Professional Documents
Culture Documents
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Objektno-orijentisana analiza
informacionih sistema
Object-Oriented Information System Analysis
Koraci analize informacionih sistema
Poreenje funkcionalne, OO i SO analize
Poreenje konceptualnog, logikog i fizikog
modela
Poreenje disciplina sistema poslovanja
ta je naueno do sada i ta je ostalo u okviru
analize?
Modelovanje korisnikih zahteva
Objektno-orijentisana analiza sistema
Arhitektura softvera
Use case analiza Beograd, 2012/2013.
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Plan knjige
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
sistema
Sveobuhvatni koraci analize sistema su:
1. Modelovanje poslovanja (Business
Modeling) dva glavna fokusa:
Modelovanje poslovnih procesa
Modelovanje podataka
Poreenje funkcionalne, OO i SO
Njegu
analize
Funkcionalna analiza sistema:
Analiza trenutnog stanja sa fokusom na reinenjering
postojeeg sistema
Nema mogunost mapiranja korisnikih zahteva!
Ne posmatra integrisano podatke i procese!
Ne postoji mogunost modeliranja distribuiranog sistema koji
koristi servise drugih provajdera/partnera!
Ne prikazuje sve aspekte sistema (komponente sistema,
uvoenje -deployment)!
Ne postoji mogunost generisanja koda upotrebom objektno-
orijentisanih ili servisno-orijentisanih tehnologija!
Logiki modeli podataka: ERD, IDEF1X
Logiki modeli procesa: DFD, IDEF0
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Poreenje funkcionalne, OO i SO
Njegu
analize (nastavak)
Objektno-orijentisana (OO) analiza sistema:
Prikazuje integrisano podatke i procese
Fokus na korisnike zahteve
Postoji mogunost generisanja koda upotrebom objektno-
orijentisanih tehnologija
Nije prilagoen za analizu distribuiranog sistema (koji koristi
spoljne servise drugih provajdera) i uopte za servisno-
orijentisane sisteme koji se zasnivaju na SOA arhitekturi!
Logiki modeli procesa: Use case, Dijagram aktivnosti,
Dijagrami interakcije (sekvenci i komunikacije)
Logiki model podataka: Konceptualni dijagram klasa
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Poreenje funkcionalne, OO i SO
Njegu
analize (nastavak)
Servisno-orijentisana (SO) analiza sistema:
Prikazuje integrisano i podatke i procese i kolaboraciju sa
spoljnim servisima
Automatsko prevoenje u izvrni kod koristei servisno-
orijentisane tehnologije
Jo uvek nisu usvojeni svi standardi!
Logiki modeli procesa: BPMN dijagrami: orkestracije,
koreografije i kolaboracije
Logiki modeli podataka: Dijagram konverzacije
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
i fizikog modela
Konceptualni/konceptni model
Model visokog nivoa
Npr. klijent i arhitekta zgrade listaju zatheve klijenata, kao to su okruenje,
dizajn sobe, neophodni ureaji, infrastruktura i sl.
Logiki model
Model detaljnog nivoa, ali bez aspekta implementacije
Identifikovanje svega onoga to sistem treba da radi
Npr. arhitekta na osnovu konceptnog modela kreira kompletno okruenje, sobe,
infrastrukturu odakle se vide konkretni zahtevi za elektrinim kapacitetima,
nivoima svetlosti, ureajima za vodovod i sl.
Fiziki model
Ukljuen aspekt implementacije sistema, ali ne podrazumeva kodiranje reenja,
ve slui kao osnova za fazu razvoja sistema!
Npr: biraju se ureaji koji e se koristiti i podrati prethodno definisane zahteve
za strujom, kablovima
Informacioni
sistemi
Modelovanje zahteva
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Objektno-orijentisana analiza
Njegu
sistema
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
sistema
Analiza Projektovanje (Design)
Fokus na razumevanje Fokus na razumevanje reenja
problema Operacije i atributi
Idealizovanje dizajna Performanse
Ponaanje Pribliavanje realnom kodu
Struktura sistema ivotni ciklus objekta
Funkcionalni zahtevi Nefunkcionalni zahtevi
Mali model Veliki model
17
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
ta je arhitektura softvera?
