FMEA

Studenti: Marin Radovanovi i Marko Brozievi

Kolegij: Sustavi odravanja
Mentor: Ivica egulja

Rijeka, 14.travanj 2015.

 Analiza modova kvara FMA (Failure Modes Analyisis)
pokuava sintetizirati dvije analize koje se esto primjenjuju u
odravanju.

FMEA (Failure Mode and Effects Analysis ) pripada skupini

tzv. induktivnih (Bottom-up) metoda (od dna prema gore).

to se sve moe nazvati FMEA? Svaka definirana i strukturirana

aktivnost primijenjena u razvoju novog elementa u svrhu
razmatranja, dokumentiranja i osiguravanja analize za to je mogue
vie predvidivih potencijalnih problema
Primjena
 Kvar se moe definirati kao prestanak sposobnosti
nekog elementa da izvrava zahtijevanu funkciju.

Uzroci nastajanja kvarova

Mod kvara (npr. mod kvara - blokiranje usisnog

ventila kod visokotlane pumpe za ubrizgavanje
goriva)
 Koristi se ve vie od etrdeset godina.

Poeci razvijanja i primjenjivanja vezani su najprije za

NASA-in svemirski program.

FMEA je alat kojim se pronalaze i analiziraju svi

mogui naini otkazivanja komponenti sustava,
posljedice koje ta otkazivanja, ako se dogode, imaju na
sustav i mogunosti izbjegavanja otkazivanja ili
smanjivanja utjecaja otkazivanja na sustav.
 Izbjegavanje greaka prije nego se one pojave.
Kod primjene razlikujemo FMEA za projektiranje i za
proizvodni proces.
Postupak je gotovo identian, ali razlike su u ciljevima i
mogunostima za koritenje rezultata FMEA.
Kod projektiranja naglasak je na identificiranju potencijalno
problematinih podruja koja mogu zahtijevati detaljnije
razmatranje glede projekta, analize ili testiranja.
FMEA metoda daje popis potencijalnih otkazivanja sustava
kao i mogue posljedice na sustav i okolinu.
Primjenom se osigurava da su sva mogua otkazivanja i
njihove posljedice uzete u obzir prilikom osmiljavanja
sustava.
 Dokumentacija iz FMEA metode se nakon putanja sustava u
pogon moe usporediti s podacima o radu sustava. Rezultati
usporedbe daju ocjenu uspjenosti metode kao i informacijsku
podlogu za buduu primjenu metode ili razvoj nove generacije
sustava.

FMEA moemo primijeniti i na proces u koritenju

(proizvodnja, inspekcija, sastavljanje, pakiranje i sl.).

Ovdje je nastojanje identificirati problematina podruja koja

zahtijevaju daljnju analizu i testiranje parametara koji utjeu
na optimiranost procesa.

Tablini oblik je najei nain prikaza provedbe FMEA.

 Sastoji se u tome da analitiari disciplinirano i studiozno
prolaze kroz cijeli proces te razmotre svaki dio postrojenja ,
svaki nain kvarenja, te procjene mogui utjecaj na proces.

Utjecaj se obino kategorizira u rasponu od zanemariva do

kritina po proces.

Da bi se dobila konana ocjena o riziku od zadane opasnosti

pojedine vrste kvara i komponente, potrebno je imati i
procjenu vjerojatnosti ili mogunosti da se to realizira
(vjerojatnost).
1. Kreiranje tablica za jednostavnije pronalaenje kvarova (veza
efekata, vrsta kvarova i komponenata).
2. Priprema zahtjeva za preventivno odravanje. Vjerojatnost i
kritinost nekog kvara odreuju potrebu za preventivnim ili
korektivnim pristupom odravanju. (npr. za malo vjerojatan ili
ne kritian kvar nije nuno provjeravati stanje prije no to se
stvarno kvar realizira)
3. Dodatna pomo kod ugraenih testiranja, indikacija kvarova i
redundantnosti.
4. Za analizu testibilnosti koritenjem automatskih ili manualnih
rjeenja.
5. Za razvijanje programske podrke za automatsko
testiranje i ugraene testove.

6. Kod kreiranja, odravanja i pospremanja

dokumentacije o analizi pouzdanosti i sigurnosti
postrojenja. Potrebno za npr. regulatorne organe,
poslovnog partnera ili u sluaju sudskog postupka.

7. Optimiranje proizvodnog procesa. Ispitivanje

potencijala za pojavljivanje problema kod proizvodnje
Najvei izvor problema dolazi iz neke od slijedeih situacija:

-Slab trening za osoblje ukljueno u provedbu projekta.

-Nepotpuna potpora rukovodee strukture rezultira u odvajanju

nedovoljnih resursa (vrijeme i novac) projektu. Ovo je esto u
prilikama gdje se FMEA gleda kao administrativni zadatak.

