Autoimune bolesti

Autoimune bolesti
* Autoimune bolesti nastaju jer je naruen mehanizam
autotolerancije

Auto-antitijela i reaktivne T-stanice se stvaraju,

rezultirajui oteenjem tkiva na razliite naine
Atak imunog sistema na vlastite stanice
 Etiologija autoimunih bolesti
1) Genetika predispozicija:
- poveana incidencija unutar obitelji
- veina je povezana sa odreenim
MHC genima, posebno MHC II geni

npr.. Reumatoidni artritis sa DR4

Tiroditis sa DR5
Multipla skleroza sa DR2
SLE sa DR2/DR3
Tip I dijabetes sa DR3/DR4
Ankilozatni spondilitis sa B27
 Etiologija autoimunih bolesti
2) Izlaganje infektivnom antigenu koji krino reagira
sa auto antigenom
- Imunoloki odgovor na strani antigen rezultira
napadom i na vlastite stanice

3) Promjena autoantigena pod utjecajem lijekova,

kemikalija

4) Hormonalni utjecaj npr. SLE pogaa ene 10x

vie od mukaraca zbog prisustva estrogena
 Autoimunost vs. Autoimuna bolest
Autoimunost Autoimuna bolest
Postojanje bezazlenih antitijela i T Ovisi o genetikim i
reaktivnih limfocita
Potencijalno reverzibilna
virusnim faktorima
Incidencija via u starijoj dobi Teka oteenja tkiva
Nejasno fizioloko znaenje
Kliniki simptomi
Incidencija poveana u
obitelji
 Podjela autoimunih bolesti-prema
organima koje zahvaaju

Organ specifine Organ nespecifine

Hashimoto tiroiditis Sistemski lupus
Addison-ova bolest Reumatoidni artritis
Sklerodermija
Atrofini gastritis
Dermatomiozitis
Juvenilni dijabetes mellitus Sjogren sindrom
Good-Pasture sindrom MCDT-mijeana bolest vezivnog tkiva
 Podjela autoimunih bolesti
Organ specifine
napad na stanice odreenog organa
Rezultira u oteenju strukture i
funkcije organa
Organ nespecifine
iroko rasprostranjeni vlastiti
antigeni koji su napadnuti
Oteene strukture kao to su krvne
ile , jezgra stanice
 Mehanizam nastanka bolesti

1) Vezivanje autoantitijela na stanicu rezultira fiksacijom

komplementa i razaranjem stanice npr. hemolitika anemija
(Tip II preosjetljivosti)
 Mehanizam nastanka bolesti
2) Formiranje imunih kompleksa i njihovih depozita
u tkivima,(zglobovi, bubreg, koa
fiksira se komplement rezultirajui oteenjem
npr. SLE i reumatoidni artritis (Tip III preosj.)

3) DTH reakcije (Tip IV preosjetljivosti)) autoreaktivni T-LIMFOCITI

npr. Ulcerozni kolitis, multipla skleroza i
tipe I dijabetes
 Sistemski Lupus Erythematosus

Uestalost 1:25000
ene:mukarci 10:1
2/3 dekade ivota
koa, bubreg, serozne membrane, zglobovi, srce
Veliki broj antitijela
 Sistemski Lupus Erythematosus
Genetiki faktori
30% uestalost kod jednojajanih blizanaca
Povean rizik kod lanova obitelji
HLA-DQ locus
Nasljedna deficijencija komplementa
Ne-genetiki faktori
lijekovi: procainamid, hidralazin
Hormoni (estrogeni>androgeni)\
UV svjetlo
 Sistemski Lupus Erythematosus
Morfologija
Akutni nekrotizirajui vaskulitis
Crvenilo koe (erythematous/makulopapularno)

Diskoidni lupus: lezije na koi

Serozitis: perikardium, pleura

Kardiovaskularni: valvularni endokarditis

Bubreg: glomerulonefritis, lupusni nefritis

Zglobovi: oticanje sinovijalne membrane

kosti nisu zahvaene

Centralni nervni sistem: mikroinfarkti
Glomeruli: subendotelijalni depositi
imunokomleksa
Sistemski Lupus Erythematosus:
kliniki tijek
Varijabilni
Upala / remisija

