AMINOKISELINE

Uvod
Aminokiseline su gradivni blokovi proteina i nalaze se u bilo kojoj hrani koja sadri proteine - ukljuujui itarice, oraaste plodove i mahunarke pored drugih izvora kao to su meso, perad, mlijeni proizvodi i riba. One se mogu rastaviti i ponovno izgraditi i popraviti sve vrste tkiva u tijelu. To ih ini vitalno vanim za svaku funkciju vaeg tijela.

Svaka sadri karboksilnu (COOH) i amino (NH2) skupinu te jedan od 20 moguih razliitih funkcionalnih nastavaka (R). Amino skupina (NH2) i karboksilna skupina (COOH) su nune za tvorbu peptidne veze, a funkcionalna skupina (R) je drugaija za svaku aminokiselinu i daje joj karakter.
Njihova glavna bioloka uloga je izgradnja bjelanevina, iako postoje i aminokiseline koje ne ulaze u sastav bjelanevina i nazivaju se neproteinske aminokiseline (npr. alanin, ornitin i citrulin). Od dvadeset aminokiselina, tijelo proizvodi vie od 50.000 razliitih vrsta bjelanevina koje igraju vitalnu ulogu u naim tijelima. Niska razina vanih aminokiselina su povezane sa simptomima kao to su razdraljivost, slaba koncentracija, umor, depresija i hormonska neravnotea.

One se uzimaju kao suplementi sa aom vode ili soka, a nikako sa mlijekom. Pravilna upotreba ovih suplemenata moe uveliko poboljati opte zdravstveno stanje i kvalitetu ivota osoba koje se loe ili nepravilno hrane, bolesnika, sportaa.
Kao dodatak prehrani u prodaji se mogu nai sve vrste aminokiselina, naroito esencijalne.

Podjela aminokiselina
R-grupe sadre karakteristine osobine pojedinih aminokiselina, i mogu ih initi alifatini ili aromatini boni lanci koji mogu sadrati druge reaktivne grupe, mogu biti vie ili manje polarne, hidrofilne ili hidrofobne itd. R-grupa predstavlja osnovu za sljedeu podjelu aminokiselina: Aminokiseline sa nepolarnim bonim lancem (alanin, valin, leucin, izoleucin, prolin, fenilalanin, triptofan, metionin). Aminokiseline sa polarnim grupama u bonom lancu (-ON, -N, SONH2). Ove grupe omoguuju formiranje vodoninih veza koje su osnova za formiranje viih oblika organizacije aminokiselina u molekulima proteina (glicin, serin, treonin, cistein, tirozin, asparagin, glutamin). Aminokiseline sa negativno naelektrisanim bonim lancima ili kisele aminokiseline (asparaginska i glutaminska kiselina). Aminokiseline sa pozitivno naelektrisanim bonim lancima ili bazne aminokiseline (lizin, arginin, histidin).

 Najvanija hemijska reakcija aminokiselina je formiranje peptidne veze koja omoguava povezivanje dvije aminokiseline i stvaranje lanca aminokiselina (peptidi i proteini). Peptidna veza je veza izmeu karboksilne grupe jedne aminokiseline i amino grupe druge aminokiseline, u kojoj se atom ugljika vee za atom duika uz oslobaanje molekula vode. Prema 20 razliitih funkcionalnih skupina ima 20 razliitih aminokiselina. Svih 20 aminokiselina mogu tvoriti neki protein, i svaka od njih ima svoju ulogu i svoje mjesto u peptidnom lancu, svaka ima svoja svojstva kojima doprinosi konanoj strukturi i funkciji datog proteina. U proteinima lei bit, izvedba raznolikosti svekolikog ivota na naoj planeti. I to nije sve. Unutar svake vrste, svaka jedinka proizvodi u finim detaljima razliite proteine, i svako je ivo bie po svojim proteinima unikat. tovie, neki znanstvenici su sa prilino velikom vjerojatnou ustvrdili kako je broj varijacija proteina toliko veliki, da meu svim ivim biima u itavoj povijesti ivota nikad nisu postojala dva identina proteina. I to od postanka ivota.

Esencijalne i neesencijalne
Neke aminokiseline moraju doi iz vanjskih izvora, a to su esencijalne aminokiseline. Ostale aminokiseline mogu biti izraene u tijelu - to su neesencijalne aminokiseline. Bilo da su esencijalne ili neesencijalne, sve aminokiseline koje se koriste u ljudskom tijelu apsolutno su bitne za zdrav ivot. Esencijalne aminokiseline su neophodne za biosintezu tjelesnih proteina u jetri. Uvjetno esencijalne aminokiseline postaju esencijalne u odreenim stanjima, poput arginina u dojenakoj dobi.

Ostale aminokiseline nemaju status esencijalnosti i jetra ih moe proizvesti sama.

Aminokiseline sa alifatskom R-grupom Glicin

Glicin je najjednostavnija aminokiselina meu proteinskim aminokiselinama. Molekula glicina nema postranini lanac, malog je volumena, to je posebno vano prilikom izgradnje odreenih struktura. Glicin je jedna od neesencijalnih aminokiselina, a koristi se kako bi se stvorilo miino tkivo i pretvorila glukoza u energiju.

Glicin se koristi u tijelu kako bi se izgradila normalana DNA i RNA nit genetski materijal potreban za pravilanu staninu funkciju i formiranje. Glicin se koristi za lijeenje izofrenije, modanog udara, BPH, i nekim rijetkim nasljednim metabolikim poremeajima. Takoer se koristi kako bi zatitili bubrege od tetnih nuspojava pojedinih lijekova koji se koriste nakon transplantacije organa, kao i jetru od tetnih utjecaja alkohola.

Neki ljudi stavljaju glicin izravno na kou da bi lijeili ir nogu i druge rane.

Ostala trita za glicin ukljuuju njegovo koritenje kao aditiv u hrani za kune ljubimce i hrane za ivotinje.
Za ljude, glicin se prodaje kao zaslaiva / pojaiva okusa. Dodatci hrani i proteinska pia sadre glicin. Glicin slui kao puferski agent u analgeticima, antiperspirantima, kozmetici, i toaletnim potreptinama. Raznovrsni proizvodi koriste glicin ili njegove izvedenice, kao to je proizvodnja gumenih spuva, gnojiva, metalnih kompleksanata. Tipina dnevna prehrana sadri oko 2 grama glicin. Primarni izvori su hrana bogata proteinom ukljuujui meso, ribu, mlijene proizvodi, mahunarke.