-Vjerovanje da je FMEA lijek a ne korak u postizanju zadanog

cilja.
 Kako bi se moglo definirati oteenja, moraju se
odrediti prihvatljive performanse sustava u
predvienim radnim uvjetima.
Moe se konstruirati blok-dijagram pouzdanosti
sustava.
 Oblici oteenja mogu se identificirati kroz
komponente ili funkcije. Oblici oteenja su
uoljivi naini na koje se odreena
komponenta moe otetiti. Opis oblika
oteenja treba ukljuivati radne i okoline
uvjete prisutne u vrijeme nastanka oteenja.
 Primjeri uzroka oteenja: prevelika (neuobiajena)
naprezanja koja su obino izazvana vanjskim utjecajem,
mehanika naprezanja, zagaenje, zamor, trenje, starenje i
troenje, greke u dijelovima, ljudske greke itd.

Za odreivanje potrebnih ispravaka u sustavu i eliminiranje

kritinih oteenja, potrebno je razumjeti mehanizme
oteenja. Mehanizam oteenja izaziva oblik oteenja, a
oblik oteenja izaziva efekt oteenja. Npr. korozija je
mehanizam oteenja, oblik je oteenje zavara dvaju limova u
nekom spremniku, a efekt oteenja je pucanje spremnika.
 Potrebno je ocjeniti utjecaj svakog naina oteenja na
rad ili status cijelog sustava. Efekti mogu biti rangirani
od onih koji predstavljaju kvar cijelog sustava preko
djelomine degradacije do onih koji nemaju utjecaja na
rad sustava. Kada se kvar desi u redundantnom sustavu,
performanse sustava ne moraju trenutno oslabiti, ali
pouzdanost sustava se odmah smanjuje.
Jedan od moguih naina klasificiranja oteenja je podjela na etiri
kategorije :

1. kategorija: katastrofalni dogaaji oteenja. Ovdje spadaju oteenja

koja rezultiraju u ozljedama, gubitku ivota i velikim tetama.

2. kategorija: kritini dogaaji oteenja. Ovdje spadaju oteenja koja

izazivaju prestanak rada sustava ili rad s neprihvatljivim performansama.

3. kategorija: marginalni dogaaji oteenja. Ovdje spadaju oteenja

koja degradiraju rad sustava ali rezultat je samo djelomian gubitak
performansi.

4. kategorija: zanemarivi dogaaji oteenja. Ovdje spadaju oteenja

koja rezultiraju u malim kvarovima sustava, bez utjecaja na prihvatljive
performanse.
 Poetne vjerojatnosti pojavljivanja pojedinih oblika oteenja
kod tehnikih predmeta mogue je ocjeniti prema iskustvu,
usporedbom s komponentama za koje su poznate vjerojatnosti
oteenja, te primjenom metoda pouzdanosti.
Vjerojatnosti pojavljivanja temelje se na oekivanom broju
pojavljivanja svakog oblika oteenja u odreenom
vremenskom razdoblju.
Pomou blok-dijagrama pouzdanosti mogue je grupirati
pojedine procijenjene vjerojatnosti i dobiti vjerojatnosti
oteenja komponenata na viim razinama u sustavu dogaaja.
Na taj nain je mogue provjeriti da li su zadovoljeni zahtjevi
pouzdanosti sustava (traena pouzdanost).
Geometrijski pristup
-Ovaj se pristup naziva jo i hardverskim i provodi se podjelom
sustava na sastavne dijelove od kojih se sastoji. To znai da se
analiziraju sve graevne jedinice sustava.
-Mogunost koritenja ovog pristupa je kod sustava koji imaju
gotov koncept, tj. onih sustava kod kojih su komponente
odreene.
-Princip analize je takav da se polazi od naina na koji
komponente mogu otkazati, te se potom analizira nain na koji
otkazivanje komponenti utjee na rad itavog sustava. Pristup je
dakle vertikalan sa smjerom kretanja odozdo (komponente)
prema gore (sustav).
-U ovom pristupu sustav se ne dijeli na sastavne dijelove ve na
funkcijske cjeline koje je mogue podijeliti na podsustave.

-Koristi se kod primjene FMEA metode u vrlo ranoj fazi razvoja

sustava kada jo ne postoji koncept ni tehnika razrada pa
zapravo jo nema dijelova i podsklopova koje bi se analiziralo.

-Druga mogua primjena je kod iznimno sloenih sustava ije

podsustave proizvode specijalizirani proizvoai.
 Za razliku od geometrijskog, kod funkcijskog pristupa polazi
se od najvie instance, sustava kao cjeline i njegovih glavnih
funkcija. Odreuju se naini na koje sustav kao cjelina moe
otkazati i kako ta otkazivanja mogu biti posljedica otkazivanja
nekog od podsustava i tako dalje do odreene dubine u sustav.

Do koje dubine e se ii ovisi o razlozima analize,

kompleksnosti sustava i raspoloivog vremena i ljudskih
resursa.

U literaturi se ovaj pristup obino naziva Top down pristup.

 Kad znamo sve funkcije koje sastavnice moraju
odraditi, traimo sve mogue dogaaje uslijed kojih
izvravanje funkcija nee biti mogue. Neizvravanje
funkcija je zapravo otkazivanje. Time smo dobili
temeljni podatak koji treba pruiti ova metoda.

