JU Srednja Medicinska kola Jezero

Tema:

BALNEOKLIMATOTERAPIJA
- maturski rad-

Uenik: Alma Aljuevi

Mentor: dr. Ervin Duspara

Sarajevo, maj, 2012.

SADRAJ
1. 1.1. 2. 2.1. Uvod ................................................................................................... Naela balneoklimatoterapije ............................................................. Balneoterapija ................................................................................... Vrste mineralnih voda ......................................................................... 3 4 4 5 6 6 7 7 8 8 9 10 13 14 16 17 17 19 20 2

2.1.1. Mineralne vode u odnosu na bolest i reaktivnost pacijenta ................ 2.2. 2.3. 2.4. Kontraindikacije za balneoterapiju ...................................................... Talasoterapija ..................................................................................... Tretman morskom vodom...................................................................

2.4.1. Alge ..................................................................................................... 2.4.2. Morsko blato ....................................................................................... 2.5. 2.6. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 4. 5. Uloga plivanja ..................................................................................... Banje u Bosni i Hercegovini ................................................................ Klimatoterapija .................................................................................. Klimatske zone i njihov utjecaj na zdravlje ......................................... Vrste klimatoterapije ........................................................................... Lijeenje klimatoterapijom .................................................................. Klimatoterapija i sport ......................................................................... Zakljuak ........................................................................................... Literatura ...........................................................................................

1. UVOD
Balneoklimatoterapija, iako spada meu najstarije medicinske discipline, tek je polovinom 19. stoljea stavljena na naune osnove. Naalost, ona jo uvijek predstavlja diskreditovanu oblast u savremenoj medicini uprkos nauno provjerenim podacima o medicinskoj vrijednosti balneoklimatoterapije, te empirijskim konstatacijama. Ovo moe biti posljedica toga da se ljekari u dovoljnoj mjeri ne bave ovim domenom, te nisu upoznati sa sadanjim koncepcijama balneoklimatoterapije, a i historijsko naslijee arhaine medicine je jako loe. Uprkos tome, ova oblast se razvija u korak sa ostalim podrujima medicine, a danas se vre i egzaktna prouavanja biolokih efekata spoljanje sredine. U sutini balneoklimatoterapija, je dobila mjesto terapijske discipline u kojoj se vie faktora spoljanje sredine koristi organizovano sa ostalim metodama i postupcima lijeenja. Ova oblast treba da bude most izmeu bolnikog lijeenja i ponovnog ukljuivanja pacijenta u drutveni ivot jer ima velike mogunosti u prevenciji, kurativi i rehabilitaciji. Bez obzira na rastuu ulogu u rehabilitacionoj, savremena balneoklimatoterapija ima sve vee mjesto i u preventivnoj medicini, to je svjetski trend u medicini uopte. Balneoklimatoterapija oboljenja zglobova, se bolesti koristi lijeenje: sistema zapaljenskog poput reumatizma, skleroze,

degenerativnog reumatizma, ekstraartikularnog reumatizma, zatim metabolikog nervnog multiple posttraumatske mijelopatije cerebralne paralize itd. Takoer se koristi i prilikom lijeenja perifernog nervnog sistema, bolesti organa za varenje, bolesti perifernog krvotoka i niza drugih. Meutim, balneoklimatoterapiju ne koriste samo ljudi koji su oboljeli. Danas je sve vei broj ljudi iscrpljenih radom i nainom ivota, kojima

je potreban odmor uz odreeni stepen medicinskog tretmana, kao i rekreacija u povoljnim klimatskim uslovima. 1. 1. NAELA BALNEOKLIMATOTERAPIJE

Osnovna naela balneoklimatoterapije su: 1. kompletan medicinski tretman, ukljuujui i prirodna sredstva 2. lijeenje sprovoditi struno, na nivou specijalistikog 3. prirodne faktore primjenjivati aktivno i dozirati ih 4. bolesnika tretirati kompleksno, ne samo bolest, ve itavu linost, kao psihofiziku cjelinu.