Alanin
Alanin je neesencijalna aminokiselina, to znai da je zdravo tijelo je u stanju proizvesti vlastitu opskrbu ove tvari. Pomae tijelu pretvoriti jednostavni eer glukozu u energiju i ukloniti viak toksina iz jetre. Alanin ima kljunu ulogu u odravanju razine glukoze, a time i opskrbu energijom u tijelu.

Epstein-Barr virus i sindrom kroninog umora su povezani s prekomjernim razinama alanina i niskim razinama tirozina i fenilalanina. Alanin moe regulirati eer u krvi. Istraivanja su pokazala da je za osobe koje primaju inzulin, uzimanje oralne doze L-alanina uinkovito sprjeava nonu hipoglikemiju. Niske razine alanina su pronaene kod pacijenata s hipoglikemijom, dijabetesom i hepatitisom jo se ne zna da li je nedostatak alanina uzrok ili posljedica tih bolesti. Tijelo mora imati alanin za obradu vitamina B skupine, koji je potrebnan za dobro zdravlje, posebice vitamina B5 (pantotenske kiseline) i vitamina B6 (piridoksin).

Dobri izvori alanina su meso, perad, jaja, mlijeni proizvodi i riba. Neke namirnice bogate proteinima biljne hrane su avokado i ima dobru opskrbu alanina. Postoje i dodatci prehrani koji sadre alanin dostupni na tritu. Dobri izvori alanina su :

ivotinjski izvori: meso, plodovi mora, mlijeni proizvodi, jaja, ribe, elatina, laktalbumin
Vegetarijanski izvori: grah, orasi, sjemenke, soja, sirutka, pivski kvasac, smea ria, mekinje, kukuruz, mahunarke, cjelovite itarice.

 Beta-alanin moe pruiti akutni stimulans odgovor i zato je dobar kandidat da se konzumira prije treninga. Veliina pojedinanih doza nee utjecati na maksimalnu koncentraciju miia koje moete postii. Umjesto toga, ukupna doza tijekom vremena utjee na konanu koncentraciju miia koju moete postii. Preporuuje se konzumiranje taurin-a kada se uzima beta-alanin. Ne samo da je taurin super hranjiv, takoer je vrlo vanan za neuromuskularne, kognitivne funkcije i funkciju plua, iskoritenost glukoze u krvi, i kao antioksidans.

Aminokiseline razgranatog lanca BCAA

BCAA ine tri kiseline: L-leucin, L-valine i L-izoleucin. ine do 1/3 svih amino kiselina u miinom tkivu.

Kada probavljamo aminokiseline (mogu biti samostalne, slobodne aminokiseline ili bjelanevine) one prvo dospijevaju u jetru, gdje ih jetra odmah razgradi i koristi ih kao gorivo, ako nema na raspolaganju drugi izvor za proizvodnju energije. U tom sluaju aminokiseline ne moe upotrijebiti za izgradnju miia, jer ih koristi za proizvodnju energije. Pa ipak, jetra napravi razliku, BCAA ine iznimku, jer ih odvaja i direktno alje dalje prema miiima, i kasnije se mogu koristiti za izgradnju miia, regeneraciju. Miii BCAA aminokiseline, za razliku od ostalih aminokiselina, mogu neposredno iskoristiti. Zahvaljujui tome, tijekom treninga BCAA osiguravaju energiju miiima, a nakon treninga, za vrijeme odmora, grade stanice miia. Dakle, dva najpogodnija termina za konzumiranje BCAA je vrijeme prije i poslije treninga. BCAA neposredno stimulira sintezu bjelanevina, tj. iskoritenost bjelanevina i aminokiselina u izgradnji stanica miia. U ovom zadatku od BCAA najdjelotvorniji je leucin. Igra kljunu ulogu u razvitku miinih stanica i ujedno je sposoban poveati razinu inzulina.

 Leucin na dva naina stimulira iskoritenost aminokiselina. Leucin, takoer, stimulira proizvodnju hormona rasta. Talijanski istraivai su doli do zakljuka da ve nakon mjesec dana uzimanja leucina, u krvi sportaa je razina hormona rasta bila vea, kao i broj bjelanevina koji veu hormon rasta, to je vano, jer se oni transportiraju putem krvi hormon rasta do miia, gdje poveavaju stanice miia. Od tri aminokiseline, leucin je odgovoran za mravljenje. 2006.godine u Brazilu su radili studije i ve nakon 6 sedmica uzimanja leucina se pokazalo uinkovitim. Istraivai smatraju da se to moe zahvaliti poboljanju energetske opskrbe i utjecaju leucina na proteinsku sintezu. Uzimanje BCAA u kombinaciji s niskokalorinim jelovnikom vodi do smanjenja tjelesnih masti, pogotovo u predjelu trbuha. Oni koji su uzimali i BCAA imali su puno bolje rezultate, nego oni koji su pratili samo pravila reima prehrane. Japanski su znanstvenici otkrili da kasno veernji obrok koji sadri aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) poboljava jetrenu funkciju kod pacijenata s karcinomom jetre. Kod takvih je pacijenata, nakon veernje primjene aminokiselinskih pripravaka, zabiljeeno poboljanje vrijednosti albumina i ukupnog bilirubina u serumu (pokazatelji jetrene funkcije), kao i poboljanje klinikog stanja.

to se tie prehrane valin, leucin i izoleucin moemo pronai u sljedeim namirnicama. Izvor valina u prehrani je riba, sir, perad, i neke sjemenke. Leucin nalazimo u mnogim prehrambenim namirnicama kao to su: mlijeni proizvodi, teletina, svinjetina, piletina i lisnato povre. Bogat izvor izoleucina u prehrani su jaja, piletina, svinjetina, bravetina, soja, sir, mlijeko i drugi.

Aminokiseline sa hidroksil R-grupom Serin

Serin je neesencijalna aminokiselina izvedena iz aminokiseline glicina. Vana je za cjelokupno dobro zdravlje, i fiziko i mentalno. Serin je osobito vaan za pravilno funkcioniranje mozga i sredinjeg ivanog sustava.

Serin pomae formiraju fosfolipida potrebnih za nastajanje svake elije u tijelu. Takoer je ukljuen u funkciji RNA i DNA, masti i metabolizmu masnih kiselina, formiranju miia i odravanju zdravog imunolokog sistema.

Serin takoer je potreban za proizvodnju triptofana, aminokiseline koja se koristi kako bi nastao serotonin, poznata neurotransmiterska hemikalija, koja regulira funkcije poput fine miine kontrakcije, regulacije temperature, apetita, osjeaja boli, ponaanja, krvnog tlaka i disanja. Nedostatak serotonina i triptofana je povezan s depresijom, nesanicom, zbunjenosti, i tjeskobom.

