AGRONOMSKI FAKULTET

ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE vjebe
2008/2009
VRIJEDNOST TETA I NJIHOVO
RAUNANJE
EKOLOKI FAKTOR

VRSTE TETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAUNAVANJE

1. Direktne tete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed snienja koliine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne tete
Popratni uinci pojave biljnih nametnika.
a) Trokovi suzbijanja: pojava tetoinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle troak provoenja zatite ukljuujemo u tete jer povisuju
trokove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaraene povrine: 4000 kg/ha
prinos sa povrine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena penice: 1,00 kn/kg
troak mjere: 250 kn/kg
vrijednost tete: 250 kn/ha
b) Troak proizvodnje: uslijed pojave nametnika trokovi proizvodnje se
poveavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni uinak i poveava gubitke kod
etve)

c) Trokovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana

uslijed napada tetoinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljinih tetnika)
d) Akumuliranje tetoinja na nekoj parceli.

e) Poveanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na suu ili poveana

osjetljivost na mraz).
f) Poveanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izraun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila vea 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemoguen je izvoz uslijed zaraze karantenskim tetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novanim pokazateljima,
veliinom uzaludno koritene poljoprivredne povrine,
gubicima hranjivih supstanci.

KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postii MAKSIMALNI

POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnoloki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem tee proizvoai, a koji
znai maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postii bez teta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
TETE od nametnika iskazujemo apsolutnom koliinom proizvoda, vrijednou
proizvoda ili postotkom tete.
OTEENJE USJEVA OD TETNIKA: mogue je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oteenja (visini teta) koje se rade prema
skalama.

TOTALNA OTEENJA (U POSTOCIMA):

O- BEZ OTEENJA
1- SLABO OTEENJE
2- SREDNJE OTEENJE 25-50
3- JAKO OTEENJE 50-75
4- VRLO JAKO OTEENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUA TOTALNA OTEENJA (U POSTOCIMA)
012345-

BEZ OTEENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)

Oitavanje teta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =

(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku

TETA

je razlika izmeu stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se

postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).

B=A x 100 / (100 - % oteenja)

% oteenja je 33,1%, uz ovo oteenje postignut je prinos od 400mtc/ha
eerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.

UKUPAN % TETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100-X3).
(100XN)/100N) X 100.

PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%tete=??

Raznovrsnost spojeva uinkovitih na

tetoinje izmeu kojih postoje velike
razlike u :

Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju oneienja okolia;

 JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJANIM

POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZATITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JO NEMA ZAJEDNIKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOKI INDIKATOR;
EKOLOKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOKIH I
8 KRITERIJA BIOLOKIH RIZIKA;
EKOLOKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE

 FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti sprijeenog gubitka i
trokova mjere (moe se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
itaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za veinu mjera zatite
faktor rentabilnosti izraunat na ovaj nain
iznosi 4,0

 EKOLOKA TETA
Sve negativne popratne pojave pri koritenju
sredstava za zatitu bilja koje smanjuju korist
koju postiem primjenom neke mjere zatite
bilja;
Izraun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekoloku tetu;
Ekoloka teta prema prijedlogu naih znanstvenika
iznosi 30-80% trokova mjere u jednogodinjim, tj.
80-150% trokova mjere u viegodinjim nasadima;
Ekoloki faktor
1,3-1,8 u jednogodinjim
1,8-2,5 u viegodinjim nasadima
Za biotehnika i bioloka sredstva ekoloki faktor
moe biti nii, ako je 1, mjera ne izaziva ekoloke
tete

 EKOLOKA TETA
Pokazatelj koji upuuje samo na prosjenu
vrijednost tete jer je tonu ekoloku tetu
mogue procijeniti samo za svaki konkretni
sluaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri odreivanju ekoloke
tete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na bioloku raznolikost;
Koliina potronje (ukupna i po jedinici povrine);
Uvjeti primjene;
I dr.

FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=

VRIJEDNOST SPRIJEENOG GUBITKA

TROAK MJERE + EKOLOKA TETA

EKOLOKA TETA (E)= (TROAK MJERE X EKOLOKI FAKTOR)- TROAK MJERE

Primjer: Izraunavanje isplativosti mjere zatite kukuruza od injaka

a) Primjena granulata irom
troak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
oekivana vrijednost sprijeenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
troak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
oekivana vrijednost sprijeenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225

Primjer: Izraunavanje isplativosti mjere zatite kukuruza od injaka

c) Tretiranje sjemena kukuruza
troak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
oekivana vrijednost sprijeenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60

PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze tetoinjom ili ona konstelacija
imbenika o kojima ovisi pojava tetoinja kod koje
je oekivana vrijednost sprijeenog gubitka jednaka
zbroju trokova primjene i vrijednosti ekoloke
tete;
PRAG ODLUKE =

EF x trokovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU

OG oekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;

FU- faktor uinkovitosti- izraunava se dijeljenjem postotka oekivane uinkovitosti sa 100

Primjer: Izraunavanje praga odluke za razliite naine suzbijanja kukuruznog

moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
troak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biolokog insekticida
troak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
0,06 x 8 x 500 x 0,7

= 2,38 gusjenice/biljci

Primjer: Izraunavanje praga odluke za razliite naine suzbijanja kukuruznog

moljca
c) Sjetva genetiki preinaenog kukuruza
troak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0

SREDNJA
)
SREDNJA LETALNA
LETALNA DOZA
DOZA (LD
(LD50
50)
-- ONA
ONA KOLIINA
KOLIINA mg
mg NEKE
NEKE DJELATNE
DJELATNE TVARI
TVARI NA
NA
kg
kg TJELESNE
TJELESNE MASE
MASE POKUSNE
POKUSNE IVOTINJE
IVOTINJE
POTREBNA
POTREBNA DA
DA UBIJE
UBIJE 50
50
IVOTINJA
IVOTINJA

%
% POKUSNIH
POKUSNIH

1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU

PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?

ZA UGINUE PERADI (KOKOI) OKRIVLJENI SU

PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKO
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUE

PROSJENA TEINA KOKOI= 2 kg

LD 50= 100 mg/kg,

100 mg : 1 kg TJELESNE TEINE = X : 2 kg TJELESNE TEINE (KOKO)

LD 50 = 200 mg/ KOKOI

OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA

1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA

X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKO DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRI PESTICID

2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU

PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?

ZA UGINUE MAKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI

UTVRENO JE DA JE MAKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUE

PROSJENA TEINA MAKE= 5 kg

LD 50= 200 mg/kg,

200 mg : 1 kg TJELESNE TEINE = X : 5 kg TJELESNE TEINE (MAKA)

LD 50 = 1000 mg/MAKI (1 g/MAKI)

OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA

1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA

X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOU MOE
TVRDITI DA SU ZA UGINUE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM

3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU

PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?

ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI

UTVRENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI OVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??

PROSJENA TEINA OVJEKA = 70 kg

LD 50= 500 mg/kg,

500 mg : 1 kg TJELESNE TEINE = X : 70 kg TJELESNE TEINE (OVJEK)

LD 50 = 35000 mg/OVJEKU (35 g/OVJEKU)

OSTATAK JE 10 g/kg SALATE

1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA

X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
OVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOU MOE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE

ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna koliina = ADI x teina ovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna koliina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izraun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotini proizvod ne
smije premaiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.