Jednom kad smo dobili popis moguih naina

otkazivanja traimo odgovore na tri pitanja
 1. Pitanje posljedice koje pojedini kvar, doe li do
njega, ima na sustav i na okolinu.

2. Pitanje mogueg uzroka otkazivanja.

3. Pitanje mogunosti otkrivanja greaka na sustavu.

U konanici, na osnovi ocjena pouzdanosti dobivenih

analizom vre se preinake na sustavu kako bi se
izbjegla mogua otkazivanja. Ove preinake ukljuuju
preoblikovanje dijelova, promjenu procesa rada sustava
ili ugradnju sigurnosnih elemenata.
Slika prikazuje objanjenje principa rada FMEA metode.
 1.Identificirati komponente ili proces.

2.Otkriti mogue kvarove za svaku komponentu ili proces.

3.Ocjeniti vjerojatnosti i posljedice (RPN).

4.Odrediti prioritet korektivnih akcija.

5.Eliminacija visokorizinih kvarova.

1.Komponenta
sustava
Pumpa

Motor

Vitlo

Kormilo

Separator
1.Komponenta 2.Mogui kvarovi
sustava
Pumpa Zaribavanje leaja

Puknue osovine

Kavitacija

Puknue kuita

Proputanje
brtvenice
1.Komponenta 2.Mogui kvarovi 1.Odredit ozbiljnost
sustava
Pumpa Zaribavanje leaja posljedica.
Puknue osovine 2.Odredit
Kavitacija vjerojatnost uzroka.
Puknue kuita 3.Odredit

Proputanje
vjerojatnost
brtvenice detekcije.
 R P N
Vrlo visoka 5 Vrlo esto 5 Nemogue 5
detektirat
Visoka 4 Oekivano 4 Niska 4
vjerojatnost
Umjerena 3 Povremeno 3 Umjerena 3

Mala 2 Rijetko 2 Visoka 2

Vrlo mala 1 Skoro nikad 1 Sigurna 1

detekcija
 Odreivanje RPN( Risk Priority Number )
RPN=(ozbiljnost posljedica)x(vjerojatnost
uzroka)x(vjerojatnost detekcije)
RPN=4 x 3 x 3
RPN za kvar zaribavanje leaja =36
RPN= 1 do 125
1.Komponenta 2.Mogui kvarovi 3.Vjerojatnost i
sustava posljedice (RPN)
Pumpa Zaribavanje leaja 4. 36
Kavitacija 16
Proputanje 12
brtvenice
Puknue osovine 12
Puknue kuita 12
RPN < 10 10 < RPN < 20 RPN > 20
Zona zanemarivog Zona niskog rizika Zona visokog rizika
rizika
1.Komponenta 2.Mogui kvar 3.Vjerojatnost i 5.Eliminacija
sustava posljedice (RPN) visokorizinih
kvarova
Pumpa Zaribavanje leaja 4. 36 Preporuke za
eliminaciju:
Ugraditi senzor
SPM
Preventivno
odravanje
Ugradit senzore
nivoa ulja za leaj
Ugradit kvalitetniji
leaj
 R P N
Vrlo visoka 5 Vrlo esto 5 Nemogue 5
detektirat
Visoka 4 Oekivano 4 Niska 4
vjerojatnost
Umjerena 3 Povremeno 3 Umjerena 3

Mala teta 2 Rijetko 2 Visoka 2

Nema 1 Skoro nikad 1 Sigurna 1

posljedica detekcija
 RPN=4 x 3 x 1
RPN za kvar zaribavanje leaja =12

RPN < 10 10 < RPN < 20 RPN > 20

Zona zanemarivog Zona niskog rizika Zona visokog rizika
rizika
1.Komponenta 2.Mogui kvarovi 3.Vjerojatnost i
sustava posljedice (RPN)
Pumpa Zaribavanje leaja 4,5 12
Kavitacija 16
Proputanje
brtvenice
12
Puknue osovine 12
Puknue kuita 12
Uestalost kvarova brodskih strojnih sustava ovisi o brojnim faktorima.
Ako nisu poduzete adekvatne mjere, kvar moe u kraem ili duem
vremenu rezultirati neispravnim radom ili drastino veim oteenjima.
Osnovni princip FMEA analize sastoji se u tome da analitiari
disciplinirano i studiozno procjene mogui utjecaj na proces.
Bilo bi idealno analizirati rad svih brodskih strojnih sustava u uvjetima
razliitih kvarova.
Koritenjem FMEA analize prikazani su neki od kvarova koji se mogu
nai kod pumpe brodskog dizelskog motora.
Na temelju toga sugerirani su neki parametri sustava koji bi se trebali
kontinuirano pratiti.
Dobiveni rezultati ukazuju na ponaanje komponenti brodskog dizelskog
motora u sluaju kvarova i na neke degradirajue karakteristike koje su
bitne za pravovremenu prevenciju nastanka kvara, ime se pridonosi
pouzdanosti propulziji brodskih dizelskih motora i sigurnosti broda na
moru.
Hvala na panji!