 Serin pomae proizvodnju imunoglobulina i antitijela za jak imunoloki sustav, a takoer pomae u apsorpciji kreatina, tvari izraene od aminokiselina koja pomau izgradnju i odravanje svih miia u tijelu, ukljuujui i srce. Istraivanja pokazuju da niske razine serina mogu doprinijeti sindromu kroninog umora (CFS) i fibromijalgiji (FM). Da bi serin bio proizveden u tijelu, dovoljne koliine vitamina B3 i vitamina B6 i folne kiseline moraju biti prisutne. Meso, soja, mlijeni proizvodi, penica, gluten i kikiriki su svi dobri prirodni izvori za serin.

Treonin
Treonin je esencijalna aminokiselina koja potie normalan rast pomae u odravanju ravnotee proteina u tijelu. Treonin takoer podrava kardiovaskularne, jetrine funkcije, i sredinjeg ivanog i imunolokog sistema funkciju.

Treonin je potreban za stvaranje glicina i serina, dvije aminokiseline koje su neophodne za proizvodnju kolagena, elastina i miinog tkiva. Treonin pomae odravanju vezivnog tkiva i miia u cijelom tijelu, ukljuujui srce, gdje se je nalazi u znaajnim iznosima.
Takoer pomae izgradnju jakih kosti i zubne cakline, a moe ubrzati zacjeljivanje rana ili oporavak od ozljede. Treonin kombinira se sa aminokiselinama aspartnom kiselinom i metioninom da pomognu jetru s lipotropinom funkcijom, ili digestiju masti i masnih kiselina. Bez dovoljno treonina u tijelu, masti bi mogle se izgraditi u jetri i na kraju izazvati zatajenje jetre.

Treonin je esencijalna aminokiselina, to znai da se mora dobiti iz prehrambenih izvora. Mlijene namirnice, meso, itarice, gljive, i lisnato povre sve sadre treonin, tako nedostatak treonina nije vjerojatan ako imate uravnoteenu prehranu. Treonin je dostupan kao proteinski dodataka poput proteina u prahu; u 'okoladama' i tabletama. Standardna doza je izmeu 103 i 500 miligrama dnevno.

Prekoraenje preporuene doze mogu poremetiti funkciju jetre i uzrokovati stvaranje previe uree, a time i toksinost amonijaka, u naem tijelu.

Aminokiseline sa sumporom u bonom lancu Cistein

Cistein nije esencijalna aminokiselina jer se proizvodi u tijelu iz aminokiselina metionin i serin. No, kako je metionin esencijalna aminokiselina do ijeg manjka u tijelu moe lako doi, i cistein se preporuuje uzimati s hranom.

Cistein je dio mnogih enzima. Potreban je u proizvodnji glutationa, jednog od glavnih antioksidanata u tijelu i koenzima A neophodnog u metabolizmu masti. Cistein moe posluiti za dobivanje energije potrebne za rad tijela.
Osim toga, pospjeuje apsorpciju eljeza u tankom crijevu, a neobino je koristan u prevenciji i lijeenju ireva u elucu. U obliku kreme moe se koristiti u lijeenju ireva na nogama, a u obliku kapi za oi koristan je u lijeenju raznih ireva kao to su irevi mreice. Neobino je djelotvorna u detoksikaciji tijela od alkohola i dima cigareta te oteenja nastalih zbog konzumiranja alkohola i plua od dima cigarete. Djelotvoran je u lijeenju emfizema plua.

Cistein nalazi se u razliitim namirnicama, ukljuujui perad, jogurt, umanjaka, crvene paprike, enjak, luk, brokula, prokulice, zob i penine klice. Uziman kao suplement unosi se u obliku N-acetil-L-cisteina (NAC) koji tijelo pretvara u cistein pa u glutation snani antioksidans. NAC pomae spreavanju nuspojava pri uzimanju lijekova i izloenosti toksinim hemikalijama i pomae smanjiti sluz u tijelu. Moe biti koristan u lijeenju bronhitisa i drugih respiratornih problema.

 L-cistein je neesencijalna aminokiselina i vana komponenta kose, noktiju i keratina koe. L-cistein stabilizira strukturu proteina i pomae u formiranju kolagena, ime promovira zdravu kou, teksturu i elastinost kose i noktiju. Ako ga elite probati kao dodatak prehrani, sjetite se da nacetilcistein je oblik cisteina najlake apsorbiran u tijelu. Tipina doza u rasponu od 250-1500 miligrama dnevno. Selen, vitamin B6 i vitamin E pomoi e kako bi se poboljao uinak antioksidansa cisteina.

Glutation
Glutation je tripeptid koji sadri neobinu peptidnu vezu izmeu amino grupe cisteina (koji je vezan normalnom peptidnom vezom za glicin) i karboksilne grupe glutamatnog bonog lanca. On je antioksidans, te spreava oteenja elijskih komponenti koja mogu da uzrokuju reaktivne vrste kiseonika poput slobodnih radikala i peroksida.
Meu antioksidansima zauzima vano mjesto, za koji se smatra da moe da neutralie najmanje trideset kancerogenih supstanci. On deluje kao inaktivator slobodnih radikala koji oteuju DNA elije, dovode do mutacija, koje stvaraju mogunost za njeno pretvaranje u tumorsku.

Drugo vano dejstvo glutationa je spreavanje peroksidacije masnoa, koja oteuje elijske membrane. Time je olakano taloenje masti u zidovima krvnih sudova. Spreavanjem tog procesa smanjuje se rizik od sranih oboljenja, meu kojima su najfatalnije angina pektoris, infarkt.

 Katrakta je zamuenje onog soiva, koje moe dovesti do slepila. Ova bolest, koja esto napreduje sa starenjem, jednim delom nastaje kao posljedica oksidacije onog soiva pod uticajem sunevih zraka. Glutation smanjuje ovu oksidaciju. I zaista nivo ovog antioksidansa je snien kod osoba sa kataraktom. Astma je sve ea alergijska bolest. Alergija je jedan vid zapaljenjske reakcije, koju glutation moe da ublai. Glutation djeluje i protiv otrovnih zagaivaa ivotne sredine, tako to ih detoksikuje u organizmu. U eksperimentima in vitro (eksperimenti van ljudskog organizma) glutation zaustavlja virus side.

Glavni izvori glutationa avokado, paroga i lubenica. One sadre najvie visokovrednog antioksidansa.

su ovog

Glutationa ima u veim koliinama i u svjeem grejpfrutu, pomorandi, jagodama, svjeim krukama, belom krompiru, bundevi, karfiolu, brokoli i sirovom paradajzu.

