Professional Documents
Culture Documents
ETIKA U FARMACIJI
ULOGE PROFESIONALACA U ZDRAVSTVU
regulirane su zakonom
krenje dovodi do
sudske odgovornosti
suprotne
ETIKA / MORAL
Najstarija znanstvena i filozofska disciplina
? Razgranienje znanosti od predmeta
etika
(gr. ethos = obiaj)
moral
(lat. mos = ud)
ETIKA
Teorijska (meta)etika
Istrauje i prouava moral
ETIKA
Primijenjena etika (etika u praksi, etika struke)
Nastoji istraiti na koji nain se moralne
Etiki razvoj
- Svaki ovjek posjeduje dispoziciju za razvoj
MORAL
nije posebna vrsta djelovanja nego samo
posebna dimenzija djelovanja u kojoj svaki
ljudski in zadobiva vrijednosnu kvalitetu i
postaje moralno odreenim inom.
Moralna prosudba ispravnosti postupka odvija se
u zatvorenoj strukturi samog ina koju tvore tri
elementa: prosudba odluka izvedba =
moralna refleksija.
MORALNOST ukljuuje:
rasuivanje
- moralno
moralno rasuivanje
moralno
ponaanje
misaoni
proces
kroz koji se donose odreene
moralne odluke ili zakljuci
nain na koji se donose te odluke = forma
moralnog rasuivanja:
1. rasuivanje voeno emocijama
(skala emocija i sposobnost unutarnjih sankcije
grinja savjest)
2. orijentacija voena internacionalnim principima
(osjeaj dunosti i prihvaanje moralnih principa)
MORALNOST ukljuuje:
rasuivanje
- moralno
moralno ponaanje:
moralno
ponaanje
svaka
akcija
pojedinca koja je regulirana
moralnim normama
nalazi se u pozitivnoj korelaciji s moralnim
rasuivanjem
na bazi odreenih moralnih uvjerenja realizira se
i moralno ponaanje
REGULATIVNIH NORMI
- Moralna norma predstavlja specifian individualni
1. Tolerancija
11. Potenje
2. Potovanje potreba drugog
12. Altruizam
3. Pravinost (pravednost) 13. Drueljubivost
4. Istinoljubivost 14. Kolektivnost....
5. Dosljednost (upornost,) principijelnost
6 Uzdrljivost, samosavlaivanje
7. Iskrenost
8. Samokritinost
9. Humanost (ovjekoljublje, milosre)
10. Skromnost
Zakljuak:
moralno djelo mora biti uinjeno slobodnom voljom
prema naelima razuma (djela koja ine mala djeca ili
duevni bolesnici - ni moralna niti nemoralna)
nemogunost razlikovanja dobra od zla ne ocjenjuje
se boleu (raznolikost ljudskog karaktera)
moralna bolest nije klasificirana (moralno oboljenje u
psihijatriji - u okvirima poremeene osobnosti; pojam
MORAL INSANITY - pomanjkanje etikog
rasuivanja i osjeanja; 10. revizija MKB-a, F 60.2 dijagnoza: disocijalni poremeaj linosti, a u
objanjenju stoji da toj skupini, uz ostale, pripada i
poremeaj moralnosti)
VRLINA
SAVJEST
BIOETIKA
Znanstveno-tehniki napredak
nove i vane
moralne dileme
Tradicionalna filozofska etika ni medicinska etika
nemaju odgovora
Potreba za izgraivanjem novih etikih pristupa i
etika budunosti
BIOETIKA
Otac bioetike: Van Rensselaer Potter, zaetnik
preivljavanje, VR Potter
bioetiki pokret
Razlozi:
a) Znanstveno-tehnoloka revolucija
b) Socijalna revolucija
1974. Nacionalna komisija za zatitu ljudskih ispitanika
u biomedicinskim istraivanjima
1978. Izvjee Belmont: Etika naela i smjernice
(dobroinstvo, autonomija i pravednost)
1979. Naela biomedicinske etike, TL Beauchamp i JF
Childress; glavne odrednice principalizma
(+ nekodljivost)
inenjeringa
Bioetika u SAD: uporite u tradiciji amerikog
Korijeni u Europi:
BIOETIKA
Definicije:
D.KrajnoviPravo pacijenata
39
D.KrajnoviPravo pacijenata
40
Odgovornosti u zdravstvu
Za zdravstvenu profesiju osnovni uvjeti za rad
su:
znanje
i
savjest.
Zdravstveni djelatnici
Lijenici
Medicinske sestre i tehniari
Stomatolozi, farmaceuti, psiholozi, logopedi, socijalni
radnici, defektolozi i ostali
Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom,
stomatolokom ili farmaceutsko-biokemijskom
fakultetu te drugom visokom uilitu zdravstvenog
usmjerenja kao i u srednjim kolama zdravstvenog
usmjerenja. Pri pruanju zdravstvene zatite
postupaju prema pravilima zdravstvene struke, na
nain da svojim postupcima ne ugroze ivot i zdravlje
ljudi.
Misija u zdravstvu /
misija u farmaciji
U zdravstvu: rad na globalnom unapreenju