
156 170 198 255 339 396 424 467
Zavrtanj M
M6 M8 M10 M10 M10 M12 M12 M12 M12 M12
b
d2
37
poravnavanje uadi ve postavljene kotve na 3 cm od ankerne ploe, navlaenje na novi kabl zatitnog cilindra sa konusnim levkom, rasporeivanje uadi u konusne otvore ploe za ukotvljavanje, postavljanje i fiksiranje klinova, postavljanje i pritezanje potisne ploe, skraivanje uadi kabla koji se nastavlja na 3 cm od ankerne ploe, navrtanje spojnice za nastavak, postavljanje zaptivke i privrivanje cilindra i spajanje i izolacija konusne i zatitne cevi plastinom lepljivom trakom i izvoenje cevice za ozraivanje van konstrukcije.
Na taj nain je spoj pripremljen za betoniranje susedne konstrukcije. 2.6.3.2 Nastavak sa pojedinanim kotvama Kabl koji se nastavlja moe biti injektiran ili ne to ne utie na proceduru nastavljanja. Ova procedura se obavlja prema skici 1. u poglavlju 2.2.2.2 kako sledi:
skraivanje uadi kabla koji se nastavlja prema poglavlju 2.2.2.2 i 2.2.2.3, navlaenje kotve SN1/16/1 na svako ue kabla koji se nastavlja, navlaenje na kabl za nastavak zatitnog cilindra sa konusnim levkom, uvlaenje pojedinanih uadi u kotve SN1/16/1 poevi od preseka C4 ka C1,
38 postavljanje zaptivke i privrivanje cilindra, spajanje i izolacija konusne i zatitne cevi lepljivom plastinom trakom, i postavljanje cevica za ozraivanje injektiranje van konstrukcije.
savijanje uadi na polovini duine na odgovarajui prenik, navlaenje devijatora i spirale, privrivanje uadi za podlonu plou, postavljanje cevica za ozraivanje, spajanje devijatora i zatitne cevi, izolacija veze plastinom lepljivom trakom i zaptivanje ulaza kabla u devijator odgovarajuim plastinim kitom. 2.6.4.2 Fiksna kao normalna kotva
Fiksna kotva izraena kao normalna kotva prikazana je na skici u poglavlju 2.2.3.2. Postavlja se kako sledi:
navlaenje podlone ploe sa zavarenim levkom i spiralom na kraju kabla, rasporeivanje uadi u konusne otvore ploe za ukotvljavanje, postavljanje i fiksiranje klinova, postavljanje i pritezanje potisne ploe, skraivanje uadi na 12 cm od potisne ploe, spajanje i izolacija konusne i zatitne cevi lepljivom plastinom trakom i izvoenje cevi za injektiranje/ozraivanje van konstrukcije, fiksiranje kompletne kotve na projektovanom mestu u konstrukciji.
39
0mm min 3
Ovakav nain zatite kotve je uobiajen i kod kotvi gde je be obavljeno injektiranje kablova.
Zaptivka
40
Otvor za ozracivanje
5 cm
41
3. KABLOVI
3.1 Kablovi
Kao to je prikazano u poglavlju 1.2.1 i 1.4 kao elik za prednaprezanje u sistemu SPB SUPER koriste se uad sastavljena od 7 glatkih ica, nominalnog prenika 15,2 i 16,0 mm, sa trajnom fabrikom zatitom od korozije ili bez nje. Sistem je dimenzionisan za primenu uadi najvieg kvaliteta klase B, fpk= 1860 N/mm2, propisan evronormom prEN 10138. Primena uadi klase A (fpk= 1770 N/mm2) i niih kvaliteta svakako je mogua uz odgovarajuu redukciju poetne sile. Broj uadi u jednom kablu moe biti od 1 do 37 to znai da se poetna sila u kablu kree od 208 do 7708kN pri fpk= 1860 N/mm2. Granine vrednosti poetne sile sistema date su u poglavlju 1.7.1 i 1.7.2. Ovim silama odgovaraju kotve i oprema za zatezanje koje su ispitane u sklopovima kablkotva prema FIPovim preporukama za odobravanje sistema za prednaprezanje (FIP RECOMME-NDATIONS FOR ACCEPTANCE OF POST-TENSIONING SYSTEMS). Kablovi se postavljaju najee u zatitnim cevima ali isto tako mogu biti postavljeni u otvore kanale u betonu.