Vano: visoke koncentracije glutationa sadri samo svjee i zamrznuto voe i povre. Konzervirane i termiki obraene namirnice imaju osam puta manje glutationa u odnosu na svjee i zamrznute. Kuvanje znatno smanjuje koliinu ovog antioksidansa. Meutim, smanjuje ga i struganje i cjeenje. Svjea pomoranda je puna antioksidansa glutationa, ali to ne vai za svje pomorandin sok.

Metionin
Metionin je esencijalna aminokiselina koja pomae procesima u tijelu i eliminira masti. Ona sadri sumpor, tvar koja je potrebna za proizvodnju najobilnijeg prirodnog antioksidansa, glutationa.

Tijelo takoer treba dosta metionina za proizvodnju i druge dvije sumporne aminokiseline, cisteina i taurina, koji pomau tijelu eliminirati toksine, izgraditi vrsta i zdrava tkiva i promoviu kardiovaskularno zdravlje. Metionin je lipotropic, ili kemijska tvar koja pomae jetri da procesira masti (lipide).

Metionin je potreban da bi kreatin, koji se prirodno nalazi prvenstveno u miinom tkivu koje prua energiju da nai miii trebaju se kretati, a utvreno je kako poboljava sportsku izvedbu tijekom kratkog, intenzivnog treninga.
Kreatin je potreban za sve miine funkcije, a time i podrava normalno funkcioniranje srca i krvoilnog sustava.

 Metionin je bitan za formiranje zdravog kolagena koji se koristi da se formira koa, nokti i vezivno tkiva, te pomae smanjiti razinu upalnih histamina u tijelu. Osobe sa prekomjernom proizvodnjom histamina, kao to su artritis i kroninih alergija, mogu imati koristi od metionina suplemenata. Osobe s AIDS-om imaju nisku razinu metionina. Preliminarna istraivanja pokazuju da metionin takoer moe pomoi u lijeenju simptoma pankreatitisa i Parkinsonove bolesti. Takoer je utvreno da je korisan za lijeenje infekcija mokranog sustava, kao to brusnica, i metionin pomae sprijeiti bakterije da se razmnoavaju u zidovima urinarnog trakta.

Metionin je esencijalni vitamin, to znai da se mora dobiti prehrambenim putem.

Pronaen je u razliitim prirodnim izvorima hrane, ukljuujui grah, jaja, ribu, enjak, leu, meso, luk, soju, sjemenke, i jogurt.
Takoer je dostupan u trgovinama zdrave hrane i online distributera u obliku kapsula i praha. Prosjena dnevna koliina za odrasle je oko 800 do 1000 miligrama. Vano je imati na umu da pretjeran unos, zajedno s neadekvatnim unosom folne kiseline, vitamina B6 i vitamin B12, mogu poveati pretvorbe metionina u homocistein koji je povezan s kardiovaskularnim bolestima.

Taurin
Taurin je aminokiselina koja u sebi ima sumpor. Tijelo moe, uz pomo vitamina B6, iz aminokiselina metionina ili cisteina samo proizvesti taurin. Zbog toga taurin nije esencijelna aminokiselina, iako manjak supstanci iz kojih taurin nastaje moe dovesti do smanjenja produkcije taurina i samim tim do sekundarnog manjka.

Relativno velike koliine taurina se nalaze u miiu srca, u nervima, mozgu i u oima. Taurin je jaki antioksidans, znai u mogunosti je da neutralie tetne radikale. Vaan je za u, isti i jaa jetru, utie na probavu, smanjuje vrijednosti holesterina, pomae resorpciju vitamina, stabilizuje nervne elije i membrane elija sranog miia, te potpomae inzulin u transportu glukoze. Vaan za vrijeme rasta, u razvoju mozga i za optimalnu funkciju nervnog sistema. Koncentracija taurina je u mozgu djece deset puta vea nego kod odraslih. Majino mlijeko ima u sebi puno taurina. Djeca koja se ne doje imaju zato rizik da dobiju premalo taurina.

 Jedna od osobina taurina je da pomae drugim supstancama da uu u krv. Zbog toga se u energetskim piima koristi zajedno sa kofeinom i omoguava njegovo bre djelovanje. Problem je kada se sa takvim piima istovremeno konzimiraju alkohol, lijekovi ili droge, jer taurin i ovim supstancama pomae da bre uu u krv i time pojaava njihovo dejstvo.

Ukoliko tijelo ima dovoljno vitamina B6, metionina i cisteina, sopstvena produkcija taurina je dovoljna. Dnevno unoenje 50 - 1000 mg ne dovodi ni do kakvih neeljenih posljedica. Vee doze se ne preporuuju, jer mogu dovesti do pretjeranog psihikog smirivanja i uticaja na kratkorono pamenje.

Taurin nalazimo u jajima, ribi, mesu i mlijeku. Taurin se ne nalazi u biljkama. Zbog toga vegetarijanci esto imaju manjak ove amino kiseline. Vee koliine taurina se nalaze u ivotinjskim miiima i mesnim ekstraktima.

Amidne aminokiseline Glutaminska kiselina

Glutaminska kiselina, takoer se naziva glutamat, u ivanom sustavu glutamat je vaan neurotransmiter. Pretvara se bilo u glutamin ili gamaaminobutric kiselina (GABA), druge dvije aminokiseline koje pomau prolazak poruke do mozga. Glutaminska kiselina je vaana u metabolizmu eera i masti, i pomae u prelasku kalija u spinalnoj tekuini i preko krvno-modane barijere. Iako to ne prolazi krvno-modanu barijeru tako lako kao glutamin, ona se nalazi na visokim razinama u krvi, a moe prodrijeti u mozak u malim koliinama. Mozak moe koristiti glutaminsku kiselinu kao gorivo.

Glutaminska kiselina pomae ispraviti poremeaje linosti i koristna je u lijeenju djeijeg poremeaja u ponaanju. Koristi se u lijeenju epilepsije, mentalne retardacije, miine distrofije, ireva i hipoglikemine kome, komplikacija inzulina za lijeenje dijabetisa. Sastavni je dio folne kiseline, vitamina B koji pomae tijelu razbiti aminokiseline.

 Na tritu se nalazi nekoliko soli glutaminske kiseline i mnogi ljudi ih redovito koriste kao pojaivae okusa ili kao zamjenu za kuhinjsku sol. Treba naglasiti da je glutaminska kiselina dio brojnih proteina razliitih izvora hrane (sirevi, rajica, ribe, meso, soja, kvasac itd.) i na taj nain je svakodnevno unosimo u organizam. Glutaminat se u velikoj mjeri koristi u ljudskoj hrani, gdje se upotrebljava kao "pojaiva okusa". Prehrambena industrija dodaje glutaminat u sve gotove i polugotove proizvode, ima ga u mjeavinama zaina i kockama za supu. Nalazi se u suhomesnatim proizvodima, hrenovkama, salamama i kobasicama. Industriji je uvijek cilj prodati nam to vie vode i jeftinog kroba, a to manje pravih sirovina.