2. BALNEOTERAPIJA
Vode koje omoguavaju primjenu balneoterapije su vode temperature preko 20C, sadravaju vie od 1 g/l otopljenih vrstih materija, ili imaju male koliine materija s jakim fiziolokim djelovanjem. Balneologija (krenoterapija) izuava dejstvo prirodnih mineralnih voda na ovjeka. Balneoterapija u svrhu lijeenja koristi ljekovite mineralne vode putem:

kupke: uranjanjem tijela ili dijela tijela; koriste se u kadama. Razlikujemo pijenje: najee ujutru natate, ili nakon obroka inhaliranje: udisanje isparenja

po temperaturi indiferentne (34-36 oC) i hipertermalne (40-42 oC).

Kao posebnu kategoriju izdvajamo ljekovita blata Peloide. Ljekovita blata mogu biti mineralni, organski i limani, a koriste se u obliku kupke ili obloga. Sastoje se od organskih tvari sitnozrnaste strukture i peloidnog karaktera.

Prilikom upotrebe moe se pojaviti i tzv. balneoka reakcija. Pojavljuje se 3. 6. dana lijenja. Karakterie je umor, nesanica, pogoranjem reumatskih tegoba i simptoma, osipom, depresijom, povienom temperaturom. Prirodne faktore koje koristi balneoterapija koriste u okviru nekih svojih procedura i hidroterapija i termoterapija. Mineralne vode djelujui na ovjeiji organizam izazivaju tri vrste efekata: termiki mehaniki i hemijski

Termiko dejstvo zavisi od temperature vode, i u kupkama je obino izmeu 37 i 38 C, a u bazenima je indiferentna temperatura (oni se koriste radi hidrokineziterapije). Mehaniko dejstvo potie od sile potiska i hidrostatskog potiska. Hemijsko dejstvo se sastoji od toga to se pojedini hemijski elementi resorbuju kroz kou, prodiru u krvotok i djeluju na taj nain ne samo na kou prilikom svoje penetracije, ve i na druga tkiva i organe. Najvie se resorbuju materije rastvorljive u lipidima, kao to su ljekoviti gasovi: sumpor, vodonik, radon i ugljen dioksid. Takoer se resorbuju i jod, brom, natrijum, kalcijum i drugi elementi ali u znatno manjim koliinama. Relaksacija miia, analgetsko djelovanje, poboljanje elastinosti i cirkulacije u uslovima rastereenja odlian su preduslov za primjenu kineziterapijskog programa. 2.1. VRSTE MINERALNIH VODA Prema vrsti i stadijumu bolesti kao i samoj reaktivnosti pacijenata, odreuju se vrsta i doza balneoterapije. Mineralne vode mogu biti: terme- prirodno tople vode odreenog mineralnog sastava; akratoterme- prirodno tople vode bez hemijskih supstanci; 5

hiperterme- vode ija temperatura iznosi vise od 40C; vadozne vode- nastaju iz atmosferskih voda koje poniranjem u dubinu rastvaraju odreene prirodne materije, a zatim se sa svojim prirodnim sastojcima pojavljuju na povrini u vidu izvora;

juvenilne vode- nastaju u dubini zemlje, vuklanskog su porjekla i imaju stabilniji mineralni sastav;

2.1.1. MINERALNE VODE U ODNOSU NA BOLEST I REAKTIVNOST PACIJENTA Sumporne vode se koriste u vidu kupki kod degenerativnih oboljenja i putem inhalacija kod izvjesnih oboljenja organa za disanje. Pokazale su se korisnim i kod nekih ginekolokih, konih i nervnih bolesti. Jodne vode se koriste kao sekretolitik, potpomau resorpciju hrane, a utiu i na arteriosklerozu i degenerativni reumatizam. Radioaktivne vode sadre radon koji se rastvara u lipidima a izluuje preko plua. Koriste se putem inhalacije i u vidu kupki kod izvjesnih ginekolokih oboljenja, hroninog reumatizma, konih i nervnih bolesti. Oligomineralne vode se koriste kod posttraumatskih stanja, oboljenja perifernih nerava, miopatija, neuromiopatija i reumatskih oboljenja. 2.2. KONTRAINDIKACIJE ZA BALNEOTERAPIJU