Arhitektura softvera podrazumeva skup stratekih odluka
o organizaciji ili strukturi softverskog sistema, koji je
prikazan kao kolekcija komponenata koji ispunjavaju
eljene funkcionalnosti sistema, optimizujui pritom
kvalitet, performanse, bezbednost i upravljivost
celokupnog sistema
Drugim reima, arhitektura se fokusira na organizovanje
komponenata kako bi se podrale specifine funkcionalnosti
sistema
Arhitektura softvera obuhvata niz znaajnih odluka o
organizaciji softverskog sistema koji se tiu funkcionalnosti,
upotrebljivosti, otpornosti, performansi, ponovne
upotrebljivosti, razumljivosti, ekonomskih i tehnolokih
ogranienja i kompromise. (Philippe Kruchten, Grady
Booch, Kurt Bittner i Rich Reitman)
Arhitektura softvera je struktura ili struktuiranje sistema
koji obuhvata softverske elemente, njihove javno vidljive
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
softvera
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Obrasci arhitekture
Obrasci (paterni) ili stilovi arhitekture softvera predstavljaju skup
principa koji nude apstrktni okvir sistema koji olakavaju podelu i
ponovnu upotrebu pruajui pritom reenja za uestale probleme
Svaki od stilova reava odreene probleme i odnosi se na
odreene karakteristike sistema, performansi, procese, distribuciju
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
softvera
Kljune aktivnosti projektovanja arhitekture
softvera su:
Identifikovati cilj arhitekture jasni ciljevi
pomau u fokusiranju na arhitekturu i na
reavanje pravih problema
Identifikovati kljuna scenarija pomau
u fokusiranju dizajna na ono to je najvanije
Pregled aplikacije identifikovati tip
aplikacije, arhitekturu uvoenja, stilove
arhitekture i tehnologije kako bi se sagledali
realni uslovi u kojima e aplikacija raditi
Identifikovati kljuna pitanja pitanja o
kvalitetu softvera i drugim problemima
Definisati kandidate reenja napraviti
prototip koji poboljava i procenjuje reenje u
odnosu na kljuna scenarija, probleme i
ogranienja pre nego to se krene na
narednu iteraciju projektovanja arhitekture
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Slojevita arhitektura
Veliki sistemi se moraju
dekomponovati
Sistem mora da vodi
rauna i o hardveru i o
optim servisima i
domenu problema itd.
Nije poeljno pisati
vertikalne komponente
koje rade na svim
nivoima!
Delovi sistema treba da
budu zamenjivi
Promene u
komponentama ne bi
trebalo da se osete
Sline odgovornosti bi
trebalo grupisati
zajedno
Veliina komponenti
kompleksne
komponente bi trebalo
dekomponovati
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
sluajeva korienja
arhitekture
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Model-View-Controller, MVC
Njegu
obrazac arhitekture
Upotrebljivost softvera uglavnom zavisi od
korisnikih interfejsa
MVC se sastoji od tri kljune komponente:
1. Model komponenta koja sadri strukturu
poslovnog sistema tj. podatke i njene
operacije
2. View obezbeuje korisniki interfejs
preko koga korisnik komunicira sa
sistemom, a takoe alje korisniku
izvetaje dobijenih iz modela
3. Controller upravlja izvravanjem
sistemskih operacija. Prihvata zahtev od
klijenta i izvrava zadatke:
koordinira zahtevima klijenata
aurira Model i View na osnovu korisnikog
inputa
nadgleda i planira ta treba da se prikae i
izmeni
poziva izabrani Model i izvrava logiku
Npr., dok aurira podatke zaposlenih,
Controller odluuje koju veb stranu treba
prikazati
U domenu razvoja Web aplikacija, JSP
(JavaServerPages) specifikacija predvia
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
sekvenci
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Primer MVC
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Analiziranje
Analiza klasa klasa
Kompletno ponaanje use case-a mora da se raspodeli na
klase
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Analiza klasa
Tehnika za pronalaenje klasa koristi tri razliite perspektive
sistema:
Granica izmeu sistema i aktera (Boundary)
Informacije koje sistem koristi (Entity)
Logika kontrole sistema (Control)
class)?
Sistem moe da ima nekoliko tipova graninih klasa:
Klase korisnikog interfejsa (user interface classes) klase
koje posreduju u komunikaciji sa ljudima, korisnicima sistema
Klase interfejsa sistema (system interface classes) klase
koje posreduju u komunikaciji sa drugim sistemima
Klase interfejsa ureaja (device interface classes) klase
koje obezbeuju interfejs ka ureajima koji detektuju spoljne
dogaaje
RegisterForCoursesForm - CourseCatalogSystem je
prikazuje listu kurseva za interfejs izmeu legacy
tekui semestar od kojih sistema koji obezbeuje
student moe da bira katalog svih kurseva na
kurseve koje eli da doda univerzitetu
na svoj raspored
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
ta su klase entiteta?