3-5
3-5
3-5
40
3-5
40
50
R min
1 Rmin cm L cm
200 25
2
300 40
3
350 50
4
400 60
7
450 90
12
500 100
19
600 130
25
700 140
31
800 150
37
900 160
43
44 Drugi i trei nain skrauju vreme izloenosti kabla koroziji pre zatezanja i zatite. Preporuuju se u agresivnim sredinama (morske i jako vlane sredine). Kablovi moraju biti dovolljno dugaki da se omogui zatezanje sa jedne ili obe strane. Krajevi kablova moraju biti zatieni od korozije i oteenja, naroito ako je primenjen prvi nain postavljanja kabla.
1
1,12 1,19
2
2,23 2,37
3
3,35 3,58
4
4,47 4,77
7
7,82 8,35
12
13,40 14,32
19
21,22
25
27,92
31
34,62
37
41,33
Tip kabla 1 4 7 12 19 25 37
Spoljna duina sa jedne strane u cm Minimalno Aktivna kotva 40 75 78 81 95 Pasivna kotva 8 9 9 10 14 50 85 90 100 120 Preporueno Aktivna kotva Pasivna kotva 18 20 20 25 35
45
is
46
i (met.) mm
26 42 48 50 60 80 100 110 120 130
i (pl.) mm
26 44 50 60 70 90 115 125 135 150
is mm
28 45 50 56 63 85 100 110 120 120
116 (15,2) 216 (15,2) 316 (15,2) 416 (15,2) 716 (15,2) 1216 (15,2) 1915,2 1915,2 3115,2 3715,2
Ukoliko se formiranje kablova vri posle betoniranja konstrukcije, uvlaenjem pojedinanih uadi ili kompletnog kabla, potrebno je primeniti cevi iji je prenik (i,is) vei za oko 10% od onog datog u tabeli.
47 Spajaju se na nekoliko naina u koje spada meusobno zavarivanje. Ove cevi omoguavaju prenoenje sile u kablu na okolni beton. Poto jo uvek ne postoje evropski standardi za rebraste plastine cevi treba kao uputstvo za proces odobrenja koristiti Tehniki izvetaj FIB iz 2000. (Corrugated plastic ducts for internal bonded post-tensioning).
geotehnika sidra, unutranje slobodne (nevezane) kablove, spoljne kablove i kose kablove.
vodonepropustljivost, otpornost na klimatske promene, otpornost na oksidaciju i hemijsku agresiju, mehanika otpornost, a naroito: za vreme montae, kod pritiska i temperatura pri injektiranju, na mestima savijanja i dr.
Eksterni i kosi kablovi mogu biti zatieni od UV zraenja i temperature obavijanjem specijalnim trakama ili bojenjem.
48
4. PREDNAPREZANJE
4.1 Oprema za prednaprezanje
4.1.1 Prese za prednaprezanje
Sve prese SPB SUPER sistema za prednaprezanje viestrukog su dejstva. Presa i odgovarajua pumpa su tako konstruisane da se komandama na pumpi obavljaju sve operacije koje presa treba da izvri. Te operacije su sledee:
1. 2. 3. 4. 5. 6.
hvatanje uadi, zatezanje, zaklinjavanje u kotvi, prenoenje sile sa prese na kotvu, vraanje prese u poetni poloaj i rasklinjavanje uadi.