 Mononatrijev glutaminat nalazi se i u mesu ribe, mlijeku, rajici, no tada ne stvara probleme, jer nije u slobodnom obliku. Toliko je rairen da ga je ponekad teko i izbjei. Pogotovo ako koristite konzerviranu i drugu preraenu hranu. Krije se pod oznakom E621. Slobodno moemo rei da je to jedan od najnezdravijih E-sastojaka. Kao aditiv koji moe imati tetne posljedice, dodaje se u hranu u konzervama i u mnoge pikantne namirnice, i to pod raznim imenima, a esto kao"prirodna aroma".

 Mono Sodium Glutaminat (MSG) koji se skriva u velikom broju fabriki proizvedenih namirnica ali i takoe u suplementima i dodacima hrani koje svakodnevno koristimo u pripremi hrane (Vegeta, Zacin C i slicni). Mnogi ljudi misle da ga ne koriste i da ga izbjegavaju ali to je samo zato sto ne proitaju sastav na etiketi hrane koju kupe u supermarketima. Mononatrijev glutaminat je otrov, toksin i alergen. Uestala upotreba moe uzrokovati napadaje glavobolje, munine, vrtoglavice, lupanja srca, depresije, tjeskobe, bolove u prsima, promjene raspoloenja, napetost, hiperaktivnost, nadutost, e, hladan znoj, crvenilo lica. Postoje sumnje da izaziva alergijske reakcije, posebno kod astmatiara.
Smatra se ekscitotoksinom - moe potaknuti ivane stanice na odumiranje, to je uoeno i u pokusima sa eksperimentalnim ivotinjama. Smatra se da velika koliina mononatrij-glutaminata izaziva snano pobuivanje receptora ivanih stanica, to vodi do njihova unitenja. S tim je povezan i nastanak neurodegenerativnih bolesti (Alzheimerova, Parkinsonova, Huntingdonova). Posebno moe biti tetan u kombinaciji s aditivima E626 do E635. Stoga ih proizvoai esto razdvajaju, ne bi li barem na ambalai uinili opasnost manje oitom. Zabranjen u djejoj hrani.

Glutamin
Glutamin je izvor energije za mozak i cijelo tijelo, u organizmu se prevodi u glutaminsku kiselinu. Koncentracija u krvi je tri do etiri puta vea od svih ostalih aminokiselina. Glutamin je jedna od 11 neesencijalnih aminokiselina koje organizam moe sam sintetizirati.

Ipak, neki ga znanstvenici smatraju "uvjetno" esencijalnom aminokiselinom. Razlog tomu je injenica da organizam kod odreenih bolesti i stanja ipak ne sintetizira dovoljne koliine glutamina te u tom sluaju svoje potrebe mora zadovoljavati vanjskim izvorima. Studije su pokazale da se koncentracija glutamina u organizmu znaajno smanjuje kada je organizam izloen veem stresu, primjerice poslije operacije, kod opeklina, gladi, stalnih infekcija pa ak i nakon tjelesne aktivnosti jakog inteziteta. Veina glutamina se stvara i skladiti u skeletnom miiju, a prehrambeni izvori glutamina su praktiki sve vrste proteina koje konzumiramo. U aminokiselinskom sastavu prehrambenih proteina na glutamin najee otpada 4 8 %.

 Glutamin igra mnoge uloge u organizmu.

Pokazano je da je kljuan za pravilnu funkciju probavnog, imunosnog i miinog sustava jer djeluje kao vrsta goriva za stanice, posebice one koje se brzo dijele: enterocite, kolonocite, limfocite i fibroblaste.
Kada je to potrebno, organizam moe glutamin konvertirati u eer kako bi dobio potrebnu energiju. Glutamin sudjeluje i u sintezi drugih aminokiselina, te glutationa, snanog unutarstaninog antioksidansa.

Iako je poznat kao suplement koji pomae pri izgradnji miia, glutamin ima mnoge druge funkcije. Neke od njih su: Regulacija pH vrijednosti u bubrezima Izvor energije za stanice, pored glukoze Hrana koju stanice tankog crijeva koriste za obnovu tkiva Privremeno poveava hormon rasta u krvi Daje se pacijentima sa opekotinama za bri oporavak

Glutamin se nalazi u: govedini, piletini, ribi, jajima, mlijeku, penici, kupusu, grahu, pinatu i perinu.
Ako se odluite za suplementaciju glutaminom, uzimajte 5 grama na prazan stomak sa vodom jer tako najbolje hrani stanice crijeva.
Glutamin pomae u obnovi sluzne barijere u crijevima. Najbolje vrijeme za uzeti glutamin je prije spavanja jer istraivanja su pokazala da podie razine hormona rasta, a spavanje je vrijeme kada se tijelo oporavlja i raste. Glutamin nema neeljenih posljedica ni pri uzimanju doze od ak 40 grama dnevno. Meutim, kao i bilo koji drugi protein moe optereivati bubrege ako ga uzimate sa premalo tekuine.

Asparaginska kiselina
Asparaginska kiselina nije esencijalna aminokiselina, to znai da ona moe biti sintetizovana iz metabolita centralnog metabolikog puta kod ljudi.

Asparaginska kiselina igra vanu ulogu u ciklusu limunske kiseline, ili Krebsov ciklus, tijekom koje druge aminokiseline, kao to asparagin, arginin, lizin, metionin, treonin, i izoleucin, su sintetizirani. Kod osoba s niskim udjelom proteina ili s poremeajima prehrane ili pothranjenosti moe se razviti nedostatak, ne samo asparaginskom kiselinom, ali i u drugim aminokiselinama, i mogu doivjeti ekstremni umor ili depresiju. Asparaginska kiselina se nalazi u: ivotinjski izvori: meso Biljni izvori: itarice, avokado, paroge, mlada eerna trska, i melasa iz eerne repe. Dijetarni suplementi, bilo kao sama asparaginska kiselina ili so (kao to je magnezijum aspartat) Zaslaiva aspartam (NutraSweet, Equal, Canderel, itd).