Klase entiteta
predstavljaju skladita
podataka u sistemu
Obino su perzistentni,
sadre atribute i
ponaanja u toku
ivotnog veka sistema
Tipini primeri klasa
entiteta:
u sistemu bankarskog
poslovanja su Raun i
Klijent
kod sistema umreavanja
su vor i link
Glavne odgovornosti
klasa entiteta su
skladitenje i upravljanje
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Klasa entiteta
Izvori za kreiranje klasa entiteta su:
Renik (razvijen tokom zahteva)
Model domena poslovanja (razvijen tokom modelovanja poslovanja)
Use case tok dogaaja (razvijen tokom zahteva)
Kljune apstrakcije (identifikovane u analizi arhitekture)
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
entiteta
ta je kontrolna klasa?
Kontrolna klasa (Control class) je
klasa koja se koristi za
modelovanje ponaanja koje je
specifino za jedan ili vie
sluajeva korienja
Kontrolna klasa enkapsulira
ponaanje odreenog use case-a
Ne zahtevaju svi use case-ovi
kontrolne klase
klasa
Identifikovati jednu kontrolnu klasu po use case-u
Sloeniji use case-ovi mogu da zahtevaju i vie kontrolnih klasa
Svaka kontrolna klasa je odgovorna za kontrolisanje procesa koji
implementira funkcionalnost use case-a
Na primeru, kontrolna klasa <<control>> RegistrationController je
definisana da vodi proces Register for courses unutar sistema
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Primer
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Primer
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
49
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Dijagram sekvenci
Dijagram sekvenci (Sequence diagram) opisuje interakcije
izmeu objekata ureenih hronolokim redom
Pokazuje objekte koji uestvuju u interakciji i poruke koje alju
vizuelizuje jedan scenario ili odreeno ponaanje poslovnih procesa u
vremenu
Objekat (Object) je prikazan kao vertikalna takasta linija koja se
zove lifeline
Lifeline ili ivotna linija prikazuje postojanost objekata u
odreenom vremenu
U simbolu objekta se navodi naziv objekta i njegove klase odvojenih
dvotakom i podvuenih
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Dijagram sekvenci
Poruka (Message) je
komunikacija izmeu objekata
koji prenosi informaciju
Poruka se prikazuje kao
horizontalna linija od ivotne
linije jednog objekta do ivotne
linije drugog objekta
Strelica je oznaena nazivom
poruke i njenim parametrima, a
moe biti oznaena i sa rednim
brojem
Fokus kontrole (Focus of
control) se obeleava kao uzak
pravougaonik i predstavlja
vreme kada je kontrola
fokusirana na objekat
Hijerarhijsko numerisanje
(Hierarchical numbering) - npr.,
poruka 1.1 zavisi od poruke 1.
Tekstovi (scripts) tekstualno
opisuju tok dogaaja
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Poruke (Messages)
Sinhrone poruke (Synchronous message)
Sinhrone poruke se koriste onda kada poiljalac eka dok primaoc ne
zavri obradu poruke, tek nakon toga pozivaoc moe da nastavi
Pravougaonik na ivotnoj liniji klase primaoca oznaava da se on odazvao
na poruku
Veina metoda poziva u objektno-orijentisanim programskim jezicima su
sinhrone
Zatvoren i popunjen vrh strelice oznaava da je poruka sinhronizovana
Poruke
Trenutne poruke (Instantaneous message)
Poruke se smatraju trenutnim ukoliko je vreme koje je potrebno da stignu
do primaoca zanemarljivo (Slika 1)
Poruke
Pronaena poruka (Found message)
Pronaena poruka je poruka kod koje pozivaoc nije prikazan (ili
poiljaoc nije poznat ili nije relevantno za interakciju ko je
poiljaoc)
Prikazuje se kao pun krug na vrhu strelice
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Poruke
Asinhrone poruke (Asynchronous messages)
Kod asinhrone poruke poiljaoc ne eka primaoca da zavri obradu
poruke, ve odmah nastavlja sa slanjem drugih poruka
Poruke koje u drugom procesu ili pozivu zapoinju novu nit su primeri
asinhronih poruka
Asinhrona poruka se prikazuje kao otvorena strelica
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Poruke
Povratna poruka (Message to self)
Treba imati na umu da je svrha dijagrama sekvenci da prikae interakciju
izmeu klasa, te s toga treba dobro razmisliti kada se dodaju povratne
poruke na dijagram
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Poruke
Kreiranje i unitenje (Creation and destruction)
Objekti koji se kreiraju na poetku interakcije se stavljaju pri vrhu
dijagrama, a svaki naredni se nastavljaju na prethodni, u trenutku njihovog