Operacije pod takama 3. i 4., kao i pod takama 5. i 6. obavljaju se istovremeno. Prese su tako konstruisane da pokrivaju opseg od 1 do 37 uadi, maksimalne prekidne vrstoe fpk= 1860 N/mm2. Prese S25, S160 i S280 mogu bez ikakve transformacije da zateu uad nominalnog prenika 15,2 i 16,0 mm. 4.1.1.1
Tip prese Tehniki podaci Tip kabla Tip kotve Maksimalna sila u kablu 0,80 Fpk (kN) Maksimalni pritisak za silu 0,80 Fpk (bar) Povrina klipa za zatezanje (cm2) Povrina klipa za zaklinjavanje 2 (cm ) Hod prese (mm) Masa prese u radu (kg) S 25
1 4 16,0 1 4 15,2 S1/16 223
S 160
5 7 16,0 5 7 15,2 S7/16 1562
S 280
8 12 16,0 8 12 15,2 S12/16 2678
S 400
15 19 15,2 S19/15 3958
S 800
25 37 15,2 S37/15 7708
549
392
379
534
525
a
a
c s f
Tip prese
Tip kabla
Nain prednaprezanja
Gabarit prese
a
mm
b
mm
c
mm
d
cm 8
e
cm 8 10 10 11 24 29 30 45
f
cm
s
cm
S 25
116 115,2 216 215,2 316 315,2 416 415,2 716 715,2 1216 1215,2 1519 15,2 25 37 15,2
Pojedinano
100
176
760
8 10 11
120
75
40
22 25 28 37
60 60 60 60
75 78 81 95
50
4.1.2 Pumpe
Osnovne karakteristike hidraulinih pumpi koje opsluuju prese sistema SPB SUPER date su u tabeli 4.1.2.1 Pored navedenih pumpi uz presu S25 upotrebljava se specijalna automatizovana pumpa PE25S za prednaprezanje na stazama. Pumpe su prilagoene za rad na gradilitu. 4.1.2.1 Tehniki podaci za pumpe
Tip pumpe
Elektrini pogon
kW
Kapacitet
lit/min 1,4 3,0 2,1
Masa u radu
kg 81,5 100 110
Spoljne mere
cm 45/35/60 67/63/81 47/37/70
Slui za presu
4.1.3 Badarenje
U sistemu SPB SUPER predvieno je da svaki komplet presa i pumpa budu badareni pre korienja. Na osnovu badarenja izrauje se dijagram badarenja u kome je data veza izmeu pritiska na manometru pumpe i sile na izlazu iz prese. Presa i pumpa se badare instrumentom koji ispunjava metroloke uslove za stepen tanosti 1%. Dijagram badarenja ne sme biti stariji od 6 meseci. Badarenje se vri i ee ukoliko se menja manometar pumpe ili vri servis prese i pumpe.
raiavanje prostora od skela, oplate i drugih nepotrebnih materijala, izgradnja odgovarajue skele, postavljanje sredstava za manipulaciju opreme, dovod struje odgovarajueg napona i snage sa potrebnim brojem prikljuaka, skidanje privremene zatite krajeva kablova, ienje podlonih ploa i skraivanje kablova na minimalnu predvienu meru.
51
postupak prednaprezanja, redosled zatezanja kablova, uz preciziranje kraja sa kojeg kablovi treba da se zateu, zahtevana vrstoa betona pri prednaprezanju, uverenje o kvalitetu kotvi, sila koja se zahteva na presi, proraunsko izduenje kabla.
b) od strane izvoaa:
atest o kvalitetu uadi, rezultati kontrolnog ispitivanja vrstoe betona u trenutku prednaprezanja, vaei dijagram badarenja opreme.
pravilno rasporeivanje uadi u konusne otvore ankerne ploe, postavljanje trodelnih klinova, postavljanje prese u pravcu osovine kabla, aktiviranje komandi pumpe radi zapoinjanja procesa zatezanja.
Zatezanje se moe vriti sa dve strane (kod duih kablova) ili samo sa jedne strane (kod kraih kablova). Ukoliko je izduenje kabla vee od neto hoda prese, zatezanje se vri u vie faza koje podrazumevaju privremeno prenoenje sile na kotvu, ponovno hvatanje kabla i zatezanje.