- akutna oboljenja plua - kone bolesti, - neuropsihijatrijska oboljenja (epilepsija) - teka kardiovaskularna oboljenja ( aritmija, insuficijencija srca) - infektivne bolesti, - krvarenja,

- febrilna stanja 2.3. TALASOTERAPIJA Talasoterapija (od grke rijei thalassa- more) u svrhu lijeenja koristi morski zrak, morsku vodu i aktivne tvari iz mora (na primjer, alge). Ova terapija poznata je ve hiljadama godina. Na grkim otocima primjenjivala se jos prije 2500 godina. Ova terapija podrazumjeva primjenu primjena fizikih i hemijskih faktora mora i primorja u lijeenju i rehabilitaciji. Tri kompleksa omoguavaju terapijsko lijeenje: 1. 2. 3. Aerosolski kompleks sadri u zraku aerosole borovih uma, lavande, etinjae, joda, fluora, natrijeva klorida. Djelovanje temperature zraka, brzine vjetra, vlanosti i toplinsko zraenje Sunca ini termiko-higriki kompleks. Trei kompleks je aktiniki kompleks koji obuhvata zraenja koja dolaze od Sunca i imaju vei efekat zbog refleksije zraka od povrine mora. Najee se primjenjuje prilikom: reumatskih poremeaja kostiju i zglobova sportskih ozljeda i oteenja problema s cirkulacijom krvi psorijaze Takoer blagotvorno djeluje na alergiju, astmu, ekcem i mnoge druge bolesti. Talasoterapija mora trajati due od aklimatizacije to znai da mora trajati vie od tri sedmice. 2.4. TRETMAN MORSKOM VODOM

Morska voda ve se dugo koristi u terapeutske svrhe. Drevni grci i Rimljani poznavali su ljekovita svojstva morske vode. Hipokrat, otac savremene medicine, otkrio je ljekovita svojstva morske vode, vidjevi kako ona brzo zacjeljuje 7

ozlijeene ruke ribara. Morska voda sadri vitamine, mineralne soli, elemente u tragovima, aminokiseline, ive mikroorganizme, koji isputaju antibiotske, antibakterijske i hormonske supstance, koje pomau u uspostavljanju bioloke ravnotee tijela. Zbog svojih sastojaka, morska voda ima viestruki pozitivan uinak ne samo na kou, nego i ljudski organizam u cjelini. Kupanje u morskoj vodi aktivira prirodne mehanizme izljeenja, koje posjeduje nae tijelo. Istraivanja potvruju, da morska voda aktivira imuni sistem i poveava sposobnost tijela prema samoiscjeljivanju i samoobrani. Morska voda pozitivno utjee i na psiholoko stanje ovjeka: daje osjeaj mira, stabilnosti i samopouzdanja, poveava nivo ivotne energije u tijelu, poboljava san i pomae u borbi sa stresom. 2.4.1. ALGE Alge su izuzetne po tome, da sadre ogromne koliine morskih minerala i elemenata u tragovima. Ponekad alge isputaju velike koliine tih minerala i na takav nain pojaavaju ljekovita svojstva morske vode. Morska trava sadri iroki spektar minerala i elemenata u tragovima, koji su neophodni za sintezu enzima, vitamina i hormona u naim elijama. Zato se upravo morska trava najee koristi u algoterapiji. 2.4.2. MORSKO BLATO Morsko blato, koje je usko povezano sa morskom faunom i florom, je prava riznica minerala i elemenata u tragovima. Morsko blato, pomijeano sa morskom vodom, moe se koristiti u lijeenju mnogih bolesti, na primjer osteoartritisa, reumatoidnog artritisa, kostobolja, infekcija i upala, konih bolesti, ukljuujui ekcem, akne i psorijazu. Terapija sa morskom glinom smanjuje tlak i stimulira rad imunog sistema.

2.5.