nastajanja
ivotna linija objekta se protee dokle god objekat egzistira
Ukoliko se objekat tokom interakcije uniti, ivotna linija se prekida i stavlja
se oznaka X
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Ponavljajua interakcija
Ponavljajua poruka (Repeated interaction)
Ukoliko ispred naziva poruke stoji simbol '*, znai da se poruka alje
uzastopnim ponavljanjem
Uslov ukazuje pod kojim stanjem se poruka ponovo alje
Dok god je uslov ispunjem poruka se ponavlja
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Ponavljajua interakcija
Slanje ponavljajue poruke elementima kolekcije
ee se koristi za slanje iste poruke razliitim elementima u kolekciji
U ovakvom scenariju, primaoc ponavljajue poruke je viestruki objekat, a
uslov ukazuje na stanje koje kontrolie ovo ponavljanje
Svaki element u kolekciji prihvata poruku
Za svaki element pre nego to mu se poalje poruka proverava se stanje
Obino, stanje predstavlja filter koji probira elemente iz kolekcije (npr.,
novi klijenti, odrasli, svi filteri za kolekciju objekata Osoba)
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Ponavljajua interakcija
loop kombinovani fragment
Ukoliko se vie poruka alje u istoj iteraciji, koristi se loop kombinovani
fragment
Operator fragmenta loop (petlja), a uslov predstavlja stanje koje kontrolie
petlju
Primaoc ponavljajue poruke je kolekcija, a uslov uglavnom predstavlja
odreeni filter za elemente kolekcije
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
dijagramu sekvenci
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
ATM sistem
Scenario:
podizanje
novca
Informacioni
sistemi
RegisterForCoursesFo
rm:
zna koji podaci joj
trebaju i kako da ih
prikae, ali ne zna gde
da ih potrai, to je
odgovornosti
RegistrationController
u interakciji je sa
akterom Student
RegistrationController
razume kako su
povezani Students i
Schedules
Jedino je klasa
CourseCatalogSyste
m u interakciji sa
spoljnim legacy
Course Catalog
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Primer:
Njegu
Primer za vebu
Njegu
Dijagram komunikacije
Opisuje interakcije izmeu objekata
prikazujui njihove veze i poruke koje
mogu poslati jedni drugima
Objekat se predstavlja na jedan od tri
naina:
NazivObjekta:NazivKlase
NazivObjekta
:NazivKlase
Poruka je komunikacija izmeu
objekata koja prenosi informaciju
Oznaava se kao imenovana strelica
pored linka, to znai da se link koristi
za prenos ili za implementaciju predaje
poruke ciljnom objektu
Strelica ukazuje na pravac ciljnog
objekta (onoga ko prima poruku)
Brojevi redosleda se koriste radi
oznaavanja redosleda poruka u
interakciji
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
dovoljan
Treba modelovati veinu tokova dogaaja kako bi se osiguralo da
su identifikovani svi zahtevi za operacijama klasa
Ponite sa opisivanjem osnovnog toka, koji je opti ili najvaniji tok
dogaaja
Zatim opiite varijante kao to su tokovi izuzetaka
Trivijalne tokove, koji se odnose samo na jedan objekat, bi trebalo
zanemariti
Primeri tokova izuzetaka:
Rukovanje sa grekama: ta bi sistem trebao da radi kada bi se
pojavila greka?
Isticanje vremena: Ukoliko korisnik ne odgovori u odreenom
periodu, onda bi use case trebao da preuzme odreene mere
Pogreni inputi
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
sekvenci
Dijagrami saradnje i sekvenci prikazuju sline informacije, ali na razliite
naine
Predlo je da se dijagrami komunikacije koriste u fazi analize, a dijagram
sekvenci kod projektovanja
Dijagrami komunikacije Dijagrami sekvenci
Istiu strukturu saradnje objekata Prikazuju jasnu sekvencu poruka i
i pruaju jasniju sliku o relacijama bolje su za sloena scenarija u
i kontrolama koje postoje izmeu realnom vremenu
objekata koji uestvuju u use Ukljuuju hronoloku sekvencu
case-u Vremenska dimenzija je veoma laka
za itanje; operacije i parametre je
lake predstaviti i lake se upravlja
velikim brojem objekata
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
scenario
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
komunikacije
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
komunikacije
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Veba 2: Rent-a-car
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
komunikacije
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
79
Informacioni
ta su kljune apstrakcije?