52
4.3.2.3 Poreenje raunskog i neto izduenja Neto izduenje dobijeno merenjem poredi se sa teorijskim izduenjem datom u proraunu. Ova izduenja treba da se slau po veliini. Ukoliko postoji znaajno neslaganje ovih izduenja potrebno je ponoviti proraun sila i izduenja kablova u skladu sa vaeom regulativom, naroito u pogledu koeficijenata trenja, poglavlje 1.8.3.
53
5. ZATITA KABLOVA
5.1 Oprema za zatitu kablova
Osnovna oprema za zatitu kablova cementnom emulzijom sastoji se od mutilica i pumpi za injektiranje. Kod manjih kablova primenjuje se mutilica sa runom pumpom, a kod veih mutilica i pumpa predstavljaju jedinstvenu mainu za proizvodnju i ugradnju cementne emulzije. Zatita kablova mastima (parafinom ili voskom) vri se posebnom elektrinom pumpom samo za ove svrhe. Pumpe i mutilice za zatitu kablova proizvode se u okviru sistema SPB SUPER i u svemu odgovaraju zahtevima tekue regulative.
Zapremina
l 20 20 75 150 48
Stvarni kapacitet
l/h 100 500 400 700 700
Spoljne mere
cm 120/32/81 46/32/50 100/80/170 128/70/186 145/100/138
Masa
kg 82 23 180 480 130
hemijskog i drugog uticaja koji moe da izazove koroziju, skladitenja na otvorenom, izlaganja atmosferskim uticajima i kontaktu sa zemljitem i rastinjem, transporta bez odgovarajue ambalae i u otvorenim prevoznim sredstvima, prljanja po povrini koja moe da utie na trajnost ili prionljivost i dr.
54 Kada su kablovi ve postavljeni u konstrukciju, krajevi kablova svakako treba da su zatieni od korozije, mehanikih oteenja i od prodora spoljne vode u zatitne cevi. Ukoliko je vremenski period od postavljanja kablova u konstrukciju do njihove trajne zatite isuvie dugaak, zbog tehnolokih razloga izvoenja ili drugog, vri se privremena zatita kablova od korozije. Ovo je naroito preporuljivo u agresivnim sredinama, salinitet, velika vlaga i dr. Privremena zatita kablova obino se vri tenostima, uljima ili mastima, koji ne utiu negativno na kasniju trajnu zatitu. Svi ovi proizvodi moraju imati odgovarajue ateste, kao i procedure njihove primene.
w/c 0,40-0,45 protonost 15 sec izdvajanje vode posle 3 h 2% promena zapremine 0 do +3% (-2+5%) pritisna vrstoa na pritisak 30 MPa
55 Kvalitet, nain ugraivanja i ispitivanja cementnih smea dati su u jugoslovenskom standardu JUS U.E3.015 Injekcione smee za injektiranje kablova za prednaprezanje 1986 i pripadajuim standardima JUS U.M8.022, 023,024 i 025. Takoe se preporuuje FIPovo uputstvo za dobru primenu: Injektiranje kablova u prednapregnutom betonu (GROUTING OF TENDONS IN PRESTRESSED CONCRETE 1990). Sve faze u operaciji zatite kablova injekcionom masom na bazi cementa date su u posebnoj proceduri u okviru sistema SPB SUPER. Prethodna ispitivanja moraju biti zavrena najmanje 15 dana pre poetka zatite kablova. Zatita kablova formiranih od individualno zatienih uadi (uad sa mau u PE cevi) vri se na uobiajeni nain ali pre zatezanja. Injekciona masa ovde u prvom redu slui da obezbedi pravilan raspored uadi, a takoe, i kao dodatna zatita od korozije, ukoliko se kabl nalazi u PE cevi. U sledeoj tabeli prikazane su teorijske koliine cementne emulzije u litrima po dunom metru kabla. Ove koliine su usled proirenja kod kotvi i rastura u praksi vee za 1550% u zavisnosti od dimenzija kabla (prenik i duina), oblika kabla, spretnosti radnika, kapaciteta mealice i pumpe i dr.