Steroidi; imunosupresivi

Renalna transplantacija
Reumatoidni artritis
 Reumatoidni artritis
Proliferativni sinovitis
Destrukcja zglobne hrskavice
Ekstra-artikularne lezije koe, srca, krvnih ila,
plua, miia (slino SLE, SS)
Prevalencija 1%; poinje u 4/5 dekadi ivota
ene: mukarci 3-5:1
Genetika predispozicija
Reuma faktor: anti-IgG Fc
Juvenilni reumatski artritis
 Sjogren-ov sindrom
Keratokonjunktivitis sicca (suhe oi)
kserostomija (suha usta)
Imunoloki posredovana destrukcija lijezda sa vanjskim luenjem
posebno lakrimalnih i salivarnih lijezda
Primarno: sicca syndrome HLA-DR3
Sekundarno: sa RA, SLE, itd. HLA-DR4
ene>40 godina
B cell limfom u 1%
Pseudolimfom u 10%
esto IBD (upalna bolest crijeva)
 Spondiloartropatije
Pogoeni ligamenti
Sacroilijani zglobovi; uveitis
Odsustvo RF
HLA-B27 vezano
Ankilozatni spondilitis, Reiters sindrom
(uretritis, konjunktivitis)
Vezano uz infekcije : Yersinia, Shigella, Salmonella,
Helicobacter, Campylobacter
 Sistemska skleroza
upala /fibroza intersticija organa
koa: prsti, gornji ekstremiteti, vrat, lice
GI: jednjak,
muskuloskeletalne: zglobovi i miii
plua: intersticijalna fibroza
bubreg, srce
Raynauds fenomen
limitirana varijanta: CREST sindrom
Sistemska
Skleroza
(Skleroderma)
Skleroderma: intenzivna fibroza
 Hashimoto-ov tiroiditis
Organ specifina bolest
Osam x ea kod ena

Unitavanje stanica titnjae

Ne producira se dovoljno hormona

Najei oblik hipotiroidizma

 Hashimoto-ov tiroiditis
Simptomi
gua
drugi endokrini poremeaji npr. Dijabetes
slabost miia
poveanje tjelesne teine
Testovi
at. na tiroidnu peroksidazu TPO i tireoglobulin TG- 95%
pacijenata sa Hashimotom
odreivanje hormona titinjae da bi se utvrdila hipofunkcija
lijezde
 Dijabetes tip I
Autoimuna bolest koja nastaje autoimunim razaranjem stanica koje
produciraju inzulin u guterai ( beta stanice Langerhansovih otoia )
Posljedica je nedovoljna produkcija inzulina ili potpuni prestanak luenja
inzulina
Javlja se u djetinjstvu a faktori rizika su : stres , virusne infekcije, okoli
Posljedino oteenje krvnih ila u raznim organima ( bubreg, ivci, oko )
Naziva se jo i juvenilni dijabetes a etioloki se razlikuje od adultnog po
autoimunoj komponenti
 Multipla skleroza
Uzrok nije poznat, smatra se da latentna infekcija potie patoloki
imunoloki odgovor
Najee izmeu 20-40 godine ivota
ea je kod ena
Zahvaen sredinji ivani sustav - demijelinizacija-motoriki poremeaji
koji se oituju u parestezijama, neuravnoteeni hod, inkontinencija
urina, psihiki poremeaji, invalidnost
Pojava zona demijelinizacie u mozgu vrlo vana za postavljanje dijagnoze
 Druge Autoimune bolesti

Inflamatorne miopatije
Dermatomiozitis
Polimiozitis

Mijeana bolest vezivnog tkiva-MCTD

Autoimuni hepatitis

Primarna bilijarna ciroza

 Uestalost
antitijelobolest pojedinih
antitijelo antitijela
bolest

ds DNA Lupus e. AMA Primarna bilijarna

ciroza

ss A Lupus e., Sjogren ASMA AIH

sindrom

ss B Lupus e., Sjogren LKM AIH

Sm Lupus e. SLA/LP AIH

SmRNP MCDT CCP Reumatoidni

artritis
 Uestalost
antitijelobolest pojedinih
antitijelo antitijela
bolest

GAD dijabetes. pANCA vaskulitis, IBD

tirozin dijabetes cANCA vaskulitis

fosfataza

inzulin dijabetes histoni lupus izazvan

lijekovima

kardiolipinska APS gliadin celijakija

LAC APS tTG celijakija

 Uestalost
antitijelobolest pojedinih
antitijelo antitijela
bolest

TPO titnjaa

TG titnjaa
 Laboratorijska dijagnoza
Rutinski laboratorijski testovi:
SE, CRP, -povieni

KKS
 Laboratorijska dijagnoza
1- povieni serumski imunoglobulini

2- komplement obino snien ( c3 i c4, CH50)

3- Imuni kompleksi se javljaju u serumu ili se mogu

dokazati biopsijom organa

4- Auto antitijela se mogu detektirati u serumu

npr. ds DNA at., ASMA at., RF
AMA at., ANCA at.
 Laboratorijska dijagnoza
Dijagnoza
Monitoring tijeka bolesti