Aspartam nije tako "sladak"

Intenzivna sladila, kao to su aspartam, saharin i acesulfam K, praktiki nemaju kalorija i uglavnom se koriste u dijetnim proizvodima. To su intenzivna sladila koja mogu dovesti do zabrinjavajuih nuspojava te su razlog za zabrinutost. Aspartam moe uzrokovati zabrinjavajue simptome od gubitka pamenja do tumora mozga. No, unato klasifikaciji 'sigurnog' aditiva, aspartam je jedna od najopasnijih supstanci. Aspartam je intenzivan zaslaiva, oko 200 puta slai od eera. Koristi se diljem svijeta u bezalkoholnim piima i ostalim niskokalorinim namirnicama od 1974.
On je sastavni dio mnotva napitaka i medicinskih proizvoda, ali i dodatak u ak 6000 vrsta prehrambenih proizvoda! Aspartam se sastoji od tri hemikalije: asparaginska kiselina, fenilalanin i metanol.

 Asparaginska kiselina - 40% aspartama Previe ove aminokiseline moe podii razine aspartata u krvnoj plazmi, koji onda mogu doi do mozga i polako unititi neurone. Do 75% od neurona moe biti oteeno prije bilo kakvih uoljivih simptoma. Fenilalanin - 50% aspartama To je aminokiselina koja se normalno nalazi u mozgu. Osobe s odreenim genetskim poremeajem ne mogu procesuirati ovu aminokiselinu, a visoke razine u mozgu su smrtonosne. Dokazano je da konzumacija aspartama moe dovesti do poviene razine fenilalanina u mozgu, ak i kod ljudi koji nemaju odreene genetske poremeaje. Ovo moe biti posebno opasno za dojenad i fetuse.

Metanol - 10% aspartama

Ovo je smrtonosan otrov koji je uzrokovao smrt mnogih alkoholiara. Metanol se postupno oslobaa u tankom crijevu, kada se aspartam susree s enzimom kimotripsinom. Apsorpcija se poveava kada se aspartam zagrijava iznad 30 C, a tijelo razgrauje metanol u mravlju kiselinu i formaldehid.

Diketopiperazin (DKP)
DKP je nusproizvod razgradnje aspartama. Iz njega nastaje spoj koji je slian Nnitrozourei, hemikaliji koja snano djeluje na stvaranje tumora na mozgu.

 Prema istraivanju doktora Robertsa, specijalista za dijabetes, aspartam: dovodi do dijabetesa uzrokuje slabiju kontrolu eerne bolesti kod dijabetiara dovodi do pogoranja drugih komplikacija kao to su retinopatija, katarakta, neuropatije uzrokuje konvulzije Uoeno je da postoji poboljanje ovih simptoma nakon izbjegavanja konzumacije aspartama.

 Postoji preko 90 razliitih zdravstvenih nuspojava povezanih s konzumacijom aspartama. Navodimo neke od njih:

Sljepoa u jednom ili oba oka, smanjenje vida, smanjena vlanost oka, tinitus, teko podnoenje buke, oteenje sluha, epileptini napadaj, glavobolje, migrene, vrtoglavica, gubitak pamenja, teka pospanost, otean govor, teke depresije, osobnosti, razdraljivost, agresija, anksioznost, promjene

nesanica, fobije, kratkoa daha, visoki krvni tlak, dijabetis, stanjivanje ili gubitak kose, hipoglikemija, teki simptomi PMSa, tumor mozga, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, oteenja ploda.

Asparagin
Asparagin je neutralna aminokiselina s polarnim bonim lancem. Jako esto se nalazi u aktivnim centrima bjelanevina gdje slui kao mjesto za vezivanje ugljikovodika i glikoproteina. To nije esencijalna kiselina jer se moe sintetizirati kroz ljudski metabolizam i ne mora se posebno unositi hranom.

Asparagin uravnoteuje sredinji ivani sustav i spreava preveliku nervozu i tjeskobu ili prekomjernu mirnou i depresiju.

Aminokiselina asparagin dobila je ime po parogama, jer je biljka paroge bogata tim sastojkom.
Divlje su paroge pomalo gorke, a za tu su gorinu 'zasluni' njihovi sastojci asparagin, vanilin i spargaurin. No oni takoer ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i ui, a imaju i diuretiko djelovanje pa potiu ienje organizma. Bogate su i luteinom, biljnim pigmentom koji ima blagotvoran utjecaj na krvne ile. Asparagin se nalazi u: ivotinjski izvori: mlijeni proizvodi, sirutka, govedina, perad, jaja, ribe, plodovi mora Biljni izvori: paroge, krumpir, mahunarke,celer, orasi, sjemenke, soja, cjelovite itarice

Bazne skupine aminokiselina Arginin

Arginin je uvjetno esencijalna aminokiselina, ljudski organizam je moe sintetitizirati ovisno o stupnju razvoja i zdravstvenom statusu pojedinca.

L-arginin uestvuje u sintezi DNK, i ukljuen je u metabolizam i izluivanje uree. L-arginin je neophodan i za normalno funkcionisanje endokrine lijezde hipofize. Zajedno sa fenilalaninom i ostalim neurotransmiterima, arginin uestvuje u stvaranju i izluivanju hormona rasta iz hipofize, koji omoguava ouvanje elija i usporava proces starenja. Potreba za argininom naroito je velika kod mukaraca, nedostatak moe da dovede do neplodnosti. Danas gotovo svaka terapija steriliteta ukljuuje i suplemente arginina, a kako posle tridesete godine ivota dolazi do skoro potpunog prestanka luenja arginina iz hipofize, poeljno je nadoknaivati ga dodacima ishrani.

Arginin nalazimo u mnogim prehrambenim namirnicama: okolada, meso (svinjetina, teletina, divlja, morska hrana, perad), mlijeni proizvodi i sjemenke (suncokret, sezam, bundeva).
L-arginin ima slijedea dejstva na organizam: prekursor je za sintezu azotoksida (NO); stimulie oslobaanje hormona rasta koji podmlauje organizam; uestvuje u sintezi proteina, te pospjeuje rast i razvoj miinog tkiva; sniava holesterol i smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja; pomae stvaranje kolagena; ubrzava oporavak i zacjeljivanje rana; uva elije i usporava proces starenja.

Lizin
Lizin je esencijalna aminokiselina, to znai da je tijelo mora dobiti iz hrane. Vaan je za pravilan rast i igra kljunu ulogu u proizvodnji karnitina. Pomae tijelu apsorbirati kalcij i formirati kolagen.

Tokom istraivanja je otkriveno da se lizin apsorbuje na kompetitivan nain sa jednom drugom aminokiselinom (argininom), to znai da ukoliko jedna od njih koliinski preovladava, druga moe da dospe u organizam tek u manjim koliinama. Veina ljudi ga dobiva dovoljno iz hrane, iako ga sportai, vegani koji ne jedu grahorice mogu trebati dodatno. Nedostatak lizina uzrokuje umor, muninu, vrtoglavicu, gubitak apetita, uznemirenost, crvene oi, usporeni rast, anemiju i reproduktivne poremeaje.