Unutranji cevi mm 26 42 48 50 60 80 100 110 120 130 Zapremina emulzije l/m 0,4 1,1 1,4 1,4 1,8 3,4 5,2 6,0 7,0 8,1
Tip kabla
1 2 3 4 7 12 19 25 31 37
56 Vertikalni kabl
Dodatna cevcica
0,5 - 1,0 m
Poklopac za injektiranje
Poloaj cevica za injektiranje i ozraivanje treba biti dat u izvoakim crteima. Kod vrlo dugakih vertikalnih kablova, kada pritisak injektiranja postaje izuzetno visok, injektiranje se obavlja u vie taaka po visini i za to je potrebno predvideti odgovarajui broj i poloaj cevica. Na slian nain se postupa i kod jako dugakih kablova, a takoe i u toplim klimatima. U posebnim sluajevima moe se predvideti i naknadno injektiranje da bi se ispunile sve upljine kao i da bi se eventualno izdvojena voda zamenila cementnom masom.
oko 1,0 m
57
58
6. DOKUMENTACIJA PROCESA
6.1 Kvalitet elika za prednaprezanje
elik za prednaprezanjeuad mora da poseduje fabriki atest proizvoaa iz koga se vide svi relevantni podaci o kvalitetu elika. Kvalitet elika u sistemu SPB SUPER mora da odgovara evropskoj normi prEN 101383 iz 1999. godine, koja e u bliskom periodu biti i formalno usvojena od nadlenih evropskih institucija. Domai propisi (Pravilnik o tehnikim normativima za elike ice, ipke i uad za prednaprezanje konstrukcija Sl.list SFRJ br. 41, 1985.) predviaju da se moraju raditi i kontrolna ispitivanja (atestiranja) elika za prednaprezanje i to na svakih 20 tona. Ukoliko su atesti proizvoaa potvreni kontrolnim ispitivanjem, elik (uad) se moe upotrebiti u skladu sa projektom i uslovima sistema SPB SUPER. Atesti proizvoaa elika i njegova kontrolna ispitivanja moraju se nalaziti u dokumentaciji izvoaa pre poetka radova i kao osnov za izdavanje Uverenja o kvalitetu izvrenih radova na prednaprezanju.
59
Napomena
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
mm (6)
(7)
m (8)
m (9)
m (10)
(11)
Zapisnik popunjen zakljuno sa rednim brojem: Datum i mesto: Krojenje i montau izvrili
1. 2.
(Potpis) (Potpis)
60
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
m (7)
kN (8)
bar (9)
mm (11)
mm (12)
mm (13)
Napomene i skice
61
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(C) (6)
(7)
(8)
Temperatura materijala:
62
63
Ovim se potvruje da su na osnovu rezultata kontrole, ispitivanja i zapisnika o izvoenju, radovi na prednaprezanju izvreni u svemu prema tehnikoj dokumentaciji (projektu), vaeim propisima i standardima, u okviru sistema kvaliteta ISO 9001:2000. Sastavni deo ovog Uverenja je:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Atest proizvoaa uadi, Izvetaj o kontrolnom ispitivanju uadi, Uverenje o kvalitetu kotvi Izvetaj o ispitivanju prethodnih proba za cementne smee za injektiranje, Izvetaj o ispitivanju kontrolnih uzoraka cementne smee za injektiranje, Zapisnik o krojenju i montai kablova, Zapisnik o zatezanju kablova, Zapisnik o zatiti kablova.
Odgovorni rukovodilac Radova Ovlaeno lice firme
(Potpis)
(Potpis)
64
RUKOVODILAC PREDNAPREZANJA
SISTEM SPB SUPER Centar za prednaprezanje INSTITUT IMS Rukovodilac prednaprezanja Ime Vai od Overava
( Direktor IMS )
do
IZVRILAC PREDNAPREZANJA
SISTEM SPB SUPER Centar za prednaprezanje INSTITUT IMS Rukovodilac prednaprezanja Ime Vai od Overava
( Direktor IMS )
do