AGRESIVNOST KOD DJECE I ADOLESCENATA

Agresivnost je svako ponaanje iji je cilj namjerna povreda druge osobe. Agresivna ponaanja mogu se podijeliti u skupine s obzirom na njihov oblik i funkciju: Verbalnu agresiju Tjelesnu agresiju Instrumentalnu agresija Neprijateljsku agresija Osvetniku agresija Direktnu agresiju Pomaknuta agresija

AGRESIVNOST KOD DJECE

Sigmund Freud zakljuio je da je agresivni nagon u djeteta uroen, da traje cijeli ivot i da se manifestira kroz razne oblike, npr. putem misli, govora, djela. Djeju agresivnost moemo podijeliti u tri oblika:

Normalna agresivnost ili suprotstavljanje

Neprijateljska agresivnost

Potisnuta agresivnost Uz otvorenu agresivnost kod djece, postoji i pasivna, povuena, pokorna, moda ak i nepokretna agresija

Ve kod djece u dobi od 7 mjeseci primijeen je izraz ljutnje na licu. U ranom djetinjstvu (s oko etiri godine) prevladava fizika i direktna agresivnost.
U kolskom razdoblju, dolazi do izraaja verbalna i indirektna agresivnost

Istraivanja su pokazala da ponavljajua agresivnost u djejoj dovodi do agresivnog ponaanja u odrasloj dobi. Drugim rijeima, agresivno ponaanje se naui rano i, ako je jo uvijek postojano u dobi od osam godina, teko se mijenja. Djevojice i djeaci razlikuju se u agresivnosti,te se razlike primjeuju ve u drugoj godini ivota. Agresivnost se ui.

UPOZORAVAJUI ZNAKOVI AGRESIVNOG PONAANJA

Znakovi kod male djece i predkolske djece

napadi bijesa koji traju dnevno due od 15 minuta i ne moe ih nitko smiriti (roditelji, lanovi obitelji), na kraju im ''popuste'' prisutni su ispadi agresije esto bez razloga impulzivni su, neustraivi i energini konstantno odbijaju pravila i sluanje odraslih nisu vezani za roditelje; na nepoznatom mjestu ne trae i ne odlaze do roditelja esto gledaju nasilje na televiziji, uivaju u nasilnim temama ili su zlobni prema vrnjacima

Roditelji agresivne djece neposlunost najee rjeavaju tjelesnim kanjavanjem nego objanjavanjem i pouavanjem (Dodge, Petit i Bates, 1994., Morton, 1986., Patterson, Reid i Dishion, 1992.) Prema teorijama socijalnog uenja u takvim situacijama na djelu su dva procesa: roditelji svojoj djeci modeliraju agresivno ponaanje,a ona oponaaju to vide; takvi roditelji imaju odnos s djecom koji zapravo izaziva i podrava

KAKO ODGOJITI NENASILNO DIJETE?

Pruite djeci ljubav i panju Djecu nije dovoljno voljeti. Treba im to i pokazati rijeima i gestama. Posvetite se djetetu! Igrajte se zajedno s njim. Pokaite svoje negodovanje prema neprimjerenom ponaanju, ali bez moraliziranja. Reagirajte svaki put kad se ponaanje javi. Pohvalite dobro ponaanje. Kada stvarate pravila drite ih se. Kontrolirati koliinu nasilja koju djeca vide u medijima.

AGRESIVNOST KOD ADOLESCENATA

KAKO SE MANIFESTIRA AGRESIJA U PUBERTETU?

Agresivno ponaanje moe se manifestirati na razliite naine prema okolini. Agresivnost u adolescenciji se uglavnom manifestira kroz bunt prema okolini, stalno suprotstavljanje roditeljima i autoritetima, otkaeno odijevanje, zaputanje kolskih obaveza.

SUKOBI IZMEU RODITELJA I TINEJDERA

Sukob je obino rezultat promjena i sazrijevanja adolescenta i naina na koji se ostatak obitelji prilagoava. Nesuglasice e se ee javiti izmeu majki i adolescenata jer su majke obino vie vezane uz djecu u prethodnim razdobljima. Sukobi imaju tendenciju poveavanja tokom 13 godine, i srednje faze adolescencije 16 godine, situacija se polahko smiruje tokom kasne faze adolescencije oko 20-te godine.

Iza vanjske agresivnosti vrlo esto se krije nesiguran, nesretan i neraspoloen adolescent s izrazito niskom razinom samopotovanja. Jedan od naina kontrole agresije preusmjeravanje agresije u neku drutveno prihvatljivu aktivnost (npr. sport). Poduavanje roditelja pokazalo se najuinkovitijom metodom u kontroli agresivnog ponaanja.

KAKO RAZGOVARATI SA TINEJDEROM?

U razdoblju intenzivnog razvoja i velikih promjena za dijete je izuzetno vano da se s roditeljima odri kvalitetna komunikacija.
Kada govorite koristite se kratkim reenicama i nikako se nemojte ponavljati Potrebno je komunicirati mirnim glasom Kada osjetite da vam raste ljutnja radije napravite pauzu i razgovor zavrite kasnije. U razgovoru nikada ne poniavajte dijete ve razgovarajte s potovanjem

Spolne razlike u agresiji vrsto su dokazane. Djeaci su agresivniji u predkolskoj dobi i tijekom osnovne kole. Dokazano je da se osobna razina agresije tijekom godina gotovo ne mijenja. Hormoni koje proizvodi ljudsko tijelo odgovorni su za neke tjelesne i ponaajne razlike izmeu mukaraca i ena. vedska studija Razina hormona u krvi znaajno povezana s vrnjakim procjenama agresije

JE LI AGRESIVNOST NASLJEDNA?

Ne postoji znanstvenih dokaza da je agresivno ponaanje povezano sa nekim odreenim genom i da je nasljedno.
Agresivno ponaanje, kao i sva ostala znanja i sposobnosti, ui se tijekom ivota u interakciji s prijateljima, roditeljima, nastavnicima, a vanu ulogu imaju i mediji, odnosno televizija i agresivne raunalne igrice.

. KAKO SPRJEAVATI AGRESIVNOST?

Potrebno je organizirati djeji svakidanji ivot kao stabilan i predvidiv. sve u svoje vrijeme, na svome mjestu, na isti nain (osjeaj sigurnosti) sport, rekreacija, oputanje (smanjivanje napetosti) postavljanje granica i pravila prihvatljivog ponaanja (predvidivost i sigurnost) Uiti dijete prosocijalnom ponaanju