ULOGA PLIVANJA

Plivanje kroz pokretanje cijelog tijela jaa i oblikuje miie, a uz to pospjeuje tjelesnu kondiciju. Poveava gibljivost kime i ostalih zglobova, poboljava posturu tijela, troi kalorije, sudjeluje u smanjivanju celulita i ima odlino antistresno djelovanje. Razlika izmeu temperature tijela i temperature vode (izmeu 32 i 37C) poticaj je za uspostavu termoregulacije i otpornosti tijela. S vremenom se pospjeuje reakcija koe na hladno, sposobnost termoregulacije i jaanje imuniteta. Pritisak vode pozitivno utjee na kardiovaskularni sistem. Pod utjecajem tog pritiska dotjee oko 20% vie krvi u srce. Tako se jaa srani mii. Tlak vode uzrokuje jae izdisanje zraka i ovjek je zbog njega prisiljen jae udahnuti. Tako jaaju dini miii, a vitalni kapacitet se poveava. Kao i neke druge vrste aktivnosti, plivanje i rekreacija u vodi vrlo pozitivno djeluju na psihiko zdravlje ovjeka kao to pozitivno utjee i na psihosocijalni i fiziki razvoj djeteta. Kako bi plivanje imalo kvalitetan uinak, preporuuje se 15-30 minutni trening, barem tri puta tjedno. U poetku valja krenuti lagano, a potom se trening postupno pojaava. Plivanje je dugo smatrano savrenom" tjelovjebom za oboljele od artroze kuka i koljena, ponajprije zato to je kod smanjenog obima pokreta i smanjene snage donjih ekstremiteta, koje prate oteenja hrskvice, izvoenje pokreta u vodi olakano. Ipak, neka su istraivanja pokazala kako intenzivno plivanje moe, a u nekim sluajevima i neizostavno dovodi do pogoranja simptoma. Stoga, u koliko se osoba eli baviti rekretivnim plivanjem, a ima artrozu, naroito koljena ili ramena, treba se konsultovati sa svojim lijenikom ili fizioterapeutom o tome kako i koliko plivati. Ovo se ne odnosi samo na plivanje, ve i na sve ostale pristupe fizikoj rekreaciji.

2.6.

BANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosna i Hercegovina, kao to je poznato raspolae vrijednim prirodnim resursima. Pored brojnih rijenih jezera, planinskih jezera kao i termalnih i geotermalnih podzemnih vodnih resursa, BiH je bogata mineralnim i termalnomineralnim vodama. Koliko su iskoriteni ovi resursi jako je diskutabilno, meutim u nastavku bit e opisane neke od najpoznatijih banja u naoj zemlji, dok e ostale biti samo pobrojane. Banja Vilina Vlas, Viegrad Jo iz rimskih vremena poznata su ljekovita svojstva geotermalnih voda iz podruja dananje viegradske banje, Inae, ime Vilina Vlas ovo banjsko ljeilite dobilo je jednom od rijetkih kontinentalnih nalazita posebno njene paprati - Viline vlasi (kose). Banja Reumal, Fojnica Banja Reumal u Fojnici je savremeno opremljena specijalizirana ustanova za rehabilitaciju, rekreaciju, aktivni odmor i programirane sportske aktivnosti. Prostire se na povrini od 79.550 m2, korisni zatvoreni prostor zauzima 20.845 m2.

10

sl.1 Banja Reumal, Fojnica

Banja Vruica, Tesli Voda Banje Vruice uspjeno lijei bolesti srca i krvotoka, reumatizam, stomane bolesti, eernu bolest, pospjeuje i ubrzava procese rehabilitiacije, pomae zdravim da odravaju i pospjeuju kondiciju, neuroze i neuralgije. Umjereno kontinentalna klima, mnogo zelenila na irim prostorima Banje pruaju obilje i istog i svjeeg vazduha sa dovoljno ozona. Banja Ilida, Sarajevo U sarajevskoj kotlini, na osam kilometara od centra Sarajeva , nalazi se nadaleko poznata Banja Ilida koja je ime dobila po turskoj rijei "ilada" to u prevodu znai lijek. Smjetena u podnoju Igmana i u blizini izvorita rijeke Bosne, a okruena velim lijepo ureenim parkom i uvenom Velikom alejom, ilidanska banja predstavlja mjesto na kojem se idealno mogu kombinovati lijeenje i svi vidovi odmora.