Hrana bogata proteinima dobar je izvor lizina: meso, sirevi, ribe, sjemena, jaja, soja, spirulina, sjeme piskavice, Brewerov kvasac, grah i mlijeni proizvodi.

 L-karnitin je derivat amino kiseline lizin, a ime je dobio po tome to je prvi puta izoliran (1905) iz mesa (carnus). Zvan je vitaminom BT, dok se nije spoznalo da ga ljudski organizam samostalno sintetizira.
L-karnitin se u organizmu sintetizira u jetri i bubrezima i odatle se transportira u druga tkiva. Najvee koncentracije nalaze se u tkivu koje konvertira masne kiseline u energiju, poput miia skeleta i sranog miia. S tim u vezi, L-karnitin ima vanu ulogu u proizvodnji energije transportirajui aktivirane masne kiseline u mitohondrijalnu matricu gdje ona metabolizira, kao i u transportu tetnih ostataka procesa van stanice, sprjeavajui akumulaciju nusprodukata. Vitamini C, B6, niacin, eljezo i aminokiselina metionin potrebni su za proizvodnju karnitina u tijelu. Glavni izvor karnitina je crveno meso. Karnitin ima razliite uloge, a najpoznatija je sposobnost transportiranja masti kroz membrane stanica do mitohondrija, gdje se mast koristi kao izvor energije.

 Kreatin je danas esto kupovani dodatak prehrani. isti kreatin monohidrat je bezokusan, bijeli kristalinini prah. Postoji miljenje da kreatin utjee na zadravanje vode u organizmu. Stvaranje miine mase zapoinje sa 75% vode. Zadravanje vode je nepoeljno, neugodno stanje koje karakterizira nadimanje, naroito tkiva u okolini miia. Kreatin je preparat koji je esti dodatak u prehrani kod sportova koji zahtijevaju snagu i brzinu. Raen je na ne steroidnoj osnovi i prirodnog je porijekla, pa predstavija legalnu nadopunu u prehrani sportaa. Prirodno se nalazi u svim ivotinjskim proizvodima, najvie u ribi i u mesu, a u organizmu ovjeka se sintetizira u jetri iz aminokiselina glicina, metionina i arginina. Kao dodatak se konzumira u obliku tableta i praha pomijeanog s vodom i to izmeu obroka.

Histidin
Iako i djeca i odrasli mogu sintetizirati neto malo histidina u tijelu, veina ulazi u organizam prehranom. Satkan je od histidina, a stanice ga otputaju pri imunolokoj reakciji. Znaajan je za rast i regeneraciju tkiva.

Histidin razine u tijelu mora biti uravnoteen kako bi se osiguralo dobro mentalno i fiziko zdravlje. Visoka razina ove aminokiseline je povezana na prisutnost psihikih poremeaja kao to su anksioznost i izofrenija, dok niske razine histidina mogu doprinijeti razvoju reumatoidnog artritisa i vrsti gluhoe koje proizlazi iz oteenja ivaca. Uzimajui histidin kao dodatak moe olakati simptome reumatoidnog artritisa.

Histidin nalazimo u vou kao to su banane, mesu i peradi i mlijeku i mlijenim proizvodima, ria, penica i ra. Moe je se nai i u raznom povru, ali u manjim koliinama.

Aminokiseline sa aromatskim prstenom Tirozin

Tirozin je neesencijalna aminokiselina koju tijelo stvara iz fenilalanina. Vaan je za mozak budui da je prekursor za neurotransmitere dopamin, norepinefrin i epinefrin. Prekursor je hormonima poput tiroida i katekolestrogena i najvanijeg za pigmentaciju melanina.

On pospjeuje pravilan rad titnjae, hipofize i tiroidne lijezde, te potie oslobaanje hormona rasta i proizvodi noradrenalin, koji smanjuje potrebu za jelom. Sprijeava i potitenost, umor i razdraljivost, pa je tako pogodan i za ovisnike koji se ele odvii od kokaina. Deficit tirozina je rijetka pojava, a javlja se kod niskog krvnog tlaka, niske temperature i hipotireoidizma.

Tirozin je pronaen u sojinim proizvodima, mesu, ribi, kikirikiju, bademima, avokadu, bananama, mlijeku, siru, jogurtu, bobu te sezamovim i buinim sjemenkama.

Melotonin se u organizmu sintetizira iz aminokiseline triptofana, ali se moe unositi i kao dodatak prahrani. U hrani ga ima vrlo malo. Melotonin je zanimljiv dodatak prehrani. Ima ga u mlijeku i jabuci, a sintetizira se u organizmu pod uticajem svjetlosti i utie na depresivnost osoba. Smatra se uzrokom zato su narodi na sjeveru poput norveana depresivniji od junih naroda poput mediteranaca.

Triptofan
Za mnoge organizme i ljude, triptofan je esencijalna aminokiselina. to znai da se ne moe sintetizirati u organizmu ve ju je potrebno unjeti hranom.

Glavna uloga aminokiselina ukljuujui triptofan je izgradnja proteina (bjelanevina). Osim toga, triptofan ima i dodatnu ulogu, izgrauje: Serotonin (5-Hidroksitriptamin, 5-HT) (Neurotransmiter) - preko triptofan hidroksilaze. Melatonin (Neuro Hormon) - iz serotonina preko 5-hidroksiindol-Ometiltransferaze Niacin (Vitamin B3)

 Metaboliki put sinteze triptofana je iz spoja korizmata. Od svih esencijalnih aminokiselina, triptofan je najmanje zastupljen.
Ali, on je kljuan u nastanku niacina i serotonina. Serotonin, koji se esto naziva hormon sree , je neurotransmiter koji je kljuan u regulaciji raspoloenja i apetita. Neophodan je za proizvodnju hormona melatonina, koji ima stoernu ulogu u regulaciji ciklusa sna. Za njegovu je sintezu, metabolizam i optimalnu funkciju potrebna dovoljna koliina esencijalne aminokiseline triptofana, koju trebamo unositi putem hrane.

 Namirnice koje sadre najvee koliine triptofana su puretina, leguminoze, suncokretove sjemenke, soja i proizvodi od soje, paroge, pinat, aromatini sirevi, ananas i banane.

Kako su ugljikohidrati namirnice koje poboljavaju iskoritenje triptofana u organizmu, upravo oni trebaju biti sastavni dio jelovnika za dobro raspoloenje. Najbolje je konzumirati sloene ugljikohidrate (cjelovite itarice i njihove proizvode koji ukljuuju integralne pekarske proizvode, integralnu tjesteninu i riu). Sloeni ugljikohidrati razgrauju se kroz dui vremenski period te tako omoguuju stalnu cirkulaciju serotonina tijelom.