Odgovor na terapiju

Prognoza bolesti

Uvid u patogenezu bolesti

 Laboratorijska dijagnoza
Skreening testovi mnogo lano pozitivnih, nisu
preporueni npr. LE stanice
 Laboratorijska dijagnoza
Potvrdni testovi
Dijagnoza npr.
RF kod reumatskog artritisa (20-30 %
pacijenata su seronegativni pogotovo u ranoj fazi
bolesti
ANCA kod Wegenerove granulomatoze
ds DNA i Sm kod SLE
ssA i ssB kod Sjogrenovog sindroma
 Laboratorijska dijagnoza
Potvrdni testovi
prognoza samo nekoliko testova ima
prognostiku vrijednost npr. Jo kod miozitisa
ili RBP kod lupusnog cerebritisa
 Laboratorijska dijagnoza
ANA test
Obuhvaa najvanije antigene
Moe biti pozitivan i kod autoimunih i kod
infektivnih bolesti
velik broj zdravih ljudi je ANA pozitivan ali u
niskom titiru
ANA titar ne korelira sa aktivnou bolesti
 Laboratorijska dijagnoza
ds DNA
Ako je ANA negativna nije potrebno testirati

ds DNA
 Laboratorijska dijagnoza
APS antitijela ( antifosfolipidna at.)-
rizik tromboze

LA-lupus antikoagulant

specifian, ali nije pogodan za praenje tijeka

bolesti, pacijent ne smije biti na antikoagulantnoj
terapiji
Kardiolipinska at.- osjetljiva a ako su pozitivna
ponoviti testiranje za 3-6 mjeseci
 Laboratorijska dijagnoza
RF faktor- nije toan faktor za procjenu progresije bolesti
Autoantitjelo na Fc fragment IgG ( najee IgM klase)
Pozitivan kod 50-90 % pacijenata sa RA
SLE 15-35 %
Sjogren 75-95 %
Kriglobulinemija 40-100 %
Nereumatska stanja
Starija dob
Infekcije
Plune bolesti
malignosti
 Laboratorijska dijagnoza
CCP
Korelira sa progresijom bolesti

Specifiniji od RF faktora

Govori ne samo o prisutnosti bolesti ve i o

oteenju zglobova
 Laboratorijska dijagnoza
ANCA
Dijagnostiko znaenje i marker aktivnosti
bolesti kod vaskulitisa
c ANCA at. na proteinazu 3 karakteristan
za Wegenerovu granulomatozu
p ANCA at. na mijeloperoksidazu vaskulitis,
poliarteritis nodoza, krescentni
glomerulonefritis
 Laboratorijska dijagnoza
p- ANCA se mogu javljati kod ulceroznog
kolitisa (50-70 %), AIH, Crohn-ove bolesti ali
titar je obino nizak
 Laboratorijska dijagnoza
At. kod celijakije
EMA endomizijska at.

tTG- tkivna transglutaminaza-glavni antigen

endomizijskih at. visoko specifina
Glijadinska at. Manje specifina ali pogodna za
praenje terapije
Javljaju se i kod drugih bolesti crijeva
 Laboratorijska dijagnoza
AIH tip I autoimuni hepatitis
ASMA- at. na glatku muskulaturu

SLA- samo kod 10-30 % pacijenata ali su jako

specifina
p-ANCA

ds DNA
 Laboratorijska dijagnoza
AIH tip II
LKM-at. na mikrosome jetre i bubrega

LC-at. na citosolni antigen

 IIFT-INDIREKTINI
IMUNOFLUORESCENTNI TEST
 IIFT-INDIREKTINI
IMUNOFLUORESCENTNI TEST
Kao antigen se najee koriste Hep-2 stanice
( human epitelial carcinoma cells )
Mogu se koristiti i razna druga tkiva ovisno o
antitijelu koje se eli dokazati npr. tkivo bubrega
ako se dokazuju at. na glomerularnu bazalnu
membranu
 IIFT-INDIREKTINI
IMUNOFLUORESCENTNI TEST

ds DNA
Crithidia luciliae
ANA antitijela
(Hep-2 stanice,jetra)
AMA antitjela
(bubreg)
JETRENI ANTIGENI
ANCA antitjela
(granulociti)
HSV antitjela
(Hep-2 stanice)
 ELISA TEST
Izolirani antigeni iz Hep-2 stanica ili
rekombinantni antigeni
Problem je istoa supstrata pa postoje razlike u
referentnim vrijednostima i same pozitivnosti
rezultata
Prednost kvantitativna metoda
 Imunoblot
Rekombinantni antigeni na najlonskoj traci
Kvalitativna metoda
 Multiplex tehnologija
Mikrosfere razliitih boja sa vezanim antigenima
Bazirana na protonoj citometriji

Prednost brzina ( odjednom se dobije vie

antigena)
Prednost cijena

Mana razliiti afinitet vezanja antitijela na estice

 Standardizacija metoda
Velika varijabilnost rezultata ovisno o vrstama
izoliranih antigena
Meunarodna standardizacija