Banja Slatina, Banja Luka Po svemu sudei, ljekovitost izvora mineralnih voda razlog je da je podruje Slatine naseljeno od davnina, a pouzdano se zna da su u njima uivali jo stari

11

Rimljani kao i da ta tradicija nije prekinuta ni do dananjih dana. Okolina Banje Slatine je izuzetno prijatna za oputanje uz etnje lijepo ureenim parkovima. Pored opisanih, bitno je spomenuti i slijedea lijeilita u BiH: Banja Aquaterm, Olovo; Banja Dvorovi, Bijeljina; Banja Gata, Biha; Banja Guber, Srebrenica; Banja Ilida, Gradaac; Banja Kiseljak, Kiseljak; Banja Laktai, Laktai; Banja Mljeanica, Kozarska Dubica (Bosanska Dubica); Banja Sanska Ilida, Sanski Most; Slana Banja, Tuzla;

sl. 2 Banja Laktai, Laktai

12

sl.3 Banja Vruica, Tesli

3. KLIMATOTERAPIJA
Klimatoterapija je iskoritavanje imbenika jedne klime u svrhu lijeenja. Pristup je individualan, jer svaki bolesnik reaguje individualno na lijeenje. Postoje tri vrste imbenika, a to su: fizikalni (temperatura, pritisak, vjetar, sunce, elektricitet), hemijski (smog, vodena para, aromatske tvari, peloid) i bioloki (virusi, bakterije, gljivice). Klimatoterapija za lijeenje bolesti koristi blagodati pojedinih klimatskih osobina pojedinih krajeva. Vremenska osjetljivost je multifaktorijalni fenomen, a najznaajnije su promjene barometarskog pritiska, temperature i vlage. Terapijski uinak klimoterapije moe biti potedni ili podraajni. Iz ove grane terapije nastaje zdravstveni turizam koji prua profilaksu, rehabilitaciju, ali i lijeenje nekih bolesti. Vezu izmeu kilmatskih i meteorolokih prilika i bolesti utvrdio je i opisao jo Hipokrat, 400 god. prije nove ere. Razlikujemo makroklimatski (promjene vremena) i mikroklimatski (radno okruenje) uticaj. Na promjene vremena osjetljivo je ak do 87% ljudi (meteoropati), kada osjeaju jae i uestalije tegobe, ene vie od mukaraca. esto se (opravdano) moe uti da reumatiari 13

predviaju vrijeme. To se dogaa jer promjena pritiska najavljuje promjenu vremena. Statistiki se moe dokazati da se bez obzira na iste radioloki dokazane degenerativne promjene, osobe koje rade u toplom okruenju manje ale na bol od onih koje rade u hladnim uvjetima. Vrijeme utjee na bolest: sivo nebo, kia, snijeg i hladnoa u pravilu pogoravaju simptome. Najbolja je suha klima: vlaga i nagle promjene vremena mogu pojaati bol. Govori se o bolestima koje su "osjetljive" na vremenske prilike, kao npr.: reumatoidni artritis, osteoartritis, lumbalni bolni sindrom, giht, glavbolje itd. Za ove bolesti je suhu i toplu klimu moemo smatrati oblikom fizioterapije. Promjene temperature razliito utjeu na razliita tkiva. Tetive, miie i kosti (zbog tkiva razliite gustoe) hladnoa i vlaga kontrahira (stie) ili ekspandira (iri) na razliite naine. Te promjene dovode do podraivanja ivaca, to dovodi do pojave reumatskih bolova. Najmanje problema donosi umjerena klima sa blagim promjenama.

3.1. KLIMATSKE ZONE I NJIHOV UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Mediteranska klima Mediteransku klimu odlikuje toplo, suho i sunano ljeto. Zima je blaga i vlana, dok je zrak bogat ozonom i sadri estice morske soli. Ova klima je jedna od najzdravijih na naem planetu. Povoljno djeluje na asmu, alergiju, tuberkolozu, bronhitis, upalu plua, kardiovaskularne i neuroloke bolesti.