Fenilalanin - DL-Fenilalanin (DLPA)

Fenilalanin je esencijalna aminokiselina to znai da je tijelo ne moe proizvesti nego je moramo nadoknaditi prehranom.

DLPA je kombinacija prirodne forme fenilalanina (L forma) i njegove zrcalne slike (D forma). DL-fenilalanin posjeduje jedinstvenu ulogu blokatora nekih enzima sredinjeg ivanog sustava koji su uobiajeno zadueni za raspad prirodnih, morfiju slinih, hormona zvanih endorfini i enkefalini. DLPA u tijelu pospjeuje i produljava djelovanje prirodnih neutralizatora boli. Enzimski sistem u organizmu uestalo unitava endorfin pa se zbog toga DLPA mora davati periodino.

 Istraivanja su pokazala da DLPA ne stvara ovisnost, nema tetnih nuspojava dok je mogunost predoziranja nemogua. Moe se kombinirati s drugim postojeim terapijama da bi se poveala korisnost lijekova a pri tom nee biti u opreci jedni s drugima. Tijelo ga pretvara u tirozin, drugu aminokiselinu potrebnu za izgradnju proteina, spojeva potrebnih mozgu (L-dopa, epinefrin i norepinefrin) i tiroidnih hormona. Simptomi nedostatka fenilalanina ukljuuju zbunjenost, nedostatak energije, depresiju, smanjenu budnost, probleme s pamenjem i manjak apetita. S druge strane, rijetki metaboliki poremeaj fenilketonurija kod koje se fenilalanin nakuplja u tijelu uzrokuje teke nepovratne mentalne retardacije ukoliko se ne lijei prije tree godine ivota.

 ivotinje ne mogu sintetizirati, ve je unose u tijelo prehranom. Spoj nastaje u biljkama i raznim mikroorganizmima. L-fenilalanin nalazi se u proteinima bogatoj hrani kao to su meso, mlijeko, jaja, riba, sirevi, soja, orasi i sjemenke. D-fenilalanin je laboratorijski produkt i ne nalazi se u hrani.

Iminokiseline Prolin
Prolin je hidrofobna aminokiselina s alifatskim bonim lancem prepoznatljive ciklike strukture. Sekundarna amino skupina zajedno s konformacijskim ogranienjima njegovog prstena smanjuju strukturnu fleksibilnost polipeptida. U podrujima bjelanevina koje sadre prolin dolazi do smanjenja fleksibilnosti. Prolin nije esencijalna aminokiselina jer je ljudski organizam moe sintetizirati.

Prolin je jedan od ciklikih alifatskih aminokiselina koja je glavna komponenta kolagena, vezivno tkivo struktura koja povezuje i podrava sva druga tkiva.

 Prolin poboljava teksturu koe i pomagala kolagena i pomae zadravati gubitak kolagena tijekom starenja. Kolagen u koi sadri hidroksiprolin i hidroksilizin, koji je formiran od prolina i lizina. Kolagen sadri oko 15% prolina. Takoer se smatra da je vaan za odravanje miia, zglobova i tetiva. Meso, mlijeni proizvodi i jaja su najbolji prirodni izvori za prolin; vegetarijanci ili ljudi sa niskom proteinskom dijetom trebali bi ozbiljno razmisliti o kombinaciji aminokiselina kao dodatak koji sadri, meu ostalim aminokiselinama, prolin.

Aminokiseline -pretee brojnih bioloki vanih spojeva-

Komplementarni biljni proteini

alica kuhane zobene kae sadri 6 grama proteina, pecivo srednje veliine 11 grama, a dvije alice kuhanih pageti oko 16 grama proteina. To je injenica na papiru, ali proteini derivirani iz neivotinjskih izvora nisu najbolji nain za stvaranje ili unapreenje proteinske sinteze.
Razlog tomu je to oni nisu potpuni proteini; ne sadre esencijalne aminokiseline potrebne tijelu za izgradnju miine mase. Cijeli spektar aminokiselina, ukljuujui sve esencijalne aminokiseline, moe se pronai samo u hrani ivotinjskog porijekla. Perad, riba, crveno meso, mlijeko i jaja su najbolji izbor jer su potpuni proteini; sadre sve aminokiseline potrebne za rast. Proteini iz neivotinjskih izvora se nazivaju komplementarnim, dopunskim ili prateim proteinima; ne sadre dovoljnu koliinu esencijalnih aminokiselina i ne mogu stvoriti anabolino okruenje u tijelu za idealnu izgradnju miia.

Potrebe ovjeka u aminokiselinama i aminokiselinski sastav "idealnih proteina" i namirnice bogate proteinima

Namirnice bogate proteinima su: Vrlo bogate: Sve vrste mesa mlijeka jaja i njihovi proizvodi

Manje bogate: Od voa (oraasto voe ) ostalo voe u tragovima Od povra (leguminoze): soja, grah i graak, lea i krompir) itarice ( penica, ra, jeam)

Zakljuak
Da bi organizam sintetisao proteine moraju biti prisutne sve esecijalne aminokiseline i to u odgovarajuim proporcijama. Odsustvo samo jedne od esencijalnih aminokiselina moe tetno da utie na sintezu proteina u organizmu i da proporcionalno umanji djelotvornost svih ostalih. Esencijalne aminokiseline su: triptofan, treonin, lizin, leucin, izoleucin, fenilalanin, metionin, valin te arginin i histidin. Neke od njih imaju izuzetan znaaj za rast organizma.

Aminokiseline: glicin, alanin, serin, glutaminska kiselina, glutamin, asparaginska kiselina, asparagin, prolin, cistein, tirozin, ljudski organizam moe sam da sintetie od produkata razlaganja bjelanevina ili od ostalih aminokiselina.
Arginin, cistein, glutamin, taurin i tirozin dio su neesencijalnih aminokiselina, ali kod nekih osoba zbog bolesti ili probavnih disfunkcija, takoer mogu biti esencijalne.

Za novoroene su esencijalne: cistein, taurin i arginin.

Pravilnom prehranom unos esencijalnih aminokiselina je dovoljan i nema potrebe za suplementacijom.

Literatura
http://www.vitaminstuff.com/ http://www.webmd.com/default.htm http://www.nutricionizam.com/ http://www.tehnologijahrane.com/ http://www.building-body.com/ http://www.fitness.com.hr/ http://www.centar-zdravlja.net/ http://zdravzivot.com.hr/ http://www.naturala.hr/ http://www.doktor.rs/ http://www.porodicnilekar.net/