You are on page 1of 17

Samoan Presentation

BY: Pemila Young

Konesane
f(a), g(a), l(a), m(o), n(u), p(i), s(a), t(i), v(i), h(e),
k(a), r(o)

Symbols in Alphabet
Glottal ()

A = a;

E = e;

I = i;

O = o;

U = u;

Macron ()

A = ;
E = ;
I = ;
O = ;
U = ;

Breaking down Words


O Fliga Silapela:
O le k o le faapuupuu o le konesane.
O le v o le faapuupuu o le vaueli.

O Leo Silapela: o leo pito itiiti o le Gagana Samoa


/ e /; / ma / ma isi.

Ex1) O le upu telefoni


O Leo Silapela: te/le/fo/ni
O Foliga Silapela: kv/kv/kv

Ex2) O le upu faitotoa


O Leo Silapela: fa/i/to/to/a
O Foliga Silapela: kv/v/kv/kv/kv

IGOA O VEGA O LO O FAU AI FUAIUPU SAMOA

Vega o Upu
1. O le Veape (Verbs)
2. O le Soveape (Adverbs)
3. O le Nauna (Nouns)
4. O le Sonauna
5. O le Suinauna (Pronouns)

O Upu o Fai (Possessive Pronouns)


7. Upu Faasino Nofoaga/Tagata (Prepositions)
8. Faasino Taimi (Tense Marker)
9. Upu e Sosoo ai Manatu (Conjunctions)
6.

Matchin
g Terms

Matching
Vaega o Upu

Examples
5

Ia; Ita; Oe; Au

Soveape (Adverb)

Tagata saina, fale paepae

Nauna (Noun)

Sonauna

Suinau(Pronoun)

Upu of Fai (Possesive Pronoun)

Lou Tam; my car


Past Tense and Present
Tense
Amerika, Pemila Young,
taavale
O le; ma le; and; etc.

Upu Faasino Nofoaga/Tagata


(Prepositions)

savali; tamoe; falogo

savali vave

luga; mamao; tua

Veape (Verb)

8
9

Faasino Taimi (Tense Marker)


Upu e Sosoo ai Manatu (Conjunctions)

O le Veape (Verbs)
O le veape, o upu o le fuaiupu Samoa e taua

mai mea nei./Verbs


O le mea lea e tupu (timu, af, pa, matagi ma

isi). O lo o timu Nuuuli.


O le lagona o le tagata. Ua ta fiu ai lava.
O le mea o lo o fai. O lea ou te talanoa i le
telefoni.
E faapfea le tagata, po o le mea lea: E mata
lelei le faioga.

Back

O le Soveape (Adverbs)
E taitoalua ma le Veape i le muamua pe

muliai foi e pei o./ It goes with the verb


either in the front or the back,like this:
Faato sau; Ua ao; Sau vave

Adverb

Verb

Back

O le Nauna (Nouns)
O nauna o upu o le fuaiupu Samoa e taua

mai mea nei:


O mea faitino, e pei o famalu ma isi./Something

solid, like a mattress etc.


Other Examples) Moega/Bed; Potu/Room;

laulau/table.
O igoa, e pei o nuu, tagata, ma isi./ A name,

like a village or city , a person, etc.


Other Examples) Albert Einstein, Leonardo Da Vinci,

Falani , and Samoa.

Back

O le Sonauna
O le soa o le Nauna, e taitoalua ma le nauna,

ae eseese le faatlagaga i fuaiupu Samoa


e pei o:/ Basically a word that goes with the
noun to emphasize a specific characteristic of
the noun.
fale Samoa, teine paplagi

Back

O le Suinauna (Pronouns)
O le SUINAUNA (Pronouns). E suia le Nauna.

Na o le f (4) lava: Ia, Ita, Oe, Au


Pronouns only 4 of them.

Back

O Upu o Fai (Possessive Pronouns)


E faamlamalama mai ia itiga fesootaiga

(relationships) e pei o:/ Basically the


relationship between 2 or more things.
O matou taavale; po o matou fale;

Lou tam; Lau v; Sau mea ai, ma isi.


Some examples could be my car, my table,
my computer, etc.

Back

Upu Faasino Nofoaga/Tagata (Prepositions)


i Fagatogo; i Samu; i Ilai; luga;

lalo; tala ane; tala atu; i tafatafa, ma


isi.
Words used for loaction of something or
someone.

Back

Faasino Taimi (Tense Marker)


E faailo e: O lo o; Ua; O le a; O lea; Na/Sa le

taimi e tupu ai gioiga, ae le suia fliga o le


Veape Samoa, e pei ona molimaua i fuaiupu
nei: Na fai lau saka. I made the saka. O
lo o fai lau saka.

Back

Upu e Sosoo ai Manatu (Conjunctions)


O le - ma le; ma; au; ma isi e faaaog e

sosoo ai manatu i fuaiupu.


Basically and, or ad anything else that can
be used to combine sentences.

Back

You might also like