Planinska klima Planinska klima ima odlian uinak na zdravlje, pa su zbog toga planinsla ljeilita jako popularna u svijetu. Ovu klimu odlikuje ist zrak, intenzivno sunevo zraenje, niski barometarski tlak i visoka koncentracija kisika u zraku. Boravak u planinama poboljava rad srca, ubrzava metabolizam, olaksava disanje te povecava razinu hemoglobina i crvenih krvnih stanica. Lijek je za osobe sa bolestima ivanog sistema, dinih organa i srca.

14

Pustinjska klima Osnovna katakteristika ove klime je dugo, suho, ekstremno vrue ljeto i jako sunevo zraenje. Klima ovih karakteristika pospjeuje znojenje i olakava funkciju bubrega. Dobro djeluje na kone, bubrene i reumatske bolesti.

Stepska klima Ova klima je takoer vrua i suha. Od pustinjske se razlikuje u temperaturi dana i noi. Stepska podruja su suha, vrua, sunana, sa istim zrakom. Ova klima pospjeuje gubitak tekuine iz organizma, regulie metabolizam i dobra je za bubrene, kone, kardiovaskularne i reumatske bolesti.

Oceanska klima Karakterie je istoa zraka sa visokim sadrajem ozona i morske soli, jako sunevo zraenje i blage temperature. Vlanost i raspon temperatura ovisi o geografskom poloaju, vjetru i udaljenosti od mora. Oceanska klima oputa i poboljava raspoloenje, jaa i revitalizira organizam. Tropska klima Ova klima je na loem glasu. Visoka vlaga i vruina oteavaju disanje i loe utiu na osobe sa sranim bolestima. Pogodna je za rast mnogih mikroorganizama i parazita, te postoji opasnost od infekcija. Mrtvo more Posebnu panju zasluuje mrtvo more koje ima jedinstvenu klimu, pa je zahvaljujui svojoj klimi jedno od najstarijih ljeilita na svijetu. Ovo podruje ima ak 330 sunanih dana godinje. Tokom godine padne manje od 50 mm kie na kvadratni metar. Niska vlanost, suhi zrak i konstantno visoka temperatura stvaraju jedinstveni terapeutski uinak. Dobrobiti mrtvog mora su brojne.

15

Istraivanjima je potvreno djelovanje mrtvog mora na psorijazu, artritis, astmu, alergije, cistinu fibrozu, vitiligo i dermatitis.

sl. 4 Planinska klima

sl.5 Pustinjska klima

3.2. VRSTE KLIMATOTERAPIJE Aeroterapija Rije aeroterapija se doslovce prijevodi kao lijeenje uz pomo zraka. Svjei, kvalitetni zrak je kljuan za dobro zdravlje. Po mogunosti, svak od nas bi se trebao izlagati istom zraku barem 30 minuta dnevno. Blagodati ove terapije mogu se osjetiti preko takozvane zrane kupke. Jako je dobro zrane kupke kombinovati sa vjebom, meditacijom i dubokim disanjem. Izlaganje svjeem zraku potie cirkulaciju krvi i ienje organizma. Zrane kupke preporuuju se kod reumatizma, bolesti ivanog sustava, sranih tegoba, konih, respiratornih i psihikih bolesti. Helioterapija Helioterapija - ili lijeenje sunevom svjetlou - u zadnje vrijeme postaje sve popularnija. Suneva svjetlost poveava imunitet, poboljava raspoloenje, stimulira fiziku i mentalnu aktivnost i zacjeljivanje rana. Potvreno je da nedostatak suneve svjetlosti izaziva apatiju, loe raspoloenje, nervozu i pad imuniteta.