Kljuna apstrakcija je koncept, koji nije pokriven u
Zahtevima
Nije cilj razviti kompletni model klasa, ve samo definisati
neke kljune apstrakcije i osnovne relacije
Identifikovane klase e se najverovatnije menjati tokom
projekta
Definisanje kljunih apstrakcija:
Definisati klase i njihove relacije
Modelovati klase i relacije na dijagramu klasa
Mapirati klase ka mehanizmima analize
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Odravanje konzistentnosti
Obratite panju na klase koje rade sve!
Svaka klasa bi trebala da ima nekoliko odgovornosti
Klasa sa samo jednom operacijom je verovatno suvie
jednostavna i postavlja se pitanje emu
Klasu koja ima previe operacija bi trebalo razdvojiti u
nekoliko klasa
Obezbediti da ne postoje dve klase sa slinim
odgovornostima
Treba ih kombinovati i aurirati dijagram interakcije
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
ta je asocijacija?
Asocijacija predstavlja relaciju izmeu dva ili vie objekata
razliitih klasa
Veina asocijacija je jednostavna (izmeu tano dve klase) i
prikazuje se kao puna linija izmeu klasa
Ponekad klasa ima asocijaciju na samu sebe - uglavnom
oznaava da jedna instanca klase ima asocijaciju ka drugoj
instanci iste klase
Naziv asocijacije treba da bude glagol
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Pronalaenje relacija
ta je agregacija?
Specijalni oblik asocijacije koja modeluje relacije izmeu celine i
njenih delova
Prazan romb je na strani celine ukazuje na relaciju agregacije
Kada je klasa u relaciji agregacije sa samom sobom, to znai da jedna
instanca klase se sastoji od drugih instanci iste klase
Relaciju agregacije bi trebalo koristiti kada je:
Jedan objekat fiziki sainjen od drugih objekata (npr., kola su fiziki
sainjena od motora, tokova i dr.)
Jedan objekat logiki sastavljen od drugih objekata (npr., porodica je
sastavljena od roditelja i dece)
Jedan objekat fiziki sadri druge objekte (npr., avion fiziki sadri
pilota)
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Primer
Kompozicija
Relacija kompozicije je slina relaciji agregacije
samo to se kod unitavanja objekta unitava i
klasa koja je deo tog objekta
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Odnos relacija
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
klasa
92
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
ta su role (uloge)?
Asocijacije sadre neku ulogu u relaciji izmeu klasa
Uloga ili rola se ispisuje na krajevima linije asocijacije
Uloga mora imati naziv (obino imenica)
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Multiplikativnost
Za svaku rolu se navodi multiplikativnost klase
Multiplikativnost je broj objekata klase koji se moe pridruiti jednom
objektu druge klase
Belei se na oba kraja relacije
Multiplikativnost odgovara na dva pitanja:
Da li je asocijacija obavezna ili opciona? ako je nula onda je takva asocijacija
opciona
Koji je minimalni, a koji maksimalni broj instanci koje mogu biti povezane ka
drugoj instanci?
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Objektni dijagram
Objektni dijagram je primarno alat za istraivanje i
testiranje
Moe se koristiti i za razumevanje problema
dokumentovanjem primera za odreeni domen problema,
kao i za verifikovanje tanosti dijagrama klasa
Objektni dijagram modeluje injenice o odreenim
entitetima, dok dijagram klasa modeluje pravila za tipove
entiteta
UML notacija objekta:
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
i dijagrama klasa
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Svaka isporuka moe da ima nula ili vie Proizvoda dobavljaa i nula ili vie
kastimiziranih proizvoda (proizvoda po narudbi)
Svaki tip proizvoda moe, a i ne mora biti isporuen
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
dijagrama klasa
Informacioni
sistemi
pakete
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Dijagram klase prema slojevima Njegu
arhitekture
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
primer
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
108
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Primer: Njegu
Dijagram
klase za
oping korpu
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Poreenje konceptualnog i
Njegu
dijagrama klasa
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
Dijagram klasa
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
dijagram
Jedan tim doktora (Team) se sastoji od minimum 2 ili vie doktora
Doktori mogu biti Junior doktor ili Doktor konsultant
Jedan tim je predvoen jednim doktorom konsultantom
Jedan tim brine o vie pacijenata
Doktor lei vie pacijenata
Doktor konsultant je odgovoran za vie pacijenata
U bolnikoj sobi moe biti vie pacijenata
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina
Njegu
114
Informacioni
sistemi
Prof. dr Angelina