16

sl.6 Helioterapija

sl.7 Speleoterapija

Speleoterapija Speleoterapija je metoda, koja je bazirana na doziranom boravku osobe u specifinoj mikroklimi pilje. Pacijenti sa astmom, kroninim bronhitisom i drugim respiratornim bolestima provode nekoliko dana ili tjedana u takvim rudnicima, udiui slani zrak i dobivajui brojne dobrobiti od posebne mikroklime rudnika. 3.3. LIJEENJE KLIMATOTERAPIJOM Lijeenje mora trajati due od aklimatizacije. Aklimatizacija je vrijeme prilagodbe tijela na odreenu visinu i na imbenike odreene klime. Najea je aklimatizacija od 4 do 6 sedmica, to znai da klimatoterapija mora trajati due od ovog perioda. Odreene grupe bolesti se lijee u odreeno godinje doba. Vegetativne poremeaje najbolje je lijeiti u proljee. Kone bolesti se lijee na ljeto. U jesen su najbolji rezultati za kardiovaskularne bolesti. Klimatoterapija moe imati podraujui uinak koji nastaje naglim promjenama uslijed ega slijedi i nagla reakcija organizma. Dok potedni uinak se postie kad uklonimo tetne imbenike koji dijeluju na organizam.

17

Primjenjuje se kao rekreacija, profilaksa, rehabilitacija ili kao lijeenje.Provodi se u zdravstvenim ustanovama pod kontrolom lijenika i ostalog medicinskog osoblja. Moe se kombinirati s ostalim oblicima terapije kao to su fizikalne terapija i medikamenotzna terapija. 3.4. KLIMATOTERAPIJA I SPORT Period profesionalnog treninga zahtjeva boravak u sredini ispunjenoj negativnim jonima ,bez alergena i elektrosmoga. Takvi uslovi postoje na moru ,planini i u slanim sobama. Organizam se oputa, oslobaa stresa, elije se pune mineralima i pripremaju za nove uspjehe i pobjede. Slana soba je idealno mjesto za sportiste i rekreativce koji mogu analizirati uspjeh ili neuspjeh svoje utakmice putem TV ekrana, sjedei u stolici i oputajui se. Kako zdravi tako i oni koji imaju problem sa raspiratornim infekcijama (astma, bronhitis, alergije, upale sinusa), konim promjenama (npr. psorijaza) boravkom u slanoj sobi jaaju imunoloki sistem i doprinose brem ozdravljenju. Na taj nain tijelo dospjeva u ravnoteu i poinje da lijei samo sebe.

18

4.

ZAKLJUAK
balneoklimatoterapija predstavlja diskreditovanu

Kao to je ve spomenuto,

bolest u savremenoj medicini unato nauno provjerenim podacima koji joj idu u prilog ali i zbog nedovoljne zainteresovanosti ljekara za ovu oblast. Meutim, iako nedovoljno, ova oblast se nastavlja razvijati. Rezimirano, kroz teze, o prednostima i specifinostima balneoklimatoterapije, najjednostavnije, bit e saet ovaj rad: Za klimatoterapiju moemo rei da predstavlja efektivnu podrku osnovnom lijeenju , a u stanjima bez oboljenja predstavlja vanu sekundarnu prevenciju protiv mogueg ponovnog vraanja bolesti. Balneoterapija je vano jedna od najstarijih terapijskih procedura. Balneoterapija i klimatoterapija su djelotvorne prilikom lijeenja mnogih oboljenja ali su odlian izbor za ljude koji se ele relaksirati i odmoriti od svakdnevnih obaveza.

19

Neophodno je obratiti panju na kontraindikacije, te se bez konsultacije sa ljenikom ne koristiti terapiju. Trebalo bi se vie pane posvetiti ovoj oblasti sa aspekta medicine. Takoer, Bosna i Hercegovina, bogata prirodnim resursima, odlian je teren za razvijanje zdravstvenog turizma.

5. LITERATURA
1. Nikoli, S. Mogunosti fizio i balneoterapije kod bolesnika sa lumbalnim bolnim sindromom lijeenih u banji Slatina, diplomski/specijalistiki rad, Banja Luka, mart 2009. 2. Batisialou, A. Possibilities of balneotherapy in treatment of subjective symptoms of chronic low back pain, Beograd, decembar 2002. 3. Prvi nacionalni izvjetaj Bosne i Hercegovine u skladu sa okvirnom konvencijom UN o klimatskim promjenama, Banja Luka, august 2009. 4. Turistiki vodi- http://www.vodic.ba/turizam/banje 5. http://www.alternativa-zavas.com/index.php/clanak/article/klimatoterapija/ 6. http://www.medicinabih.info/2010/07/17/klimatoterapija/

20

21